PROSTORNA ORGANIZACIJA I VAŽNOST TRGOVINE

DEFINICIJA TRGOVINE

 trgovina je uslužna djelatnost koja posreduje između proizvođača i potrošača

 osnovna funkcija trgovine je omogućiti razmjenu dobara i opskrbu kupaca određenim
proizvodima
 trgovci (pojedinci i poduzeća)
 kupci i prodavatelji roba i usluga
 organizatori tržišta

 objekt trgovine
 vidljiva roba: poljoprivredni i industrijski proizvodi, energenti i sirovine
 nevidljiva roba: informacije, kapital, dionice na burzi, vrijednosni papiri,
dokumenti, razne usluge, licence…

POJAVA I RAZVOJ TRGOVINE

 trgovina je najstarija uslužna djelatnost prisutna je u velikom dijelu čovjekove

prošlosti po nekim provjeri procjenama stara preko 100,000 godina
 paleolit (starije kameno doba), najstariji oblik trgovine, razmjena proizvoda za
proizvod, trampa ili robna razmjena
 poljoprivredna revolucija, 10,000 g.pr.Kr.- pojava viškova razmjena stočarskih i
ratarskih proizvoda
 nastaju prvi gradovi kao centri trgovine na križanjima trgovačkih puteva
 pojava robnog i simboličkog novca krzno školjke slonove kosti
 metalno doba 4tis. g.pr.Kr. - pojava metala kao preteča novca
 moderni novac- kraljevstvo Lidije, 7. st.pr.Kr. (Mala Azija), kovani zlatni i srebrni
novac- „bogat kao knez“

FAKTORI RAZVOJA TRGOVINE

 ljudi teže zadovoljavanju potreba za određenim proizvodima i uslugama

 na razvoj trgovine utječu faktori
 razlike u strukturi proizvodnje između pojedinih prostor uzrokuju i razlike u
višku ili manjku određenih proizvoda
 želje moraju %jati i kod kupaca i kod potrošača
 udaljenosti utječu na troškove transporta pa o njima ovisi trgovina
 trgovina se maksimalno razvija ako su razlike i želje velike, a udaljenosti male
VRSTE TRGOVINE

 prema području na kojem se odvija razlikujemo

 unutarnja trgovina (unutar granica 1 države)
 vanjska trgovina (između više država)

 tradicionalni oblici unutarnje trgovine

 tržnice - uređeni prostor i u gradovima za opskrbu stanovnika novim
potrepštinama
 sajmovi - kratkotrajno organizirana tržišta na kojima se koncentriraju ponuda
i potražnja
 lokalni
 nacionalni
 međunarodni

 unutarnja trgovina prema veličini i načinu opskrbe dijeli se na

 trgovina na veliko- nabavlja robu od proizvođača u velikim količinama
 trgovina na malo- proda robe direktno potrošačima
 proizvođač=> trgovac na veliko=> trgovac na malo=> potrošač

VAŽNOST TRGOVINE

 trgovina je važna gospodarska djelatnost jer

 ostvaruje značajan dio BDP-a
 zapošljava veliki udio aktivnog stanovništva
 posebno utječe na razvoj ostalih djelatnosti
 trgovina oživljava neki prostor te privlači stanovništvo i gospodarstvo
PROSTORNA ORGANIZACIJA I VAŽNOST TRGOVINE U GRADOVIMA

PROSTORNA ORGANIZACIJA TRGOVINE

 trgovina u prostoru djeluje na različitim razinama lokalnoj regionalnoj

 veze u sustavu trgovine mogu biti
 horizontalne veze - između mjesta proizvodnje i mjesta potrošnje koriste se
prometne veze
 vertikalne - proizvođač=> trgovac na veliko=> trgovaca na malo=> potrošač

LOKALNI TRGOVINSKI SUSTAV

 lokalni trgovinski sustav

 trgovinski sustav grada
 trgovinski sustav ruralnih područja

 trgovinski sustav ruralnih područja

 najveći razvoj u 20.st.
 faktori razvoja: deagrarizacija, porast životnog standarda , suburbanizacija
 prevladavaju trgovine mješovitom robom i specijalizirane trgovine ponude
znatno manje nego u gradovima
 posljednjih godina se zbog preseljenja trgovine u prigradske zone
(suburbanizacija) te povećane prostorne pokretljivosti stanovništva, trgovine
zatvaraju, a ruralno stanovništvo se opskrbljuje gradovima

trgovinski sustav grada

 gradovi su od postanka centri trgovine

 Antika, srednji vijek - trgovina je faktor postanka i razvoja grada, te glavna
gradska funkcija
 Kolonijalno razdoblje (16-19 st.) trgovina se koncentrirala u obalnim
gradovima čime potiče njihov nastanak i razvoj
 osobito u novom svijetu
 suvremeno razdoblje 20 stoljeće trgovina se premješta na rubove grada te
potiče njihova širenje u okolicu – urbanizacija

 gradovi imaju središnju ulogu u prostoru opskrbljuju uslugama svoje stanovništvo ali i
ono iz okolice
 gravitacijska zona (GZ) grada - područja odakle stanovništvo koristi usluge grada
 veličina GZ ovisi o trgovinskoj i ostalim uslužnim funkcijama grada
  gradovi prema veličini gravitacijske zone to jest važnosti njihove središnje uloge u
prostoru
 lokalni centri
 subregionalni centri
 regionalni centri
 nacionalni centri GZ čitava država
 međunarodni centri
 svjetski centri

 svjetski centri - gradovi koji su snažno uključeni u globalnu trgovinu (globalni gradovi,
svjetske metropole)
 svjetske metropole s najvećim utjecajem 2020.g. prema većini istraživačkih instituta
 New York – Wall Street
 London - financijsko središte (City)
 Tokio - Shinjuku
 Pariz - la defence
 Singapur
 Dubai
 Hong Kong
 Los Angeles (Downtown)
 Šangaj
 Peking

SMJEŠTAJ TRGOVINA U GRADOVIMA

 trgovina se u gradovima grupira trgovačke zone

 trgovinski centri - osim trgovine tu se lociraju i druge uslužne djelatnosti
banke uprave poduzeća
 zovu se još i poslovni (biznis) centri
 mogu nastati spontano (npr.. londonski City)
 planski (npr.. Moskovski međunarodni poslovni Centar)

 trgovinske ulice - nastaje spontano duž frekventnih gradskih ulica

 npr.. Ilica u Zagrebu, Ginza u Tokiju, 5. avenija u New Yorku

 specijalizirana trgovinska područja - nastaju u rubnoj zoni gradova

 tu su smještene trgovine proizvoda za dugoročno korištenje
 npr. BMW Welt u Münchenu
  Prema položaju mogu biti
 središnje poslovne zone (CBD Central business distrikct) npr.. Midtown
Manhattan (najveći CBD da je u svijetu)
 trgovinske zone u pojedinim četvrtima
 trgovinske zone na rubovima gradova
 trgovinske zone između gradova

OBILJEŽJA SVJETSKE TRGOVINE

RAST SVJETSKE TRGOVINSKE ORGANIZACIJE

 svjetska trgovinska organizacija (WTO) osnovana 1995.g. za povećanje regulacija

svjetske trgovine
 164 članice, 98 % svjetske trgovine
 centar u Ženevi, Švicarska
 tijekom 20. i 21. st. svjetska trgovina bilježila je nagli porast
 kao pokazatelj razvoja prati se vrijednost iskazana u američkim dolarima
 1950. 62 mlrd.
 1970. 317 mlrd.
 1990. 3,490 mlrd.
 2010. 15,301 mlrd.

 vrijednost svjetskog izvoza 2011. do 2021. kreće se između 16 i 22.3 bilijuna dolara

FAKTORI RAZVOJA SVJETSKE TRGOVINE

 porast broja stanovnika

 broj stanovnika na zemlji povećao se sa 1.8 mlrd. (1900.) na 7.2 mlrd. (2013.)
 posljedica povećana potražnja za hranom i drugim proizvodima te povećana
ponuda jeftine radne snage
 jeftina radna snaga iskorištena je za brži razvoj industrije u državama
 istočne i jugoistočne Azije (npr. Tajvan, Malezija, Kina)
 latinske Amerike (Brazil, Meksiko)
 brži industrijski razvoj povećajte količinu proizvoda na svjetskom tržištu
 porast životnog standarda
 u visoko razvijenim državama raste dohodak po stanovniku
 posljedica poraz kupovne moći i porast potražnje za različitim proizvodima
 potiče se rast izvoza i svjetske trgovine

 smanjenje cijene prijevoza

 smanjenjem cijene prijevoza povećana dostupnost sirovine i gotovih
proizvoda
 pomorski promet prevozi 3/4 robe na svjetskom tržištu gigantizam i korištenje
kontejnera povećali su obujam količine transportnih dobara
 zračni promet koristi se za brzi prijevoz proizvoda visoke vrijednosti
 telekomunikacijski promet omogućava trenutni prijenos informacija među
pojedinim dijelovima svijeta

 novi organizacijski oblici trgovine

 robne burze na kojima se formiraju cijene sirovina i proizvoda te su uvedeni
standardi za pojedina dobra (npr. kvaliteta i rokovi isporuke) što olakšava
svjetsku trgovinu
 najstarija i najpoznatija robna burza je u Chicagu
 ostale Tokio, Amsterdam

 multinacionalne kompanije MNK

 tvrtka koja posluje u najmanje 6 država i najmanje 25 % prihoda dolazi izvan
matične države
 MNK orijentirane su na masovnu dobro organiziranu i planiranu proizvodnju
 proizvodnju pojedinih komponenti proizvoda i njihovo sklapanje odvija se u
državama gdje je to najjeftinije
 MNK raspolažu velikim kapitalom, na rukovodeće položaje zapošljavaju
visokospecijalizirane stručnjake, imaju jak marketing i učinkovit plasman robe

 rangiranje 500 najvećih svjetskih MNK prema Fortune Global 500

 istočna Azija 208 (42 %)
 sjeverna Amerika 138 (28 %)
 Europa 128 (26 %)
 ostatak svijeta 26 (5 %)
 MNK (prema prihodima): Walmart, Amazon, State Grid, CNPC, Silopec, Saudi aramco,
Volkswagen, Apple, Toyota
  regionalne ekonomske integracije (EU, NAFTA, CEFTA) omogućuju povezivanje više
nacionalnih gospodarstava, širenje tržišta, unapređenje međusobne trgovine i druge
oblike suradnje
 svjetske ekonomske organizacije (WTO, UNCTAD) potiču uključivanje slabije
razvijenih država u svjetsku trgovinu te uklanjanje prepreka u trgovanju i smanjenje
carina

ELEMENTI MEĐUNARODNE TRGOVINE

 elementi svjetske trgovine su

 izvoz - element trgovine u kojoj 1 država opskrbljuje drugu svojim
proizvodima kako bi ostvarila ekonomsku korist tj. zaradu
 uvoz - element trgovine u kojem se 1 država opskrbljuje proizvodima drugih
država u ekonomskom smislu je rashod tj. trošak
 tranzit - posredovanje tj. transport dobara između 2 države preko treće
države
 države koje imaju tranzitnu ulogu ostvaruju ekonomsku korist
 države koje koriste tranzitne usluge drugih država imaju veći
trošak

 vanjskotrgovinska bilanca - razlika između uvoza i izvoza

 izvoz veći od uvoza pozitivna vanjskotrgovinska bilanca suficit
 izvoz manji od uvoza negativna vanjskotrgovinska bilanca deficit
 cilj svake države je pozitivna vanjskotrgovinska bilanca tj. povećati
izvoz i smanjiti uvoz
 slabije razvijena države obično imaju negativnu vanjskotrgovinsku
bilancu a razvijene pozitivnu
 više od 2/3 zemalja svijeta imaju negativnu bilancu
 države najvećeg vanjskotrgovinskog suficita 2:02 iz 1 godine mlrd. u
dolarima
 Kina 675
 Rusija 262
 njemačka 212
 Australija 84
 nizozemska 78
 UAE 78
  države najvećeg vanjskotrgovinskog deficita (2021.)
 SAD
 UK
 Indija

 najsnažnija gospodarstva svijeta prema uvozu i izvozu (2021.)

 SAD
 Kina
 EU
 UK
STRUKTURA SVJETSKE TRGOVINE

 svjetska trgovina analizira se prema regionalnoj robnoj strukturi

 regionalna struktura - glavna obilježene ravnomjeran razvoj većina trgovine odvija se
između razvijenih država svijeta
 najrazvijeniji dio svijeta
 ekonomska trijada 31 % stanovništva svijeta, ostvaruju 66 % svjetske trgovine
 EU 6% stanovništva, 30% svjetske trgovine
 Angloamerika 5% stanovništva, 10% svjetske trgovine
 istočna Azija 20% stanovništva, 26% svjetske trgovine

 robna struktura trgovine svijeta (2021.)

 rude i energenti 16%
 kemijski proizvodi 12,5%
 uredska i telekomunikacijska oprema 11%
 agrarni proizvodi 10%
 prometna sredstva 9,5%
 proizvodi automobilske industrije 7%
 tekstil i odjeća 4%
 željezo i čelik 3%
 ostalo 27%