Mostar

Izvor: Wikipedija

Mostar je grad u Bosni i Hercegovini. Smjeten je na obalama rijeke

Neretve i kulturno je i gospodarsko sredite Hercegovine, a ujedno i najvei
grad u Hercegovini.[2] Mostar je upravno sjedite Hercegovakoneretvanske upanije[3] te sveuilino, kulturno, gospodarsko i politiko
sredite Hrvata u Bosni i Hercegovini. Mostar je jedan od tri slubena grada
Bosne i Hercegovine.

Grad Mostar

Stari most, prepoznatljiv simbol Mostara

Zastava

Nadimak: Grad na Neretvi

Grb

Koordinate: 4320N 1748E

(http://tools.wmflabs.org/geohack/geohack.php?
language=hr&pagename=Mostar&params=43_20_N_17_48_E_type:city)

Drava

Bosna i Hercegovina

Entitet

Federacija BiH

upanija

Hercegovako-neretvanska

Osnovan
Osniva
Nazvan po

1452.
Stjepan Vuki Kosaa
mostarima (uvarima mostova)

Vlast
- Gradonaelnik
Povrina
- ukupna

Ljubo Beli (HDZ BiH)

Stanovnitvo
- Urbano podruje

1.175 km2 [1]

111.364 (procjena)

Potanski broj
88000
Pozivni broj
(+387) 036
Slubena stranica www.mostar.ba (http://www.mostar.ba/)

Zemljovid

Poloaj Mostara u Bosni i Hercegovini

Grad na rijeci Neretvi, 80 km jugozapadno od Sarajeva, BiH; 104 518 stanovnika. Najvei
i tradicionalno najvaniji grad Hercegovine. Nalazi se na eljeznikoj pruzi Sarajevo
Ploe (Hrvatska). Nekad vano sredite tekstilne, duhanske i prehrambene industrije te
rudarstva (boksit); industrija teko stradala u ratu 1990-ih. Stari most preko Neretve iz
XVI. stoljea (dug 29,5 m; konstruirao ga turski graditelj Mimar Hajrudin 1566.) sruen je
u studenome 1993., ponovno sagraen 2004. Sveuilite (osnovano 1977.). U okolici
vinogradarstvo, uzgoj duhana, voa i povra. U blizini je Meugorje; hodoasniki
turizam.[4]
Opa i nacionalna enciklopedija

Grad je ime dobio po uvarima mostova (mostarima) na obalama rijeke Neretve. Ubraja se u jedan od najljepih gradova u Bosni i
Hercegovini. U njemu se nalazi Stari most, koji se zajedno sa starim gradom od 2005. godine nalazi na popisu zatiene kulturne batine
UNESCO-a.

Sadraj

1 Zemljopis
1.1 Poloaj
1.2 Klima
1.3 Naseljena mjesta
2 Povijest
2.1 Srednji vijek
2.2 Osmansko razdoblje
2.3 Hrvatski narodni preporod
2.4 Austro-Ugarska
2.5 Kraljevina Jugoslavija
2.6 Drugi svjetski rat
2.7 SFR Jugoslavija
2.8 Rat u Bosni i Hercegovini
2.9 Poslijeratno razdoblje
3 Stanovnitvo
3.1 Mostar (naseljeno mjesto)
3.2 Popisi Hrvata katolika
4 Gradska uprava
4.1 Nametnuti Statut
4.2 Dosadanji gradonaelnici
4.3 Mjesne zajednice
5 Kultura
5.1 Kulturne institucije
5.2 Kulturne udruge
5.3 Kulturni dogaaji
6 port
6.1 Nogomet
6.2 Ostali portovi
6.3 portski objekti i igralita
7 Obrazovanje
7.1 Osnovne kole
7.2 Srednje kole
7.3 Sveuilita
8 Gospodarstvo
9 Promet
10 Gradovi prijatelji
11 Spomenici i znamenitosti
11.1 Galerija
12 Izvori
13 Vanjske poveznice

Zemljopis
Poloaj

Mostar se nalazi na jugu Bosne i Hercegovine, tonije reeno nalazi se u centru Hercegovine. Gradsko podruje (Mostar i njegova okolina) se
geografski moe opisati kao vorite sjeverne, zapadne i istone Hercegovine. Kroz centar grada se protee kanjon rijeke Neretve pa je Mostar
poznat i pod nadimkom "grad na rijeci Neretvi". Izgradnjom brane za HE Mostar na rijeci nastala je akumulacija Mostarsko jezero.

Nalazi se 132 km jugozapadno od Sarajeva, odnosno 57 km sjeveroistono od Ploa. Nastao je na

prijelaznom podruju iz niskoga hercegovakoga kra u planinsko podruje, gdje je stari trgovaki put iz
zalea prelazio Neretvu i nastavljao se prema moru. Mostar je znaajno prometno vorite, koje
nadopunjuje zrana luka. Jedinstvenu arhitektonsko-urbanu cjelinu ini dio nekadanje arije s
trgovinama, obrtnikim radionicama i sl. te prilaz velianstvenomu, oko 20 m visokomu kamenom mostu
iz 1566. (Stari most), koji je pod UNESCO-vom zatitom.[5]

U gradskom podruju (bivoj opini) Mostar smjetene su tri kotline. Na sjeveru je Bijelo polje, u kojoj je
smjetena veina sjevernih prigradskih naselja. U sreditu je Mostarska kotlina, u kojoj je smjeten grad
Mostar i veina zapadnih prigradskih naselja. Na jugu je Bie polje, u kojoj je smjetena veina junih
prigradskih naselja i mostarska industrijska zona. Bie polje je lokalni naziv za spomenutu kotlinu, dok
se na razliitim zemljovidima koristi naziv Mostarsko polje.

Najpoznatija brda oko mostarske kotline su: Hum, Brkanovo Brdo, Galac, Orlovac, Mikuljaa, ovnica,
Geografski poloaj Mostara.
Planinica i Fortica, a sam grad se nalazi na nadmorskoj visini 60-80 metara.[2] Dvije najpoznatije planine
koje se nalaze u blizini Mostara su Vele i Prenj. Kroz Mostar teku rijeke Neretva i Radobolja, a u
njegovoj blioj okolici nalaze se: Dreanjka, Buna, Bunica i Jasenica.[3] Mostar je kao i veina hercegovakih gradova veoma krevit.

Klima

Mostar ima umjerenu sredozemnu klimu s blaim, ali hladnim zimama (uz malo ili nimalo snijega), te veoma vruim ljetima gdje temperature
u hladu znaju iznositi i do 45 celzijevih stupnjeva. Zbog toga je Mostar bio najtopliji grad u bivoj Jugoslaviji, a danas u Bosni i Hercegovini.
Mostar je uz Atenu grad s najvie sunanih dana u godini, a snijeg u Mostaru je prava rijetkost. Zime u kojima se snijeg u Mostaru zadrao
vie od 15 dana: 1955./1956. (15 dana), 1962./1963. (23 dana), 1984./1985. (27 dana), 2004./2005. (15 dana) i 2011./2012. (26 dana).
Jedna od najjaih zima bila je 1971. kada je izmjereno 37 cm snijega. Pamte se i jake zime 1929., 1940. i 1956. godine. Mostar je bio potpuno
blokiran 4. veljae 2012. godine. Snjeno nevrijeme, koje je trajalo vie od 60 sati, izazvalo je prometni kolaps i paraliziralo ivot u gradu.
Proglaeno je stanje elementarne nepogode. 5. veljae 2012. godine, izmjereno je 88 cm snijega, a Mostarci su ustvrdili da ne pamte takvo
nevrijeme i rekordnu visinu snjenog pokrivaa.[6]
Mostar je rekorder u Bosni i Hercegovini po najvioj dosad izmjerenoj temperaturi, najveem prosjenom broju oborina i najveem broju
sunanih sati. Dana 31. srpnja 1901. godine, izmjereno je 46,2 celzijevih stupnjeva. U Mostaru, prosjeno godinje padne 1.515 litara po
kvadratnom kilometru, dok broj sunanih sati u godini iznosi 2.291. 24. sijenja 1963. godine, apsolutna minimalna temperatura je iznosila 10,9, a 13. srpnja 1984. registrirana je apsolutna maksimalna temperatura zraka od 41,2 celzijevih stupnjeva. Srednja godinja temperatura
iznosi 14,6, zimska 5,8, a srednja ljetna temperatura 23,2 celzijevih stupnjeva.[7]

Dana 6. kolovoza 2008., iva u termometru u 13 sati u sreditu grada Mostara dosegnula je 39, a na suncu je izmjereno ak 56,4 celzijevih
stupnjeva.[8] Tono u pono, u noi s etvrtka, 16. srpnja na petak, 17. srpnja 2009. u Mostaru je zabiljeena temperatura zraka od 29,3 stupnja
Celzija to je, po rijeima meteorologa iz Federalnog hidrometeorolokog zavoda najvie nona temperatura ikada zabiljeena od 1893. otkad
se u BiH slubeno vode meteoroloka mjerenja.[9]
Mostar je bio meu najtoplijim gradovima Europe u rujnu 2011. godine, koji je proglaen najtoplijim rujnom u posljednjih 65 godina. Ipak,
bilo je i jo veih temperatura, 15. rujna 1987. godine, u razdoblju neobino toplog vremena, u Mostaru je izmjereno 40,6 celzijevih
stupnjeva.[10] Dana 14. prosinca 2011. godine, Mostar je osvanuo prekriven maglom to je dosta neobino za ovaj grad. Magla se iznad grada
zadrala dobar dio jutra.[11] Srednja godinja temperatura u Mostaru u 2011. iznosila je 16,2 stupnja Celzija, koliko je bilo i 1994. godine, a
toplija od ove dvije godine bila je samo 1950. godina, kada je iznosila 16,9 stupnjeva.[12] Mostar je s temperaturom zraka koja je, 8. srpnja
2012., iznosila 40,3 C, imao najviu temperaturu izmjerenu u Europi.[13]
U Mostaru je od ciklone Juliane, 12. veljae 2013., palo 124 litra kie to je najvea izmjerena koliina padalina, ne samo na Balkanu, nego i
u Europi. Jo spektakularnijom ovu ciklonu ini podatak da je Mostar istoga dana primio drugu najveu koliinu padalina na svijetu.[14] U
prva tri mjeseca 2013. u Mostaru je palo nevjerojatnih 999,7 litara po metru kvadratnom. Ovo tromjeseje je i u Mostaru najkiovitije od
1955., a prethodno najkiovitije navedeno razdoblje je bilo 1970. kada je u sumi palo 878 mm, odnosno 122 litra manje. Takoer,
novopostavljena rekordna koliina padalina za mjesec oujak iznosi 415,7 litara, to je upravo izmjereno u oujku 2013.[15]
Klima u Mostaru se u posljednjih desetak godina primjetno mijenja. Prije izrazito suna
klima danas je sve vlanija i vlanija to ljetne vruine ini nesnoljivim i esto zrelim za
proglaavanjem elementarne nepogode. Mostar ipak ima ugodnu klimu pogodnu za uzgoj
razliitih vrsta voa i povra. Jeseni i zime u Mostaru znaju biti izrazito kioviti. Kad u
proljee nema kie, Mostar izgleda najljepe to je esto znala biti inspiracija za mostarske
pjesnike.

Naseljena mjesta

Mostar ima status grada.

Naseljena mjesta: Baevii, Banjdol, Blagaj, Bogodol, Buna, Cim, ule, Dobr, Donja
Pogled s brda ovnice na zapadna gradska
Drenica, Donji Jasenjani, Draevice, Gnojnice, Goranci, Gornja Drenica, Gornje
predgraa i grad Mostar, nad kojima dominira
Gnojnice, Gornji Jasenjani, Gubavica, Hodbina, Humiliani, Ilii, Jasenica, Kamena (dio),
planina Vele.
Kokorina (dio), Kosor, Kremenac, Krivodol, Kruanj, Kutiliva, Lakevine, Malo Polje,
Miljkovii, Mostar, Orlac, Ortije, Pijesci, Podgorani, Podgorje, Podvele, Polog, Potoci,
Prigraani, Rabina (dio), Raka Gora, Ratani, Ravni, Rodo, Selite, Slipii, Sovii, Sretnice, Strievo, Vihovii, Vojno, Vranjevii,
Vrapii, Vrdi, Zijemlje (dio), eljua, itomislii i ulja.

Pored Mostara, postoji i opina Istoni Mostar u RS-u, u ijem sastavu se nalaze dijelovi naselja: Kamena, Kokorina i Zijemlje. Opina
Istoni Mostar do rata se u cjelini nalazila u sastavu opine Mostar. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma u sastav opine Mostar uao
je i dio opine Nevesinje koji je pripao Federaciji BiH, odnosno naselje ulja i dio naselja Rabina.

Povijest

ire podruje dananjeg Mostara bilo je naseljeno jo u prapovijesnom vremenu,[4] to potvruju brojna nalazita (vie od 150) iz neolitika,
bakrenog, bronanog i eljeznog doba. Poznatiji neolitski lokaliteti su: Zelena peina, povrh vrela rijeke Bune, najstarija ljudska naseobina na
irem podruju grada, te neto mlae ilirske gomile i gradine, grobnice i fortifikacije. Meu njima su naseljene peine, grobovi, oruje,
predrimski novac i sl. Uz stoarstvo i zemljoradnju u eljeznom dobu se razvija i trgovina s okolnim sreditima.
Iz ranijeg antikog doba nema znaajnijih ostataka, ali su zato ostatci iz perioda kasne antike i ranog kranstva izuzetno bogati i na irem
prostoru Mostara su pronaene tri ranokranske crkve - u Cimu, itomisliima i Sutini.[4][5] One su dokaz intenzivnog ivota u to vrijeme na
ovim prostorima, u ondanjoj rimskoj provinciji Dalmaciji, a istovremeno i dokaz relativno rane kristijanizacije na ovim prostorima. Gotovo
svi navedeni lokaliteti, to je utvreno arheolokom istraivanjima, svjedoe o kontinuitetu ivota i kroz cijeli srednji vijek, jer se na svima
njima, ili njihovoj neposrednoj blizini nalaze i srednjovjekovni grobovi, ali i steci - autohtoni srednjovjekovni nadgrobni spomenici na ovim
prostorima.

Srednji vijek

Novo razdoblje nastaje padom Rimskog carstva i doseljenjem Slavena. Tijekom ranog srednjeg vijeka
podruje Mostara pripadalo je pokrajini Zahumlje (Hum). Unato vrhovnoj vlasti Franaka, ovi su krajevi imali
odreeni stupanj samostalnosti, posebice za kneza Mihajla Vievia Humskog (910. - 950.). Podrujem su
jedno vrijeme vladali Nemanjii, zatim bosanski ban, a tijekom XIV. - XV. stoljea sve su snaniji humski
knezovi. Jedan od njih - Stjepan Vuki Kosaa, koji je stolovao u Blagaju pored Mostara 1448. dobiva naslov
hercega (odatle i naziv Hercegovina).
Osnutak grada Mostara vezan je uz izgradnju dviju kula/utvrda, sredinom XV. stoljea, vjerojatno u doba
hercega Stjepana. Utvrda na desnoj obali Neretve zvala se Tara, a na lijevoj Helebija. Kula Hercegua je
sagraena neposredno uz kulu Taru. Sluila je u obrambene svrhe, a i za uvanje nekadanjeg viseeg drvenog
mosta. Izgraena je za vrijeme herceg Stjepana, po kome je dobila i ime. I prvi pisani spomen Mostara vezan
je uz ove dvije kule:[5] dubrovaki izvjetaj od 3. travnja 1452. opisuje kako se Vladislav Hercegovi pobunio
protiv oca Stjepana, otevi mu neke posjede. U izvjetaju stoji: "ha preso quello di ... Blagay et do castelli al
ponte de Neretva (uzeo je ... Blagaj i dvije utvrde na mostu na Neretvi).[3] Mostar je u to vrijeme bio bitna
strateka toka iju jezgru je predstavljao lanani most preko Neretve na mjestu gdje je rijeku bilo najlake
premostiti, te jake kule uz taj most, s malenim naseljem oko te jezgre.[4]

Grb velikake obitelji

Kosaa, prema tradiciji
osnivaa Mostara. Iz ovoga
grba, kasnije je proistekao
grb zapadnog (hrvatskog)
dijela grada.

U Mostaru je osnovan franjevaki samostan nakon to je gospodar Huma, herceg Stjepan Vuki Kosaa,
polovicom 15. stoljea zamolio napuljskoga kralja Alfonza I. Aragonskoga da mu poalje nekoliko franjevaca
iz svojega kraljevstva, 'koji bi narod u njegovoj zemlji utvrdili u pravovjerju'. Alfonz je udovoljio hercegovoj molbi te je poslao franjevce.
Frajevci su doli i stopili se sa zateenim kranima. Padom Bosne 1463. i smaknuem posljednjeg njezina kralja, Hrvata-katolika Stjepana
Tomaevia, supruga mu Katarina, ker hercega Stjepana Kosae, izbjegne u Rim i ostavi papi Kraljevinu Bosnu na upravljanje. Herceg
Stjepan se odupirao turskim navalama do kraja ivota. Uspio je zadrati Hercegovinu. 16 godina nakon to je Kosaa umro, Turci su osvojili
Herceg Novi i uskoro cijelu Hercegovinu. Turski su vladari kranski puk ubijali, porobljavali, a islam se ovim krajevima znatno proirio,
ognjem i maem. Turci grade damije i medrese, a rue katolike samostane, meu ostalim i onaj u Mostaru. Skoro katolike crkve na
podruju Mostara koje su zatekli osmanski osvajai, oskrnavili su, ali nisu sve spaljene i sruene, nego s dio preinaili u damije. Protjerani
mostarski fratri mijenjali su lokacije sve dok se nisu skrasili u ivogou.[16]
Ime Mostar prvi se put pojavljuje u turskome popisu stanovnitva iz 1468.-1469., a da se ono odnosi na naselje oko dviju kula na Neretvi
jasno je iz jednog dokumenta sa sjednice vijea Dubrovake Republike 1474 godine.

Osmansko razdoblje

Osmansko osvajanje Mostara dogodilo se vjerojatno 1468. U Mostaru je tada boravilo oko 35 osmanskih vojnika, kojima su podijeljeni
posjedi, a zateeni stanovnici su postali kmetovi. Isprva sredite kajmakamluka, Mostar je zahvaljujui prometnoj vanosti prijelaza preko
Neretve poetkom XVI. stoljea postao sjeditem hercegovakoga sandaka.[5] Vrhunac razvitka grada pod osmanskom vlau bio je u XVI. i
XVII. stoljeu kada je Mostar bio sredite trgovine i obrtnitva u Hercegovini.[5] Godine 1566. na mjestu starog, drvenog, izgraen je
znameniti kameni most, odluka kojoj je doprinio administrativni i prometni razvoj grada, a 1557. i Karaozbegova damija.[4]

U XVI. i XVII. stoljeu biljei se intenzivno irenja grada; krajem ovog razdoblja Mostar je imao oko 10.000 stanovnika. Grad se razvijao kao
tipino osmansko naselje s arijom i mahalama oko nje. arija, koja je i najstarija, zauzimala je najvaniji, reprezentativni dio grada podruje uz sam most, s obje strane Neretve. Mahale su se irile na sve strane od arije, prvenstveno na lijevoj obali Neretve, a na desnoj
obali su bile smjetene u podnoju brda Hum i na obalama Radobolje, manje pritoke od Neretve. Nakon habsburko-osmanskog rata 1683.
1699. i potpisivanja mira u Srijemskim Karlovcima 1699., grad je dobio nove fortifikacije.[4] Dio toga zida sauvan je uz potok Suhodolinu i
povie Konaka.[5] Zanimljivo je istaknuti da je krajem XVII. i poetkom XVIII. stoljea, Mostar imao 24 damije i 22 mahale. Na takav nain
je formirano gradsko naselje osmanskog tipa, koji e svoj vrhunac i konani oblik vezan za taj period, dosei krajem XVII. i poetkom XVIII.
stoljea, a iji simbol i najznaajnije arhitektonsko ostvarenje predstavljalo velebni Stari most, izgraen 1566. Reorganizacijom osmanskog
obrambenog sustava poetkom XVIII. stoljea, Mostar je postao sjedite kapetanije.[4] Tijekom XVIII. stoljea dolo je do stagnacije i pada
broja stanovnika.

Poetkom XIX. stoljea jedno je od uporita protiv reforma i jaanja sredinje osmanske vlasti pod
vodstvom ajana Ali-age Dadia, nakon sloma pokreta bosanskih feudalaca (1832.) sjedite je Ali-pae
Rizvanbegovia.[5] Godine 1832. osnovan je poseban hercegovaki paaluk sa sjeditem u Mostaru, na
elu s Ali-paom Rizvanbegoviem (1832.1851.),[4] koji je dobio i vezirski naslov. Zapoeo je
nevieni teror na kranima, posebno izraen u okolici Mostara, kada su Turci 1840. godine iz grada
protjerali sve katolike, oko 320 katolikih obitelji.
Pred kraj osmanske vladavine, pred polovicu XIX. stoljea, kao rezultat opadanja moi, te jaanja
snage i mogunosti, kao i uloge kranskog stanovnitva u ivotu grada, dolazi do perioda izvjesne
vjerske tolerancije koja se oitovala u doputanju izgradnje sakralnih objekata kranskih vjerskih
zajednica u gradu. Najstariji kranski objekt predstavlja Stara pravoslavna crkva iz 1834. godine,
izgraena na obroncima brda Fortice u istonom dijelu grada. Jo od 1777., grad je postao sjedite
hercegovakog mitropolita Srpske pravoslavne crkve.[5]

Kanjon rijeke Neretve u Mostaru.

Slika potjee s kraja osmanskog
razdoblja.

Ubrzo potom, i katolici Mostara su dobili svoj prostor. Godine 1847. izgraen je kompleks stare biskupske rezidencije u Vukodolu, sjedite
nove franjevake provincije koja je nastala odvajanjem od Bosne Srebrene, te sjedite mostarskog biskupa.[4][5] Napokon, 1866. godine dolo
je do izgradnje franjevake crkve sv. Petra i Pavla u samom gradu, uz koju e tridesetak godina kasnije biti izgraen i franjevaki samostan.
Pravoslavci u Mostar svoju novu, Sabornu crkvu, dobivaju 1873.
U zadnjim godinama osmanskog vladanja, otvoreni su konzulati nekih zemalja (Austrija, Italija, Rusija, Velika Britanija i Francuska), a
prometnom znaaju pridonijela je izgradnja ceste Mostar-Metkovi 1862. godine. Tijekom hercegovakog ustanka (1875.1878.), Mostar je
bio sjedite hercegovakog namjesnika (valije).[4][5]

Hrvatski narodni preporod

Podrobniji lanak o temi: Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini

Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini bio je, zapravo, odjek hrvatskoga narodnog
preporoda u Zagrebu pa je i njegov poetak kasnlo u odnosu prema Zagrebu, a isto tako, s
obzirom na drutveno-politike prilike u BiH, trajao je nekoliko desetljea nakon Gajeva
preporoda. Istina je da se preporod u Bosni i Hercegovini pojavio u Sarajevu, ali se njegov
uspon dogodio u Mostaru, u sreditu koje je imalo povoljnije nacionalne i druge drutvenopolitike okolnosti. U Mostaru se zahuktao kulturni ivot Hrvata tako da se na prelasku stoljea
u razdoblju od tridesetak godina objavilo oko 600 knjiga pa je Mostar koncem XIX i poetkom
XX. stoljea postao jae kulturno sredite od veine gradova na Balkanu. U Mostaru e se nakon
1850. godine poeti otvarati prve uionice, kao ona u Vukodolu kod Mostara (1852.), zatim
knjinica i itaonica pod Jusovinom (1861.), osnivat e se kulturna drutva kao to je Kosaa
(1875.), odnosno Hrvoje (1888.), iji je vrhunac osnivanje Napretka.

Prva hrvatska tiskara u Mostaru, 1920.

Dana 14. rujna 1902. godine osnovano je Hrvatsko potporno drutvo za siromane ake i nauike (dananje Hrvatsko kulturno drutvo
Napredak). Osniva se prva hrvatska tiskara (1872.) u Bosni i Hercegovini koju utemeljuje i vodi znameniti Franjo Milievi, a zahvaljujui
tiskari pojavit e se i prve novine, prvi udbenici i prirunici na hrvatskom jeziku u Bosni i Hercegovini.
Zublja narodne svijesti hrvatske, Starevianstvo nije dolo iz Slavonskog Broda u Bosnu nego iz Hercegovine, napose iz kamenitog
Mostara, koji je zadrao svoj narodni karakter naprotiv malom Berlinu-Sarajevu.
(Fra Didak Bunti u pismu Izidoru Krnjaviju 1918. godine[17])

Valja posebno istaknuti znaenje prvih hrvatskih novina na tlu Bosne i Hercegovine to ih je pokrenuo i ureivao Franjo Milievi sa svojim
suradnicima, a to su: Hercegovaki bosiljak (1883.), Novi hercegovaki bosiljak (1884.), Glas Hercegovca (1885.) i Osvit (1898.). Ova su
mostarska glasila pronoslla pravaku orijentaciju za razliku od ilirske - preporodne ideje u Zagrebu i u Sarajevu. To se vidi i po nizu lanaka
politike naravi, to je oito i pojezinim rjeenjima, a i po drugim znaajkama koje oni pokazuju.

Dodue, ideja hrvatskoga narodnog preporoda i ovdje se pojavljuje kao poticaj. Priznate su mnoge teevine ilirskog pokreta, ali se ne prihvaa
politiko junoslavenstvo jer se ono pokazuje kao zabluda i samonijekanje s obzirom na vrijeme i prostor u kojem ivi hrvatski narod u Bosni
i Hercegovini. Najpoznatiji preporoditelji u Mostaru bili su franjevci: Aneo Kraljevi, Radoslav Glava, Aneo Nui, Nikola imovi,
Augustin Zubac, Petar Bakula i Franjo Milievi koji su se dokazali kao graditelji, uitelji, duobrinici, ali i kao pisci prvih udbenika,
prirunika i kalendara, novina i samostalnih knjievnih ostvarenja.

Austro-Ugarska

Svakako prijelomnu godine u razvoju Mostar predstavlja 1878. godina. Tom godinom je oznaen definitivni odlazak Turaka i prestanak
osmanske dominacije, te poetak razdoblja austro-ugarske uprave. Austro-Ugarska sa sobom donosi nove, europske utjecaje, ne samo u
upravljanju gradom, nego i u njegovom preoblikovanju, razvoju i izgradnji, to e, iako za svega etrdesetak godina, rezultirati skoro
potpunom preobrazbom osmanlijske kasabe u europeiziran grad.[2] U tih etrdesetak godina Mostar je eljeznikom prugom i cestama
povezan s ostalim centrima BiH i Dalmacije. Izgraena su tri mosta u samom gradu - most na Musali, Luki i Carinski most. Grad je dobio
moderni vodovod i kanalizaciju i elektrificiran je.
Mostar je bio sjedite hercegovakog okruga, a ugljenokop je otvoren 1919.[5] Razdoblje austro-ugarske vladavine uz razdoblje Titove
Jugoslavije predstavlja najplodnije razdoblje u izgradnji i urbanizaciji Mostara u cjelokupnoj njegovoj povijesti. Grade se novi objekti, javni,
kolski, stambeni i industrijski. Nova arhitektura, potpuno drugaijeg mjerila, kriterija i oblikovnih kvaliteta, polako zamjenjuje i istiskuje
staru arhitekturu, ali potujui je, ne ruei je, nastojei od nje sauvati ono najbolje.

Tako su u Mostaru napravljene jedne od najljepih graevina orijentalnog stila pomijeanog s

austro-ugarskom gradnjom, poput: Stare mostarske gimnazije (Gimnazija Mostar), Gradske banje,
hotela Neretve, vojarni: Sjeverni i Juni logor, Stare eljeznike stanice i trgova: Musala i Trga
hrvatskih velikana (Rondo). Meu arhitektima koji su djelovali u Mostaru u to vrijeme istiu se
Milo Komadina, Miroslav Loose, Josip Vanca, Maximilian David i drugi. Godine 1905.
utemeljen je Hrvatski portski klub Zrinjski Mostar, najstariji nogometni klub u BiH.

Kraljevina Jugoslavija

Razdoblje prve Jugoslavije je zateklo jedan ve sasvim moderan europski grad, s dugom tradicijom.
U tom periodu 1918. - 1945. jako se malo gradilo, tako da to razdoblje u razvoju grada ne
predstavlja znaajniji period. U gospodarskom smislu nije nita uinjeno, Mostar nije uspio podii
nijednu tvornicu. Formirano je vie kulturno-umjetnikih drutava na narodnom ili vjerskom
temelju. U razdoblju od 1922. do 1929. Mostar je bio u sastavu Mostarske oblasti, a potom
Primorske banovine, do 1939.[4][5] Godine 1926., radnici su uspjeli osnovati kulturno-umjetniko
drutvo Abraevi, koje je dostiglo svoj vrhunac tijekom druge Jugoslavije. uvajui tradiciju,
postizalo je zapaene rezultate. Od 1939. do 1941., Mostar je u sastavu Banovine Hrvatske.[4][5]

Panorama grada Mostara iz sredine

austro-ugarskog razdoblja. Gradom
dominiraju damije, te vee graevine,
koje ine niz: Saborna crkva, zgrada vie
djevojake kole i Stari most.

Drugi svjetski rat

Nakon osovinskog napada na Kraljevinu Jugoslaviju i proglaenja NDH Mostar se naao u talijanskoj interesnoj zoni na prostoru Nezavisne
Drave Hrvatske. Grad je bio sjedite Velike upe Hum,[4] jedne od 22 velike upe Nezavisne Drave Hrvatske. Mostar je bio mjesto stoera
nekoliko ustakih sdrugova, talijanskih i njemakih divizija i domobranskih pukovnija, a takoer je postojao Mostarski bataljun u partizanima.
Mostar je u Drugom svjetskom ratu dao dosta mladih ivota, koji su se borili za jednu ili za drugu stranu. Na podruju Mostara etnici su
poinili brojne zloine nad hrvatskim i bonjakim stanovnitvom. 14. veljae 1945. se slavi kao dan osloboenja Mostara u Drugom
svjetskom ratu, a na taj dan partizani uavi u Mostar su ubili nekoliko mostarskih franjevaca i nevino hrvatsko stanovnitvo. Mostarski Hrvati
i danas se na taj dan svake godine prisjeaju nevino ubijenih franjevaca i ostalih rtava Drugog svjetskog rata.

SFR Jugoslavija

Razdoblje Druge Jugoslavije je ostavilo velik trag na Mostaru. To razdoblje uz razdoblje

Austro-Ugarske predstavlja najplodnije razdoblje u izgradnji, urbanizaciji i irenju grada
Mostara u cjelokupnoj njegovoj povijesti. Do 1991. godine Mostar je bio mjeavina
kultura, naroda, vjera, civilizacija. Po tome je upravo i bio jedan od najpoznatijih gradova
u bivoj Jugoslaviji. Bio je ist dokaz kako razliiti narodi mogu ivjeti jedni pored drugih
i jedni s drugim u miru stvarajui jedinstven mostarski mentalitet.
Grad se nezadrivo poeo iriti, to je bilo uzrokovano snanim industrijskim razvojem,
izgradnjom velikog broja tvornica (Aluminijski kombinat, SOKO, Hepok kasnije Apro,
Mostarska vinarija, Fabrika duhana Mostar, hidroelektrane na Neretvi, Unis, Tvornica
prediva i pamuka uro Salaj, Rudnik mrkog uglja itd.) i pretvaranjem Mostara u
industrijski, gospodarski, trgovaki, prometni, turistiki i kulturni centar cijele
Hercegovine.[2] U postojeoj urbanoj matrici grad se razvijao planirano, ali bez nekih
posebnih nastojanja na kvaliteti arhitektonskog oblikovanja. Godine 1977. u Mostaru je
osnovano sveuilite.[4]

Novi gradski oci su spoznali ogromne mogunosti koje je pruao skoro potpuno
neizgraeni prostor na desnoj obali Neretve (zapadni dio grada). Zbog toga eljeznika
pruga, sada normalnog kolosijeka se premjeta u istoni dio grada, a odmah se pristupilo
urbanizaciji zapadnog dijela grada. Ubrzo su oranice, vinogradi i vonjaci Mostaraca
pretvoreni u velika gradilita.

Od HIT-a, niz Korzo, preko Musale do Razvitka.

Dvije robne kue: HIT i Razvitak, etalite Korzo i
trg Musala bili su srce Mostara u zlatnom razdoblju
njegove povijesti.

U samo nekoliko desetljea, u zapadnom dijelu grada niknuo je niz novih gradskih etvrti:
Avenija, Strelevina, Zgoni, Bijeli brijeg, Centar 2, Zalik i dr. Glavnu ulogu u izgradnji Mostara su imala velika graevinska poduzea s
podruja Mostara: Vranica i Hercegovina. U gradu su se napravile brojne gospodarske i stambene zgrade, robne kue, portski tereni i
igralita, kole i bolnice. Gradsko stanovnitvo postupno se uveavalo s 35.242 stanovnika (1961.), na 47.802 (1971.), 63.427 (1981.) i 75.865
stanovnika (1991.).[5]

Rat u Bosni i Hercegovini

Podrobniji lanak o temi: Operacija Lipanjske zore

Podrobniji lanak o temi: Bonjako-hrvatski sukob: Mostar i dolina Neretve
Tijekom rata 1992.-1995. Mostar je bio poprite ratnih sukoba i teko je nastradao.[4] Razrueno je sve ono to se gradilo desetljeima, pa i
stoljeima. Vano je istaknuti da je Mostar bio najrazrueniji grad u ratu u Bosni i Hercegovini, a sruene su brojne znamenitosti Mostara.[2] U
poetku, grad su granatirale srpske snage.[4][5] Srbi su drali veinu brda oko Mostara i istoni dio grada. U lipnju 1992. Mostar i dolina
Neretve su osloboeni zdruenom akcijom HVO-a i HV-a Lipanjske zore.
Poetkom svibnja 1993. u Mostaru poinje Bonjako-hrvatski sukob.[4][5] Bonjaci, koji su do tada bili u HVO-u zajedno s Hrvatima, uperuju
puke u svoje suborce, ali se pod prisilom hrvatskih snaga povlae u istoni dio grada. HVO u blokadi dri istoni dio grada koji je pod
kontrolom Armije BiH i granatira ga.[5] Tijekom jednog takvog granatiranja HVO-a, sruen je Stari most. Bonjaci za ruenje optuuju HVO,

a s hrvatske strane se ponekad uje teorija da je most sruen podmetnutom minom[18] koju
su postavili Bonjaci, koji su tada imali most pod svojim nadzorom. Obje vojske su
organizirale brojne logore za ratne zatvorenike kroz koje je prolo tisue zatvorenika koji
su doivjeli brojne torture i muenja, a mnogi od njih u logorima su preminuli.

Poslijeratno razdoblje

Unato inzistiranju[19] hrvatske i bonjake strane da se opina podijeli prema ratnim

crtama razgranienja, Meunarodna zajednica u veljai 1996.[4] dijeli podruje nekadanje
opine Mostar na est opina (tri hrvatske, tri bonjake): Jug, Zapad, Jugozapad i Sjever,
Stari grad, Jugoistok. Odreivanje opinskih granica u Mostaru i stvaranje posebne zone u
gradskom sreditu, odlukom uprave Europske unije izazvalo je hrvatske prosvjede.
Napetosti u 2001. izazivao je pokuaj stvaranja hrvatske samouprave.[5] Mostar postaje
"grad sluaj" u 2004. godini jer neuspjeh da se domai politiari i strunjaci dogovore oko
administrativnog ureenja Mostara je doveo do toga da odluku o tome donese tadanji
visoki predstavnik meunarodne zajednice u BiH Paddy Ashdown.

Razrueni Mostar, dvije godine nakon zavretka

rata

Ti dokumenti su poznati pod nazivom Novi statut Grada Mostara i oni od 2004. godine Mostar definiraju kao
jedinstvenu gradsku cjelinu bez podjele na opine koje su do tada postojale. Umjesto navedenih opina postoje tzv.
gradska podruja koja predstavljaju izborne jedinice u gradu Mostaru. Iako je slubeno ujedinjen grad, ujedinjenje se
slabo provodi u praksi. Meunarodna je zajednica nametnutim Statutom osigurala privilegirani status manjinskim
Bonjacima u vlasti.

Na prijelazu iz XX. u XXI. st. Mostar se ponovno naao u prilici da bitno preoblikuje svoj izgled. Ogromna ratna
razaranja unutar same urbane strukture, su pored velike tete i gubitka, stvorila i mogunost da se da novi peat gradu.
Jedno od takvih nastojanja predstavlja veliki kri na brdu Hum kao simbol jubileja dvije tisue godina kranstva, ali i
simbol patnji i stradanja kroz koja je ovaj grad proao u svojoj novijoj povijesti.
Stari most je rekonstruiran i potpuno obnovljen 2004. godine, a od srpnja 2005. ponovno je uvrten na
UNESCO-ovu listu zatienih spomenika kulture svijeta. Obnavljaju se ratne ruevine i grade nove zgrade
poput brojnih trgovakih centara i stambenih zgrada. Ponovo je izgraena Crkva sv. Petra i Pavla,
franjevaka crkva, koja je teko stradala u ratu. Zvonik franjevake crkve (visok 107 m) skupa sa zgradom
Mostarkom (najviom zgradom u Mostaru koja ima 19 katova, smjetenom u zapadnom dijelu grada, a
izgraenom u doba bive Jugoslavije) dominira mostarskim nebom. Obnavljaju se Ulica hrvatskih
branitelja/Bulevar Narodne Revolucije i Ulica Tvrtka Miloa/Alekse antia, koje su u ratu bile prva crta
razgranienja izmeu Hrvata i Bonjaka, a danas su najrazruenije ulice u gradu.
U okolici Mostara izgraeni su brojni trgovaki centri (OBI, Interex, Robot i Bingo), a u samom gradu
izgraeni su veliki stambeno-poslovni centri (Prodajni centar Mostar, Stambeno-poslovni centar Rondo,
Mercator Centar, Stambeno-trgovaki centar Piramida, Stambeno-poslovni centar Orca i Trgovakouredsko-hotelski Poslovni centar Mepas Mall).

Katoliki kri na
brdu Hum, visok 33
m

Obnova Starog mosta, lipanj

2003.

Poetkom listopada 2008. godine, otvoren je obnovljeni, rekonstruirani i revitalizirani gradski park
Zrinjevac. Nakon tri desetljea dovren je glavni bolniki objekt Sveuiline klinike bolnice Mostar.
Sveano je otvoren 20. rujna 2008. godine. To je jedna od najbolje opremljenih i najsuvremenijih
bolnica na prostoru jugoistone Europe.[20] Obnovljena je, a potom i osvijetljena fasada mostarske
Stare gimnazije (Gimnazije Mostar), jedne od najljepih zgrada u Mostaru.

U proljee 2012. godine, sredinji dio grada je dobio novi izgled. 25. oujka otvorena je biva zgrada
Stari Grad panorama danas
Tree osnovne kole, dobivi novu namjenu, postala je Gradska vijenica. etiri dana poslije, 29.
oujka otvoren je panjolski trg u novom ruhu i javni toalet. Osim sredinjeg gradskog trga, novi
kameni parter je dobila i ulica Nikole ubia Zrinjskog, etalite, koje spaja Trg hrvatskih velikana i panjolski trg te prolazi pored parka
Zrinjevca. Dana 15. travnja 2012. godine, u neposrednoj blizini parka Zrinjevca, na krianju ulica kralja Tvrtka i kralja Zvonimira, otvoren je
Park nobelovaca, posveen Ivi Andriu i Vladimiru Prelogu. Nasuprot spomenutog parka, nalazi se park Antuna Branka imia. Parkove su
podigli Matica hrvatska Mostar, Hrvatsko kulturno drutvo Napredak Mostar i Grad Mostar.
Dana 12. travnja 2012. godine, otvoren je Mepas Mall, najvei trgovaki centar u Bosni i Hercegovini. Nakon dvadeset godina, ponovo se
poeo graditi Kulturno-portski centar grada Mostara unutar kojega bi se trebala nalaziti gradska portska dvorana. Nova dvorana bi trebala
biti dovrena uskoro, a njezin kapacitet e biti 5500 sjedeih mjesta.[21]

Stanovnitvo

Podrobniji lanak o temi: Dodatak:Popis stanovnitva u Bosni i Hercegovini 1991.: Mostar

Po posljednjem slubenom popisu stanovnitva iz 1991. godine, opinaMostar (naseljeno mjesto)
Mostar imala je 126.628 stanovnika, rasporeenih u 57 naselja.
Stanovnitvo opine Mostar
godina popisa

1991.

Mostar

1981.

1971.

godina popisa
Muslimani

1991.

1981.

1971.

Muslimani

43.856
(34,63%)

34.247
(31,02%)

43.037
(33,98%)

Hrvati

36.927
(33,45%)

23.846
(18,83%)

Srbi
Jugoslaveni
ostali i
nepoznato
ukupno

33.645
(37,55%)
32.782
(36,59%)

20.271
(18,36%)

12.768
(10,08%)

16.509
(14,95%)

Srbi

2.329 (2,59%)

Jugoslaveni
ostali i
nepoznato

2.423 (2,19%)

1.748 (1,95%)

126.628

110.377

89.580

18.414
(29,03%)

19.244
(40,25%)

14.142
(18,64%)

11.353
(17,89%)

10.450
(21,86%)

21.795
(28,72%)

Hrvati

19.076
(21,29%)

3.121 (2,46%)

25.929
(34,17%)

ukupno

11.555
(15,23%)

17.621
(27,78%)

14.732
(23,22%)

14.448
(30,22%)

2.172 (4,54%)

2.444 (3,22%)

1.307 (2,06%)

1.488 (3,11%)

75.865

63.427

47.802

Prema procjenama Federalnog zavoda za statistiku, sa stanjem od 30. lipnja 2011., Grad Mostar (od itomislia do Drenice) trenutano ima
sveukupno 111.364 stanovnika. Prema podacima spomenutog zavoda, vie od 200 stanovnika Mostara godinje napusti Mostar, najvie u
smjeru Sarajeva. S druge strane, razlog povoljnih demografskih podataka za Hrvate jest doseljavanje oko 250 Hrvata godinje u Mostar. Usto,
u sedam godina roeno je 3.549 djece, a umrlo 3.005 ljudi to daje pozitivan prirodni prirast od 544 Hrvata. Nastavi li se kretanje u ovom
smjeru, ve do konca 2013. broj Hrvata u Mostaru mogao bi prijei udio od 60 posto.[22]
Katolika crkva svake godine vri popis vjernika po mostarskim upama, a
prema zadnjem takvom popisivanju vjernika iz 2010. godine, u svim
mostarskim katolikim upama je ivjelo neto vie od 64.000[23] katolika
(velikom veinom Hrvati), od toga 55.000 u samom gradu Mostaru, to je vie
od polovice stanovnitva i u gradu i u irem gradskom podruju (bivoj opini,
dananjem Gradu Mostaru).

Popisi Hrvata katolika

Hrvati katolici u Mostaru

godina

broj sela

broj kua

odrasli

djeca

broj stanovnika

1743

15

138

667

550

1.217[24]

1844

29

613

3.766 [25]

vidi: Popis Hrvata katolika u upi Mostar 1844.

[25]

Plan grada Mostara

Gradska uprava

Tijela Grada Mostara su: Gradonaelnik i Gradsko vijee

Gradsko vijee nadzire rad Gradske uprave i Gradonaelnika. Svaki vijenik je predstavnik graana. Gradsko vijee je jednodomno,
sastavljeno od 35 vijenika, ima predsjednika i dva zamjenika, koji ne mogu biti iz reda istih konstitutivnih naroda. Odlukom o organizaciji
Gradske uprave Grada Mostara utvreni su temelji unutarnje organizacije, djelokrug i nain rada jedinstvenog gradskog organa uprave Grada
Mostara sukladno Statutu.[26]
Odjeli Gradske uprave imaju slijedee nazive:[26]

Odjel za organizaciju, pravne poslove, opu upravu, civilnu zatitu i vatrogastvo

Odjel za financije i nekretnine
Odjel drutvenih djelatnosti
Odjel za urbanizam i graenje
Odjel za gospodarstvo, komunalne i inspekcijske poslove

U Gradskoj upravi Grada Mostara ima 17 slubi unutar odjela, kako slijedi:[26]
Sluba za opu upravu i gradska
podruja
Sluba za organizaciju i personal
Pravna sluba
Sluba za proraun i financije
Sluba za nekretnine
Sluba za kulturu
Sluba za odgoj, obrazovanje, mlade i
port

Sluba za socijalne i stambene poslove,

Sluba za katastar
zdravstvo, raseljene osobe i izbjeglice
Sluba za gospodarstvo
Sluba za zatitu prava branitelja i
Sluba za komunalne poslove i okoli
njihovih obitelji
Sluba za inspekcijske poslove.
Sluba za urbanistiko planiranje
Samostalne slube su:[26]
Sluba za graevinske propise
Sluba za graenje i obnovu
Sluba unutarnjeg nadzora
Sluba za graenje infrastrukturnih
Struna sluba Gradskog vijea
objekata

Dana 5. listopada 2008. godine, odrani su opinski izbori u Bosni i Hercegovini. Izbori nisu rijeili problem gradonaelnika, naime Mostar je
440 dana bio bez gradonaelnika. U tom vremenskom razdoblju, gradski vijenici su 17 puta pokuali izabrati gradonaelnika, no bez uspjeha,
a jedan od razloga toga je bio upravo nametnuti Statut.[27] Sadanji gradonaelnik Mostara je Ljubo Beli iz Hrvatske demokratske zajednice
Bosne i Hercegovine.

Nametnuti Statut

Donoenjem Novog statuta Grada Mostara 2004. godine, Mostar je slubeno ujedinjen grad. Meunarodna je zajednica nametnutim Statutom
osigurala privilegirani status manjinskim Bonjacima u vlasti, ali i mogunost stalne prevage. Samo u Mostaru vrijedi posebni gradski Statut
kakav ne vrijedi u ostalim gradovima Bosne i Hercegovine, gdje jednostavno vrijedi zakon veine jedan bira, jedan glas. Grad Mostar je
podijeljena na est izbornih jedinica.
Tri veinske bonjake izborne jedinice, koje prate ratnu podjelu grada, imaju znatno manje biraa nego u zapadnom veinskom hrvatskome
dijelu, no ipak za sastav Gradskog vijea daju isti broj vijenika. To znai da u Mostaru, glas Hrvata vrijedi od tri do est puta manje nego
glas Bonjaka. Tako je krajnje diskriminirajue da u veinskom hrvatskom gradskome podruju Jugozapad 14.772 biraa izaberu trojicu
gradskih vijenika, a u podruju Jugoistok o imenima trojice vijenika odluuje samo 3.808 biraa.[28]

Ustavni sud Bosne i Hercegovine zatraio je djelominu preinaku Statuta Mostara, koji je nametnuo bivi visoki predstavnik Paddy Ashdown
2004. te Izbornog zakona BiH, ocjenjujui ih neustavnim. Navodi se da su neustavne odredbe prema kojima se isti broj vijenika u Gradsko
vijee Mostara bira s podruja est bivih opina, iako imaju vrlo razliit broj biraa, kao i injenica da graani iz sredinje upravne gradske
zone ne mogu birati predstavnike za Gradsko vijee.[29]

Dosadanji gradonaelnici

Prvi gradonaelnik nakon ukidanja est gradskih opina i proglaenja Statuta Grada Mostara je bio Ljubo Beli, koji trenutano obnaa drugi
uzastopni mandat.
Od 1996. godine postojale su funkcije gradonaelnika i dogradonaelnika a obavljali su ih: Ivan Prskalo i Safet Oruevi, a nakon njih Neven
Tomi i Hamdija Jahi te Ljubo Beli i Hamdija Jahi. Za vrijeme ratnih zbivanja gradonaelnici su bili Safet Oruevi i Mijo Brajkovi.[30]
Prvi gradonaelnik Grada Mostara izabran na demokratskim izborima je Milivoj Gagro, kandidat Hrvatske demokratske zajednice, koji je
obnaao funkciju gradonaelnika od 14. studenog 1990. godine do ratnih zbivanja 1992. godine.[30]
vidi: Gradonaelnici Mostara kroz povijest

Mjesne zajednice

Podruni ured Stari Grad[31]

MZ Cernica
MZ Carina
MZ Brankovac
MZ Zalik
MZ Luka I
MZ Luka II

Podruni ured Sjever[31]

MZ Vrapii
MZ Bijelo Polje
MZ Drenica

Podruni ured Jugoistok[31]

MZ Blagaj
MZ Podveleje
MZ Gnojnice

Podruni ured Jugozapad[31]

MZ Avenija
MZ Strelevina
MZ Rondo
MZ Zahum
MZ Podhum
MZ Bijeli Brijeg I
MZ Bijeli Brijeg II
MZ Ilii
MZ Rodo I
MZ Rodo II
MZ Miljkovii
MZ Polog
MZ Cim

Podruni ured Zapad[31]

MZ Kralja Tomislava
MZ Zgoni
MZ Goranci
MZ Potoci
MZ Rudnik
MZ Vihovii
MZ Centar II
MZ Bogodol
MZ Vrdi
MZ Raka Gora

MZ Buna
MZ Jasenica
MZ Kruevo
MZ Slipii
MZ Baevii

Podruni ured Jug[31]

Kultura

Kulturne institucije
U Mostaru su smjetene brojne kulturne ustanove:[32]
Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosaa
Centar za kulturu Mostar
Omladinski kulturni centar Abraevi

Mostarski teatar mladih

Lutkarsko kazalite Mostar
Pozorite lutaka Mostar

Simfonijski orkestar Mostar

Narodna knjinica HN
Gradska biblioteka Mostar

 Glazbeni centar Pavarotti Mostar

Hrvatsko narodno kazalite u Mostaru
Narodno pozorite Mostar

Arhiv Hercegovako-neretvanske
upanije
Muzej Hercegovine
Galerija Aluminij

Kua Alekse antia

Dom kulture Blagaj
Kulturni centar Mostar Sjever

Internacionalni ansambl igara i pjesama

Etno folk
Hrvatsko kulturno-umjetniko drutvo
Sv. Ante Cim
Hrvatsko kulturno drutvo Napredak
Bijelo Polje
Kulturno-prosvjetno drutvo Blagaj

Kulturne udruge
U Mostaru djeluju brojne kulturne udruge:[32]
Drutvo hrvatskih knjievnika HercegBosne
Hrvatsko kulturno drutvo Napredak
Mostar
Bonjaka zajednica kulture Preporod
Srpsko prosvjetno i kulturno drutvo
Prosvjeta
Matica hrvatska Mostar

Hrvatska glazba Mostar

Katedralni oratorijski zbor Mostar
Mostarske maoretkinje
Umjetniko drutvo Mostarske kie

Kulturni dogaaji

Dani Matice Hrvatske - Mostarsko proljee je znaajna kulturna manifestacija za Bosnu i Hercegovinu i Hrvate u toj zemlji. Organizira
je Matica Hrvatska Mostar, a Mostarsko proljee se odrava svake godine tijekom proljea pod visokim pokroviteljstvom Vlade
Republike Hrvatske i Vlade Federacije BiH.
Mostarsko ljeto je kulturna manifestacija u kojoj se istiu antieve veeri poezije, Mostarski ljetni festival te Festival
zborova/ansambala BiH.
Veernjakov peat je znaajna manifestacija za Bosnu i Hercegovinu. Na toj manifestaciji su prisutni svi vaniji politiki i ostali
dunosnici iz BiH i Hrvatske. Poetkom nove godine, Veernji list (izdanje za Bosnu i Hercegovinu) dodjeljuje nagradu za osobu
godine, a osim te dodjeli se jo 12 nagrada u raznim kategorijama. itavu manifestaciju svake godine izravno prenose dravne televizije
u Bosni i Hercegovini.
Humski dani poezije su najvea hercegovaka pjesnika manifestacija knjievnosti na hrvatskom jeziku.
Melodije Mostara su glazbeni festival zabavne glazbe koji se svake godine u proljee odrava u portskoj dvorani na Bijelom brijegu, u
Mostaru. Prve Melodije Mostara su odrane 1995. godine i bio je to prvi hrvatski glazbeni festival zabavne glazbe u Bosni i
Hercegovini.
Festival komedije Mostarska liska, kojeg je pokrenulo Narodno pozorite u Mostaru 1991. godine je znaajna kulturna manifestacija.
Dani filma Mostar su revija filma, iji je pokreta Kazalino-filmska udruga Oktavijan koja je osnovana s ciljem da probudi zanimanje
graana, ali i odgovornih, za oivljavanje filmske kulture u Mostaru jer Mostar trenutno nema niti jedno kino. Dani filma se odravaju
od 2007. godine.
Jesenji likovni salon je godinja revijalna izloba Drutva hrvatskih likovnih umjetnika u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Boini koncerti, postali su pravo bogatstvo Mostara. Prvi organizira Hrvatska glazba Mostar, a drugi Simfonijski orkestar Mostar i
Katedralni oratorijski zbor.

port

Nogomet
Najpopularniji port u Mostaru je nogomet. Prva nogometna lopta u BiH je donesena u Mostar iz
Budimpete. Bilo je to 1903. godine, a 1905. u prostorijama HKD Hrvoje hrvatska mlade je osnovala
Hrvatski portski klub Zrinjski. Zrinjski je tako postao najstariji nogometni klub u BiH. Osim Zrinjskog
osnivaju se klubovi poput JK i Vardara, a 1922. godine osnovan je FK Vele. Ve idue godine (1923.)
odigralo se prvenstvo Mostara, a pobjednik je bio Zrinjski. U Mostaru su se odigravali brojni kupovi, koje
je veinom organizirao Zrinjski i prijateljske utakmice. Tijekom 1941. godine Zrinjski se ukljuuje u Prvu
hrvatsku ligu, koja je formirana nakon to je 17. srpnja 1941. godine Nezavisna Drava Hrvatska bila
primljena u lanstvo FIFA-e. Veleu je u periodu od 1941. - 1945. bio zabranjen rad.
HK Zrinjski - prvak BiH 2005.,
prvi naslov pravaka drave u
povijesti grada

1945. dolaskom komunista na vlast Zrinjskom je zabranjen rad, dok se Vele poeo natjecati u
nogometnim natjecanjima tadanje FNRJ, a kasnije SFRJ. Prvi put FK Vele se u Prvu saveznu ligu SFRJ
plasirao u sezoni 1952./53. gdje je ostao samo jednu sezonu. Drugi put Veleu je to polo za rukom u
sezoni 1955./56. te do 1991./92. nije ispadao u nii rang natjecanja. Vele je igrajui u Prvoj saveznoj ligi
Jugoslavije postao jedan od simbola Mostara. Nikad nije osvojio titulu prvaka, a dva puta je bio drugi.
etiri puta je bio finalist Kupa Marala Tita, od ega je dva puta bio osvaja 1981. i 1986.

1992. godine pitanje obnove Zrinjskog postalo je neodgodivim za portske interese mostarskih Hrvata. Vele tada ostaje bez velike igrake
osnovice, to se odrazilo i na njegove rezultate u nogometnom prvenstvu BiH, te od tad ne predstavlja onako snani klub, kao to je nekada
bio, dok je Zrinjski postao jedan od najjaih bosanskohercegovakih klubova. Od sezone 2003./04. pa do 2006./07. sezone FK Vele je igrao
u drugoj ligi, a 2005. godine prvi put u povijesti grada na Neretvi, na svoju stotu obljetnicu postojanja Zrinjski donosi titulu prvaka drave.
Zrinjski je osvaja Kup Bosne i Hercegovine u sezoni 2007./2008., a sezonu poslije po drugi put postaje prvak Bosne i Hercegovine. Tako je
Zrinjski postao najbolji portski kolektiv u povijesti grada Mostara. Zrinjski je ponovno postao prvak BiH u sezoni 2013./2014.

Dva najjaa mostarska kluba igraju Gradski derbi koji za Mostar znai mnogo vie od nogometa. Ratne rane iz Bonjako-hrvatskog sukoba
jo nisu zacijelile i to je jedan od razloga zato je ovaj derbi popraen neredima i nasiljem, stoga mediji pokazuju veliko zanimanje za njega.

Od klubova koji igraju u niim rangovima natjecanja tu su: HNK Branitelj, FK Soko i FK Lokomotiva koji igraju u Drugoj ligi FBiH, te HNK
Bjelopoljac, FK Bjelopoljac, HNK Buna, NK Cim, FK Blagaj i HNK Jasenica koji igraju u upanijskoj ligi HN-a.[33]
Od malonogometnih klubova, postoji MNK Karaka. koja je nekoliko puta bila prvak Bosne i Hercegovine u malom nogometu, a Mostarske
kie su u bivoj Jugoslaviji bila najuspjenija momad u malom nogometu, a danas igraju u niim ligama.[33]

Ostali portovi

portski savez Grada Mostara u svome lanstvu broji 106 portskih klubova, 24 osnovne i 19 srednjih kola, s oko 15 tisua mladih sportaa,
redovito organizira portska natjecanjima koja se odravaju na razini kola u deset portova. portski savez svake godine dodjeljuje nagrade
za najbolje portae. Klubovi ostalih portova u Mostaru veinom su se osnivali u ratu ili nakon njega. Od ostalih portova u Mostaru najvie
treba istaknuti koarku i rukomet.
Od koarkakih klubova, na podruju Mostara postoje:

HKK Zrinjski Mostar, osnovan 1992. Natjee se u Koarkakom prvenstvu Bosne i Hercegovine.
KK Zrinjski Mostar, osnovan 1995. Natjee se u Koarkakom prvenstvu Bosne i Hercegovine za koarkaice.
Ostali mostarski koarkaki klubovi se natjeu u niim ligama, a to su: KK Ko, KK Vele, OKK Mostar, OKK Mostar '05. i KK Spars.
[33]

Od rukometnih klubova, na podruju Mostara postoje:

HMRK Zrinjski Mostar. Natjee se u Rukometnoj Premijer ligi Bosne i Hercegovine.

HRK Zrinjski Mostar. Viestruke prvakinje Bosne i Hercegovine u rukometu i danas se natjeu u Rukometnoj Premijer ligi BiH za
rukometaice.
HRK Katarina. enski rukometni klub koji je jednom osvojio rukometni kup Bosne i Hercegovine. Rukometaice Katarine plasirale su
se u osminu finala Kupa kupova i tako postigle najvei portski uspjeh u gradu Mostaru od rata.
Ostali mostarski rukometni klubovi se natjeu u niim ligama, a to su: RK Vele, RK Lokomotiva i RK Galeb.[33]

Osim koarke i rukometa, u Mostaru se igraju i brojni drugi portovi: plivanje, stolni tenis, tenis, dudo, boks, ah, kuglanje, boanje i dr.
Postoje mnogi klubovi i portska udruenja koja se natjeu u niim rangovima natjecanja. Borilaki portovi su dosta popularni u Mostaru. U
gradu egzistira 15 klubova borilakih vjetina[33], a valja istaknuti i tenis. Teniski klub Mostar svake godine u Mostaru organizira HT Eronet
Mostar Futures Open, najjai teniski turnir u BiH. Od 2011. godine djeluje Ragbi klub Herceg, a 2012. godine, prvi put nakon 30 godina, u
Mostaru je odigrana ragbijaka utakmica.

Pored nogometa u Mostaru najpoznatiji je ekstremni port skokovi sa Starog mosta u Neretvu. Natjecanje u skokovima s mosta se organizira
tradicinalno svake godine sredinom ljeta (krajem srpnja) pod nazivom Ikari, a skokove organizira Klub skakaa u rijeku Neretvu Mostari. Do
2012. godine u Mostaru se ovo natjecanje organiziralo 445 puta. Vanost ovog natjecanja pokazuje i to da natjecanje obavezno prenosi
dravna televizija ili neka od najjaih komercijalnih televizija u zemlji, a ovi skokovi slove za jedne od najvanijih portskih dogaaja
bosanskohercegovake dananjice.

portski objekti i igralita

Iako u njemu djeluju brojna portska udruenja i klubovi, Mostar nema ba adekvatne uvjete za bavljenje portom i rekreacijom. Prije svega,
gradu najvie nedostaju: portski tereni i igralita, dvorane i bazeni. Mostar je trenutno jedini grad u Hercegovini pa i ire, koji nema
adekvatnu portsku dvoranu. Nasuprot tome, sva ostala manja oblinja mjesta imaju portske dvorane, i to ak sa svim potrebnim uvjetima.
Grad je podijeljen pa je i mostarska portska zajednica podijeljena. Hrvati imaju svoje klubove i udruenja, a Bonjaci svoje.
U zapadnom dijelu grada su smjeteni:

Stadion HK Zrinjski na kojem svoje domae utakmice igra jedan od najjaih

bosanskohercegovakih nogometnih klubova, HK Zrinjski Mostar. To je vienamjenski
stadion koji je izgraen 1971. godine. Ima atletsku stazu i rasvjetu, tako da se na njemu mogu
igrati i none utakmice. Stadion moe primiti 25.000 gledatelja i to je drugi stadion po
kapacitetu gledalita u BiH. Stadion ima dvije tribine zapadnu (gornju i donju) i istonu
(Stajanje).
Kulturno-portski centar grada Mostara koji se nalazi u mostarskom urbanom naselju Centar
2, poeo se graditi jo tijekom 1980-ih godina, kada su uraeni poetni radovi u kojima je
napravljena konstrukcija dvorane. Od tog trenutka na dvorani nije uraeno apsolutno nita te
je ona godinama u sreditu grada stajala prazna, a u meuvremenu slui jedino kao
okupljalite narkomana, beskunika i alkoholiara. Na tetu graana Mostara i njegovih
Pogled iz zraka na Stadion HK Zrinjski
portaa, portska dvorana je zarasla u korov i kupinu, inei time pravo ruglo od grada. U
i dvoranu Bijeli Brijeg (pri samom dnu
veljai 2008. uklonjen je kostur stare dvorane, a poeo se graditi novi suvremeni kulturnoslike)
portski centar. U novom centru, pored portske dvorane, nai e se disco klub, restoran,
fitness centar, multipleks kino i podzemna garaa sa 750 mjesta za parkiranje automobila.
Gradska portska dvorana Bijeli Brijeg se nalazi u sklopu Osnovne kole S.S. Kranjevia na Bijelom brijegu, jednom mostarskom
urbanom naselju. Dvorana je izgraena u doba bive Jugoslavije. Prima oko 1.000 gledatelja. U njoj svoje domae utakmice igraju
hrvatski koarkaki, rukometni, odbojkaki i malonogometni klubovi iz Mostara. U dvorani se svake godine odravaju brojni portski
turniri i koncerti.

 Kulturno-portski centar Kantarevac je otvoreno igralite s betonskom podlogom. Na njemu se igraju brojni malonogometni i rukometni
turniri, a Kantarevac slui i za trening portskim klubovima iz zapadnog dijela grada. Na njemu su nastupali brojni poznati glazbenici iz
regije.
Trim staza ili Trimua je staza za rekreaciju. Nalazi se izvan urbanog dijela grada Mostara. Izgraena je u doba bive Jugoslavije, a
nakon rata u BiH postala je okupljalite narkomana, beskunika i pijanaca. Grad Mostar je potpisao ugovor prema kojemu je Trimua
uspjeno obnovljena i revitalizirana.
Karting klub su tereni s umjetnom travom. Izgraeni su u novije vrijeme, nakon 2006. godine. Smjeteni su unutar poligona za vonju,
u neposrednoj blizini Zapadnog kolodvora i Studentskog centra. Slue za igranje malog nogometa, ali i za treninge portskih klubova iz
zapadnog dijela grada.
Teniski centar su teniski tereni na kojima igraju tenisai TK Mostar. TK Mostar svake godine organizira HT Eronet Mostar Futures
Open, teniski turnir.
Gradski bazen Mostar je otvoreni bazen koji ljeti slui za rashlaivanje Mostaraca u pakleno vruim ljetima. Izgraen je u doba bive
Jugoslavije, kada je imao i skakonicu, koja je poslije rata uklonjena. Uz bazen (dug 50 m), nalaze se jo noni klub Daleka obala,
restoran, kafi i jedan manji bazen.
Stolnoteniska dvorana se nalazi u sklopu O Ivana Gundulia u naselju Rudnik. Izgraena u oujku 2008. godine i opremljena je
najmodernijom opremom.

U istonom dijelu grada su smjeteni:

Dvorana u Kampusu Univerziteta Demal Bijedi (biva vojarna JNA Sjeverni logor), je dvorana u
kojoj svoje domae utakmice igraju bonjaki rukometni i koarkaki klubovi iz Mostara, takoer
slui za treninge.
Egipatska dvorana je dvorana izgraena u bivoj vojarni JNA Juni logor. Izgraena je nakon rata
donacijama Arapske Republike Egipat. Slui za treninge klubovima iz istonog dijela grada
Mostara.
Izvan istonog dijela grada, u naselju Vrapii je smjeten Stadion Vrapii. Na tom stadionu svoje
domae nogometne utakmice igra FK Vele, a stadion moe primiti do 7.000 gledatelja. Ovaj
stadion je alternativno rjeenje za spor koji se dugo vremena vodi izmeu FK Velea i gradskih
vlasti. Ugovorom izmeu Zrinjskog i bive opine Mostar-Jugozapad, stadion pod Bijelim
Brijegom je predat na koritenje Zrinjskom na 110 godina.

Zapadna tribina stadiona u

Vrapiima

Osim navedenih, vanijih portskih objekata, u oba dijela grada su smjeteni i ostali portski objekti poput
kolskih dvorana i igralita, natrkivenih igralita s umjetnom travom i dr.

Obrazovanje
Osnovne kole

U Mostaru su smjetene 24 osnovne kole.[34]

Osnovna kola Antuna Branka imia
Osnovna kola Ilii
Osnovna kola Mustafa Ejubovi ejh
Jujo
Trea osnovna kola
etvrta osnovna kola
Osnovna kola Ivana Gundulia
esta osnovna kola
Sedma osnovna kola
Osnovna kola Silvija Strahimira
Kranjevia

Osnovna kola Cim

Osnovna kola Bartola Kaia
Osnovna kola Petra Bakule
Osnovna kola Zalik
Osnovna kola Vrapii
Osnovna kola Bijelo Polje
Osnovna kola Gnojnice
Osnovna kola Drenica

Osnovna kola Blagaj

Osnovna kola Omer Maksumi
Osnovna kola Ilije Jakovljevia
Osnovna kola Marina Dria
Osnovna kola Kruevo
Centar za djecu i omladinu s posebnim
potrebama Los Rosales
Osnovna kola za djecu s posebnim
potrebama

Srednje kole
U Mostaru je smjeteno 20 srednjih kola, od toga 4 gimnazije, 12 strukovnih i 3 umjetnike kole.[35]
Srednja medicinska
kola
Srednja elektrotehnika
kola
Srednja tekstilna i
poljoprivredna kola
Srednja mainskosaobraajna kola
Gimnazija fra Grge
Martia
Gimnazija Mostar

Srednja kola likovnih

umjetnosti Gabrijela
Jurkia
Srednja strojarska kola
Fausta Vrania
Srednja graevinska
kola Jurja Dalmatinca
Srednja turistiko
ugostiteljska kola
Srednja prometna kola

Srednja graevinska
kola
Srednja ekonomska i
turistikougostiteljska
kola
Gimnazija Mostar
Druga Gimnazija
Glazbena kola Ivana
pl. Zajca
Muzika kola I. i II.
stupnja

Gimnazija Mostar 2011. god.

 Srednja medicinska
kola Sestara
milosrdnica

Srednja elektrotehnika
kola Ruera Bokovia
Srednja ekonomska kola
Joze Martinovia

Od gimnazija, osobito se istiu Gimnazija Mostar (Gimnazija Mostar (http://www.gimnazijamostar.ba/)), jedna od najstarijih Bosni i
Hercegovini, osnovana 1893., i Gimnazija fra Grge Martia (Gimnazija fra Grge Martia Mostar (http://www.gimnazijafgm.info/portal/)),
osnovana 1974. Ove kole postiu zapaene rezultate na raznim natjecanjima na opinskoj, upanijskoj i dravnoj razini. Maturanti ovih
gimnazija se bez potekoa upisuju na najbolje fakultete u regiji.

Sveuilita

U Mostaru je smjeteno Sveuilite u Mostaru, jedino hrvatsko sveuilite izvan Hrvatske. Nastava se odvija na
hrvatskom jeziku. Sveuilite u Mostaru ima dugu prolost. Njegova je prethodnica franjevaka teologija, prva
visoka kola u Mostaru i Hercegovini, utemeljena 1895. godine. Sredinom XX. stoljea u Mostaru je osnovana
Via pedagoka kola, a potom i Visoka tehnika kola strojarske struke. On su bile zametci dananjega
sveuilita.

Mostar je 1977. postao samostalno visokouilino sredite s vie fakulteta i viih kola odvajajui se od
Grb Sveuilita u Mostaru
Univerziteta u Sarajevu i osnivajui Sveuilite Demal Bijedi. Usprkos znaajnim razaranjima sveuilinih
objekata i opoj pogibelji za studente i nastavnike, Sveuilite nije prekidalo svoje aktivnosti tijekom itavoga
rata (1992. 1995.). Sredinom devedesetih dolazi do otvaranja novih fakulteta i znanstveno-istraivakih instituta. U sastavu Sveuilita u
Mostaru djeluju:
Agronomski i prehrambeno-tehnoloki
fakutet
Ekonomski fakultet
Filozofski Fakultet
Fakultet prirodno-matematikih i
odgojnih znanosti

Fakultet strojarstva i raunarstva

Graevinski fakultet
Medicinski fakultet
Farmaceutski fakultet

Fakultet zdravstvenih studija

Pravni fakultet
Akademija likovnih umjetnosti

Osim hrvatskog sveuilita postoji i Sveuilite "Demal Bijedi" u Mostaru, koje nastavu izvodi na bonjakom jeziku. U kolskoj
2014./2015. godini u Mostaru je studiralo 14.247 studenata, od ega 10.712 na Sveuitu u Mostaru, 2.522 na Sveuilitu "Demal Bijedi" i
1.013 na privatnim visokokolskim ustanovama, takoer na hrvatskom jeziku (Visoka kola "Logos centar" Mostar, Fakultet za menadment
resursa CKM, Fakultet meunarodnih odnosa i diplomacije).[36] Sveuite u Mostaru je tree najvee sveuilite u dravi po broju studenata
(nakon sarajevskog i banjolukog), a 17% studenata dolazi iz susjedne Hrvatske.[37]

Gospodarstvo

Gospodarski razvoj Mostara poinje jo u Austro-Ugarskoj kada kroz zapadni dio Mostara prolazi tadanja uskotrana pruga
Sarajevo-Mostar-Ploe. U bivoj Jugoslaviji grad se sve vie razvija. Grade se velike tvornice (Aluminijski kombinat, Soko, Hepok kasnije
Apro, Mostarska vinarija, Fabrika duhana Mostar, hidroelektrane na Neretvi, Unis, Tvornica prediva i pamuka uro Salaj, Rudnik mrkog
uglja itd.) koje zapoljavaju velik broj radnika.[2] Mostar postaje gospodarsko sredite Hercegovine. eljeznika pruga, sada normalnog
kolosijeka se premjeta u istoni dio grada, a sve se vie razvija i iri zapadni dio grada. U zapadnom dijelu grada prave se nove gospodarske i
stambene zgrade, robne kue, kole i bolnice. Glavnu ulogu u izgradnji Mostara su imala velika graevinska poduzea s podruja Mostara:
Vranica i Hercegovina. U mostarskim ugljenim bazenima postoje naslage ugljena.

Preraivao se duhan, razvijeno je bilo vinogradarstvo (ilavka, blatina) i voarstvo (trenja, breskva i dr.), obojena metalurgija (aluminij),
tekstilna industrija s predionicom pamuka, prehrambena (konzerviranje voa i povra), metalna i drvna industrija, proizvodnja graevnoga
materijala, hortikultura.[5] Industrija je teko stradala u ratu.[4] Mostar je i danas gospodarsko sredite Hercegovine. Brojne tvrtke iz doba bive
Jugoslavije (Soko, Tvornica prediva i pamuka uro Salaj, Unis i Rudnik mrkog uglja) su propale, a neke su u steaju ili slabo posluju (Hepok,
Mostarska vinarija, Fabrika duhana Mostar).
Jedina tvrtka iz doba bive Jugoslavije, koja i danas dobro posluje je Aluminij (Aluminijski kombinat). Aluminij je danas najjaa
bosanskohercegovaka tvrtka i najvei bosanskohercegovaki izvoznik. Tvrtka svake godine rui rekorde u broju proizvedenog aluminija i
aluminijskih legura, a posluje i surauje s vodeim svjetskim korporacijama kao to su Daimler Chrysler i PSA. Tvrtku dre
bosanskohercegovaki Hrvati, a znaajan udjel u njoj ima i Hrvatska te ibenski TLM.

U Mostaru je sjedite Hrvatskih telekomunikacija Mostar, operatera fiksne i mobilne telefonije u Bosni i Hercegovini, Hrvatske pote Mostar,
jedne od tri javne potanske administracije u Bosni i Hercegovini i Elektoprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, jedne od tri nacionalne
elektroenergetske tvrtke u Bosni i Hercegovini. Razvijen je i turizam, pogotovo nakon to je stara gradska jezgra primljena na listu
UNESCO-a.

U Mostaru se svake godine odrava Meunarodni sajam gospodarstva Mostar, po broju izlagaa i posjetitelja, svakako najuspjenija sajamska
izloba u Bosni i Hercegovini. Prvi sajam je odran 1997. godine. Sajam se sastoji od nekoliko manjih izlobi: Sajma gospodarstva, Sajma
vina, Sajma knjige i Gastro dana.

Promet
Mostar je vano prometno vorite. Kroz Mostar prolazi magistralna cesta M-17 (meunarodni naziv E73), najvanija prometnica u BiH koja
povezuje luku Ploe i Metkovi s Mostarom i Sarajevom i eljeznika pruga Ploe-Mostar-Sarajevo, takoer jedna od najvanijih eljeznikih
pruga u BiH. U samom gradu su smjetena dva autobusna kolodvora i jedna eljeznika stanica. U Ortijeu, junom predgrau Mostara, nalazi
se Zrana luka Mostar. Odrava se linija Pescara-Mostar, vana zbog turizma.[5]
Javni gradski promet u doba bive Jugoslavije je obavljalo poduzee Autoprijevoz, a danas to obavlja tvrtka Mostar bus koja radi pod
Gradskom upravom. Mostar bus je prepoznatljiv po svojim utim autobusima koje je dobio kao donaciju od Japana. Meunarodni cestovni
promet obavljaju tvrtke Globtour iz Meugorja, Autoherc iz Gruda, Centrotrans iz Sarajeva te mostarski Autoprijevoz i dr.

Gradovi prijatelji

Mostar ima uspostavljenu prijateljsku suradnju sa sljedeim gradovima:[38]

Amman, Jordan
Arsoli, Italija
Brko Distrikt, BiH
Heidelberg,
Njemaka

Spomenici i znamenitosti

Izmir, Turska
Kapovar, Maarska
Kayseri, Turska
Orkdal, Norveka

Italija

Kragujevac, Srbija
Millau, Francuska
Montegrotto Terme,
Split, Hrvatska

Tutin, Srbija
Vejle, Danska
Vukovar, Hrvatska
Yinchuan, Kina

Stari grad - povijesna etvrt grada sa Starim mostom i nizom ostalih sadraja iz bogate povijesti grada. Osim Starog mosta, u starom
dijelu Mostara se nalaze i druge vane znamenitosti, poput Krive uprije, kula oko Starog mosta, Tabhane, ulice Kujundiluk, hotela
Rue i mnogih drugih. Upravo je hotel Rua razlog zbog ega je Mostaru prijetilo skidanja s popisa svjetske batine. Investitor e
morati ukloniti 1.072 kvadrata hotela Rue, i to na lamelama A i B te krova na hotelskom bazenu, kako bi se hotel Rua uskladio s
ambijentom stare jezgre grada.
Karaozbegova damija - najstarija i najljepa damija u Hercegovini.
Bievia sokak - ulica s poznatom kuom iz osmanlijskog razdoblja (Bievia kua).
Povijesno naselje Brankovac, s kuama i avlijama (dvoritima) starih mostarskih obitelji, graeno u osmanlijskom stilu.
Mostar je poznat po svojim mostovima, osim Starog mosta u urbanoj zoni grada nalaze se jo: Most Musala (1882.), Luki Most
(1913.) i Carinski most (1917.), izgraeni u austro-ugarsko doba, a nekoliko puta su bili srueni te Most Bunur izgraen u novije
vrijeme. Planira se gradnja jo jednog mosta.
Crkva svetog Petra i Pavla - franjevaka crkva, s najviim zvonikom u Bosni i Hercegovini. Teko je stradala u posljednjem ratu, ali je
ponovno izgraena.
Katedrala Marije Majke Crkve - katedralna crkva mostarsko-duvanjskoga biskupa odnosno crkva matica Mostarsko-duvanjske
biskupije.
Saborna crkva u Mostaru prije rata slovila je za jedan od najljepih pravoslavnih hramova na ovom dijelu Balkana. Crkva, kao
posljednje srpsko uporite u gradu je teko stradala u ratu, a uskoro bi trebala poeti njezina obnova.
panjolski trg - sredinji gradski trg. Na njemu se nalazi Gimnazija Mostar, jedna od najljepih graevina iz austro-ugarskog perioda i
Hrvatsko narodno kazalite koje je jo u izgradnji. Trg je u posljednjem ratu bio crta razgranienja izmeu Hrvata i Bonjaka, a i danas
su esti incidenti na njemu. Grad Mostar odluio je 12. listopada 1995. godine dati glavnom gradskom trgu ime panjolski trg, u
spomen na 21 poginulog panjolskog vojnika pri UNPROFOR-u u ratu u Bosni i Hercegovini, Uskoro treba zapoeti i projekt njegove
rekonstrukcije, za to je panjolska vlada osigurala 400.000 eura.
Trg hrvatskih velikana (Rondo) - glavni trg u zapadnom dijelu grada. Izgraen je u austro-ugarsko doba, a s krunog toka trga nastavlja
se 6 aleja. Na trgu hrvatskih velikana se nalazi Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosaa, izuzetno vaan za odravanje kulturnih i drugih
manifestacija u gradu Mostaru i Stambeno-prodajni centar Rondo, jedan od najveih trgovakih centara u urbanoj zoni Mostara.
Trg Musala - glavni trg u istonom dijelu grada. Izgraen je u austro-ugarsko doba. U neposrednoj blizini trga Musale, nalazi se hotel
Neretva, jedna od najljepih graevina iz austro-ugarskog perioda koja je teko stradala u posljednjem ratu. Uskoro bi trebala poeti
obnova tog hotela.
Gradski park Zrinjevac - sredinji gradski park u Mostaru. Nalazi se izmeu Trga hrvatskih velikana i panjolskog trga. 2007. godine
park je u potpunosti, revitaliziran i obnovljen i danas je to omiljeno mjesto za etnju i odmor Mostaraca.
Katoliki kri na brdu Hum iznad Mostara. Visok je 33 metra, a izgraen je kao simbol jubileja dvije tisue godina kranstva, ali i
simbol patnji i stradanja kroz koja je ovaj grad proao u svojoj novijoj povijesti. Kri je vidljiv iz svakog dijela grada Mostara, kao i iz
junih predgraa Mostara.
Prije rata jedan od simbola grada na Neretvi je bilo Partizansko groblje. To spomen-groblje je izgraeno u doba bive Jugoslavije, u ast
svim Mostarcima poginulim u NOB-u. Danas je groblje petkom i vikendom okupljalite razuzdane mladei, a ponekad i narkomana.
Mnogi spomenici su uniteni, a brojni su iarani. 2006. godine groblje je proglaeno nacionalnim spomenikom, a sredinom 2008.
godine poela je njegova obnova.
Popis poznatih osoba iz Mostara

Galerija

Stari most s kulama:

Tarom, Helebijom i
Herceguom

Stari most nou

Stari most, slika iz

1900.

Stara mostarska trnica, Mostarci poetkom XX.

period 1890.-1900.
stoljea

Stari dio grada Mostara

Kriva uprija na
Radobolji, desnoj
pritoci Neretve

Ulica Kujundiluk sa
starim kujundijskim
radnjama

Karaozbegova
damija, najstarija u
Hercegovini

Unutranjost kue na
Bievia oku

Most Musala, izgraen

1882. godine

Luki most, izgraen

1913.

Carinski most, izgraen

1917.

Hotel Neretva i most

Musala, period 1890.1900.

Crkva sv. Petra i Pavla,

s najviim zvonikom u
Bosni i Hercegovini

Katedrala Marije,
Majke Crkve

Stari most i Saborna

crkva, period 1890.1900.

Hrvatski dom Herceg

Stjepan Kosaa

Gradski park Zrinjevac

i Staklena banka u
pozadini

Gimnazija Mostar

Kri na brdu Hum,

visok 33 metra

Partizansko spomengroblje

Panorama Mostara

Panorama zapadnog
dijela grada

Nona panorama grada

Mostara

Izvori

"Mostar u slici i rijei" 2008., Grupa autora, izdava Stanek, ISBN 9789958906602, hrvatski jezik, str. 300 - slubena monografija
Grada Mostara

 Knjiga: "Nacionalni sastav stanovnitva - Rezultati za Republiku po optinama i naseljenim mjestima 1991.", statistiki bilten br. 234,
Izdanje Dravnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
Internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf

20. Bljesak.info (http://www.bljesak.info/content/view/16954/158/)

1. TZ Mostar, turistike informacije
FOTO: Sveano otvorena Klinika bolnica Mostar, 20. rujna 2008.
(http://www.turizam.mostar.ba/index.php?
21. E kapija.ba (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/149323)
option=com_content&view=article&id=211&Itemid=431&lang=hr)
22. HercegBosna.org
pristupljeno 3. studenoga 2013.
(http://www.hercegbosna.org/kolumne/demografija/kakvo-je-stanje-u2. Mostar.ba (http://www.mostar.ba/o-gradu-opcenito.html) Mostar
mostaru-po-broju-stanovnika-5597.html) Kakvo je stanje u Mostaru
3. Hercegovina.ba (http://www.hercegovina.ba/hr/index.php?
po broju stanovnika?
option=com_content&task=view&id=179&Itemid=125) Mostar
23. Cbismo.com (http://www.cbismo.com/index.php?
4. Opa i nacionalna enciklopedija - Mostar
mod=vijest&vijest=353) Izjava mostarsko-duvanjskog biskupa Ratka
(http://proleksis.lzmk.hr/37971/)
Peria na dodjeli sakramenta krizme, Gospin trg (ispred Katedrale
5. Hrvatska enciklopedija - Mostar
Marije, majke Crkve), Mostar, 31. svibnja 2009.
(http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42087)
24. Dominik Mandi: Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae in
6. Bljesak.info (http://bljesak.info/web/article.aspx?a=b5b977b1-6758descriptionibus annis 1743 et 1768 exaratis; Hrvatski povijesni
45b4-9e81-94686f13c298&c=5de70792-d2d5-4648-8125institut; Chicago-Roma, 1962.
5206af0d3357) Mostarci izili na ulice zatrpane nezapamenim
25. Krni zaviaj, zbornik; broj 27; Humac, Ljubuki, 1994.
snijegom
26. Mostar.ba (http://www.mostar.ba/gradska-uprava-opcenito.html)
7. FZS.ba (http://www.fzs.ba/BihB/Temperipad.htm) Temperature i
Gradska uprava Mostara
padaline
27. Bljesak.info (http://www.bljesak.info/content/view/43672/158/)
8. Bljesak.info (http://www.bljesak.info/content/view/14423/158/)
Habemus praefectum: Ljubo Beli - Nakon 440 dana, 17 pokuaja
Mostar: Temperatura zraka na suncu ak 56,4 stupnjeva
28. Veernji.hr
9. Bljesak.info (http://www.bljesak.info/content/view/34984/158/)
(http://www.vecernji.hr/newsroom/news/bih/3184850/index.do) Bitka
Sinonja no najtoplija u Mostaru otkad se mjere temperature!
na Neretvi - I Mostar bez gradonaelnika Hrvata?
10. Bljesak.info (http://www.bljesak.info/web/article.aspx?a=67e2e14129. HercegBosna.org (http://www.hercegbosna.org/vijesti/bih/je-li-todb33-4bd3-9e78-1b09d8656cfa&c=a76d03e1-6e68-46ef-9626moguce-ustavni-sud-bih-proglasio-statut-mostara-neustavnim-i00aa1c12c7ae) Mostar meu najtoplijim gradovima svijeta
naredio-promjenu-u-roku-6-mjeseci-2431.html) Ustavni Sud BiH
11. Bljesak.info (http://www.bljesak.info/web/article.aspx?a=349814b0proglasio statut Mostara neustavnim i naredio promjenu u roku 6
00e1-4386-b458-ba8d5e0f289f&c=a76d03e1-6e68-46ef-9626mjeseci
00aa1c12c7ae) Magloviti Mostar
30. Mostar.ba (http://www.mostar.ba/gradonacelnik12. RDV.ba (http://www.rdv.ba/portal/rhythm/news/?id=1123) 2011.
221/articles/250.html) Dosadanji gradonaelnici Grada Mostara
najtoplija u Mostaru od 1950. godine
31. Mostar.ba
13. Bljesak.info (http://www.bljesak.info/web/article.aspx?a=963cab44(http://www.mostar.ba/tl_files/Download/Mjesne_zajednice_uredi.pdf)
1862-45cd-a240-06ca78d7bc31&c=5de70792-d2d5-4648-8125Podruni uredi i mjesne zajednice
5206af0d3357) Mostar, najtopliji grad u Europi
32. Mostar.ba (http://www.mostar.ba/akordinaian.html) Servisne
14. Bljesak.info (http://www.bljesak.info/web/article.aspx?a=5a3cb4c4informacije
055c-4574-8ee3-798a02ba24b3&c=a76d03e1-6e68-46ef-962633. SSGM.ba (http://www.ssgm.ba/dokumenti/Klubovi%20clanice.pdf)
00aa1c12c7ae) Mostar u posljednja 24 sata primio drugu najveu
Klubovi lanice Sportskog saveza Grada Mostara
koliinu padalina na svijetu
34. Mostar.ba
15. Bljesak.info (http://www.bljesak.info/web/article.aspx?a=9babafd2(http://www.mostar.ba/tl_files/Download/Osnovne_skole.pdf)
442d-4975-97eb-1f5041f150db&c=a76d03e1-6e68-46ef-9626Osnovne kole
00aa1c12c7ae) Rekordne kie od 1955. godine; 1744 litara po metru
35. Mostar.ba
etvornom
(http://www.mostar.ba/tl_files/Download/Srednje_skole.pdf) Srednje
16. Mostarske crkve prije turske okupacije. Maem irili vjeru, ruenjem
kole
gradili bogomolje. Darko Juka, tjednik Republika
36. Upisani studenti na visokokolskim ustanovama kolska 2014./2015.
17. ivotopis Didaka Buntia (http://shp.bizhat.com/Didak.html) Andrija
godina (http://www.fzs.ba/saopcenja/2015/12.3.pdf) Federalni zavod
Niki: Fra Didak Bunti hrvatski i crkveni velikan (1871.-1922.)
za statistiku, 15. sijenja 2015.
18. Sense-Agency.com (http://www.sense-agency.com/ba/stream.php?
37. Jurica Gudelj: Nova akademska godina: U Mostaru vie od 21.000
sta=3&pid=9673&kat=6) Ruenje Starog mosta iz dva ugla
studenata (http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/nova-akademska19. Lijepa naa domovina Hrvatska.com
godina-u-mostaru-vise-od-21000-studenata). Osloboenje, 4. kolovoza
(http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/tekst/Mostar_Statut_jos_jedna_nepravda.doc)
2014.
Mostar: Statut jo jedna nepravda
38. Mostar.ba (http://www.mostar.ba/gradovi-prijatelji.html) Gradovi
prijatelji

Vanjske poveznice

Vodi: Mostar na Wikivoyageu

Grad Mostar (http://www.mostar.ba/) slubene stranice
Grad Mostar (http://www.turizam.mostar.ba) turistiki portal
OpenStreetMap (http://www.openstreetmap.org/?lat=43.3446&lon=17.8054&zoom=14&layers=M) karta grada
Vlada (http://www.vlada-hnz-k.ba/home.php?mod=home&jezik=0) Hercegovako-neretvanske upanije
Turistika zajednica HN (http://www.hercegovina.ba/hrv/index.html) slubene stranice
Naseljena mjesta opine Mostar - popis 1991.
Upravna podjela Bosne i Hercegovine

[otkrij]
[otkrij]

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mostar&oldid=4636391"

Kategorija: Izabrani lanci Mostar Gradovi u Bosni i Hercegovini Hercegovako-neretvanska upanija Svjetska batina u Europi
Datum i vrijeme posljednje promjene na ovoj stranici: 11. prosinca 2015. u 00:19
Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima; dodatni uvjeti se mogu primjenjivati.
Pogledajte Uvjete koritenja za detalje.