1.

Zurich u Švicarskoj je primjer globalnoga grada koji se ne ističe veličinom nego je sjedište važnih
međunarodnih institucija. Moskva je primjer megagrada te u njemu broj stanovnika ubrzano raste
te prelazi 10 milijuna, Moskva nema previse povezanosti s ostatkom svijeta kao što je Zurich,
idalje ima važne odnose sa drugim zemljama, ali ne na tolikoj razini da Moskvu smatramo
globalnim gradom.
2. 2000. godine stanje na kontinentima što se tiče megagradova je ovako
Azija: 11
J. Amerika 4
Europa 0
Afrika 2
Australija 0
te ukupan broj 200. godine je 19 megagradova
2018. godoine:
Azija: 20
J. Amerika 5
Europa 2
Afrika 3
Australija 0
i ukupan broj megagradova je 33
-broj megagradovase od 200 do 2018 iznimo povećava u Aziji u kojoj je broj megagradova
najviše porastao od svih drugih kontinenata koji su razvili samo jedan do 2 nova megagrada.
Australija je jedini kontinent koje nema i nije razvijo nijedan megagrad.
3. Sydney- turistička funkcije - pripada Australiji
New York- središta međunarodnih financijskih institucija-SAD
London – središta međunarodnih financijskih institucija -Ujedinjeno Kraljestvo
Zurich- Švicarska – središte važnih međunarodnih institucija
4. Pametni gradovi su urbana područja s održivim gospodarskim razvojem i poboljšanjem kvalitete života
na temelju ulaganja u ljudski i društveni kapital i infrastrukturu, posebice informacijsko-komunikacijsku.
Značajke pametnih gradova su: pametna pojloprivreda(uporaba digitalne tehnologije u poljoprivrednoj
proizvodnji, pametne kuće, pametan energetski sustav, primjena tehnologije u zdravstvu, e-trgovanje,
poboljšan gradski promet.
5. Problemi suvremenih gradova: velika koncentracija stanovništva zahtjeva veliko umijeće upravljanja,
opskrba vodom (te mogućnost korištenja pitke vode) je veliki problem u pojedinim gradovima,
organizacija gradskih sustava (prometni sustav) poseban je problem radi velikih dnevnih migracija unutar
nekog grada, odlaganje otpadom (što je postao svjetski problem) , socijalno-kulturne promjene (četvrti s
različitim životnim uvjetima).
6. Zagrebačka urbana aglomeracija, Splitska urbana aglomeracija ,Riječka urbana aglomeracija ,Osijekča
urbana aglomeracija
Po demografskoj snazi: prva je : . Zagrebačka urbana aglomeracija ,pa Splitska urbana aglomeracija ,pa
Riječka urbana aglomeracija te Osijekča urbana aglomeracija.
Zagrebačka urbana aglomeracija prostorno je smještena na sjevero-istoku hrvatske te obuhvaća grad
Zagreb kao središte te okolne županije
Splitska urbana aglomeracija: Nalazi se na jugu Hrvatske te se proteže od Trogira na zapadu do Omiša n
istoku.
Riječka urbana aglomeracija:Proteže se duž Riječkog zaljeva, točnije od općine Mošćenika Draga na
zapadu do Kraljevice na istoku.
Osijekča urbana aglomeracija obuhvaća šire gravitacijsko područje grada Osijeka te gradova Valpova i
Belišća

7. Procesi socijalne i prostorne polarizacije najvidljiviji su u globalnim gradovima. S obzirom na važnost,

najizraženiji su procesi ekonomskog restrukturiranja pri čemu se zapošljava sve više visokoškolovanih
ljudi na dobro plaćenim poslovima te se zapošljava sve više žena. Dolazi do porasta broja stanovnika koji
pripadaju gornjem sloju. Pojačano je i doseljavanje ruralnog stanovništva, što uzrokuje novi val
stanovništva. Neplanski se šire područja stanovanja za siromašno st., čime dolazi do smanjenja srednjeg
sloja stanovništva.
8. Zone stanovanja razlikuju se socijalnim statusom gradskog stanovništva koje obitava u njima. Zone
rada-samostalan , intenzivni razvoj započinju sa razvojem industrije. Zone opskrbe-se tijekom 20 i 21
stoljeća najbrže mijenjaju, zbog sve brže urbanizacije i priliva stanovnika u gradove. Rastom gradova
rastu potrebe za različitim proizvodima i uslugama. Zone rekreacije i odmora- ( zelene površine) rezultat
su sve veće potrebe stanovnika za boravkom u prirodnom okruženju.
9.Mislim da ne treba ograničiti doseljavanje u gradove već treba bolje upravljati gradovima i državom te
osnovati više gradova u koje bi se stanovništvo selilo te bi se tako rasporedilo stanovništvo po državi.
10. Zone rada se snažno razvijaju pojavom industrije kada se grade stambene jedinice za
radnike blizu tvornica. Sada imaju drukčije lokacijske čimbenike te se i arhitekturom mogu
uklopiti u sve dijelove grada. Zone stanovanja su odraz ekonomske strukture stanovništva.
Doživljavaju velike promjene. One su prije bili pokazatelji društveno-ekonomskog statusa, a
takve postoje i danas.
Antonio Šimić7