Izv.prof.dr.sc.

Ana Vizjak

Biljeke s predavanja

 Trgovina

svojom djelatnou ne samo da ostvaruje vrijednosnu korist za sebe, ve radi drutveno korisnu aktivnost povezivanja proizvodnje i potronje. Glavna funkcija trgovine je posredovanje izmeu proizvoaa i potroaa, a takva vrsta posredovanja naziva se interpersonalnom funkcijom trgovine. Funkcije trgovine odnose se i na vrijeme, prostor, kvalitetu, kvantitetu, naine kreditiranja, nabavu i prodaju roba i usluga.
4

 Kod

trgovinskih djelatnosti vrlo je vana funkcija prodaje i propagande - marketing funkcija, unutar koje se nalaze naini to uinkovitije prodaje raznih roba ili usluga. Trgovina se dijeli i prema predmetu poslovanja, veliini prometa, sjeditu suradnika, te prelasku granine linije. Prema predmetu poslovanja trgovina se dijeli na trgovinu robom, novcem, vrijednosnim papirima, nekretninama i uslugama.

 Prema

veliini prometa na trgovinu na veliko i trgovinu na malo. Trgovina na veliko bavi se prodajom veih koliina roba, dok trgovina na malo tretira male koliine. Prema sjeditu trgovina se dijeli na trgovinu u jednom mjestu, pokretnu, kao to su trgovine na vlakovima, brodovima ili drugim prijevoznim sredstvima, te lutajue trgovine, po kuama, sajmovima i slino.
6

 Prema

mjestu sklapanja poslova i izvrenja razlikuje se mjesna trgovina i distancijska trgovina gdje se prodavalac i kupac nalaze u raznim mjestima, te se roba prevozi.

Burzovna

trgovina je suvremeni nain prodaje, spada u mjesnu trgovinu, ali moe biti i distancijska.

 Prema

sjeditu trgovinskih partnera ili zemalja u kojima djeluju razlikuje se unutarnja ili vanjska trgovina, to ovisi o tome je li roba prela graninu liniju ili nije. Unutar vanjske trgovine djeluje izvozna i uvozna trgovina, koju odreuje nain ugovaranja posla. U tu grupu spada i posredovanje, unutar kojeg se posreduje bez obzira na to od kuda roba dolazi. U praksi se pojavljuje i tranzitna trgovina, koja se odnosi na provozni, isti ili lomljeni tranzit, te ponovni uvoz ili reeksport.
8

 Nainom

na: pomorsku, prekomorsku, kontinentalnu, zranu, eljezniku i cestovnu. S pravne osnove dijeli se na: trgovinu u svoje ime i za svoj raun, trgovinu u ime komitenta, komisionu trgovinu, trgovinsko posredovanje.
9

prijevoza trgovina se dijeli

 Prema

odnosu domicilnog stanovnitva razlikuje se: aktivna trgovina u kojoj se domicilno stanovnitvo aktivno bavi trgovinom, pasivna trgovina, kada se domicilno stanovnitvo iz raznih razloga ne bavi trgovinskim aktivnostima, ve to ine stanovnici druge nacionalnosti, na njihovom podruju.

10

11

 Vanjska

trgovina po definiciji je trgovina koja se biti izvozna, uvozna, tranzitna,

provodi preko granine linije odnosne drave, a moe

U

distancijska. uem smislu vanjska trgovina se odnosi na irem smislu u nju ulazi i cjelokupna razmjena promet roba izmeu pojedinih zemalja.
U

izmeu raznih zemalja, u to ulazi promet roba, usluga, kapitala, radne snage i vijesti.
12

 Kao

najvanija razlika izmeu unutarnje i vanjske

trgovine iskazuje se u nainu njihova djelovanja.

Unutarnja trgovina djeluju unutar granica jedne zemlje, zemlje. dok vanjska trgovina unutar svog djelovanja prelazi graninu liniju odnosne

Vanjska trgovina u svom poslovanju susree se sa mnogo vie tekoa nego je to sluaj s unutarnjom trgovinom.
13

 Vanjskotrgovinsko

poduzee koje posluje na meunarodnom tritu nalazi se u mnogo snanijoj konkurentskoj utakmici, nego je to sluaj s unutarnjim trgovinskim poduzeem, jer na meunarodnom tritu posluje mnogo vie poduzea, nego na samo jednom, domaem tritu.

14

Poslovanje na inozemnim tritima zahtijeva mnogo vie specijaliziranih znanja i vjetina, poznavanje inozemnog trita, novanih i kreditnih odnosa koji vladaju na tim tritima. Uz to treba poznavati inozemna carinska pravila, ogranienja, jezike i obiaje. Na djelovanje vanjske trgovine bitno utjee izmeu

rasprenost

trita,

vee

udaljenosti

poslovnih suradnika, vei trini potencijali, te uz to mnogo vei rizik pri poslovanju.
15

Vanjska trgovina je bitno potrebna svakom nacionalnom gospodarskom sustavu, jer svaka zemlja ne moe unutar sebe proizvoditi sve potrebno za svoj razvoj.

Prisiljena je proizvoditi proizvode za koje posjeduje sve potrebne resurse, da bi njihov viak ponudila inozemnom tritu u zamjenu za robe ili usluge koje joj nedostaju.

Samim izlaskom na meunarodno trite trgovina se izlae riziku, hoe li trite prihvatiti odreeni proizvod, njegov izgled, kvalitetu, pakovanje, opremu i slino.

16

 Kod

stalne poslovne suradnje s drugim zemljama javlja se potreba koritenja stalnog skladinog prostora, te se javljaju valutni i kreditni rizici, politiki, kao i rizici sudskih sporova. Valutni i kreditni rizici su u suvremenoj trgovini rizici s najveim pozitivnim ili negativnim uincima, koji bitno utjeu na vanjskotrgovinsko poslovanje.

17

Naplata u inozemnom poslovanju je posebno rizina u sluaju kreditiranja inozemnog kupca ili uope prodaje roba ili usluga, posebice ako se roba isporuuje kupcu prije nego on izvri plaanje, to je sluaj kada se roba isporuuje s inozemnih zakupljenih skladita. U tom sluaju treba dobro poznavati osobe s kojima se posluje, kao i njihove platene sposobnosti.
18

 Politiki

rizik je posebno istaknut kod takvih poslovanja treba od

suradnje s politiki nestabilnim zemljama.

Prilikom

dunika pribaviti odreene dokaze da e on platiti kupljenu robu, pri tome se obino koristi vuena, akceptirana i avalirana mjenica, hipoteka i slino.
19

Trini rizik u vanjskoj trgovini je mnogo vei nego je to sluaj s unutarnjom trgovinom, jer izlazak na inozemno trite zahtijeva vrhunsku kvalitetu, primjeren izgled proizvoda, dodatne usluge prema zahtjevima odnosnih trita, te cijenama koje su prihvatljive za pojedino trite. Na inozemnom tritu se treba stvoriti odreeni image, da bi se proizvod mogao uspjeno prodavati.
20

21

Vanjska trgovina pored razmjene materijalnih dobara tretira i vrenje raznih proizvodnih i neproizvodnih usluga za potrebe inozemnih naruitelja. Tu pripadaju transportne i pediterske usluge, razna osiguranja, bankarske i turistike usluge, informacije, propagandne aktivnosti, izdavake usluge, usluge obrade ili prerade materijala ili dijelova, zastupanje inozemnih suradnika, usluge kontrole koliina i kvalitete roba i slino.
22

 Vanjska

trgovina u svom poslovanju surauje s raznim monetarnim sustavima, koji mogu biti za trgovinu povoljni ili nepovoljni. Svaka zemlja nastoji putem pravne regulative omoguiti svojoj privredi to bolji izlazak na inozemno trite, a u isto vrijeme stvoriti prepreke za ulazak u zemlju inozemnih proizvoda.
23

 Iz

takve politike proizlaze razlike u vrijednosti izmeu pojedinih valuta, razliita kupovna snaga, devizni teajevi, te nesklad u meunarodnim plaanjima, jer su neke valute konvertibilne a druge to nisu. Vanjska trgovina se susree s raznim ekonomskim i politikim ogranienjima, koji se mogu odraavati u obliku kontrole vanjskotrgovinskog poslovanje, carinskih ogranienja, primjene politike kontingenata za odreene robe, pretjerane zatite nacionalnih roba i slino.
24

 Sve

to bitno oteava slobodnu meunarodnu razmjenu. Transportni trokovi u vanjskoj trgovini su teorijski vii glede veih udaljenosti, koje roba mora prijei do svog odredita. Izuzetak je, kada se vri prekogranina trgovina u kojoj se roba prevozi iz pograninog mjesta u jednoj zemlji u blisko pogranino mjesto u drugoj zemlji, kada je prijevoz jeftiniji nego kada se prijevoz odvija izmeu udaljenih toaka u istoj zemlji.
25

 Vanjska

trgovina se nalazi pod kontrolom svake drave, a o njezinom djelovanju vode se posebne statistike na dravnoj razini, dok se njezino djelovanje odvija putem posebne dokumentacije, naina formiranja i izrauna cijena, posebnih kalkulacija pri poslovanju, te procedure primjerene svome osjetljivom poslovanju. Pri poslovanju u inozemstvu koriste se razni obiaji i pravila, kojima se regulira poslovanje u pojedinoj zemlji, koje su u veini odreene raznim meunarodnim konvencijama.
26

27

 Vanjskotrg.

djelatnost vri posebno obrazovan i educiran kadar, koji treba posjedovati odreena teorijska, struna i specijalistika znanja, da bi mogao uspjeno vriti poslovanje iz te privredne oblasti. Uinkovito vrenje svake faze u poslovnom procesu vanjskotrgovinskog poslovanja ovisi o istraivanju trita, prikupljanju vanih poslovnih informacija, razvijanju poslovnih odnosa s inozemnim suradnicima, poznavanje poslovanja, deviznih, carinskih i drugih propisa u stranoj zemlji s kojom se surauje, posjedovanje sposobnosti pregovaranja, znanje ugovaranja posla od narudbe preko isporuke do naplate i likvidacije posla.
28

 Vanjskotrgovinsko
1)

poslovanje odvijati u tri vana pravca:

treba

se

vrenje redovitih poslova, 2) meusobnog poslovnog usuglaavanja, 3) provoenje kreditnih i drugih oblika financiranja.

29

 Vrenje

redovitih poslova obuhvaa prijavljivanje sklopljenih inozemnih poslova dravnim organima, voenje evidencija o ugovornim imbenicima, kao to su plaanja robe, osiguranja i otprema roba, pribavljanje raznih dozvola, potvrda, obavljanje carinskih formalnosti i slino u cilju uspjenog obavljanja izvoznih poslova.

30

 Meusobno

poslovno usuglaavanje mora se provoditi, jer se na meunarodnom tritu stalno dogaaju razne promjene, koje suradnici moraju usklaivati u cilju obostrane koristi. Te promjene mogu se dogaati u vlastitoj zemlji i u zemlji s kojom se surauje. Posebna se pozornost pridaje promjenama u kreditnim ili carinskim sustavima, koje mogu donijeti velike nevolje u praksi. Glede toga se trai od ljudi koji rade u izvoznim slubama da predvide i uinkovito djeluju u svezi smanjivanja eventualnih teta.
31

 Financiranje

je u suvremenoj meunarodnoj razmjeni jedan od najvanijih imbenika. Danas se bez kreditnih postupaka vie ne sklapaju izvozni aranmani. Pri sklapanju izvoznih poslova koriste se domai ili inozemni izvozi financijskih sredstava, te meunarodne financijske institucije. U ovaj vid poslovanja ulazi devizno poslovanje, koje je vezano uz izvozne poslove. Organizacija vanjskotrgovinskog poslovanja u nekoj zemlji bitno ovisi o njezinoj razvijenosti, te o drutvenom ureenju, koje je u njoj uspostavljeno.
32

svakoj zemlji izvozne djelatnosti organiziraju, reguliraju i vode ove drutvene grupe: razni dravni organi, posebne ustanove, trgovinske misije, asocijacije ili zajednice i privredna poduzea raznih vrsta, koja se bave izvozom roba i usluga. Dravni organi po svojem statusu trebaju djelovati u pravcu izvozne orijentacije zemlje. Drava treba stvoriti odgovarajuu infrastrukturu, zakonsku regulativu, institucije i kadar sposoban za izvozno djelovanje, te ih povezati s odgovarajuim meunarodnim institucijama sline orijentacije.
33

 Druga

grupa, koja treba promicati izvozne aktivnosti u zemlji jesu razne ustanove, trgovinske misije ili zajednice. One trebaju analizirati meunarodnu trgovinu, usporeivati rezultate poduzetih aktivnosti, te predlagati dravi nove mjere za poboljanje poloaja svoje zemlje na meunarodnom tritu. U trgovinskim misijama obino djeluju predstavnici dravnih organa, te zainteresirani predstavnici drugih poslovnih imbenika. Misija ne ugovara poslove u inozemstvu, ve razmatra poslovne pogodnosti za nastup na tom tritu gospodarstvenika iz svoje zemlje.
34

 Treu

grupu izvozno zainteresiranih ine privredna poduzea, koja nastoje plasirati svoje proizvode na inozemno trite. To je najbrojnija grupa u koju spadaju proizvoai raznih roba ili usluga, koji mogu svoje proizvode izvoziti neposredno ili posredno na inozemno trite. Poslovanje izvoznih ili uvoznih poduzea, kao i njihovih posrednika moe se vrlo uspjeno vriti i u inozemstvu putem vlastitih ili mjeovitih poduzea. Za uspjeno vanjskotrgovinsko poslovanje veoma je vana vanjskotrgovinska operativa odnosno subjekti vanjske trgovine.
35

 Subjekti

vanjskotrgovinske razmjene mogu biti dravni, privatni i mjeoviti, vanjskom trgovinom se mogu baviti proizvodna poduzea, koja na inozemno trite plasiraju vlasite proizvode ili specijalizirana poduzea, kojima je izvozna djelatnost svakodnevni posao. Specijalizirana izvozna poduzea mogu nastupati na inozemnom tritu na vie naina, ovisno o njihovoj poslovnoj strategiji, financijskoj snazi, te poslovima koje vre. Oni na inozemno trite nastupaju u svoje ime i za svoj raun, te po nalogu naruitelja, u ime i za raun poslovnog suradnika, iskljuivo u svoje ime i za svoj raun.
36

37

 Znaenje

vanjske trgovine u svekolikom gospodarskom razvoju zemlje ogleda se kroz vie imbenika:
a) Vanjska trgovina svojim djelovanjem pomae u opskrbi privrede zemlje, kada privreda iz raznih razloga nije u stanju proizvoditi potrebnu koliinu roba i usluga, b) ona daje svoj doprinos meunarodnoj podjeli rada, te nastoji na domae i inozemno trite iznositi robe i usluge po primjerenoj cijeni, c) uspjena vanjskotrgovinska djelatnost poveava konkurentske sposobnosti unutar svake zemlje i njezine proizvodnje za inozemno trite, putem uspjene vanjskotrgovinske razmjene laganije se izvozi kapital.

38

 Jedan

od najvanijih zadataka vanjske trgovine proizlazi iz potreba da se pod najpovoljnijim uvjetima kupe robe u inozemstvu, ili uvozi ona roba koje nema dovoljno u zemlji, a to povoljnije izvozi domaa roba.

39

 Znaenje

vanjske trgovine za nacionalno gospodarstvo oituje se prema slijedeim imbenicima:

a) uspjenost opskrbe domaeg trita potrebnim robama iz uvoza, b) utjecaj na izjednaavanje domaih trokova kod proizvodnje pojedinih roba s onima u inozemstvu, c) koliko je utjecala na bolje koritenje domaih kapaciteta i njihov izlazak na inozemno trite, d) koliki je udio vanjske trgovine u nacionalnom dohotku zemlje.

40

 Svaka

je zemlja zainteresirana da se ukljui u meunarodnu razmjenu iz vie razloga. U zemlji se potie snanija proizvodnja i specijalizacija, da bi se viak proizvodnje prebacio na inozemno trite. Treba pronalaziti nova trita, to se ostvaruje pojaanim izvozom. Izvozom se ostvaruju sredstva potrebna za uvoz nedostajuih roba i usluga. Suvremeni gospodarski razvoj u svakoj zemlji na mnogo naina ovisi o to uoj povezanosti s vanjskom trgovinom.
41

 Ta

povezanost se iskazuje na vie naina:

a) izvozom se pribavljaju potrebite robe ili usluge na domaem tritu, b) izvozom se podie razina deviznih ostvarenja zemlje, c) vea izvozna aktivnost bitno podie razinu zaposlenosti u odnosnoj zemlji, d) uvozom suvremenih tehnologija putem vanjske trgovine utjee se na suvremenije oblike proizvodnje u zemlji, to bitno utjee na razinu proizvoakih cijena pojedinog proizvoda,
42

e) primjenom suvremenih postignua, koja se uvoze u domau privredu vanjskom trgovinom utjee se na podizanje proizvodnosti primjenom raznih domaih inovacija, f) vea razina uvoza inozemnih proizvoda bitno utjee na promjenu domaih proizvodnih sustava, te poticanje izrade proizvoda vee razine obrade, g) razvijenija vanjska trgovina u nekoj zemlji, posebice razvijenoj, na svaki nain utjee na smanjivanje uvoza, to doprinosi razvoju domae privrede, a sve to doprinosi suverenosti domaeg gospodarskog sustava, a to je u ekonomici najvanije, uspjenim izvoznim aktivnostima sve povoljnije se uravnoteuje se platna bilanca odnosne zemlje.

43

 Trite

je prema definiciji skup aktivnosti kojima se robe i usluge usmjeravaju u potrebitim smjerovima. S druge strane meunarodno trite obuhvaa odreeni broj zemalja koje meusobno razvijaju trgovinske odnose, te razne oblike gospodarske suradnje.

44

 Trgovinska

suradnja izmeu tih grupa zemalja definira se kao dio svjetskog trita roba i usluga. Proizvodi, koji se iznose na meunarodno trite trebaju zadovoljavati odreene standarde, tj. trebaju zadovoljavati odreenu razinu kvalitete, koju propisuju meunarodne institucije ili dravni organi neke zemlje.

45

46

 Svaka

suvremena zemlja nastoji razvijati izvozne resurse u svojem gospodarskom sustavu u cilju pribavljanja odreenih deviznih sredstava potrebnih za svoje djelovanje. U sluaju da zemlja ne izvozi ona nije u stanju vriti svoju osnovnu funkciju, osiguranje opstanka svojih stanovnika.

47

 Ako

zemlja ne izvozi, ona ne moe koristiti robe i usluge koje joj nedostaju, jer ne posjeduje devizna sredstva, a koje moe pribaviti samo uvozom iz inozemstva. Ni jedna zemlja ne moe sama u potpunosti zadovoljiti sve svoje potrebe, a posebice ne male zemlje i zemlje u razvoju. Izvoz i uvoz posebno su vani za regulaciju trgovinsku i platnu bilancu svake zemlje.
48

 Definicija

trgovinske bilance moe se odrediti kao odnos ukupnog izvoza i uvoza roba i usluga u nekoj zemlji, a unutar odreenog vremenskog razdoblja, koje se u praksi odreuje u trajanju jedne godine. Trgovinska bilanca se naziva i vrijednost uvoza i izvoza roba i usluga izmeu dvije zemlje, a moe biti:
aktivna pasivna uravnoteena.
49

 Aktivna

trgovinska bilanca je u sluaju kada je vrijednost izvezene robe i usluga vea od uvoza, Pasivna trgovinska bilanca je u sluaju, kada je vrijednost uvoza vea od izvoza, Uravnoteena trgovinska bilanca je kada su izvoz i uvoz u istoj razini.

50

 Trgovinska

bilanca se ostvaruje prema dobijenim statistikim podacima vanjske trgovine, meu kojima je najvanija carinska statistika. U trgovinskoj bilanci prikazuju se podaci ukupne vrijednosti uvoza i izvoza roba i usluga, te njihovu strukturu. Ova bilanca sainjava najvei dio platne bilance svake zemlje.

51

 Sama

platna bilanca je statistiki prikaz svih novanih primitaka i izdataka neke zemlje prema inozemstvu, a moe biti aktivna, pasivna i uravnoteena. U platnu bilancu ukljuene su sve transakcije neke zemlje s inozemstvom u tijeku jedne godine.

52