302

Vukovar Lijeva bara

ahvaljujuCi izvanrednom zemljopisnom polozaju na spoju naplavne nizine i lesne zaravni uokvirene blizinom

Z Dunava s jedne i Vuke s druge strane, podrucje grada Vukovara naseljeno je u kontinuitetu vise od osam
tisuca godina. Nalazi prapovijesnih kultura vrlo su brojni i razasuti diljem grada, rimskodobni nalazi i nalazi
iz vremena seobe naroda daleko su rjedi, dok je arheoloska bastina srednjega vijeka ucestalija ali jos uvijek malo ili
nedovoljno istrazena. Medu mnogobrojnim gradskim vukovarskim arheoloskim nalazistima najvaznije je nalaziste
na Lijevoj bari, prostorno je najvece, veCim je dijelom arheoloski istrazeno, a zbog viseslojnosti i obilja nalaza ima
veliku znanstvenu i kulturno-povijesnu vrijednost.

Kao arheoloski lokalitet Lijeva je kih posuda - uglacane konicne zdjele ponegdje u grobu zateceni metalni
bara poznata jos od kraja XIX. st., metalnoga sjaja ukrasene bijelom predmeti s vidljivim tragovima gore-
kada ju je, prekrivenu vinogradima, inkrustacijom, vretenaste amfore, lon- nja (dijelovi nosnje i nakit - karike,
kao mozebitnu prapovijesnu naseo- ci s profilom u obliku slova S te salica s dug mad, fibule, spiralni ukrasi za
binu obiSao i u svoje terenske zabiljeske visoko uzdignutim trakastim drskom. kosu). Keramicki se materijal sastoji
pod nazivom Gradac iii Gradac Janko- Isti je polozaj preuzela nekropola dalj- od daljskih zara razgrnuta oboda, cilin-
vic upisao arheolog Josip Brunsmid. ske kulturne grupe ciji, su pripadnici dricna vrata i kaneliranjem ukrasena
Nalaziste, u to doba jos dobrano izvan nastavali taj dio hrvatskoga Podunav- trbuha, salidi s poviSenom drskom,
grada, smjestilo se na uzdignutoj lesnoj Ija od oko 1000. pro Kr. sve do dolaska zdjelii uvucena kaneliranog iii fasetira-
zaravni desne obale Dunava na valo- nog oboda te od kupa na nozi, a sarno
vitu tlu koje se, ponesto odmaknuto izuzetno i od keramickih oblika
od rijeke, blago spusta prema zapadu i
drugacijih stilskih obiljezja (keramika
zavrsava strmim usjekom katkada is-
stila Basarabi). Skeletni pak grobovi
punjenim vodom, zbog cega je okolno
sadrZavaju metalne dije!ove nosnje i
zemljiste vjerojatno i dobilo ime (Desna
i Lijeva bara). Na Lijevoj bari Arheoloski
muzej u Zagrebu proveo je 1951-1953.
arheolosko iskopavanje. Tom su prigo-
dom na povrsini od 3050 m 2 sustavno
istrazeni ostatci prapovijesne nekropo-
Ie daljske kulture kasnoga broncanoga i
starijega ze!jeznoga doba (oko 1000-
550. proKr.) i ranosrednjovjekovno
groblje bjelobrdske kulturne pripadnos-
ti (druga polovica X. st. - prva cetvrtina
XI. st.). Tek je mnogo poslije u strucnoj
literaturi iznesena tvrdnja 0 postojanju
naselja iz mladega zeljeznoga doba
(I. st. pro Kr. - I. st.) te su na kraju bili
prepoznati i malobrojni ali vrijedni na-
seobinski nalazi kasnoeneoliticke kos-
tolacke kulture (oko 3300- 3000. proKr.). Kelta na pocetku III. st. pro Kr. Otkri-
Ta prva prapovijesna naseobina no- veno je stotinjak grobova sa zarama
sitelja kostolacke kulture, nastala u dru- (101 iii vise) i 9 skeletnih s nekoliko sto-
goj polovici IV. tisuCijeca pro Kr., bila tina keramickih i metalnih grobnih
je, po svemu sudeCi, prostrano naselje, priloga. Jame grobova sa zarama kruz-
od kojega je tijekom vremena preostalo noga su oblika, u njih su polagane zare
vrlo malo materijalnih tragova. Medu sa spaljenim ostatcima pokojnika, a uz
rijetkim nalazima iz toga r azdoblja njih obicno jos nekoliko posuda s popud-
tipicni su oblici kostolackih keramic- binom (od jedne do jedanaest). Sarno su
--------------------------------------------------------------------------------------------------
oruzja (fibule, koplja, noz, brus) u mus-
kim grobovima i nakit (slijepoocnicar-
ke, narukvica, dijadema) u zenskima.
Takvi su prilozi kao i skeletni nacin
ukopa strani obicajima daljske kultur-
ne grupe te se pripisuju balkanskim
pridoslicama i sredinom VI. st. pro Kr.
tek zapocetom procesu i1irizacije slavon-
sko-srijemskoga prostora.
U mlade zeljezno doba, u razdoblju
od I. st. proKr. otprilike do sredine I. st.
postojalo je na Lijevoj bari naselje kelt-
skopanonskoga plemena Kornakata.
o naselju i drvenim kucama u kojima
su zivjeli svjedoce ostatci ognjista s
ulomcima posuda i zivotinjskim kosti-
rna, pod nice napravljene od izlomljenih
keramickih posuda, ostatci kucnoga
Iijepa i zeljezni cavli i klinovi, a 0 pro-
izvodnim djelatnostima keramicki
utezi i prsljeni, zeljezni alat, kameni
kalup, ostatci drozge, amorfni grumeni
rude i razlicitih kovina (olovo, bronca,
zeljezo) te za to razdoblje nezaobilazni
nalazi grafita. Uz tek poneki primjerak
oruzja i nakita (fragmentirani zeljezni
mac, broncana fibula) najbrojniju sku-
pinu naseobinskih nalaza cini kerami-
ka: siva, uglacana i na kolu radena kera-
mika finije fakture, gruba keramika
najcesce ukrasena cesljastim iii mreZas-
to urezanim ukrasom, manje cesta ali
ne i malobrojna slikana keramika te
poneki primjerak uvozne keramike,
proizvod donjopodunavskih getskih
radionica nastao prema he-
lenistickom predlosku.
Rimska civilizacija i vrijeme
seobe naroda nisu na Lijevoj ba-
ri ostavili nikakva traga i tek je u
ranome srednjem vijeku u dru-
goj polovici X. st. taj polozaj po-
stao grobljem lokalne poljodjelske
zajednice nositelja bjelobrdske
kulture. To je tipicno rano-
srednjovjekovno groblje na redove
s vodoravnom stratigrafijom kao
osnovnom znacajkom, i tek iznimno
rijetkim odstupanjima u smislu verti-
kalne stratigrafije. Pokojnici su uka-
pani u jednastavne grobne jame (bez
tragova grobne opreme) na prosjecnoj
dubini nesto manjoj od 70 cm. VeCina
ih je pokopana na ledima, cesce s jed-
nom iii objema podlakticama poloze-
nim na gornjem dijelu trupa. Skeleti
su polozeni u smjeru zapad- istok, s
veCim iii manjim otklonima u pravcu
sjevera iii juga. Primjeri dvojnih uko-
pa su rijetki. Na povrsini koja je tek
polovica stvarne povrsine groblja ot-
kriveno je 438 grobova, od kojih je 191
303
N arukvica ; ogrlica od skoljke kopito, rano brOnCQ71O
doba
grob saddavao nalaze (43,61 %). Oni
su najceSCi i najbrojniji u zenskim
grobovima, nesto rjedi i manje brojni u
muskim i najmalobrojniji u djecjim
grobovima. Uz muske grobove vezani
su nalazi oruzja i bojne opreme (Iuk,
tobolci, strelice) a u nesto manjoj mjeri
predmeti dnevne upotrebe (nozevi,
kresiva, britva). Nakit je osnovni in-
ventar ponajprije zenskih, a potom i
djecjih grobova, dok je u muskim gro-
bovima daleko rjedi (karicice s privjes-
cima i bez njih, karicice sa zavrsetkom
u obliku slova S i 0 , karicice s pirami-
dalnim privjeskom i grozdolike naus-
nice, torkvesi, ogdice i privjesci, naruk-
vice i prsteni). Dijelovi nosnje brojniji
su u djecjim grobovima i tek nesto
malobrojniji u muskim i zenskim gro-
bovima (dvodijelni privjesci, dugmad-
-privjesci, predice, kopce, okovi, jezicci
i dr.). Udio malobrojnih predmeta kult-
noga karaktera izrazeniji je u djecjim
grobovima nego u muskim iii zenskim
(ulomci keramike, osteoloski ostatci
popudbine). 0 krscanstvu svjedoce
nalazi krizeva-privjesaka, a 0 tada jos
prisutnom praznovjerju neki od pri-
vjesaka na ogrlicama (probuseni novac,
zvonoliki privjesak, lunula, praporac i
neki sekundarno upotrebljeni pred-
met i). Pokapanje je na Lijevoj bari okon-
cano tijekom prve cetvrtine XI. st.
 STOTINU HRVATSKIH ARHEOLOSKIH NALAZISTA

UREDNIK
Aieksandar Durman

UREDNISTVO
Jacqueline Baien, Ana Bobovec, Bozidar Cecuk, Hermine Goricke-LukiC, Damir Kliskic, Marija Koiega,
Romana Menaio, Marko MendusiC, Kristina Mihovilic, Hrvoje Potrebica, Ivan Saric

IZVRSNA UREDNICA
Ozana Martincic

LIKOVNA UREDNICA
Andrea SreckoviC
 LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEZA
NIZ POSEBNIH IZDANJA

GLAVNI RAVNATELJ
Tomislav Ladan

UREDNICKI ODBOR
Jacqueline Balen, Vlaho BogisiC, Bozidar Cecuk, Aleksandar Durman, Hrvoje Potrebica, Mirjana Sanader

SVA PRAVA PRlDRZAVA

COPYRIGHT BY
LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEZA
Zagreb

RAVNATELJ
Vlaho Bogisic

U suradnji s Hrvatskim arheoloskim drustvom

eIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i sveucilisna knjiznica - Zagreb

UDK 902.2(497.5)

STOTINU hrvatskih arheoloskih nalazista

I <urednik Aleksandar Durman ; suradnici
Ivo BabiC ... et al.>. - Zagreb:
Leksikografski zavod Miroslav Krle'la, 2006.

ISBN 953-6036-44-4

1. Arheoloska nalazista -- Hrvatska

300920080

RUKOPIS REDAKCIJSKI DOVRSEN

15. rujna 2006.

TISKAN]E DOVRSENO
S.lisropada 2006.

Tisak i uvez
DENONA d.o.o., Zagreb