Srednja kola Ivan Goran Kovai

kolska 2014./2015.godina

Komercijalna kola
Kiseljak

MATURALNI RAD
PREDMET:TEHNIKA VANJSKOTRGOVINSKOG
POSLOVANJA
TEMA: REDOVITI (OBINI) POSLOVI UVOZA I IZVOZA

Uenik:

Mentor:

Nikolina Bonjak , IV.r

Jelena Oroz, prof.

Kiseljak, oujka 2015.godine

SADRAJ
UVOD.........................................................................................................................................3
1.

MEUNARODNA TRGOVINA........................................................................................4
1.1.

2.

Klasini oblici meunarodne trgovine.........................................................................5

POJAM I ZNAAJ UVOZA I IZVOZA............................................................................6

2.1.

Redoviti poslovi uvoza.................................................................................................7

2.1.1.

Pripremne radnje za uvoz......................................................................................8

2.1.2.

Izvrenje uvoznog posla........................................................................................9

2.2.

Redoviti poslovi izvoza..............................................................................................10

2.2.1.

Pripremne radnje za izvoz...................................................................................11

2.2.2.

Izvrenje izvoznog posla.....................................................................................12

ZAKLJUAK...........................................................................................................................15
LITERATURA..........................................................................................................................16

UVOD
Vanjskotrgovinsko poslovanje predstavlja komunikaciju sa vanjskim svijetom,
odnosno prekogranini promet roba i usluga. Za svaku zemlju su jako bitni odnosi sa
inozemstvom, kao vrlo znaajan dio ekonomske aktivnosti svake zemlje. U suvremenom
svijetu nijedna zemlja, bez obzira na svoje razvojne potencijale i uvjete nije sama sebi
dovoljna, posebno ne u ekonomiji i ekonomskom razvoju. Zbog toga kaemo da su sve zemlje
ekonomski upuene jedna na drugu, odnosno u stanju su meusobne uvjetovanosti i ovisnosti.
Priroda ekonomskog ivota i ekonomske aktivnosti rui sve prepreke pa ak i meudravne
granice i to i onda kada su one razdvojene politikim ili nekim drugim iniocima. Suvremena
ekonomska teorija i praksa, meunarodnim ekonomskim odnosima i vanjskotrgovinskom
poslovanju pridaju posebnu panju i znaaj. Iz meunarodnog ekonomskog okruenja dolaze
brojni utjecaji koji su od naroitog znaaja za privredni razvoj i tekuu ekonomsku stabilnost
svake zemlje. Moemo rei da u osnovi meunarodnih ekonomskih odnosa stoje tri razloga
zbog kojih zemlje pojedinano uestvuju u njima, a to su razlike u uvjetima proizvodnje meu
zemljama i podrujima svijeta, opadajui trokovi proizvodnje, te razliitost u ukusima,
odnosno vea ponuda na tritu i potpunije zadovoljavanje potreba.
Zbog toga svaka zemlja nastoji da u svojoj vanjskotrgovinskoj aktivnosti iskoristi
komparativne prednosti koje ima u proizvodnji odreenih proizvoda i usluga u odnosu na
druge zemlje sa kojima odrava ekonomske odnose, u emu joj pomau poslovi uvoza i
izvoza, o kojima e vie rijei biti u nastavku rada.

1. MEUNARODNA TRGOVINA
Cilj svake proizvodnje je da proizvedena roba doe u potronju. U svakodnevnoj potronji
koristimo robu razliitog podrijetla - proizvode sa domaeg, ali i sa bilo kojeg stranog trita.
Za to je zasluna vanjska trgovina. Prema definiciji, vanjska trgovina predstavlja promet robe
i usluga u kome se razmjena obavlja izmeu subjekata raznih zemalja, tako to predmet
kupoprodaje prelazi carinsku liniju i teritoriju zemlje prodavaa (izvoz) ili zemlje kupca
(uvoz), a na osnovu zakljuenih pismenih vanjskotrgovinskih ugovora.1
Vanjskotrgovinska razmjena je oduvijek poticana tenjom ovjeka da pobolja svoj
ivotni standard, nain ivota i uvjete rada, bez obzira u kojoj zemlji ivi. U tom smislu ona je
postala drutveno neophodna. Razvijene zemlje, kroz vanjsku trgovinu, osiguravaju trite za
plasman finalnih proizvoda, tehnologije i kapitala, kao i snabdijevanje neophodnim
sirovinama, energentima i jeftinom radnom snagom iz uvoza, dok zemlje u tranziciji i zemlje
u razvoju u vanjskotrgovinskoj razmjeni vide mogunost da izvozom, uglavnom sirovina i
poluproizvoda, osiguraju potrebna dobra, kapital i tehnologiju za svoj ubrzani gospodarski
razvoj. Nijedna nacionalna privreda u svijetu ne moe se izolirati od kretanja u svjetskoj
privredi i ekonomiji. tovie, sve je vie prisutno uklapanje nacionalnih gospodarstava u
jedinstveni sustav svjetske privrede zasnovan na globalizaciji dobara, usluga, kapitala,
tehnologije i radne snage. Potrebe za ueem u meunarodnoj trgovini postoje kod svih
zemalja u svijetu, bez obzira na njen stupanj razvoja, bogatstvo resursima, broj stanovnika ili
veliinu teritorije. U procesu suradnje sa svijetom svaka zemlja trai i ostvaruje svoj interes, i
izvlai vee ili manje koristi od vanjske trgovine, u ovisnosti od stupnja otvorenosti
gospodarstva prema svijetu i drugih faktora koji utjeu na vanjsku trgovinu.2

1 Unkovi, M.: Savremena meunarodna trgovina, Beogradska knjiga:Beograd, 2004.g., str.7

2 Scribd, https://bs.scribd.com/doc/210066739/Master-rad-Zna%C4%8Daj-uvoza-i-izvoza-zaposlovanje-savremenih-preduze%C4%87a (21.2.2015)
4

Slika 1: Meunarodna trgovina

1.1.Klasini oblici meunarodne trgovine

Svaka transakcija prodaje odnosno kupovine robe u kojoj domaa zemlja prodaje ili
kupuje od strane zemlje, a plaanje vri na nain i sredstvima meunarodne likvidnosti kako
je to u ugovoru definirano, naziva se redovan vanjskotrgovinski posao.

Ovi poslovi se dijele na:

1. poslove redovitog izvoza robe,
2. poslove redovitog uvoza robe.3
Preko 70% meunarodne trgovine se vri na principu redovitog izvoza i uvoza. Obzirom
da se plaanje, u principu, vri konvertibilnim devizama, redovit izvoz i uvoz daju najvie
mogunosti izbora kupaca i prodavaa. Bitno je naglasiti da pored ovih, postoje jo i
privremeni vanjskotrgovinski poslovi, odnosno, poslovi privremenog izvoza i poslovi
privremenog uvoza. Oni se mogu javiti kao zasebni poslovi ili kao dijelovi nekog sloenog
vanjskotrgovinskog posla. Svakako predstavljaju mogunost boljeg koritenja kapaciteta i
unapreenja ekonomskih odnosa sa inozemstvom.

3 Ekonomski fakultet u Zagrebu, www.efzg.hr (21.2.2015.)

5

2. POJAM I ZNAAJ UVOZA I IZVOZA

Postoje mnogi razlozi zato je svaka zemlja zainteresirana za ukljuivanje u meunarodnu
razmjenu. Najvaniji je taj, to razvoj drutvenih proizvodnih snaga izaziva specijalizaciju
proizvodnje i proizvodnju robe u velikim koliinama pa trite postaje preusko za njihov
plasman. Zbog toga je potrebno pronalaziti nova trita, to se postie izvozom roba. Osim
toga, izvozom se ostvaruju devizna sredstva, koja mogu posluiti za uvoz deficitarnih roba ili
proizvoda koji se u vlastitoj zemlji ne proizvode radi zadovoljavanja potranje u zemlji.
Uvozom se moe zadovoljavati potranja za reprodukcijskim materijalom, strojevima,
aparatima, ureajima i raznovrsnim gotovim proizvodima proizvodne ili osobne potronje.
Vanjska trgovina, prema tome, svojim radom usklauje materijalni sistem drutvenog
proizvoda s potrebama potronje zemlje. Ako neka zemlja raspolae vikom energije, sirovina
i drugih prirodnih bogatstava te ako postie odgovarajue cijene i druge uvjete prodaje na
meunarodnom tritu, logino je da e vikove nastojati prodati po najpovoljnijim moguim
uvjetima na stranom tritu. Za razliku od izvoza, uvoz se javlja u funkciji podmirivanja
potreba domaeg stanovnitva i domae privrede robom i uslugama kojih na domaem tritu
uope nema ili ih nema u dovoljnim koliinama. Te se potrebe podmiruju kupovinom,
odnosno uvozom tih proizvoda i poljoprivrednih usluga iz drugih zemalja, vodei rauna da
se uvozne transakcije obave na najekonominiji nain, da se te kupovine obave pod
najpovoljnijim uvjetima i sa to manje ulaganja deviznih sredstava potrebnih za plaanje
takvih uvoznih transakcija. Sa stajalita zemlje uvoz se javlja kao ekonomska nunost u svrhu
ostvarivanja ciljeva ukupnog privrednog razvoja te osiguranja ravnomjerne javne, proizvodne
i iroke potronje. Uvoz je, sa stajalita drave, vaan inilac u ostvarivanju ciljeva dugorone
ekonomske politike zemlje, njenog razvitka, te zatite interesa domaeg gospodarstva i
stanovnitva. 4
Trgovaka e poduzea uvoziti samo onda ako im se uvoz isplati. Dakle, trgovako e
poduzee uvoziti sve vrste roba i usluga ijim se uvozom moe ostvariti cilj poslovanja.
Proizvoaka poduzea uvoze onda kada potrebnu robu ne mogu nabaviti na domaem tritu
ili je uvozna roba jeftinija i kvalitetnija od istovrsne ili sline domae robe. U vezi s izvozom i
uvozom vani su pojmovi - trgovaka i platna bilanca zemlje. Trgovaka bilanca je odnos
vrijednosti ukupnog izvoza i ukupnog uvoza robe jedne zemlje za odreeno vremensko
4 Unkovi, M.: Savremena meunarodna trgovina, Beogradska knjiga:Beograd, 2004.g., str.14
6

razdoblje, obino za jednu godinu. Ona moe biti aktivna ako je vrijednost uvoza vea od
izvoza, a pasivna ako je vrijednost uvoza manja od izvoza. Uravnoteenost trgovake bilance
postoji onda kad su vrijednost uvoza i izvoza izjednaene. Platna bilanca je prikaz ukupnih
novanih primanja i izdavanja jedne zemlje prema inozemstvu. Ona moe biti aktivna ako je
novano primanje vee od izdavanja, pasivna ako je izdavanje novaca vee od primanja i
uravnoteena ako se primanje novca izjednaava i izvrenim izdavanjem.

2.1.Redoviti poslovi uvoza

Redoviti posao uvoza predstavlja transakciju u kojoj domai rezident kupuje robu od
inozemnog prodavaa, uvozi je u carinsko podruje zemlje kupca i za nju plaa cijenu
inozemnom prodavau u sredstvima meunarodne likvidnosti preko ovlatenih banaka. Ovi
poslovi se sastoje iz brojnih postupaka koje obavlja nosilac vanjskotrgovinskog posla, meu
kojima su vaniji:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

priprema i specifikacija robe koju treba uvesti

prikupljanje ponude inozemnih zemalja
obrada i analiza ponuenih cijena i uvjeta nabavke
izrada prethodne kalkulacije uvoznog posla
voenje trgovakih pregovora i sklapanje kupoprodajnog ugovora
izvrenje uvoznog posla
isporuka robe, carinjenje i preuzimanje uvezene robe
plaanje uvezene robe i analiza rezultata uvoznog posla.5

Ekonomska funkcija uvoza se ogleda u tome to se njime postie opskrba domaeg

trita sa inozemnom robom i uslugama radi zadovoljenja domaih potreba za robom koja se
ne proizvodi u zemlji ili se ne proizvodi u dovoljnim koliinama. Ostale funkcije uvoza su:
osiguranje sirovina i reprodukcijskog materijala za proizvodnju i normalno funkcioniranje
gospodarskog sustava, a posebno onih repromaterijala kojima zemlja ne raspolae u dovoljnoj
mjeri za efikasno funkcioniranje gospodarskog sustava i procesa reprodukcije; nabavka robe
iroke potronje koje nema u zemlji ili je nema u dovoljnim koliinama, i time se bolje
snabdijeva domae trite i podmiruju potrebe neophodne za odravanje postojeeg i budueg
kvaliteta ivota i ivotnog standarda; uvoz odreene robe po kvalitetu, strukturi i koliinama
ostvaruje potrebnu ravnoteu u robnim i novanim tokovima na domaem tritu i
onemoguuje funkcioniranje monopola i monopolistikih pozicija na domaem tritu; utjee
5 Kozomora, J.: Uvoz i izvoz robe: Meunarodno poslovanje, Beograd: Ekonomski fakultet, 1999.g.,
str.253
7

na izbor vanjskotrgovinske politike u cilju efikasnijeg koritenja komparativnih prednosti

domae privrede orijentirajui se na racionalnije i efikasnije ukljuivanje u meunarodno
gospodarstvo i trgovinu; racionalno koritenje inostranih sredstava plaanja (deviza) na nain
na koji domai rezidenti postiu izvjesnu korist ostvaruje se kupovinom uvozne robe u
trenucima povoljnih uslova na svjetskom tritu; transfer tehnologije i znanja putem uvoza
suvremene opreme i sofisticiranih proizvoda spreava tehnoloko zaostajanje zemlje koja se
nalazi u procesu gospodarskog razvoja.6
Posao uvoza robe je, po pravilu, administrativno gledano, kompliciraniji i
proceduralno obimniji u odnosu na posao izvoza,to zahtijeva vei angaman strunih lica
koji na njemu rade.

2.1.1.Pripremne radnje za uvoz

Pripremne radnje za izvrenje jednog uvoznog posla su:

1.
2.
3.
4.
5.

pribavljanje ponuda
analiza ponuda
voenje komercijalnih pregovora
ugovaranje cijene
zakljuivanje ugovora

Kada se ukae potreba za nabavkom robe iz uvoza, bilo za vlastite potrebe, bilo za
poslovnog partnera, na osnovu dobivenih zahtijeva uspostavljaju se poslovni kontakti
prvenstveno sa proizvoaima roba u inozemstvu. Prilikom slanja upita za dostavljanje
ponude, u upitu treba tono oznaiti koja se roba trai, koja kvaliteta, koja koliina, paritet
isporuke, rok isporuke, odnosno sve one bitne uvjete koje traimo kod isporuke robe.
Uvoznik bi po prispijeu odreenog broja ponuda trebalo da se odlui i izabere ponudu iji
uvjeti u potpunosti zadovoljavaju njegove potrebe.7 Najprije treba da izvri analizu i
komparaciju prispjelih ponuda, a zatim na osnovu rezultata analize prispjelih ponuda da se
opredijeli za strategiju pregovaranja o uvoznom poslu. Zatim se pristupa pregovaranju.
Pregovaranje predstavlja organiziran proces razmjene vrijednosti u kojem svi dobivaju.
6 Kozomora, J.: Uvoz i izvoz robe: Meunarodno poslovanje, Beograd: Ekonomski fakultet, 1999.g.,
str.255
7 Manager Hr, www.manager.hr (21.2.2015.)
8

Pregovaraki proces se moe podijeliti u tri faze. Prva faza obuhvata planiranje, graenje
odnosa i razmjenu informacija. U okviru ove faze pregovarai treba da identificiraju ciljeve
koje ele da postignu, posle ega razmatraju mogue opcije za postizanje utvrenih ciljeva, a
to je vie opcija, to je vea ansa da pregovori uspiju. U drugoj fazi pregovarakog procesa
dolazi do razmjene vrijednosti, odnosno do kompromisa koji su usmjereni na zadovoljavanje
potreba obje strane. Nijedna strana ne eli da popusti vie nego to je neophodno, ali svaka
strana zna da bez ustupaka ne moe doi do finalnog sporazuma. Posljednja faza pregovaranja
podrazumijeva utvrivanje finalnog sporazuma.

2.1.2.Izvrenje uvoznog posla

Zakljueni kupoprodajni ugovor za uvoz robe, koji je stupio na snagu, daje se nadlenoj
poslovnici na izvrenje sa cjelokupnom dokumentacijom. Nadleni referent se istovremeno
upoznaje sa poslom ukoliko nije bio prisutan tokom pregovora i daju mu se potrebne
instrukcije u vezi sa evidentiranjem posla u smislu Odluke o voenju evidencije o
zakljuenom vanjskotrgovinskom poslu sa inostranstvom. Uvozni posao se izvrava vrei
sljedee radnje8:
1.

Otvaranje predmeta uvoznog posla

Otvaranje predmeta referent vri na taj nain to u registratoru odlae cjelokupnu prepisku
po konkretnom poslu, odlaganje vri kronoloki i razvrstava prema naslovima kao to su : ino
partner, pediter, banka i dr., a u ovisnosti od obujma i uesnika u izvrenju posla. Na
registratorima uglavnom postoje otiskane rubrike za naziv robe, tj. predmet, broj zakljuka, a
mogu se staviti i proizvoai, vrijednost robe, odnosno svi podaci koji su bitni. Svaki
registrator mora obavezno imati broj zakljuka jer sva dokumenta koja ubudue budu
ispostavljena, a odnose se na svoj posao, moraju imati ovaj broj zakljuka.
2. Evidentiranje uvoznog posla
Sve vanjskotrgovinske firme su dune da vode evidenciju o svim zakljuenim
vanjskotrgovinskim i kreditnim poslovima sa inostranstvom, pa time i o svim zakljuenim
uvoznim poslovima. Evidentira se kompletno praenje odvijanja ovih poslova a zatim i

8 Unkovi, M.: Savremena meunarodna trgovina, Beogradska knjiga:Beograd, 2004.g., str.28

9

plaanja po tom osnovu. Zakljuivanje i realizacija poslova uvoza se prati u poslovnim

knjigama koje se zovu kontrolori uvoza.
3. Prijem robe
Pored obaveze kupca da plati cijenu, osnovna obaveza mu je i prijem robe, koji esto ovisi
od ugovorenog pariteta i naina isporuke i zahtijeva suradnju kupca na osiguranju broda,
vagona, ambalae, itd. Kupac ima obavezu da izvri dvije vrste radnji, kod prijema robe :
pripremne radnje koje treba da omogue isporuku i samo fiziko odnoenje stvari. Elementi
od kojih zavisi koje e sve to konkretne radnje biti su brojni. Meu njima su i dogovor
stranaka, trgovaki obiaji, vrsta transporta, ugovoreno mjesto isporuke, vrste robe i dr.
Ukoliko mjesto isporuke nije dogovoreno, veina prava odreuje sjedite prodavaa kao
mjesto isporuke. Prodavaeva obaveza isporuke podrazumijeva pripremu robe za preuzimanje
i obavjetavanje kupca o tome. Sve ostale mjere koje kupac preuzima kako bi fiziki preuzeo
robu se pripisuju obvezi kupca da primi robu.
4. Pregled uvezene robe
Prilikom preuzimanja prispjele robe iz uvoza na uputnoj stanici, skladitu ili u fabrici,
kupac je obavezan da robu pregleda. Komisiju koja vri pregled robe obvezno treba da ine
predstavnik vozara, osiguravajue organizacije i struno lice predstavnik kupca ili predstavnik
organizacije za kontrolu robe. Zadatak komisije je da utvrdi da li ima nekih oteenja na
ambalai isporuene robe prilikom transporta, i ako ih ima da li su i isporueni proizvodi
oteeni, zatim da li isporuena roba u potpunosti odgovara specifikaciji koja je pratila robu, i
da li isporuena roba odgovara uvjetima iz ugovora.

2.2.Redoviti poslovi izvoza

Izvoz robe predstavlja redovni vanjskotrgovinski posao u kome domai rezidenti
prodaju robu inozemnom kupcu i prilikom obavljanja ovog posla roba u pitanju prelazi iz
domaeg carinskog podruja u carinsko podruje kupca. Domai rezidenti naplauju
obavljanje ovog posla sredstvima meunarodne likvidnosti koje unose u zemlju u skladu sa
domaim zakonskim propisima. Funkcija izvoza u gospodarstvu jedne zemlje slui realizaciji
robe proizvedene u zemlji na stranim tritima i time doprinose razvoju domae proizvodnje i
10

prometa odravajui strategiju optimalnog koritenja proizvodnih kapaciteta, poveanja

dohotka i ostvarivanja deviznog priliva potrebnog za plaanje uvoza robe i usluga neophodnih
za realizaciju procesa drutvene reprodukcije. Time izvoz postaje funkcija uvoza robe i usluga
i nerobnog deviznog priliva.
Redovne transakcije izvoza obuhvaaju radnje od inicijative do izvrenja posla, kao to su:
1.
2.
3.
4.
5.
6.

Uspostavljanje veze sa inozemnim rezidentima;

Dostavljanje izvoznike ponude;
Sklapanje kupoprodajnog ugovora;
Realizacija kupoprodajnog ugovora;
Naplata izvezene robe;
Analiza rezultata izvoznog posla9

Postoje dva oblika izvoza i to: izvoz u svoje ime i za tui raun (indirektan izvoz) i izvoz
u svoje ime i svoj raun (direktan izvoz). Kod direktnog izvoza, izvoznik je obavezan da
provede kompletnu proceduru vanjskotrgovinskog posla i da osigura njegovu uspjenu
realizaciju, a kod indirektnog izvoza proizvoa unajmljuje komisionara da izvri realizaciju
vanjskotrgovinskog posla.

Postoje mnoge prednosti, ali i odreeni nedostaci izvoza. Kao jedna od prednosti
spominje se smanjeni rizik, budui da nema potrebe za dodatnim investicijama u proizvodnju
u inozemstvu. Takoer, strategija izvoza omoguuje preduzeima da proizvode i opskrbljuju
nekoliko razliitih trita iz jedne centralne toke (preduzea), postiui tako ekonomiju
opsega i smanjujui trokove proizvodnje.10

2.2.1.Pripremne radnje za izvoz

Da bi dolo do zakljuenja izvoznog posla neophodno je da se prethodno obave pripreme,

odnosno radnje u koje spadaju:
- Istraivanje inostranog i domaeg trita,
- Predstavljanje izvoznog proizvoda potencijalnim kupcima u inozemstvu,
9 Unkovi, M.: Savremena meunarodna trgovina, Beogradska knjiga:Beograd, 2004.g., str.31
10 LIMUN HR, www.limun.hr (22.2.2015.)
11

- Praenja domaih i stranih propisa relevantnih za uspjenu realizaciju izvoznog posla,

- Informiranje o potencijalnim kupcima
U ope odrednice inozemnog trita spadaju svi uslovi koji daju cjelovitu sliku o
potencijalnom inozemnom tritu. Ispitivanjem zemljopisnih obiljeja sa prevladavajuim
klimatskim i reljefnim obiljejima, saobraajne infrastrukture, prirodnih bogatstava i biljnog i
ivotinjskog svijeta dobivaju se informacije na osnovu kojih se moe odrediti resursni i
infrastrukturni potencijal gospodarstva. Ovi potencijali predstavljaju odrednice nivoa
gospodarskog razvoja koji odreuje strukturu vanjskotrgovinske razmjene. Demografski
podaci poput broja stanovnika, njihove starosne i obrazovne strukture, stope zaposlenosti,
dominantne religije, tradicije zemlje, informiraju o potencijalnoj strukturi potranje i obimu
potreba za pojedinim robnim grupama. Politika stabilnost zemlje i vladajui politiki reim,
predstavljaju najvanije odrednice za procjenu pravne i ekonomske sigurnosti za ostvarenje
izvoznog posla. Poznavanje vanjskotrgovinskih poslova, naroito onih specifinih, za dotinu
zemlju, u suvremenim uvjetima je vaan faktor pristupa novim tritima. Ovo se posebno
odnosi na poznavanje vanjskotrgovinske politike zemlje, koja se manifestira kroz carinske
instrumente, robne reime, pripadnost meunarodnim institucijama, iji je utjecaj na odvijanje
meunarodne razmjene veliki.11

2.2.2.Izvrenje izvoznog posla

Na temelju zakljuenog ugovora o izvozu referent otvara predmet koji dobiva svoj broj,
takozvani broj zakljuka. Broj zakljuka je za referenta identifikacijski kod konkretnog
izvoznog posla i zbog toga on mora biti sastavni dio svih dokumenata koji prate robu ili se
izdaju radi realizacije izvoznog posla. Evidencija o ovom broju se vodi u poslovnim knjigama
koje se nazivaju kontrolori. Kontrolor izvoza sadri detaljan prikaz svih zakljuenih izvoznih
poslova. Rokovnik predmeta je kronoloki prikaz, u tezama, to se i kog dana mora obaviti,
pribaviti i naloiti, kako bi se posao realizirao. Rokovnik predmeta izvozni referent izrauje
za svaki predmet. Rokovnik izvoznog referata je rokovnik u kome su kronolokim redom, po
odreenim datumima evidentirani svi izvozni zakljuci, i za svaki predmet, najvaniji datumi
i rokovi izvrenja kljunih aktivnosti. On je manje detaljan od rokovnika predmeta i slui kao
podsjetnik. Osnovna obveza izvoznika je da isporui ugovorenu robu u ugovorenom roku.
11 Unkovi, M.: Savremena meunarodna trgovina, Beogradska knjiga:Beograd, 2004.g., str.32
12

Otpremu robe izvrava pediter izvoznika u skladu sa uputama dobivenim od izvoznika.

Osnovna ugovorna obaveza izvoznika jeste isporuka robe u dogovorenom mjestu, na
predvien nain i u predvienom roku. Nalog za otpremu robe e izvoznik dati svom
pediteru tek poto se steknu potrebni uvjeti u ovisnosti od dogovorenog instrumenta plaanja.
Ugovorom je preciziran nain i mjesto prodaje robe na otpremu, vrsta transporta, mjesto
utovara i istovara, kontrola kvaliteta i kvantiteta, te osiguranje robe.12
Sve pripreme vezane za fiziku otpremu robe vri pediter. On se brine da roba bude
na raspolaganju u odreenom vrijeme, da bude propisno upakirana, osigurava odgovarajue
prijevozno sredstvo, brine se o izvrenju strune kontrole kvaliteta, ukoliko se vri prije
otpreme, kao i o kontroli kvantiteta, prilikom otpreme. On, takoer, brine o sigurnoj otpremi,
vri osiguranje robe, smjeta robu u skladita, osigurava uvjete za efektivno i efikasno
izvozno carinjenje, kontrolira ispravnost dokumenata i obraun trokova prijevoza, kao i svih
drugih usluga u zemlji i inozemstvu.
U praenju robe u vanjskotrgovinskom prometu ukljuuju se dvije pediterske kue i
to: pediter izvoznika i pediter kupca. Instrukcije o otpremi robe izvoznik dostavlja svome
pediteru u formi naloga za dispoziciju izvoza. Nalog za otpremu, transportnu dispoziciju
robe, izvoznik dostavlja svome pediteru za svaki konkretan posao. Transportna dispozicija je
tipski obrazac, internog karaktera, koji popunjava izvozni referent i dostavlja svome
pediteru. Uz transportnu dispoziciju izvozni referent prilae i:
- Vei broj robnih faktura koje opisuju vrstu robe, koliinu, jedininu i ukupnu vrijednost
- Eventualne dozvole ili odobrena prava
- Certifikat o porijeklu robe primijenjen za carinu, kao i druga potrebna dokumenta.
Transportna dispozicija sadri sve bitne elemente vezane za otpremu robe, a to su: broj
zakljuka; naziv i adresa prodavaa i kupca; naziv robe, njena oznaka, vrsta, koliina i
vrijednost robe, ugovoreni paritet; mjesto, datum utovara, naziv, adresa i mjesto primatelja;
nain prijevoza robe sa naglaenim specifinostima robe i potrebne ambalae; mjesto, vrijeme
i nain kontrole i primopredaje robe, nalog za osiguranje robe i slino. Na osnovu instrukcija
iz primljene transportne dispozicije pediter izvoznika pristupa opozivu robe koji predstavlja
kontakt, odnosno povezivanje domaeg sa naznaenim pediterom kupca u inostranstvu, radi
12 www.hbor.hr (25.2.2015.)
13

realizacije isporuke. Po utovaru robe na prijevozno sredstvo voza izdaje pediteru tovarni
list, drugi primjerak zadrava za sebe, a trei prati robu u transportu. Tovarni list je jedan od
najvanijih dokumenata, za izvoznika, koji svjedoi da je robu otpremio u skladu sa
ugovorenim rokovima i iz njega se vidi oznaka vozila ili naziv broda u koje je ukrcana roba,
vrsta i koliina robe, fakturna vrijednost u valuti, mjesto, dan, sat kada je utovar izvren.
Zatim roba pristie na carinu prijevoznim sredstvom praena tovarnim listom,
fakturama i listama pakovanja. S druge strane, pediter raspolae sa setom dokumenata koji se
dostavljaju carinskoj slubi prilikom postupka izvoznog carinjenja. To su: fakture, liste
pakovanja, prijevozni tovarni list, police osiguranja, specifikacije, izvozne dozvole, razna
uvjerenja koja prate robu, certifikat o porijeklu robe (EUR), jedinstvena carinska isprava (JCI)
koju priprema pediter. Nakon izvrenog pregleda i plaanja carinskih dabina, carinarnica
koja je obavila carinjenje ovjerava JCI peatom (igom) na kojem je datum izvrenog
izvoznog carinjenja i time potvruje da je sve u redu. Ukoliko se utvrdi da postoje neka
odstupanja, roba ostaje pod carinskim nadzorom, a pediter zajedno sa izvoznikom dobiva rok
u kome treba da otkloni nedostatke. Po izvrenom carinjenju carina vraa pediteru set
dokumenata, dok za svoje potrebe zadrava kopije JCI i certifikata o porijeklu robe.
pediterska ispostava alje svojoj centralnoj filijali sva dokumenta koja su pokazana na carini
i ovjereni primjerak JCI ime se dokazuje da je roba prela granicu i da je izvezena, a
centralna filijala prosljeuje te podatke izvozniku. Izvoznik po isporuci dostavlja poslovnoj
banci, kod koje je otvoren akreditiv, kompletna dokumenta za naplatu izvezene robe, uz
propratno pismo. Nakon kontrole dokumenata u banci, poslovna banka isplauje izvoznika u
definiranom roku.13

13 Unkovi, M.: Savremena meunarodna trgovina, Beogradska knjiga:Beograd, 2004.g., str.40

14

ZAKLJUAK

Vanjskom trgovinom, konkretnije uvozom i izvozom roba i usluga, utjee se na

reguliranje odnosa ponude i potranje na domaem tritu. Uvozom se poveava obim ponude
roba na tom tritu, odnosno mijenja struktura te ponude i usklauje se sa zahtjevima tranje.
Na drugoj strani, izvozom roba i usluga smanjuje se njihova pojedinana ponuda na tritu.
Izvozom se omoguava rast njihove proizvodnje iznad nivoa potreba domaeg trita. Putem
vanjskotrgovinske razmjene vikovi jednih proizvoda pretvaraju se u one proizvode kojih
nema dovoljno na domaem tritu, to je znaajno sa stanovita zadovoljavanja potreba
drutva, ali i stabilnosti tekuih ekonomskih kretanja. Odsustvo inozemne robe sa domaeg
trita dovodi do monopola domaih proizvoaa na njemu i raa itav niz ekonomskih
neracionalnosti kako na tritu tako i u proizvodnji i potronji.
Prvi dio rada odnosi se na meunarodno poslovanje openito, te klasine oblike
meunarodnog poslovanja- uvoz i izvoz. U drugome dijelu rada pojanjavaju se detaljno
poslovi redovitoga uvoza i izvoza te objanjava njihov utjecaj i znaaj za domae i svjetsko
gospodarstvo, odnosno gospodarski rast i razvoj.

15

LITERATURA
1. Kozomora, J.: Uvoz i izvoz robe: Meunarodno poslovanje, Beograd: Ekonomski
fakultet, 1999.g.
2. Unkovi, M.: Savremena meunarodna trgovina, Beogradska knjiga:Beograd, 2004.g.
3. www.hbor.hr
4. LIMUN HR, www.limun.hr
5. Manager Hr, www.manager.hr
6. Scribd, https://bs.scribd.com/doc/210066739/Master-rad-Zna%C4%8Daj-uvoza-iizvoza-za-poslovanje-savremenih-preduze%C4%87a
7. Ekonomski fakultet u Zagrebu www.efzg.hr

16