UNIVERZITET U TUZLI EKONOMSKI FAKULTET

VISOKA POSLOVNA KOLA

SEMINARSKI RAD IZ NASTAVNOG PREDMETA MEUNARODNA EKONOMIJA I

TEMA : NEOKLASINA TEORIJA VANJSKE TRGOVINE

TUZLA, APRIL 2011 STUDENTI: MIRNES HODI II209/06 DAMIR SUI II-867/08

MEUNARODNA EKONOMIJA I

Neoklasina teorija vanjske trgovine

SADRAJ

UVOD2 1. HISTORIJA RAZVOJA VANJSKE TRGOVINE..3 2. POJAM NEOKLASINOG SMJERA 4 3. NEOKLASINE TEORIJE MEUNARODNE EKONOMIJE.5 4. NEOKLASINE INTERPRETACIJE KOMP. PREDNOSTI J. S.MILL7 5. NEOKLASIKA KROZ HISTORIJU...8 ZAKLJUAK.. 9 LITERATURA, .10

MEUNARODNA EKONOMIJA I

Neoklasina teorija vanjske trgovine

UVOD Neoklasina kola istrauje ponudu i potranju i cijene u njihovom neprestanom kretanju, samo ovo kretanje je predmet analize, a ne neka normalna ili prirodna cijena kojoj bi trite moralo teiti. Neoklasina teorija rasta, na njoj utemeljena hands free varijanta ekonomske politike, te teorija komparativnih prednosti inili su se zemljama u tranziciji kao arobni tapi za proces konvergencije s razvijenim zemljama na putu u EU. Nove teorije rasta i nove teorije vanjske trgovine razvijaju se u uvjetima imperfektne konkurencije. U takvim uvjetima egzistiraju i oekuju konvergenciju zemlje u tranziciji i zemlje kandidatkinje za ulazak u EU. Izraz neoklasino razvija se iz izraza neo i klasino, to kao sloenica pojmovno oznaava neto novo Postoje dva istaknuta predstavnika Toussing F.W. i Viner J.

MEUNARODNA EKONOMIJA I

Neoklasina teorija vanjske trgovine

1. HISTORIJA RAZVOJA VANJSKE TRGOVINE Vanjska trgovina javlja se u poetnim tj. rudimentalnim oblicima u antiko doba, ali procvat doivljava u doba merkantilizma od 16 18.st., preporod u 19.st. u vrijeme laisses faire, vrhunac kulminacije kao privredna djelatnost u 20.st. Intezivan razvoj vanjske trgovine uslijedio je od kraja 14.st. i poetkom 15.st., otkriem Amerike i plovnih pomorskih putova u Indiju. Najprije vanjska trgovina u sredozemnih drava u Europi, Afrike i Azije. Od 16 18.st. trgovina proizvodima, poluproizvodima iz europskih zemalja, sa sirovinama poluproizvodima u zemljama u Aziji, Americi, Africi i Australiji. Razvojem kapitalizma u 1.st, posebice u 20.st. razvija se i vanjska trgovina, dolazi do povrata razvoja trgovine u meunarodnim razmjerima, dolazi do procvata financijskog kapitala; stvaraju se pretpostavke razvoja modernog industrijskog kapitalistikog drutva. 30-te godine 20.st. oznaile su krizu u ekonomskom razvoju svijeta (ekon.recesija 29 34) do kraja 40 tih, kada nakon 2.svj.rata dolazi do ubrzanog razvoja. Puni procvat vanjske trgovine poetkom 70 tih godina, a onda dolazi do prvog naftnog oka 72.godine i drugog naftnog oka '78.; nakon njih oivljavanje. Puna afirmacija vanjske trgovine u svjetskim razmjerima dolazi '80 tih, procvat razliitih vrsta vanjske trgovine, osobito raznim tipovima moderne robe, razliitih tipova usluga, radnom snagom, informacijama, znanjem i osobito tehnologijama. '80 te vrhunac vanjske trgovine, porast kapitala, porast trgovine na burzama vrijednosnih papira, kao i trita financijskog kapitala. Razvoj vanjske trgovine izmeu gosp. odn. privrednih subjekata pojedinih zemalja, dovele su do drutvene potrebe koje su uzrokovane prije svega podjelom rada i specijalizacijom u proizvodnji odreene robe i usluge izmeu pojedinih zemalja u svijetu. Pojedine zemlje raspolagale su sa razliitim tipovima resursa (bilo prirodnih, kapitalnih, financijskih, znanstvenim tehnologijama), te je dolo do specijalizacije proizvodnje, svaka zemlja se opredijelila za proizvodnju onih proizvoda i usluga, gdje su trokovi najnii. U pojedinim zemljama zbog nedostatka resursa dolo je do trgovine izmeu zemalja, osobito od 16. 1. polovice 18.st. Privredni subjekti koji posreduju u vanjskoj trgovini izmeu gosp.subjekata, upueni su da trguju razliitim tipovima resursa.

MEUNARODNA EKONOMIJA I

Neoklasina teorija vanjske trgovine

2. POJAM NEOKLASINOG SMJERA U etimolokom je smislu rijei pojam neoklasiar sloenica: Neo, to znai novi i klasian. Pojam klasina politika ekonomija upotrijebio je K. Marx za uenje W. Petty, Adam Smitha i Davida Ricarda. Povijesniari ekonomske misli razliito definiraju ovaj smjer i u njega ubrajaju razliito pojedine autore. Po miljenju marksistikih orijentiranih povijesniara neoklasini pisci razmiljaju u okvirima tradicijskih postulata individualnog interesa i slobodne konkurencije. Kao to postoji razliita svrstavanja autora u neoklasinu kolu, tako postoji i razliito razvrstavanje teoretiara vanjske trgovine, kada je rije o neoklasicizmu (Vidi tabelu 1.). Pristup pojedinih autora B. osi .Acin Neoklasici F.W.Taussing, J.Viner F.Y.Edgeworth, G.Haberler, A.P.Lerner, A.Marshall, J.Viner, F.W.Taussing G.Haberler, B.Ohlin, P.Samuleson, J.Kravis S.Linder, G.Haberler, B.Ohlin Suvremeni teoretiari G.Haberler, B.Ohlin

.Mrkui

LJ.Adamovi V.Mileta

F.W.Taussing, J.Viner, B.Ohlin, G.Haberler

Tabela 1. Odluili smo prihvatiti osievu podjelu.

MEUNARODNA EKONOMIJA I

Neoklasina teorija vanjske trgovine

3. NEOKLASINE TEORIJE MEUNARODNE EKONOMIJE Izraz neoklasino razvija se iz izraza neo i klasino, to kao sloenica pojmovno oznaava neto novo. 2 istaknuta predstavnika Toussing F.W. i Viner J. TOUSSING F.W. Promilja utjecaj nadnice, novca, kamata i transportnih trokova na meunarodnu razmjenu, uz obrazloenje, da je najamnina sastavni dio cijene proizvoda, a ovisi o produktivnosti rada. Taj imbenik raniji znanstvenici nisu prihvaali kao dio razmjene. Tvrdi da meunarodna ekonomija nije obina trampa tj. razmjena robe za robu, ve se ona vri posredstvom novane jedinice. Umjesto da se vrijednost takve robe mjeri koliinom utroenog vremena za proizvodnju, ona se izraava vrijednou nadnica ili ope prihvaenom cijenom. Poto su cijene nadnica razliite u pojedinim zemljama, to za izradu istog proizvoda u svakoj zemlji se formira druga cijena. Pri formiranju cijene proizvoda, vana je i kamatna stopa, organizacija rada i obujam proizvodnje, sniavanje cijene kod masovne proizvodnje, transportni trokovi, koji ovise o vrsti robe, obliku i sl., te udaljenosti mjesta proizvodnje od trita. to se ostvaruje vea produktivnost rada pri proizvodnji, to bi cijena proizvoda trebala biti nia. Zemlja koja ostvaruje niu cijenu proizvodnje ima vee anse za izvoz u druge zemlje. Prema tom razmiljanju cijena nadnica utjee na meunarodnu razmjenu u skoro istoj razini, kao i produktivnost rada. S druge strane, kamatne stope nisu jednake u svim zemljama, a razliit je i organski sastav kapitala, tako da, zemlje s visokim organskim sastavom kapitala, a u isto vrijeme s niskom katnom stopom ostvarivat e komparativnu prednost, koje razvijaju samo proizvodnju. I suvremena praksa pokazuje da kapital iz zemlje gdje je niza kamatna stopa bjezi u zemlju s visom kamatnom stopom. Kada se usporede svi njegovi pokazatelji, dolazi do podjele roba po korisnosti, na domau i meunarodnu. Domaa roba, koja nije podesna za uinkovit transport, jer je nepokretna, pokvarljiva, kabasta i sl., te meunarodna roba koja je i predviena za izvoz. Domaa i meunarodna roba razlikuju se u dvije zemlje prema veliini transportnih trokova. Toussing dokazuje da se teorija usporednih trokova treba koristiti u meunarodnoj razmjeni i kada u razmjeni sudjeluje vie zemalja koje razmjenjuju vie proizvoda.

MEUNARODNA EKONOMIJA I

Neoklasina teorija vanjske trgovine

Primjer: bakar platno - u Americi se za 1 radni dan proizvede - u Engleskoj se za 1 radni dan proizvede - u Italiji se za 1 radni dan proizvede 2 1 1 2 1,5 1,2

Navedeni primjer koritenja teorije usporednih trokova i reciprone potranje nije mogao dati odgovor na pitanja koja su postavljali graanski ekonomisti. Nasuprot Taussigovoj teoriji, Haberler je suprotstavio teoriju trokova supstitucije, a Ohlin teoriju ope ravnotee. U suvremenim gospodarskim sustavima, kapital odlazi iz zemalja sa niom kamatnom stopom prema onima sa viom.

VINER J. Ameriki ekonomist meunarodne ekonomije i glavni teoretiar carinske unije. Iako on razmatra komparativne prednosti u meunarodnoj razmjeni, uvijek ukazuje na opasnosti pojednostavljivanja procesa koji nastaju primjenom raznih teorija, a nunu pozornost treba obratiti svoj sloenosti meunarodnih odnosa. On kao ekspert carinske unije vidi prednosti, koje tako zatvorene tvorevine donose, ali ukazuje i na nedostatke koje se pri tome javljaju za zemlje nelanice. Da bi carinska unija donijela to veu korist i zemljama lanicam i svijetu kao cjelini J.Viner smatra da bi trebali biti ispunjeni sljedei uslovi: 1. Da carinska unija obuhvata to vei ekonomski prostor, 2. Da je nia prosjena razina carina na uvoz iz treeg svijeta usporeena s razinom koja bi bila u odsustvu carinske unije 3. Da je manji stupanj komplimentarnosti u proizvodnji izmeu zemalja lanica 4. Da su vee razlike u trokovima po jedinici istovrsnih proizvoda izmeu lanica unije i vee utede koje proistiu iz slobodne trgovine unutar unije. 5. Da je vea razina zatite na moguim izvoznim tritima iznad carinske unije u odnosu na porizvode u kojima bi lanice unije, pod reimom slobodne trgovine, imale komparativne prednosti 6. Da je vei broj zatienih industrija za koje irenje trita imati uinak u niim trokoviam po jedinici proizvoda od onih o kojima bi se odgovarajue robe mogle uvesti izvan podruija carinske unije

MEUNARODNA EKONOMIJA I

Neoklasina teorija vanjske trgovine

7. Da je manji broj zatienih industrija za koje irenje trita ne bi imalo uinak u manjim trokovima po jedinici proizvoda od onih za koji bi se odgovarajue robe mogle uvesti izvan podruija carinske unije, ali koje bi se ipak proirile pod carinskom unijom. J.Viner je u teoriji carinske unije prvi put uveo pojmove trade creation i trade diersion. 4. NEOKLASINE INTERPRETACIJE KOMP. PREDNOSTI - JOHN STUART MILL J.S.Mill najprije je pokuao dopuniti Rikardov model dajui objanjenja u pogledu oscilacije cijena i promjena odnosa trokova. Bazira se na ono to se naziva liberalistikom erom u vanjskoj trgovini, te je zapoela poslje 30tih godina prolog stoljea. Ova teorija podrazumjeva koliko jedinica proizvoda moe proizvesti jedna jedinica rada i obrnuto. Mill je u meunarodna usporeivanja direktno unio element produktivnosti rada, takav element je unio tvrdnjom da e se izvozna cijena zemlje s viom produktivnou, formirati u razini izmeu vlastite vrijednosti rada koju bi uvoznik morao utroiti kad bi sam proizvodio taj artikl. Gdje e se ta cijena nadalje formirati ovisi o po tranji uvoznika. Ta teorija se vue meu nekim teoretiatima sve do naih dana, te neki od teoretiara koji su se bavili tom teorijom su: N.W.Senior, J.E.Cairnes, F.W.Tausing, Jacob Viner, F.Graham, G. Haberlet. 5. NEOKLASIKA KROZ HISTORIJU Neoklasika je nastala u odnosima jednog naprednog kapitalizma, za kojeg je od primarnog interesa tehnika i trina organizacija proizvodnje i sa tim ekonomska efikasnost. Klasina teorija je utemeljila jednu teoriju porasta, gdje je upravo garantiran gospodarski porast, kada drava postavlja uvjete za gazdovanje Laissez-faire. Ovo ini nepotrebnom teoriju o trgovini. Neoklasika analizira nasuprot- izlazei iz jednog unaprijed datog stanja resursa - dejstva trgovina (radnji) kako poduzetnika tako i korisnika i ponuaa i treba stoga teoriju o trgovini. Ovo pomjeranje znastvenog interesa je ilo sa izmjenom kategoriziranih aparata: Umjesto pojma laissez-faire pojavljuje se pojam potpune konkurencije; dugorono teite koje je odreeno akumulacijom kapitala i porastom populacije se mjenja sa jednim kratkoronim teitem na poreenje cijena; i uske ograniene proizvodne funkcije se proiruju sa potpunim proizvodnim funkcijama sa mogunou izmjene. Sa ovim nije samo ukljueno metodistiko preciziranje klasinog shvaanja teorije nego i sadravajua promjena. Definicija postulata blagostanja je rigoroznije postavljena, dok je pojam potpune konkurencije ui nego onaj kod laissez-faire i uvjeti kratkoronih teita poreenja se tanije izvode nego oni kod dugoronih teita poreenja. Uvjeti realiziranja postulata blagostanja su postali nasuprot otvoreniji, dok izmjenjive proizvodne funkcije nude jedan iri prostor za igru nego one ograniene.

MEUNARODNA EKONOMIJA I

Neoklasina teorija vanjske trgovine

Razmjeri za blagostanje postaju stroiji, ali se trgovaki igrani prostor proiruje. S time iz klasine teorije porasta gospodarstva nastaje neoklasina teorija efikasnosti, naime u formi teorije racionalne trgovine. U klasici se blagostanje predstavlja masom proizvedenih roba, dok e se porast ove mase postii kroz poveanje "produktivno" uposlenog rada i poveanja produktivnosti. S gledita neoklasike, koja vei dio raspoloivih resursa smatra kao naslijee prolosti i ignorira djelovanje savremenih odluka o alokaciji na budui porast, blagostanje se moe samo poveati uz veu efikasnost dejstvujuih faktora.4 Ovim se smanjuje alokacija proizvodnih faktora do specifinih postavljanja pitanja o (pareto)optimalnosti alokacije i o specifinom kriteriju efikasnosti. Alokacija je efikasna ako nijedna utjecajna jedinica pri jednoj drugoj upotrebi ne moe donijeti vei doprinos. Pod restriktivnim prihvaanjem potpunog teita na trino poreenje potpuno se slae kriterij efikasnosti sa (pareto) optimalnou drutvenog puta blagostanja. Ako se sada kultura unutar neoklasine teorije interpretira, na taj nain se u krajnjem sluaju nudi kao polazna taka koriena teorija. Ipak sadraj teoretskog rada koriene teorije ostaje kroz uvoenje homo oeconomicus, koji maksimizira njene koristi, siromaan i u svojoj cirkularnosti malo praktian. Tada pretpostavke za korienje i preferentna ureenja se mogu dodue kulturno utisnuti, dakle oni su - analogno produktivnim faktorima - dodijeljeni i odatle stalno eksterni parametri za pravljenje modela.5 Na efikasnost alokacije nemaju ni u kom sluaju nikakav utjecaj. Inae ovo reeno takoer vai i za neoklasinu teoriju razvoja, koja jedino komparativno-statiki razmatra alternativni put porasta i ne inersira se samo za porast i pad razvojnog procesa. Obiljeja neoklasine teorije: bitno je korigirala podruje istraivanja metodu analize fokusirala se na problem privredne ravnotee, istraivanja faktora koji ravnoteu naruavaju te inilaca koji uspostavlja ravnoteno stanje negiraju postojanje eksploatacije odbacuju teoriju radne vrijednosti a vrijednost dobara povezuju s marginalnom korisnou Razmjena intergrana bliska je razmjeni proizvoda vertikalne diferencijacije. Prema klasinoj i neoklasinoj teoriji meunarodne trgovine korisnost proizlazi iz realokacije proizvodnih faktora (rada i kapitala) brani koje su relativno manje efikasne (u odnosu na trgovake partnere) prema relativno efikasnijim branama. Moderna teorija jednako uzima u obzir mogunost ekonomije obujma. Kao u prethodnom sluaju, podjela rada koja se etablira izmeu trgovakih partnera moe voditi porastu dispariteta izmeu roba tih zemalja. Uinci aglomeracije koja se moe pojaviti vezani su za geografsku koncentraciju odreenih grana koje ostvaruju profit od tih gospodarstava. To moe biti porijeklom iz nejednakog razvitka unutar ukupnoga gospodarstva na putu integracija.

MEUNARODNA EKONOMIJA I

Neoklasina teorija vanjske trgovine

ZAKLJUAK Specifian je oblik trita svjetsko trite. Ono nije integrirani trini sistem kao to je trini sistem u jednoj zemlji. Velike prostorne udaljenosti, specifinosti potranje, carinske barijere, uvozne kvote i sl. znatna su ogranienja meunarodnim tokovima roba. Pojam svjetskog trita moe se s vie opravdanja upotrijebiti za trita pojedinih proizvoda koji su predmet svestrane meunarodne trgovine (penica, pamuk i sl). Njihove cijene u razliitim zemljama kreu se vie manje paralelno. Paralelno kretanje cijena dokaz je o postojanju meunarodne konkurencije i procesa supstitucije. Kandidatkinje za EU moraju se pripremiti za konkurenciju otvorenog trita EU-a. U tom kontekstu pitanje izbora ekonomske politike i koncepcije gospodarskog rasta i razvoja od izuzetne je vanosti. Mislimo da ekonomska politika bosanskog gospodarstva, preteito utemeljena na neoklasinom konceptu rasta, uz teoriju komparativnih prednosti, mora biti revidirana kao preduvjet za ubrzani gospodarski rast Bosne i Hercegovine.

LITERATURA

10

MEUNARODNA EKONOMIJA I

Neoklasina teorija vanjske trgovine

1. A. Babi, M.Babi, Meunarodna ekonomija 2. LJ. Baban, G.Marijanovi, Meunarodna ekonomija 3. http://www.google.ba/#hl=bs&biw=1280&bih=858&q=neoklasicna +teorija+vanjske+trgovine+rad&fp=7b16c703edcfa12c 4. http://www.google.ba/url? sa=t&source=web&cd=1&ved=0CBMQFjAA&url=http%3A%2F %2Fwww.h3s.org%2Fpocela%2F00.%2520POVIJESNI%2520RAZVOJ %2520EKONOMSKE%2520MISLI.ppt&rct=j&q=neoklasicna %20teorija%20vanjske%20trgovine&ei=zsYTeLOCoiIhQfAxIjrCA&usg=AFQjCNGXofGMSc-gluVBoacUbMCLT3N_Q&cad=rja 5. http://www.manager.hr/knjizara/item/ekonomija

11