POJAM SPOLJNE TRGOVINE SPOLJNA TRGOVINA u irem smislu je redovna razmjena dobara i usluga sa inostranstvom u obliku trajne i profesionalne

djelatnosti. Spoljna trgovina predstavlja dio prometa u kome se razmjena obavlja na taj nain to predmet kupoprodaje, prelazei carinsku liniju naputa teritoriju zemlje prodavca (izvoz) ili ulazi na teritoriju zemlje kupca (uvoz). Pored razmjene materijalnih dobara obuhvata i proizvodne i neproizvodne usluge po nalogu i za raun inostranih dravljana (transport, pedicija, osiguranje, privredne informacije i propaganda, bankarske usluge, turizam...). ST u uem smislu obavljala je samo promet roba, da bi poslije ST u irem smislu obuhvatala cjelokupnu razmjenu: promet roba, promet usluga, promet kapitala, promet ljudi, prenos vijesti i informacija ST ukupnost razmjene jedne zemlje sa drugim zemljama MT (meunarodna trg.) ukupan obim razmjene zemalja cijelog svijeta *1 OSNOVNI ZADACI (DJELATNOSTI) SPOLJNOTRGOVINSKIH PREDUZEA Izvoz robe i usluga Uvoz robe i usluga Vrenje uslunih djelatnosti: -po nalogu i za raun inostranih dravljana -po nalogu i za raun domaih privrednih pred. i graana VRSTE ST PREDUZEA: -preduzee za izvoz i uvoz; -pred. za zastupanje inostranih firmi; -pred. za me. pediciju i transport; -pred. za ugovornu kontrolu itd. OBLICI PREDUZEA *2 PRIVATNA PREDUZEA osnovni kapital kojim raspolau vlasnitvo je jednog lica ili porodice (svojina jednog lica ili porodice) ili veeg broja lica udruenih u jedno drutvo (svojina dva ili vie lica) ORTAKO PREDUZEE na osnovu ugovora o ortakluku, udruuju se 2 ili vie lica radi zajednikog obavljanja odreene djelatnosti. Odnos izmeu lanova drutva (ortaka), regulie se ugovorom o ortakluku na nain kako se oni sami meusobno dogovore. Ortaci su prema treim licima odgovorni neogranieno, solidarno i lino, za obaveze. Solidarnost obaveze ortaka ogleda se u odgovornosti jednog lana za sve druge, jer povjerilac ortake firme ima pravo da zahtjeva ispunjenje obaveze u cjelosti od svakog pojedinog ortaka i to bez obzira koliki je njegov lini udi o u ukupnom kapitalu ortake firme. Neograniena odgovornost svaki od ortaka cjelokupnom svojom imovinom (linom) garantuje obaveze ortakog preduzea u cjelosti. Partnerstvo se prekida sa raskidom ugovora i tako nestaje firma, ali se partnerstva zavravaju kupovinom tog dijela od strane drugog partnera. KOMANDITNO DRUTVO to su trgovaka drutva javnih i tajnih ortaka, pri emu su samo javni neogranieno, solidarno i lino odgovaraju za obaveze drutva, dok tajni ortaci (komanditori) odgovaraju samo srazmjerno uloenom kapitalu u drutvo. Javni ortaci (stvarni vlasnici osnivai drutva) su tzv. komplementari i odgovaraju za obaveze tog drutva. Tajni ortaci tzv. komanditori finansiraju vlastitim kapitalom rad tog komanditnog drutva. Ugovor izmeu stvarnih vlasnika tog drutva i komanditora su poznati samo komplementarima. Komanditori se mogu pojaviti kao povjerioci, isto kao i komplementari. 2a)KOMANDITNO DRUTVO NA AKCIJE (umjesto komanditora-akcionari) AKCIONARSKO DRUTVO mobilizacijom slobodnih novanih sredstava a i od uteda, stvara se kapital akcionarskog drutva, koji se dijeli na vei broj jednakih dijelova akcija. Lica koja kupuju te akcije postaju akcionari. Svaka akcija glasi na jednu odreenu sumu novca i to je 1

njena nominalna vrijednost. Akcija u principu glasi na donosioca tj. ona je prenosiva i moe se prodavati po cijeni koja se ne mora poklapati sa njenom nominalnom vrijednou, ve po trinoj cijeni (trina vrijednost). Trina cijena zavisi od visine dividende koju akcija donosi njenom imaocu. Razlika izmeu akcija i obveznica je u tome to kod obveznica moramo vratiti fiksni iznos i kamatu, a kod dionice ne moramo vratiti glavnicu tj. fiksni iznos. *3 DRUTVO SA OGRANIENIM JEMSTVOM (D.O.O.) *4 U reguliranju i obavljanju ST imaju 3 grupe uesnika, tj. organizacije koje sainjavaju mreu ST organizacija su: -dravni organi, -mis... ustanove, asocijacije ili zajednice -privredna preduzea koja se bave izvozom i uvozom roba i usluga i pruanjem usluga u ST. ZNAAJ U RAZVOJU PRIVREDE osnovne karakteristike ST Snabdijeva privredu zemlje proizvodima i uslugama koje ... nije u mogunosti da proizvede ili ih ne proizvodi u dovoljnim koliinama Doprinosi svjetskoj podjeli rada smanjuje proizvodne trokove Omoguava konkurenciju i spreava stvaranje monopola Olakava izvoz kapitala INTERES DRAVE ZA UEE U ST POSLU je to je ona neposredni i iskljuivi nosilac ST transakcija i ima potpun monopol. POSREDNIKA TRGOVAKA DRUTVA POSREDNICI 1) KOMISIONAR posluje u svoje ime, a za tui raun (raun nalogodavca komitenta). Svoje usluge u kupoprodaji roba i usluga obavljaju obino za fiksnu proviziju. Pravo na naplatu provizije stie nakon izvrenja povjerenog posla, sem ukoliko do izvrenja posla nije dolo grekom komitenta. Komisioni odnos uspostavlja se davanjem naloga za izvrenjem konkretnog posla. Komisionar se ne ograniava samo na rad s jednim komitentom niti odreenom kategorijom robe. Moe da preuzima poslove u svoje ime i za svoj raun radi ostvarenja dobiti iz razlike u cijeni poslije pokria svih trokova koje sam snosi. VRSTE KOMISIONOG NALOGA Trini kada komitent povjerava komisionaru da posao obavi na najpovoljniji nain prema trinim okolnostima po svojoj najboljoj savjesti i strunom znanju. Uslovljeni kada komitent tano propisuje minimalne uslove pod kojim komisionar moe obaviti konkretni posao kupoprodaje robe. Komitent ne moe opozvati nalog komisionaru ako je ugovor zakljuen-komitent snosi rizik i trokove. 2) INOSTRANI ZASTUPNICI (AGENTI) Agent obavlja trgovake poslove u ime i za raun komitenta, koga stalno i javno zastupa u svim prilikama, kako je to predvieno ugovorom o zastupstvu. Zastupnik ne moe zastupati interese i raditi za konkurentsku firmu svog komitenta (principala), ali zato moe zastupati vie firmi koje meusobno nisu konkurenti. U cilju detaljnog regulisanja meusobnih odnosa, obaveza i dunosti, izmeu principala i zastupnika se prethodno zakljuuje ugovor o zastupstvu. Zastupstvo obino zapoinje probnim rokom. U ugovoru se regulie teritorijalna nadlenost agenta. S obzirom na veliinu teritorije zastupnici mogu biti: -generalni zastupnik obrauje cijelu teritoriju jedne ili vie susjednih zemalja

-pokrajinski obrauje manju ili veu oblast -lokalni obrauje vei grad ili industrijski rejon. Zastupnik treba da poznaje i osnovne karakteristike robe konkurentske firme i uslove pod kojima ona nudi robu na prodaju, kako bi mogao ukazati prednosti nad robom i uslugama konkurenta. Zastupnik usluge obavlja za proviziju ija se visina utvruje ugovorom. Ta visina provizije moe se odrediti na vie naina: -odreeni procenat od vrijednosti robe koja je isporuena i plaena -provizija u zavisnosti od visine postignutih cijena -provizija u zavisnosti od nivoa ostvarene dobiti kod principala -provizija u fiksnim mjesenim iznosima. Visina provizije zavisi o vrste artikala s kojima se radi (sirovine, poluproizvodi, gotovi proizvodi) tj. od uobiajenog napora u prodaji pojedinih vrsta robe. U zavisnosti od vrste artikala, prodaje, veliine podruja i intenziteta potraivanja, zastupniku se u izvjesnim sluajevima daje i ovo pravo da razgranava svoju mreu u obradi trita. U svakom sluaju, principal zadrava pravo da odobri ili ne odobri zastupnikom postupak i izbor linosti za ovaj posao. Ugovorom o podzastupnikom odnosu se obino regulie da provizija podzastupnika biva pokrivena iz provizije(generalnog) zastupnika. ... Agenti ne snose rizik naplate. ... Vrste skladita (gotovih proizvoda i njihovih dijelova) u kojim zastupnik moe uvati robu: KONSIGNACIONO skladite u sluaju obimnijih potreba u hitnim isporukama roba. Roba nije prola carinski sistem te zemlje, nego je samo pod carinskim nadzorom. Njeno carinjenje obavlja se pri prodaji robe, a pravdanje se vri na osnovu faktura o isporuenoj robi ispostavljenih od strane draoca konsignacionog skladita. U fakturi oznaene cijene vae kao najmanje po kojima se roba moe prodavati sa konsignacionog skladita. Ako odreena koliina robe ne bude prodata, zastupnik je treba vratiti principalu ili mu platiti iznos te neprodate robe. SOPSTVENO skladite zastupnik pod izvjesnim povoljnim uslovima i kreditnim olakicama obino nabavlja potrebnu robu ili dijelove prema realnom zahtjevu trita *6 DELKREDERE ZASTUPNIK prihvata na sebe rizik naplate isporuene robe uz delkredere proviziju koja je via od uobiajene. Principali se obino ele zatititi od agenata putem banaka koje prebacuju proviziju agentu. Kada kupac dobije potvrdu da je sve platio onda ide u skladite po robu. 3) DISTRIBUTER (SAMOSTALNI ZASTUPNIK) Na osnovu ugovora sa principalom distributer raspolae iskljuivim pravom prodaje njegove robe na odreenom podruju. On kupuje robu od principala uz dobijanje rabata na veliko. Radi u svoje ime i za svoj raun, i nabavljenu robu prodaje trgovinama na veliko: -po trinim cijenama, -po katalokim cijenama principala, -po specijalnim cijenama uz odobrenje principala. Zarada distributera je iz rabata na veliko. 4) BROKER Brokeri su samostalni trgovci, koji bez ikakvog trajnog ugovornog odnosa, ve po konkretnim nalozima od sluaja do sluaja, posreduju izmeu kupca i prodavca prilikom zakljuenja kupoprodajnog ugovora. Oni dovode u vezu ponuaa i kupca na tritu odreene robe. Nalog brokeru za izvrenje odreene posrednike uloge moe biti uslovljen (ogranien) i trini (neogranien). Na tritu postoje 2 vrste brokera: -zvanini lica imenovana od strane dravne vlasti, trgovake komore ili uprave berze -prikladni unajmljeni strunjak za vrenje odreenih usluga u ime i za raun principala.

Za vrenje svojih usluga broker naplauje brokersku proviziju (kurtau) koja se obraunava na ugovorenu vrijednost predmeta kupoprodaje, a plativa je na dan stupanja na snagu posredovnog ugovora. Svaka od ugovornih strana obino plaa polovinu provizije brokeru. BIRO (tehniki projektantsko-konsultativni ininjering consulting engineer firms) nezavisni tehniki biroi specijalizovani po pojedinim podrujima privredne djelatnosti, koji se bave strunim tehnikim konsultacijama i izradom projekata za nove objekte. Oni izrauju studije i projekte za raun nalogodavca specijalizovano po podrujima. OSTALI VIDOVI POSREDNIKA KOMPRADOR (jap. Banto) posebna vrsta trgovakih posrednika koji postoje u azijskim zemljama (Japan i Kina) i koji preuzimaju poslovne naloge kupoprodaje robe od evropskih trgovakih kua i obavljaju sav posao sa domaim trgovcima poznajui njihove navike i obiaje. Rade za proviziju. Ponekad na sebe preuzimaju delkredere rizik. Specijaliziraju se za odreenu robu. Odnos kompradora i principala moe biti: -komprador je namjetenik principala pod ugovorom uz poloenu kauciju -komprador je suvlasnik firme principala -komprador moe biti samostalni trgovac koji svoj odnos sa principalom regulie ugovorom o saradnji. FAKTOR (koja je uloga faktora) je posrednik u spoljnotrgovinskim poslovima koji se ukljuuju u izvozne poslove radi njihovog finansiranja. Njemu se uruuju otpremni dokumenti za izvoznu robu, zatim izvoznik na toj osnovi vue na faktora mjenicu obino u iznosu od 80% vrijednosti robe ije dokumente posjeduje. Faktor zatim po nalogu izvoznika prodaje robu njegovoj muteriji koja uiva kredit. Faktor plaa 80% za dokumente a provizija mu je 20%. DOBER ima ulogu povremenog trgovca na veliko, koji kupuju od uvoznika ili komisionara kompletne partije odreene robe i preprodaju je malotrgovcima. FILIJALA U INOSTRANSTVU Radi uspostavljanja i odravanja neposrednog, linog i trajnog kontakta sa kupcima i prodavcima i uvida u situaciju na najvanijim tritima, obino vee firme osnivaju svoje filijale. Filijala u inostranstvu je predstavnitvo kompanije u inostranstvu i koristi se za nastup na znaajnim tritima. One se moraju upisati u trgovaki registar, zvanino prijaviti nadlenim organima dravne vlasti, poreskim vlastima, trgovakoj komori i zvaninim predstavnicima sopstvene zemlje. DELEGAT U INOSTRANSTVU Moe biti stalni i privremeni. Ukoliko u dotinoj zemlji ne postoje sopstvene filijale, tada se biraju stalni delegati kao predstavnici firme koji posao uvida i praenje stanja na tritu vre za raun centrale. Ukoliko nema potrebe za stalnim delegatom onda se na odreeno trite sa konkretnim zadacima alje povremeni delegat sa izraenim programom puta. Delegat mora biti snabdjeven pismenim ovlatenjem firme koja ga alje na slubeni put i treba da ima meunarodne poslovne legitimacije.

USLUNE DJELATNOSTI U PROMETU Za usluge uskladitenja i uvanja robe JAVNI SKLADITAR naplauje skladininu koja je unaprijed utvrena u tarifi i javna za vrenje ostalih usluga, nalogodavac plaa po sporazumu iznos koji se utvruje zakljunicom. Prilikom preuzimanja robe na uskladitenje, javni skladitar vlasniku robe izdaje svoju potvrdu varant (skladinica) HOV na ime i na donosioca. SLOBODNE ZONE LUKE to je odreeni prostor koji uiva tzv. carinsku eksteritorijalnost na ijem se tlu nalazi. Roba smjetena u toj zoni nije namjenjena stavljanju u promet na tritu zemlje gdje se nalazi, nego daljnoj otpremi, a cilj je eliminisanje neophodnih carinskih formalnosti za robu koja je inae namjenjena daljnjoj otpremi. SLOBODNA CARINSKA SKLADITA osnivaju se samo u mjestima gdje postoje carinarnice ili ispostave carinske slube. Tu se smjeta jo neocarinjena roba iz uvoza prije njenog stavljanja u slobodni promet, ali se uva i roba koja je ocarinjena, a namjenjena izvozu sve do dana njene otpreme MEUNARODNA PEDICIJA pedicija radei u svoje ime, a za raun nalogodavca, organizuje radnje oko pripreme robe za isporuku, zatim primopredaju robe, obezbjeenje robnih i drugih dokumenata, pribavljanje prevoznih sredstava, izvozno-uvozno carinjenje robe... tako da roba stigne na odredite u eljenom stanju po koliini, kvalitetu i izgledu. pediter rukuje kompletnim procesom izvoza robe. Carinski poslovi se ne mogu zavriti bez peditera. Vrste peditera tj. me. pediteri posebnih specijalnosti: -loko pedicija (slui u poslovima unutranjeg prometa) -kontinentalna pedicija (orjentisana je na poslove koje treba organizovati i izvriti u kontinentalnim vidovima transporta eljeznica, drumski, avionski, rjeni, jezerski tj. bez kombinovanja prekomorskog -sajamski pediteri (specijalizovani za poslove oko priprema i organizovanja raznih sajamskih priredbi, izlobi...) -pogranini pediteri (obavljaju usluge carinskih postupaka na robi namjenjenoj izvozu ili iz uvoza i sl.) -luki pediteri (pruaju kompletne usluge u organizovanju prekomorskog transporta) pediteri imaju dugoroni poslovni odnos sa principalom i uvijek djeluju savjetodavno (uradi ovako, nemoj to uraditi). esto mijenjanje peditera nije dobro, jer su oni dragocjen izvor informacija za konkurenciju. Poslovi za raun nalogodavca koji obavljaju pediteri su: Zakljuenje ugovora o prevozu robe, ostvaruje najtjenji kontakt sa vozarom pri utovaru robe, osiguranje robe u prevozu, ugovor o uskladitenju robe, obavlja sam in carinjenja, obezbjeuje sva carinska dokumenta, vri kontrolu transportnih dokumenata... Meunarodni transport ostvaruje f-ju fizikog premjetanja robe i putnika u me. prometu. Primjenjuje se: pomorski, rjeni i jezerski, eljezniki, drumski i avio transport. Elementi inostranosti razlike u zemlji prodavca i kupca u pogledu drutveno-ekonomskog sistema, pravnog, finansijskog, kreditno-monetarnog, razlike u jeziku, posl. obiajima, franiza...

DRAVNA PREDUZEA Razlozi pojave dravnih preduzea: -fiskalni razlozi obezbjeenje prihoda za dravnu kasu -dravna vlast preuzima na sebe privrednu djelatnost s ciljem zatite javnog interesa (elektina energija, vodovod, proizvodnja, naoruanje i sl.) ESOMAR najvea ustanova za istraivanje trita u svijetu Amsterdam, Holandija. AC Nielsen i IMS International (SAD), GFK (D), SOFRES-group (Francuska) ZADRUNA PREDUZEA Cilj je zatititi sitne proizvoae i potroae od skupih usluga trgovine i banaka. Udruivanjem sitnih proizvoaa radi prodaje njihovih proizvoda neposrednim potroaima nastale su tzv. PROIZVOAKE ZADRUGE da bi najvei dio potreba nabavljale neposredno od proizvoaa. Proizvoai i potroai udruujui se u KREDITNE ZADRUGE na bazi svoji uteda i uzajamnog jemstva dolazili do kredita pod povoljnim uslovima. OBLICI POVEZIVANJA PREDUZEA KONCERNI su forma trajnog povezivanja veeg broja preduzea, najee jedne iste grane djelatnosti pod istim rukovodstvom. Tei se poveanju profitne stope, putem snienja trokova proizvodnje i prometa. KARTELI to je forma privrednih sporazuma izmeu istorodnih preduzea u cilju obezbjeenja monopolskog poloaja na tritu kroz njegovu raspodjelu, diktiranje monopolskih cijena i drugih uslova prodaje. Cilj je, dakle, uveanje profita putem diktiranja prodajnih cijena, a ne kroz smanjenje proizvodnih trokova. S obzirom na obim trita karteli mogu biti: -nacionalnog znaaja sporazum izmeu domaih preduzea u jednoj zemlji -meunarodnog znaaja preduzea domicilirana u 2 ili vie zemalja Vrste kartela karteli cijena utvruju najniu cijenu po kojoj se predmetna roba moe prodavati na odreenom tritu, karteli prodaje mogu biti dvojaki: na bazi odreivanja koliina robe koja e se izloiti u prodaji u odreenim vremenskim razmacima i na bazi raspodjele trita izmeu uesnika u kartelu, karteli na bazi regulisanja dobiti (pul tj. pool) dozvoljava svojim lanovima punu slobodu akcije i u pogledu cijena, uslova prodaje, raspodjele trita, ali su lanovi obavezni u odreenim vremenskim razmacima uplatiti ugovorenu sumu novca u zajedniku kasu kartela (pul) izraunatu po jedinici mjere prodate robe u tom razdoblju. TRUSTOVI oblik trajnog povezivanja preduzea kroz fuziju (spajanje) ili holding odnose (preduzea zadravaju poslovnu samostalnost mada znaajan dio svojih akcija predaju u ruke vodeem holding preduzeu koje diriguje poslovnom politikom trusta) Vrste trustova: trust fuzija kada se vie preduzea odrekne svoje pravne i poslovne samostalnosti u korist jedne nove firme koja nastaje tom fuzijom holding trust vei broj preduzea se odlui pristupiti trustu zadravajui pri tom formalno svoju pravnu i poslovnu samostalnost, iako je pod uticajem i kontrolom vee holding kompanije

KONZORCIJUM udruivanje preduzea odgovarajuih proizvodnih podruja i specifinih djelatnosti za izvrenje obimnih projekata u zemlji i inostranstvu, a nastaje na bazi ugovornog odnosa prema konkretnim potrebama za izvrenje postojeeg obima posla. Pred poslovnim partnerima u ime i za raun konzorcijuma istupa jedna firma nosilac posla, najee njegov inicijator i organizator. KONCERNI cilj tog povezivanja je da se obezbjedi snabdjevanja sirovinama, uredna prodaja gotovih proizvoda, i obezbjedi priliv profita na bazi snienja trokova masovne proizvodnje, uvoenje najnovije tehnike i tehnologije. POJAM I VRSTE TRITA PONUDA je ukupna masa roba i usluga namjenjenih razmjeni na tritu. POTRANJA je interesovanje od strane izvjesnih lica ili privrednih preduzea za nabavku robe i usluga pod trinim okolnostima. TRITE je podruje na kojem se redovno ostvaruje susret ponude i potranje roba i usluga. Trite u uem smislu (pijaca, trnica) karakterie fiziko prisustvo subjekata razmjene, a kod trita u irem smislu razmjena dobara odvija se na podruju drava i itavih kontinenata bez uslova prisustva subjekata razmjene. Podjela trita s obzirom na teritoriju: lokalno trite obuhvata uu teritoriju, grad i njegovo ue gravitaciono podruje. Nivo cijena zavisi od ponude i potranje. Nacionalno razmjena se odvija po uzansama, propisima i poslovnim obiajima, koji vae za odnosnu zemlju, a ne moraju biti i meunarodno priznati i praktikovani. Nivo cijena odreuje se mjerama dravne vlasti npr. carine. Meunarodno obuhvata podruje odreenog ueg broja obino susjednih zemalja, koje meusobno odravaju trgovinske odnose. Svjetsko trite obuhvata teritoriju svih zemalja svijeta koje uestvuju u meunarodnoj trgovakoj razmjeni dobara i usluga. VRSTE PRODAJE ROBE SAJAMSKA PRODAJA vid prodaje robe karakteristian po njegovoj provremenosti dogaanja u odreene termine. Ti termini su unaprijed poznati i upisani u sve registre ovakve vrste i to prema znaaju sajma, koji moe biti lokalni, nacionalni i meunarodni. Sajamska prodaja najee se odvija po izlobenim uzorcima proizvoda, prodaje se na licu mjesta, a kupac je u mogunosti da se uvjeri u kvalitet predmeta kupnje. Prednosti i termini odravanja sajma unaprijed su poznati i kupac se moe uvjeriti u kvalitet robe, cijene su malo nie. AUKCIJSKA PRODAJA je vid masovne prodaje individualno odreene robe, koja je nezamjenjiva i po pravilu u cjelosti prisutna. Prodajna cijena utvruje se javnim nadmetanjem prisutnih kupaca. Ne moe se prodavati po opisu, standardnoj oznaci i uzorku. Predmet aukcijske prodaje su: prekomorske robe, lako kvarljivi poljoprivredni proizvodi i roba koja se mora prodati za najkrae vrijeme (posluje saobraajne nesree, havarije broda...). Svaka partija robe (lot) nosi oznaku i upisana je u aukcijski katalog, a roba se prodaje bez garancije kvaliteta (takva kakva je). Za svaku kupoprodaju ispostavlja se zakljunica, koju potpisuje agent i administracija aukcijskog mjesta, a prodata roba se isporuuje prompt i plaa u gotovu.

LICITACIJA je postupak utanavanja kupoprodajne cijene, gdje organizatori mogu propisati i obavezu da uesnici poloe kauciju. Licitacije mogu biti: -javna licitacija (usmeno nadmetanje) pismena licitacija (pismene ponude). NEPOSREDNA POGODBA najee se susree u trgovakoj praksi gdje kupac poziva zainteresovane prodavce da mu do odreenog roka podnesu svoje najpovoljnije ponude uslova kupoprodaje (kupoprodaja na veliko). PRODAJA PO UZORKU kada su odsutni kupac i prodavac. Ovakav nain prodaje se praktikuje kod kvalitativno dovoljno ujednaenih vrsta roba, to znai da se uzorak mora dostaviti u stanju u kojem e najvjernije predstaviti osobine robe od koje je uzet. Uzorak se ne moe stavljati u slobodan prome. Vrste uzoraka sa posebnim namjenama: -kontrauzorak kupac dostavlja prodavcu da bi mu jasnije predstavio robu koju eli od njega da kupi, -prosjeni uzorak upotrebljava se kada treba nuditi robu raznih varijanti kvaliteta i drugih bitnih osobina, -kontrolni (arbitrani) uzorak najee se primjenjuje kada kupac, radi svog obezbjeenja ovlauje neku neutralnu osobu da izvadi uzorak robe, koji e sluiti kao dokaz ponuenog i ugovorom utananog kvaliteta i drugih bitnih osobina robe. PRODAJA PO STANDARDNOJ OZNACI najee se primjenjuje u praksi berzanskog poslovanja. Preduslov za primjenu ovakvog naina prodaje je da odreena berza ili zemlja priznaje propise o standardizaciji robe zemlje proizvoaa. Predmet kupoprodaje na ovakav nain moe biti samo roba koja je kvalitativno potpuno ujednaena, standardizovana i masovna bez obzira na njeno porijeklo. Oznake ovakve robe su najee patentirane kao robni ig, trgovaka marka ili pod zatitnim znakom. Ako roba nije po standardnoj oznaci prodajemo je po uzorku ili aukcijski. PRODAJA PO VIENJU ROBE U CJELOSTI kada su u aktu kupoprodaje prisutni kupac, prodavac ili njihovi ovlateni predstavnici, i roba. MEUNARONI SAJMOVI vrste: SAJAM UZORAKA (na sajamski prostor se donose samo uzorci robe u dovoljnoj koliini da kupac dobije jasnu sliku o kvalitetu i izgledu predmeta kupoprodaje. opti sajmovi uzoraka od izlagaa se ne trai da se pridravaju poznatih pravila sajma u pogledu liste artikala koji na njemu mogu biti izloeni - specijalizovani sajmovi uzoraka predmet izlaganja i trgovanja je odreena kategorija robe. STALNI SAJMOVI (svake godine u odreeno vrijeme i na odreenom mjestu) POVREMENI SAJMOVI U cilju unapreenja sajamske privrede kroz olakanje materijalnih trokova izlagaa na sajmovima uzoraka, u novije doba se izmeu pojedinih drava u okviru trgovinskih sporazuma ugovaraju tzv. SAJAMSKI KONTIGENTI gdje se zemlja organizator sajma obavezuje da e obezbjediti prodaju uzoraka robe do odreene ukupne vrijednosti, kako bi izlagai izbjegli trokove provratnog transporta uzoraka. MEUNARODNE AUKCIJE Trgovakom aukcijom se naziva prodaja prisutne robe ili stvari uz javno nadmetanje prisutnih kupaca. Predmet aukcijske prodaje su one vrste roba, koje se zbog neujednaenosti u kvalitetu i drugim osobinama ne mogu prodavati po standardnim oznakama, ne mogu biti predmet berzanskog trgovanja. Roba namjenjena aukcijskoj prodaji obino se nalazi na neposrednom

rukovanju kod aukcijskih senzala (posrednika); koji se staraju o uvanju, smjetaju, klasiranju, reklami robe i o izradi potrebnih specifikacija i dokumenata za robu koja je prodata (aukcijske zakljunica). BERZE I BERZANSKI POSLOVI Berza je stalno trite (mjesto) na kojem se u tano odreeno vrijeme, po tano odreenim uzansama i pravilima, na tano odreeni nain trguje robom koja je po statutu odreena kao predmet kupoprodaje. Ona je mjesto susreta ponude i tranje. Osnovni elementi berze su: -stalno trite (mjesto) -tano odreene uzanse i pravila -tano odreen nain trgovanja robom koj je odreena po statutu -tano predvieni poslovi -predmeti trgovanja moraju biti zamjenjivi Na berzama se trguje lotovima (odreenim koliinama robe) i ako jedan LOT iznosi npr. =1 tona ita, mi na berzi onda ne moemo kupiti 200kg ita nego samo 1 tonu. Berze mogu biti osnovane kao javne ustanove (drava) ili kao akcionarska drutva (privatne kompanije) Vrste berzi Vrste berzi prema dravnoj vlasti, statusu: Zvanine berze nalaze se pod neposrednim nadzorom organa dravne vlasti i javno pravnog su karaktera Privatne berze - posluju na principima trgovakog, privatnog akcionarskog drutva. Trgovake poslove na ovoj berzi mogu obavljati i lica koja nisu lanovi, ali pod uslovom da te poslove obavljaju preko berzanskih posrednika i da posjeduju tzv. berzansku kartelu koju izdaje upravni odbor berze, a posrednicima plaa propisanu taksu (meetarinu i kurtau) Vrste berzi prema predmetu berzanskog trgovanja: -novano-devizne -efektne (tr. kapitala) -robne berze -mjeovite (sve zajedno) Posebne vrste specijalizovanih berzi su tzv. BERZE USLUGA koje rade na slinim principima kao i mjeovite, i mogu biti: Frahtovske berze sjedita ponude i potranje brodskog prostora i kapaciteta prevoza vazdunim putem Berze osiguranja robe na prevozu i uskladitenju Berze za kooperacije slui za posredovanje u traenju odgovarajueg kooperanta u proizvodnji. Po znaaju trgovake djelatnosti berze se mogu podijeliti na: -nacionalne, -regionalne, -meunarodne. Predmet berzanskog trgovanja moe biti: -roba (zalo nije predmet berzanske trgovine zato to nije prisutna) tj. tipizirana roba -HOV

-strani novac -usluge zakljuenja ugovora o najmu brodskog prostora, prevozu tereta u me. avionskom saobraaju i pruanja drugih usluga u transportu robe... Na odgovarajuim berzama se uvaju tzv. standardni primjerci po svakoj oznaci, koji se radi orjentacije pokazuju interesantima i u sluaju spora. Regulisan je iznos naknade za odstupanje od ugovorenog standarda kvaliteta u vidu plaanja propisane premije (za bolji kvalitet) i bonifikacije (loiji kvalitet). OTC banke povezane elektronskom mreom koje trguju novcem, devizama... a kojima se berza ne moe ni pribliiti. Berze podrazumjevaju lanstvo koje se plaa. Najvii organ berze je skuptina lanova koja bira upravni i nadzorni odbor berze. Preko berzanske obraunske kase kompenziraju se sva potraivanja i dugovanja lanova. Oformjene berzanske cijene mogu nastati na 2 naina: -aukcijski (nadmetanjem) berzanski (brojanje) BERZANSKI POSLOVI dijele se na 2 grupe: PROMPTNI POSLOVI predstavljaju efektivnu kupoprodaju, realno postojee robe na skladitu ili na putu ''u vonji'' ili ''plivajui''. Za dokaz stvarnog postojanja robe pri promptnoj prodaji na berzi se koristi skladinica, tovarni list ili konosman, iz kojih se po datumu mora vidjeti da ta roba u tom momentu realno postoji. Rok izvrenja promptnog posla obino se kree: za efekte do 3 dana od datuma zakljuenja, a za robne isporuke od 2 dana do 3 nedjelje od datuma zakljunice. U pogledu naina isporuke promptni (efektivni) poslovi se mogu zakljuivati kao: LOKO POSAO (na licu mjesta) roba mora biti dostupna kupcu u mjestu odravanja berzanskog sastanka. Za HOV na efektnim berzama ovo je tzv. KASA POSAO PROMPT ISPORUKA roba se mora predati kupcu u veoma kratkom roku, koji je odreen uzansama berze na kojoj je zakljuena kupoprodaja PROMPT UTOVAR roba se mora predati kupcu u veoma kratkom roku, koji je odreen uzansama berze na kojoj je zakljuena kupoprodaja, ali je prodavac obavezan da do uzansama odreenog datuma izvri i utovar robe po dobijenoj dispoziciji od kupca. Datum tovarnog lista ili konosmana ne smije da bude poslije odreenog posljednjeg dana za utovar. PROMPT POSAO ZA ROBU NA PUTU (ploveu ili u vonji) predstavlja berzansku kupoprodaju robe koja se nalazi na putu u nekom odreenom pravcu. Predaja robe se vri uruenjem indosiranog konosmana ili prenjetog (prenesenog) tovatnog lista na kupca koji od tog momenta moe raspolagati robom. OROENI PROMPTNI POSAO odlono izvrenje predaje robe kupcu to se uvijek odredi u zakljunici, navodei obino da e roba biti predata, sredinom, krajem, u prvoj polovini odreenog mjeseca... b) TERMINSKI POSLOVI imaju za cilj likvidaciju ugovora stvarnom isporukom robe u tano odreenom terminu. Gotovo je redovno posrijedi pekulacija ili obezbjeenje od rizika skoka ili pada cijene robe. PEKULANTI su uesnici u terminskim poslovima, ija namjera nije da za sebe u odreeni dan obezbjedi potrebnu robu, nego da nizom potrebnih naina i operacija pekulacije preuzimajui na sebe rizik od potencijalnih gubitaka zaradi na bazi razlike u cijeni. pekulanti

10

e ostvariti zaradu (kupili su proizvod i nadaju se da e cijena porasti) kada cijena opadne, i time to nee kupiti robu za koju sumnja da e cijena pasti. HEDGER je realni imalac robe koji rtvuje eventualne budue dobitke. On radi za svoj vlastiti raun. Najznaajniji pekulantski posao je tzv. ''PREMIJSKI POSAO''. Po standardnom tipu berzanske zakljunice u momentu zakljuenja posla, ugovorne strane mogu, svaka za sebe rezervisati pravo da prije dospjea termina odustanu od posla uz plaanje premije koja se unaprijed odreuje i polae kod obraunske blagajne berze pri zakljuenju posla. Kada bilo koja strana odustane od posla npr. pekulant, plaa jednostranu premiju, tj. gubi iznos cijele poloene premije u korist partnera. Kada pekulant kupuje od jednog lica izvjesnu koliinu robe za odreeni rok, pa taj isti ugovor odmah prodaje drugom licu za isti termin POSAO SA DVOJNOM PREMIJOM. HEDING POSAO slui za pokrie rizika skoka ili pada cijene sirovina, koja je berzanski artikl, od koje e se proizvesti gotov proizvod ili proizvod po fiksnom zakljuku prodaje. Znai, ne tei se ostvarenju dobiti iz berzanske transakcije, nego bezbjednosti od rizika mogue promjene cijene za sirovine na odreeni termin. ARBITRANI POSLOVI kada berzanski pekulanti nastoje da izvuku koristi oekujui neravnomjeran pad ili skok cijena, na bazi razlike u cijeni u pojedinim terminima na vie trita, berzi. Berzanski posrednici: brokeri, doberi, agenti, pekulanti, senzali. Brokeri primaju naloge od komitenata direktno i mogu biti: Trini nalog broker je duan da nalog izvri odmah i pod najpovoljnijim uslovima u tom trenutku, Uslovljeni nalog ne ostavlja brokeru nikakvu slobodu u pogledu uslova kupoprodaje i taj e nalog izvriti samo ako moe postii uslove koje je u nalogu naveo komitent, Nalog za ogranienje gubitka kada komitent u nalogu odredi brokeru nabavnu/prodajnu cijenu radi likvidacije nekog terminskog posla. Berzanska kotacija na kraju svakog berzanskog sastanka izdaje se slubeno saoptenje o cijenama koje su notirane u toku rada berze. ON CALL poslovi zakljuivanje poslova za robu koja je predmet berzanskog trgovanja...plaanja (npr. za 6 mjeseci) sa uslovom da e kupoprodajna cijena na taj rok (za 6 mjeseci) biti ona koja tog dana u tano odreeni sat i minutu bude notirala na tano odreenoj berzi u svijetu.

MEUNARODNI TRGOVAKI RIZICI Rizik je prijetea mogunost da nastupe vremenski i prostorno neodreeni dogaaji, koji prozrokuju djeliminu ili potpunu tetu za jednog ili oba partnera tog posla. Ono to poveava rizik vanjsko trgovinskih poslova: Vanjsko trgovinski poslovi su vei i obimniji po ugovorenoj vrijednosti, Duina transporta robe je vremenski i prostorno vea

11

Predmet kupoprodaje fiziki naputa zemlju prodavca Razliiti pravni sistemi, razliit jezik, stepen kulture, drutveni i ekonomski sistem, trgovaki obiaji, navike... Razliiti privredni, finansijski i valutni sistem u zemljama ugovornih partnera Uestvuje mnogo vie lica i preduzea Zahtjevaju vrlo obimne i dugorone kredite FRANIZA (tolerancija) ogranienje stepena odgovornosti pri ugovornoj kontroli kvaliteta i koliine robe u pogledu teine (2% za tene terete i vlanu robu i 1% obrnuto tj. suho). Franiza je ugovorena tolerancija ili ogranienje stepena odgovornosti. Obezbjeenje (osiguranje) od rizika moe se sprovesti na 3 naina: Prenoenjem rizika na treeg Prevaljivanjem rizika na poslovnog partnera Samoosiguranjem. Karakteristino za intenzivnije rizike i one koji se povremeno pojavljuju, ali njihovo pratee dejstvo trajno postoji. Da bi jedna osiguravajua organizacija prihvatila na sebe teret garancije rizika, ugroena strana uplauje odreenu premiju na osnovu ugovora o osiguranju sa osiguravaocem. Iznos premije u naelu tereti kalkulaciju trgovakog posla. To je stvar sporazuma ugovornih strana u toku zakljuenja kupoprodajnog ugovora u kome se takva situacija, kroz klauzulu o paritetu isporuke, osiguranju, nainu i mjestu plaanja tekstualno odreuje. Ograniava se na one vidove ugroavanja materijalnih interesa, koji se koliko toliko mogu vrijednosno izraziti, a da pri tome ne prijete totalnim rizikom. Rizik se ukalkulie u prodajnu cijenu. Ako je rizik posljedica dejstva objektivnih okolnosti na koje ugroena strana stvarno nije mogla da utie, da njihovo dejstvo umanji ili ukine, onda je to PRENOSIVI RIZIK, i osiguravajua ustanova e pod odreenim uslovima prihvatiti na sebe obavezu da pokrije njegove eventualne posljedice. Tu spadaju: -valutarni rizici (kursni rizik, rizik vrijednosti valute), -rizik izvoznog kredita, -transportni rizici, -ratni i politiki rizik, i djelimino rizik cijene. Ako je rizik posljedica subjektivnih okolnosti, na koje je ugroena strana mogla uticati, onda je to NEPRENOSIVI RIZIK. Tu spadaju: -rizik izgleda i kvaliteta robe na putu i u skladitu, -rizik izvoza, -rizik ispunjenja kupoprodajnog ugovora (rizik preuzimanja, isporuke robe), -rizik cijene prodaje kod izvoza i nabavke kod uvoza i sl. Osnovi razlozi nastajanja rizika: -transportni problemi, -nepredvidljive okolnosti koje mogu oteavati ili omesti daljnje izvrenje posla ili uticati negativno na kvalitet i prirodna svojstva robe, -dejstva sluaja vie sile (klima), -promjene na meunarodnom tritu, -posljedica zle volje ili posebnih interesa neke od ugovornih strana... VRSTE RIZIKA Robni rizici Rizik izgleda i kvaliteta robe pogaa robe koje podlijeu uticaju promjena temperature, klime, zatim poljoprivredne, industrijske, zanatske robe...-N Transportni rizik jo pri samom davanju dispozicije za otpremu robe, izdaje se nalog i za osiguravanje od transportnih rizika. Roba se esto osigurava pod deklaracijom ''normalni transportni rizici'' (kraa, lom, poar...). Ako se roba oteti dejstvom nekog posebnog rizika koji

12

nije deklarisan za umanjenje tete vri se ''samoosiguranje''.Rizik se prenosi i prevaljivanjem na poslovnog partnera-P Rizik rata, trajka i dejstva vie sile obezbjenje od ove vrste rizika sprovodi se najee osiguranjem posla kod osiguravajue ustanove-P Trini rizik (rizik izvoza i uvoza) posljedica je dvojakih razloga: 1) subjektivna slabostu u organizaciji, sistemu rada i strunosti obrade materijala-N 2) objektivni uzroci kiji su posljedica dejstva faktora nezavisno od preduzea na koje ona nije u mogunosti da utie i njihovo dejstvo umanji, otkloni ili ukine. Tu spadaju razna ogranienja uvoza i izvoza, devizna ogranienja. Smanjenje posljedica dejstva ovog vida rizika se moe vriti samoosiguranjem.-P Rizik ispunjenja kupoprodajnog ugovora razlikujemo-N: -rizik isporuke da li e prodavac u cjelosti isporuiti ugovorom predviene koliine robe, odgovarajueg kvaliteta u ugovorenom roku isporuke. -rizik preuzimanja robe kada kupac izbjegava da primi robu. Tada se poduzimaju mjere: zatita robe i obezbjeenje prava prema prvobitnom kupcu. Tada prodavcu stoje na raspolaganju 3 mogunosti: da robu vrati natrag u svoju zemlju, da rasproda istu u zemlji prispjea, ma kakva nagodba sa prvobitnim kupcem. Na ovaj nain uskladitenoj robi pored novih trokova i opasnosti po njen kvalitet, prijeti i rizik javne prodaje i rizik umanjenja cijene po takvoj prodaji. U osnovi cijele stvari lei injenica nedovoljnog poznavanja poslovnog partnera. -rizik izrade neizvjesnost proizvoaa da e mu kupac preuzeti specijalno porueni predmet kupoprodaje (npr. izrada po narudbi neke specijalne maine) Prodavac proizvoa obezbjeuje se prijemom to veeg avansa, prijemom bankarske garancije odgovarajueg teksta da e kupac preuzeti porueni predmet kupoprodaje pod ugovorom predvienom uslovima. Finansijski rizici prijete da ometu izvrenje finansijske likvidacije spoljnotrgovinskog posla naugovoreni nain i u ugovorenom roku sa oekivanim poslovnim rezultatom. Najei motivi koji uzrokuju ove rizike su: autonomne mjere dravnih vlasti, trine okolnosti koje utiu na kretanja odnosa u prometu valuta, insolventnost dunika u platnom prometu itd. Rizik cijena nastaje zbog 2 vrste uzroka i to: -zbog odstupanja od ugovornih klauzula u toku izvrenja ugovornog posla npr. kada kupac naknadno postavlja odreene zahtjeve koji nisu u skladu sa ugovornim klauzulama. Ovaj rizik se moe otkloniti spretnom formulacijom obaveza kupca da e u roku preuzeti robu kako je ugovoreno. U protivnom, roba e se uskladititi na njegov troak i rizik. Jo sigurniji nain obezbjeenja prodavca je ugovorna klauzula naplate fakturne vrijednosti robe na osnovu varanta (skladini list izdat od javnog skladitara) -zbog prometnih trinih okolnosti u zemlji prodavca za zatitu od ovog rizika u kupoprodajni ugovor se unose klauzule o kliznoj skali-N Rizik izvoznog kredita kod davanja kredita nedovoljno razvijenim zemljama. Uzroci ove vrste rizika su: opta politika situacija u zemlji kupca i u svijetu, privredna situacija u zemlji kupca, mogue politike i privredne promjene, krize, dejstva vie sile i sl., a svi oni djeluju nezavisno od volje ugovornih stranaka, iznenada, bez mogunosti da se unaprijed predvide. Jedan od uslova za prihvatanje i uspjeno okonavanje kreditnih izvoznih poslova je ''naelo podjele rizika''. Ono s jedne strane predstavlja podjelu rizika izmeu izvoznika i njegove zemlje pod odreenim uslovima, i s druge strane podjelu rizika u teritorijalnom smislu-P Politiki rizik rizik politikih dogaaja (nemiri, pobune, revolucije, rat i sl.). Izvoznik je za obezbjeenje svog potraivanja snabdjeven u odgovarajuem iznosu akceptiranim, avaliranim mjenicama, bankarskim garancijama koje usljed nekih politikih dogaaja u zemlji uvoznici ne moe da naplatiti u roku.-P

13

Rizici finansijske likvidacije spoljnotrgovinskog posla su pojavni oblici dejstva nekih drugih rizika (trini, politiki, kreditni...) i ispoljavaju se u vidu smetnji, prepreka ili onemoguenja da kupac iz inostranstva moe na ugovoreni nain i u ugovorenom roku da ispuni svoju obavezu prema prodavcu. Ova grupa rizika obuhvata: Rizik transfera on je posljedica autonomnih mjera dravne vlasti u zemlji kupca usljed ijeg dejstva se kupaca ometa, ograniava da u svemu ispuni svoju obavezu prema prodavcu-P Rizik konvertovanja je nemogunost pretvaranja jedne valute u drugu ugovorenu valutu plaanja radi isplate dospjelih obaveza prodavcu. Ovo je posljedica neusaglaenih meudravnih ekonomskih odnosa.-P Kursni rizik P U izboru valute strankama stoje na raspolaganju 3 vrste valuta za koje su karakteristini posebni rizici: -valute sa potpuno varijabilnim kursevima razmjene njihov kurs razmjene se odreuje postojeim odnosom ponude i tranje za pojedinom valutom na konkretnom tritu deviza, -valute sa ogranieno varijabilnim kursevima kurs moe varirati samo u okviru donje i gornje granice, odreene od strane nadlene dravne vlasti. -valuta sa zvanino odreenim stabilnim kursom. Kursni rizik promjene izazvane sticanjem okolnosti razmjene na deviznom tritu. Valutarni rizik poveanje ili smanjenje vrijednosti jedinice valute, zakonskog sredstva plaanja nastala odlukom nadlene dravne vlasti. Osnovni cilj zatitnih mjera od ovog rizika je da nijedna od ugovornih strana ne moe doi u situaciju neopravdane koristi koja je rezultat valutarnih poremeaja. U te zatitne mjere spadaju: prevaljivanje rizika, prenoenje rizika na treeg i osiguranjem kursa putem deviznih terminskih poslova. P (to je osnovni cilj valutne klauzule). Ugovaranje prodajne cijene u valuti zemlje izvoznika: - nema rizika jer inostrani kupac kod svoje banke mora da poloi onoliki iznos u domaoj valuti koliko je potrebno da se konvertovanjem istog dobije iznos u ugovorenoj valuti. Ugovaranje PC u valuti zemlje kupca izvoznik se mora obezbjeivati odgovarajuom valutnom klauzulom: Zlatna klauzula iznos vrijednosti koju prodavac treba da naplati vezuje se za vrijednost zlata. Zlatna klauzula se pojavljuje u 2 svoje varijante: -neposredna z.k. povezuje valutu plaanja i u njoj izraenu cijenu zlata vaeu na dan zakljuenja kupoprodajnog ugovora -posredna z.k. kada se ugovara revizija cijene zbog nastalih promjena u vrijednosti ugovorene valute plaanja prema zlatu Dolarska klauzula kada se kao ugovorena valuta usvoji neka vrsta valuta koja nije zakonsko sredstvo plaanja ni u jednoj od zemalja uesnica u aktu kupoprodaje (najee je to $) Klauzula vrstih valuta stabilnost ugovorene valute plaanja utvruje se na osnovu prosjeka zvaninog intervalutarnog kursa jedinice tri vrste konvertibilne valute. TRGOVAKI OBIAJI I UZANSE TRGOVAKI OBIAJI su uobiajena pravila ponaanja, koja poslovni partneri primjenjuju u svojim odnosima. Osnovna naela dobrih poslovnih obiaja (principi i pravila) Naelo potenja i savjesnosti i povjerenja Naelo ekonominosti i racionalnosti Naelo sigurnosti i rentabilnosti Principijelnost i solidnost Strunost i prediznost

14

Ekspeditivnost UZANSE su ozvanieni i formulisani trgovaki obiaji i praksa od strane ovlatenih dravnih organa, berzi, komora, arbitranih sudova, i mogu biti opte i posebne. CRNA KUTIJA evidencija nesolidnih inostranih poslovnih partnera. KONKURENCIJA U TRGOVAKOM POSLOVANJU Konkurencija je tenja 2 ili vie lica ili preduzea, da istovremeno na istom ili slinom polju dostignu isti, ali brojno ogranien cilj. Sva mogua sredstva i mjere u primjeni konkurencije moemo podijeliti u 3 osnovne grupe: Dozvoljena sredstva prednosti pomou savremenijih tehnika i tehnologija, visoke strunosti kadrova i poslovnog iskustva ime se smanjuje utroak kapitala Monopolska sredstva prednosti na osnovu vee materijalne snage nastale procesom koncentracije kapitala Nelojalna sredstva nelojalna reklama, neistinita oznaka porijekla robe, ogovaranje, povreda poslovne tajne, podmiivanje i vrbovanje... NELOJALNA KONKURENCIJA svaki postupak suprotan od dobrih poslovnih obiaja, kojim se nanosi teta drugim uesnicima u robnom prometu na tritu. LOJALNA KONKURENCIJA je poslovanje u skladu dobrih poslovnih obiaja, postojeih normi poslovanja i poslovnog morala, a temelji se na jednakim uslovima na tritu. SAVRENA KONKURENCIJA kada nijedna strana nema uticaja na formiranje cijena ni na strani ponude ni na strani tranje. NESAVRENA KONKURENCIJA kada jedan ili nekoliko prodavaca/kupaca diktiraju uslove poslovanja i kontroliu prodaju odnosno kupovinu. LANI STEAJ pojava kada poslovi ortakog preduzea pou nepovoljnim tokom, a onda pojedini nesolidni ortaci potajno i blagovremeno otue, prenesu ili zaloe dio svoje line imovine tako da povjerilac nije u mogunosti da izvri naplatu svojih potraivanja poslije otvorenog steaja ortake firme, jer ortaci nemaju dovoljno ili nita od nepokretne imovine na svom imenu. Zatita se provodi provjerom finansijske i poslovne situacije i solidnosti lanova u ranijim poslovima. CARINE CARINE tj. carinski sistem sistem specifinih dabina koje se uzimaju po tano odreenoj tarifi za svaki proizvod koji prelazi granice jedne drave. Carinama se regulie odnos vrijednosti na domaem i inostranom tritu. Vrste carina prema ekonomsko-politikim ciljevima: -fiskalne carine, -zatitne carine. Vrste carina prema pravcu kretanja robe: -uvozne carine, -izvozne carine, -tranzitne carine. Vrste carina prema nainu donoenja , utvrivanja cijena: Autonomne (stvar su jedne drave i njenog odluivanja) Ugovorne (konvencionalne) stvar su vie drava, a carine se propisuju na bazi meunarodnog ugovora. Vrste carina po nainu obrauna:

15

Specifine carine (carine prema jedinici mjere npr. kg., litar...) Kombinovane carine Carine po vrijednosti (carine od valorem) Vrste carina po specifinim ciljevima: Preferencijalne carine to su povlatene carine koje se koriste kada elimo poboljati saradnju sa pojedinim zemljama, bilo iz ekonomskih, politikih razloga... Diferencijalne (retorzivne) ove carine uvodimo ako elimo oteati izvoz neke zemlje, uvoenjem za nju posebnih carina. Cilj im je ekonomski pritisak na odreenu zemlju. Antidampinke carine to su dopunske carine, a cilj im je da izjednae cijenu inostrane robe sa normalnom cijenom u sluajevima kada se ta roba uvozi po nesrazmjerno niskim cijenama. Prohibitivne carine izuzetno visoke carine koje imaju za posljedicu potpuno onemoguavanje uvoza. CARINSKA TARIFA specifikacija svih roba koje podlijeu carinama sa odgovarajuim carinskim stopama. CARINSKO PODRUJE dio dravnog podruja na kojem se primjenjuje carinski sistem te zemlje. Obino se poklapa sa dravnim podrujem. SLOBODNE ZONE su podruja osloboena od carinskih dabina. Ekonomske prednosti slobodnih zona: Poveanje tranzitne i konsignacione trgovine Dostupnost sirovina i repromaterijala Pogodnosti u obavljanju raznih usluga Zapoljavanje radne snage i strunjaka Carine se uglavnom odnose na robni promet. SLOBODNA CARINSKA PODRUJA spadaju pod suverenitet drave na ijem se podruju nalaze. Na njima se primjenjuju posebne mjere carinskog nadzora i posebne olakice u carinskom postupku koji se redovno sastoji u slobodnom prometu inostrane robe bez naplate carine i carinskih pristrojbi. SCP obuhvaena su dekretom. Razlozi uvoenja preferencijalne carine: Kada se eli olakati uvoz odreene robe iz odreene zemlje Kada se eli favorizovati odreeni put ili saobraajno sredstvo Kada s eli ostvariti vee ekonomsko jedinstvo i kooperacija izmeu 2 ili vie zemalja SPECIJALIZOVANO TRITE trite na kojem se kupuju i prodaju specijalizovane, odnosno robe koje imaju zajednike karakteristike. Izvozno carinjenje robe obino se obavlja na nekom od graninim prelaza carinske linije bez obzira da li je roba od inostranog kupca preuzeta ili nije. Carinjenje obavljaju zvanini carinski organi na bazi robnih dokumenata koji prate robu, i to vrenjem odgovarajueg carinskog pregleda robe radi utvrivanja saglasnosti izmeu robe i njenog deklarisanja u robnim dokumentima. Carinski posrednici su: pogranini pediteri. BOJKOT kada neka zemlja odbija da kupuje proizvode neke druge zemlje. Uticaj carina na proizvodnju je u funkciji zatite. Uticaj carina na potronju uvijek je negativan.

16

INSTRUMENTI MEUNARODNOG PLAANJA Instrumenti me. plaanja tj. me. platnog prometa: Dokumentarni akreditiv Inkaso posao (dokumentarna uplata) Doznaka. DOKUMENTARNI AKREDITIV je opoziva ili neopoziva obaveza banke da e po osnovu naloga koji ispostavlja nalogodavac po akreditivu (uvoznik), a u skladu sa uslovima koji su predvieni akreditivom, isplati korisniku akreditiva (izvozniku) vrijednost ugovorenog posla ili da e akceptirati mjenicu (akceptivni akreditiv) koju korisnik akreditiva trasira na nju. Znaaj (vanost) dokumentarnog akreditiva je da se zatiti kupac jer se stvarno plaanje kupljene robe vrsto vee sa stvarnom isporukom robe, i da se zatiti prodavac od neplaanja isporuene robe, naroito u sluajevima kada ne poznaje bonitet i solventnost inostranog kupca. Tada akreditivna banka preuzima u pravilu neopozivu obavezu plaanja kada se ispune uslovi predvieni akreditivom. U principu poslovanje dokumentarnim akreditivom zapoinje kupoprodajnim ugovorom izmeu kupca (uvoznika) i prodavca (izvoznika) u kojem se definie plaanje dokumentarnim, u veini sluajeva, neopozivim akreditivom. Nakon toga kupac, sada nalogodavac po akreditivu, ispostavlja nalog za otvaranje akreditiva akreditivnoj banci u korist prodavca. Akreditivna banka otvara akreditiv uz obeanje plaanja i ispunjenja predvienih uslova i o tome obavjetava prodavca (korisnika akreditiva) putem njegove banke, u ovom sluaju notificirajue banke. Prodavac vri otpremu robe i putem svoje banke vri prezentaciju odgovarajuih dokumenata akreditivnoj banci koja je duna, nakon provjere ispravnosti dokumenata, isplatiti akreditivni iznos. Akreditiv otvoren domiliciran u zemlji, znai otvoren u zemlji uvoznika. Uesnici u akreditivnom poslovanju su: Uvoznik kupac (nalogodavac po akreditivu) Akreditivna banka (AB) Notificirajua banka na osnovu naloga dobijenog od AB obavjetava izvoznika da je u njegovu korist otvoren akreditiv. Ukoliko je ovlasti AB, moe izvriti i isplatu i akreditivnog iznosa ako je i isplatna banka. Uloga notificirajue banke u garancijskim poslovima nije samo formalna jer ona i provjerava da li su potpisi garancije uredu. Izvoznik prodavac (korisnik akreditiva) Konfirmirajua banka ona na osnovu naloga AB-e preuzima bezuslovnu obavezu isplate akreditivnog iznosa korisniku akreditiva. Znai preuzima solidarnu odgovornost i obavezu prema korisniku akreditiva. Negocirajua banka po nalogu AB prima dokumenta, otkupljuje mjenicu, koju zajedno sa dokumentima predaje AB koja joj obezbjeuje pokrie za izvreno nedociranje. Uvoznik Kupoprodajni (kupac) Kup ugovor (ugovoreno plaanje DA-om) Nalog AB-ci za Izvoznik (prodavac)

17

otvaranje akreditiva Direktna notifikacija dokum. akreditiva Akreditivna banka Indirektna notifikacija DA-va AB daje nalog Notificirajuoj b. da obavjesti izvoznika da je u njegovu korist otvoren akreditiv

Notifikacija DA-va

Notificirajua banka

Vrste akreditiva: NOSTRO I LORO AKREDITIV Loro akreditiv je akreditiv koji inostrani uvoznik otvara u korist domaeg izvoznika (dolazei akreditiv), a Nostro akreditiv je akreditiv koji domai uvoznik otvara u korist inostranog izvoznika (odlazei akreditiv). OPOZIVI I NEOPOZIVI AKREDITIVI Neopozivi akreditiv je vrsta banina obaveza prema korisniku akreditiva da e mu isplatiti protuvrijednost isporuene robe po podnoenju dokumenata. Ne moe biti opozvan bez saglasnosti svih uesnika u akreditivnom poslu. Postoji samo jedna razlog gaenja neopozivog akreditiva, bez saglasnosti svih uesnika, a to je isticanje roka vanosti akreditiva. Opozivi akreditiv moe biti opozvan u bilo koje vrijeme bez obzira na to da li je korisnik obavjeten ili nije. Znai AB e isplatiti akreditivni iznos korisniku samo ako do trenutka podnoenja akreditivnih dokumenata nije primila od nalogodavca po akreditivu nalog za opoziv ili izmjenu. KONFIRMIRANI I NEKONFIRMIRANI AKREDITIV Kada korisnik akreditiva bude obavjeten o otvaranju akreditiva putem neke druge banke (a ne AB-e) tada ulog te banke moe biti dvojaka: Ta banka moe korisnika samo obavjestiti o sadraju akreditiva bez preuzimanja bilo kakve obaveze (nekonfirmirani akreditiv) Ta banka (npr. notificirajua) moe korisniku prilikom saoptavanja sadraja, uslova akreditiva saoptiti i to da i sama preuzima neopozivu solidarnu odgovornost iz otvorenog akreditiva u njegovu korist (konfirmirajui akreditiv) izraz je nepovjerenja korisnika akreditiva prema bonitetu akreditivne banke. PRENOSIVI I NEPRENOSIVI AKREDITIVI Prenosivost se obezbjeuje izriitim naglaavanjem klauzule o prenosivosti u nalogu za otvaranje akreditiva. Akreditiv se moe prenijeti samo jednom s ciljem odravanja kontinuiteta izmeu kupca i prodavca. JEDNOKRATNI I REVOLVING (ROTATIVNI) AKREDITIVI Jednokratni (obini, jednostrani) akreditivi su oni koji se isplatom akreditivnog iznosa gase. Revolving krediti su oni koji se iscrpljenjem osnovnog iznosa ne gase, nego se njihov iznos vraa na prvobitnu visinu sve do momenta dok zbir izvrenih isplata ne dostigne ugovoreni maximalni iznos. AKREDITIVI DOMICILIRANI U ZEMLJI I INOSTRANSTVU Odreivanjem mjesta plaanja (svi akreditivi moraju imati tu odredbu), odreuje se domicil akreditiva u akreditivnom poslovanju. Kada se plaanje po akreditivu vri u zemlji domaeg uvoznika ili izvoznika, govorimo o akreditivu koji je domicilan u zemlji. Suprotno od ovoga, kada se isplata akr. dokumenata treba izvriti u zemlji inostranog uvoznika ili izvoznika, govori se o akreditivu koji je domiciliran u inostranstvu. KONTRAAKREDITIVI (PODAKREDITIVI) back-to-back akreditiv

18

Kada korisnik akreditiva u iju korist je otvoren akreditiv daje nalog akreditivnoj banci da otvori novi akreditiv, kojem kao pokrie daje akreditiv otvoren u njegovu korist, govorimo o kontraakreditivu. On je instrument meunarodnog platnog prometa koji se koristi kao garancija isporuke robe kod kompenzacionog pola. Kontraakreditivi pokrivaju situacije... nostro, pa loro AKCEPTNI DOKUMENTARNI AKREDITIVI Akceptni d.a. koristi se kod uvoza tj. kupovine robe uz odgoeno plaanje. Isplata akreditivnog iznosa u predvienom roku garantuje se akceptom mjenice koju izvoznik vue na svog dunika (kupca) ili banku. AKREDITIVI SA CRVENOM KLAUZULOM To su akreditivi kod kojih je korisnik ovlaten da i bez podnoenja akreditivnih dokumenata podigne jedan dio akreditivnog iznosa u vrsti akontacije. Ovim akreditivom se ne finansiraju izvoznikove kupovine, ve se omoguavaju tehnike realizacije spoljnotrgovinskih transakcija. U osnovi, rije je o kreditu u okviru akreditiva o kojem odluuje banka u izvoznikovoj dravi, a ne akreditivna banka, jer prva bolje poznaje bonitet izvoznika nego AB. STANDBY AKREDITIVI Akreditivna banka garantuje plaanje prodavcu (izvozniku) ukoliko kupac propusti da izmiri vlastitu obavezu. Znai, ne pokriva isporuku robe ili izvrenje neke usluge, ve samo predstavlja instrument obezbjeenja plaanja. NEGOCIACIONI AKREDITIVI Ovom vrstom akreditiva AB koja otvara negociacioni akreditiv ovlauje svoju partnersku banku da primi dokumenta i otkupi mjenicu koji izvoznik vue na uvoznika. AB ima obavezu u odnosu na negocirajuu banku da rambusira njenje isplate po otvorenom akreditivu. + VINKULARNI AKREDITIVI Koristi se kod kompenzacionih aranmana. Partneri obostrano, jedan u korist drugoga otvaraju akreditive. Posrednik u kompenzacionom poslu, u pravilu je to banka, vri samo meusobno prebijanje akreditivnih iznosa nakon to je izvrio njihovo meusobno sravnjavanje. KOMERCIJALNO KREDITNO PISMO Banka koja otvara komercijalno kreditno pismo notificira ga izvozniku bez ukljuivanja i oznaavanja banke u njegovoj zemlji. Izvoznik je ovlaten da sam izvri izbor te druge banke. U dokumentima treba da se nalazi i mjenica koju izvoznik prodavac vue na akreditivnu banku. Ovaj oblik akreditiva se nalazi izmeu klasinog evropskog akreditiva i mjeninog rambusa. Plaanje kod uvoznog posla vri se AKREDITIVOM. Nostro akreditiv ne moe biti: a)konfirmiran, b)opoziv, c)prenosiv, d)loro Loro akreditiv je ujedno i nostro. Zato to se radi o istom akreditivu, ali za jednu stranu je on loro, a za drugu nostro. Kod izvoznog posla nalog za izdavanje akreditiva izdaje: Domai izvoznik svojoj poslovnoj banci Domai izvoznik ino-banci Ino-uvoznik svojoj poslovnoj banci Ino-uvoznik poslovnoj banci izvoznika

19

Honorisanje dokumentarnog akreditiva znai otkup dokumenata kroz stvarno plaanje kupljene robe sa stvarnom isporukom robe. Na koji nain prodavac titi svoj interes kod naplate dokumentarnim akreditivom: Naplata odmah po otpremi (daleke zemlje) Eliminacija rizika ocjene boniteta kupca Eliminacija politikih rizika zemlje kupca Smanjenje rizika jer pored kupca odgovara i banka Mogunost obezbjeenja dodatnog finansiranja Pravna jurisdikcija domai sudovi Neurednost u pogledu podnoenja dokumenata radi njihove naplate iz otvorenog dokumentarnog akreditiva predstavlja devizni prekraj. TANO Navedite dokumente koji se koriste kod plaanja neopozivim dokumentarnim akreditivom tj. dokumenti u akreditivnom poslovanju: Trgovaka faktura sa specifikacijom robe, Pun sklop konosmana glasei na kupca, Uvjerenje o porjeklu robe, Prenosiva polisa o osiguranju robe Atest proizvoaa Banka koja je izvrila potvrdu akreditiva je KONFIRMIRAJUA BANKA. Jednoobrazna pravila i obiaji za poslovanje dokumentarnim akreditivom to su jedinstvena uputstva za poslovanje sa svim vrstama akreditiva u spoljnoj trgovini, obavezujui za stranke, sem ukoliko su se one drugaije sporazumjele. Jednoobrazno reguliu materiju plaanja putem akreditiva u cjelosti: vrste akreditiva, odgovornosti banaka i nalogodavaca, dokumenti za prezentaciju, vrijeme trajanja vanosti akreditiva, produenje vanosti, prenoenje i negociranje akreditivnog iznosa od strane korisnika. Ispravni su samo oni dokumenti koji u svakom pogledu odgovaraju uslovima iz teksta otvorenog akreditiva. Kad su svi potrebni dokumenti prikupljeni, sreeni, provjereni i kompletirani, bez odlaganja se pristupa njihovoj naplati predajom kod banke domicila akreditiva uz jedan propisani dopis izvoznika. Ukoliko se iz bilo kojih razloga izvoznik nije u mogunosti da podnese uredne i kompletne dokumente banci na naplatu, do roka trajanja vanosti akreditiva na naplatu, ta se situacija mora na vrijeme sagledati. Izvoznik e se odmah obratiti neposredno kupcu, da uz nuna obrazloenja zamoli i ishodi odgovarajue produenje vrijednosti akreditiva za naplatu, koje treba banka prodavca da dobije i o tome najbitnije obavjesti izvoznika. Ako prije naplate istekne vanost akreditiva i na traenje izvoznika za njegovo produenje kupac negativno odgovori, onda je prodavac svojom nemarnou u poslu siguran vid naplate putem dokumentarnog akreditiva pretvorio u manje siguran vid putem inkaso posla. Doma firma ''alfa'' zakljuila je ugovor sa inostranom firmom ''omega'' o kupovini pia u vrijednosti od 150000 KM. Ugovorom je predvieno plaanje dokumentarnim akreditivom sa rokom dospjea 45 dana od dana isporuke. Domaa je ''alfa'' dala je nalog svojoj poslovnoj banci da za firmu ''omega'' otvori takav akreditiv. Dobivi obavjest firma ''omega'' izvrila je isporuku ugovorene robe domaoj firmi. Izvozni referent firme ''omega'' zaboravio je da proslijedi akreditivna dokumenta banci nalogodavca po akreditivu, tako da je rok vaenja akreditiva istekao. ta e korisnik akreditiva poduzeti? prei e na inkaso posao.

20

INKASO POSAO dokumentarna naplata Zajednika karakteristika inkaso posla i akreditiva je to da se kod oba radi o dokumentarnoj naplati. Meutim, od akreditivnog posla banka ima obavezu plaanja, dok kod inkaso posla banka nastupa samo u ulozi inkasanta, bez obaveze da garantuje uspjenost inkaso posla. (visok nivo povjerenja izmeu kupca i prodavca) Osnovni nedostaci inkaso posla: Nesigurnost naplate (sa stanovita prodavca) Kupac plaa isporuenu robu prije nego je tu robu preuzeo tj. plaa robu prilikom podnoenja dokumenata (a moda je ta roba u toku prevoza i oteena) Znai, banka je duna pokuati naplatu (ne vri angaovanje vlastitih sredstava), ali rizik naplate snosi izvoznik prodavac, odnosno naruilac inkasa. Uesnici inkaso posla su: Izvoznik prodavac Banka izvoznika Banka naplate Uvoznik kupac Izvoznik prodavac, nakon otpreme robe, dostavlja dokumenta svojoj banci i pismenim nalogom joj daje uputstva u vezi sa naplatom predatih joj dokumenata. Banka izvoznika dobijena dokumenta dostavlja korespondentskoj banci tj. banci naplate koja obavjetava u nalogu naznaenu osogu da preuzme dokumenta i inkaso naplate. Uvoznik kupac je obavezan da se odazove na poziv banke naplate i da izvri isplatu inkaso iznosa ime stie pravo raspolaganja robom. Osnovna prednost inkasa su smanjeni trokovi. prosljeivanje rob. dokumenata Izvoznik slanje robe pediter slanje robe Uvoznik plaanje ili akceptiranje prezentacija robnih dokumenata Vrste inkaso poslova: Banka uvoznika plaanje ili prosljeivanje obavjetenje o robnih dospjeu dokumenata plaanje ili obavjetenje o dospjeu Banka izvoznika

21

DOKUMENTARNI INKASO POSAO predstavlja slanje jedne ili vie trasiranih mjenica koje mogu biti, ali i ne moraju, akceptirane, zatim slanje solo mjenica, ekova... putem kojih se ostvaruje naplata. ROBNI INKASO POSAO podrazumjeva naplatu robnih, komercijalnih dokumenata, koji se otkupljuju na razliite naine isplatom, akceptiranjem mjenice... LORO INKASO POSAO dokumentarna naplata kada domaa banka primi nalog od inostrane banke da pozove domau firmu (uvoznika) da otkupi dokumenta, preuzme robu. NOSTRO INKASO POSAO kada se robni i finansijski dokumenti alju iz zemlje davaoca naloga prema inostranstvu. INKASO POSAO UZ BANKARSKU GARANCIJU banka uvoznika garantuje izvozniku isplatu po prijemu odgovarajuih dokumenata. Ova garancija je uslovljena jer se koristi kada kupac banci garantu ne doznai protuvrijednost isporuene robe. Naziva se jo i KVAZI INKASO POSAO. DIREKTNI INKASO POSAO izvoznik robna dokumenta alje direktno kupcu oekujui od njega isplatu (visoko povjerenje) DOZNAKA (BANKARSKI PLATNI NALOG) zasniva se na odobravanju odnosno zaduivanju tekuih rauna. Kada primi nalog za izvrenje doznake, banka provjerava da li nalogodavac ima pokrie. Nakon toga izdaje nalog svojoj korespodentskoj banci u inostranstvu da korisniku isplati u nalogu navedeni novac. Bitni elementi bankarske doznake: -podaci o korisniku doznake, -za iji raun se dostavlja doznaka, -iznos doznake, -osnov doznake, -potvrda postojanja pokria doznake. Vrste bankarskih doznaka: Robne (imaju za osnov robu koja se plaa na osnovu fakture ili odobravanjem avansa) i nerobne (imaju osnov u jednostranim transferima, raznim uslugama...) Nostro (domaa banka daje nalog ino-banci da izvri isplatu) i loro (ino banka daje nalog domaoj banci da izvri isplatu) Bezuslovna i uslovna Identor (prodavac) i identar (kupac) kupoprodajni odnos. Inkaso posao se jo moe podijeliti na: Bankarski inkaso (sa i bez garancije) Direktni inkaso posao Inkaso se koristi kada postoji povjerenje meu poslovnim partnerima. Jednoobrazna pravila za inkaso reguliu postupak trgovakih preduzea pri naplati isprava (dokumenata) o isporuenoj robi ili izvrenoj usluzi. Pravila reguliu postupak i ulogu banaka, koje po nalogu trgovakih preduzea treba da izvre inkaso posao (naplata isporuene robe ili usluge, pribavljanje akcepta od kupca i sl.). Izvozimo bukove elemente za namjetaj u Italiju. Poslovni partner iz Italije dostavio nam je pismo u kojem nas obavjetava da e plaanje izvriti u skladu sa ugovorom neopozivim DA-

22

vom kojeg treba otvoriti u roku od 10 dana. Da bi se ovaj posao mogao to prije realizovati izdat emo nalog izvoznom referentu: Da hitno kontaktira nau poslovnu banku i trai otvaranje akreditiva Da hitno kontaktira poslovnu banku kupca i trai otvaranje akreditiva Da hitno kontaktira nau poslovnu banku i trai bankarsku garanciju Da hitno poalje saglasnost ino-partnera za uslove plaanja Da do daljnjeg ne preuzima nikakve aktivnosti Da hitno poalje upit ino-partneru i trai pojanjenje Uvozimo modnu obuu od prodavca iz Francuske. Ugovoreno je plaanje neopozivim dok. akreditivom posredstvom SG Banque iz Liona. Naa poslovna banka je Universal banka dd Sarajevo. Roba je isporuena i uskladitena u naem skladitu. Prodavac nam dostavlja fakturu sa zahtjevom da izvrimo plaanje. Dat emo nalog uvoznom referentu da: Da hitno kontaktira nau p.b. i trai otvaranje akreditiva Da hitno kontaktira nau p.b. i trai zatvaranje akreditiva Hitno izda nalog banci za plaanje po primljenoj fakturi Hitno vrati primljenu fakturu poslovnom partneru Hitno zahtjeva izmjenu ugovora po pitanju plaanja Hitno primljenu robu vrati prodavcu. U sluaju isteka roka akreditiva, prodavac e traiti INKASO NAPLATU.

MEUNARODNI PLATNI PROMET Meunarodni platni promet realizuje se posredstvom ovlatenih banaka, putem partnerskih, korespodentskim bankama, a cilj je da se izvri transfer sredstava od prodavca do kupca. Subjekti MPP su: nalogodavac, korisnik i banka. Svaki nacionalni novac u meunarodnim okvirima pojavljuje se u 2 forme i to: U formi efektivnog novca koji se naziva valuta U formi potraivanja na raunima u inostranstvu koja se nazivaju devizama. Platni promet moe da bude: Slobodan p.p. promet bez ikakvih ogranienja Vezan ili kontrolisan. Karakteristike me. platnog prometa (me. plaanja): Obavlja se izmeu pravnih i fizikih lica rezidenata razliitih carinskih, pravnih, politikih i ekonomskih sistema vri se u razliitim nacionalnim valutama MPP obavljaju ovlatene poslovne banke putem korespodentnih banaka Uzrokuje brojne rizike Izvozimo drvenu rezanu grau u Italiju. Poslovni partner iz Italije dostavio nam je zahtjev u kojem trai da plaanje izvrimo neopozivim dokumentarnim akreditivom otvorenim u korist njegove poslovne banke u Milanu. Da bi se ovaj posao mogao to prije realizovati izdat emo nalog izvoznom referentu da:

23

Hitno kontaktira nau PB i trai otvaranje akreditiva Da hitno kontaktira PB kupca i trai otvaranje akreditiva Da hitno kontaktira peditera, trai ponudu za njegove usluge Da hitno poalje saglasnost ino-partnera za uslove plaanja ??? Da hitno poalje upit ino-partnera i trai pojanjenje Da ne preuzima nikakve aktivnosti Meunarodni platni promet predstavlja plaanje i naplatu preko dravne granice. KOMPENZACIONI POSLOVI Kompenzacioni poslovi u sutini predstavljaju prostu razmjenu robe za robu, usluge za robu ili pak usluge za uslugu. Vrste kompenzacija: PROSTA (BILATERALNA, DIREKTNA, VLASTITA) KOMPENZACIJA kada je izvoznik (uvoznik) iz zemlje A saglasan da se dio isporuene robe od izvoznika (uvoznika) iz zemlje B primi u gotovini. Veoma je bitno pitanje osiguranja izvrenja kompenzacionog posla, koje se obavlja putem povjerenika (peditera) gdje se roba neopozivo stavlja na raspolaganje uz nalog da je isporui partneru odmah kada pod istim uslovima primi ugovorenu robu od njega. Najei akreditiv koji se ovdje koristi je kontra akreditiv. Kod proste kompenzacije uestvuju samo 2 spoljnotrgovinska partnera iz razliitih zemalja koji su istovremeno izvoznici za robu koju prodaju, odnosno uvoznici za robu koju kupuju. Zemlja A Izvoznik Uvoznik roba Roba Zemlja B Izvoznik Uvoznik

Direktni kompenzacioni posao postoji kad poslovni partneri u razliitim zemljama uvoze robu za koju nemaju neposredni interes. NETANO PROIRENA (4 ili vie) ILI MJEOVITA KOMPENZACIJA (3) u kojoj uestvuju najmanje 3, a nerijetko i 4 ili vie partnera iz dvije zemlje. S jedne strane djeluje prosti kompenzacioni posao jer je jedan uesnik ujedno i izvoznik i uvoznik, a sa druge strane nalaze se 2 uesnika od kojih je jedan uvoznik, a drugi izvoznik (mjeovita kompenzacija). Zemlja A Izvoznik roba Zemlja B Uvoznik plaanje Izvoznik roba Zemlja A Izvoznik Uvoznik Zemlja B Izvoznik plaanje Uvoznik

roba

plaanje Uvoznik

roba PROIRENA KOMPENZACIJA

MJEOVITA KOMPENZACIJA

24

Uzroci pojave ovih kompenzacionih poslova uglavnom je postojanje nerealnih cijena i deviznih kurseva, visoke stope inflacije, neravnotea platnog bilansa... TRIANGULARNA (TRILATERALNA) KOMPENZACIJA Pojavljuje se kada su predmet kompenzacije razne sirovine. Javlja se u sluajevima kada 2 partnera iz 2 zemlje nisu u mogunosti da obezbjede podudarne robe za izvoz, pa su prinueni da uvode partnera (jednog ili dva) iz tree zemlje koji posjeduje adekvatnu strukturu i koliinu roba neophodnih za zatvaranje aranmana. Znai, uesnici u triangularnom kompenzacionom poslu su: 2 partnera iz 2 zemlje i jedan ili 2 partnera iz tree zemlje. Zemlja A Zemlja B Izvoznik roba Uvoznik plaanje Uvoznik roba Izvoznik plaanje Zemlja C Uvoznik roba plaanje Izvoznik

Ko se sve moe pojaviti u ulozi povjerenika kod kompenzacionih spoljnotrgovinskih poslova: pediter, banka. VEZANI (BARTER) POSLOVI globalna kompenzacija VEZANI (BARTER) POSLOVI su mehanizmi izvrenja spoljnotrgovinskih transakcija u kojem se kupoprodaja u jednom pravcu povezuje sa obaveznom kupoprodajom u drugom pravcu. Naime, uvoz u jednom pravcu, uslovljava se izvozom u drugom pravcu. Iako su ovi poslovi slini kompenzacionim (uslovljavanje uvoza izvozom), razlika je u tome to se kod vezanih poslova finansijska likvidacija aranmana obavlja u redovnom me. prometu, zatim kod kompenzacija itava transakcija mora se vremenski i vrijednosno podudara u oba smjera, dok kod vezanih ne. Da li kretanje robe u suprotnom pravcu moe poeti prije nego to je zavrena prva isporuka kod vezanih poslova. Da, jer se poslovi ne moraju vremenski i vrijednosno podudarati. Struktura roba za razmjenu definie se robnim listama, koje sadre popis izvoznih roba oba partnera. Ovdje sudjeluje veliki broj poslovnih subjekata. Pojavni oblici vezanih aranmana: Vezani poslovi ije se izvrenje bazira na jednom ugovoru kojim se definie isporuka i kontra isporuka. Paralelni vezani poslovi prvo se precizira i potpisuje osnovni ugovor, a ugovori o kontraisporukama nezavisno Uzajamni vezani poslovi zakljuuju se 2 posebna ugovora, a njihova realizacija se odvija vremenski nezavisno Package poslovi gdje kontraisporuke nisu striktno ni vremenski, ni po asortimanu roba utvrene Unic team poslovi zakljuuju se 2 paralelna ugovora izmeu 2 partnera koji pokrivaju isporuke

25

Bay-back poslovi zakljuuju se 2 ugovora meusobno neovisna, a njihova realizacija se odvija nesinhronizovano i na dui rok. Banke izdaju bankarske garancije da e plaanje i kontraisporuke biti obavljene na vrijeme, a istovremeno i garantuju odtetu drugom partneru ako ne doe do isporuke ili preuzimanja robe u skladu sa ugovorom. Kod vezanog posla ugovor za isporuku u jednom pravcu moe stupiti na snagu prije ili bez stupanja na snagu ugovora za isporuku u suprotnom pravcu. NETANO Koji su ekonomski interesi vezanih barter poslova: Prodiranje na trita razvijenih zemalja Olakanje plaanja roba i usluga iz uvoznog posla stvaranjem odgovarajueg fond inostranih sredstava plaanja u zemlji porjekla uvozne robe Moe povoljno uticati na nivo cijena robe ili usluga Poboljanje strukture razmjene sa inostranstvom. Meunaroni kliring dolazi do kompenzacije cjelokupnog uvoza sa cjelokupnim izvozom izmeu 2 drave. Switch poslovi imaju izraziti pekulativni karakter. Najee su triangularne spoljnotrgovinske transakcije. Spoljnotrgovinski promet izmeu partnera ne obavlja se direktno, nego putem posrednika iz neke tree zemlje, a koriste se u posredovanju plaanja izmeu partnera sa konvertibilnog platnog podruja. Switch poslovi su poslovi valutne ili robne arbitrae ili kombinacija jedne i druge arbitrae u istom poslu. Odvijaju se kroz promet roba ili deviza, pri emu se koristi postojei pad ili razlika u cijenama ili kursevima. Motiv switchera za ulazak u transakciju je zarada koju ostvaruje na kursnim razlikama u disparitetu vrijednosti vrstih (konvertibilnih) i mekih (klirinkih) valuta. Uesnici u takvom poslovanju najee se i ne poznaju, po potrebi se i pitanje porjekla robe ne postavlja. Ukoliko uvozimo robu sa konvertibilnog platnog podruja, a plaamo je klirinkom valutom, tada plaamo PREMIJU ILI AIJU, a ukoliko robu kupujemo sa nekonvertibilnog podruja (u klirinkoj dravi) a plaamo je u konvertibilnoj valuti tj. devizama tada zaraunavamo DISKONT ILI DISAIJO. Podjela switch poslova: Uvozni switch posao svier koji ima na raspolaganju klirinku valutu steenu uvoznim poslom uz odreenje uvjete konvertuje u konvertibilnu valutu Izvozni svier vri isplatu u konvertibilnoj valuti naplaujui odreeni diskont za primljeni iznos klirinke valute.

zemlja klir. podruja izvozi putem posrednika u zemlju konvert. C zemlja A vri plaanje konvert sredstvima svieru s. vri plaanje zemlji A u konvertibilnoj valuti svier zemlji C plaa klirin. valutom uz odreeni diskont svier kupuje klirinku valutu zemlje C uz odreenu promjenu Switcher

Zemlja A

Zemlja C

26

zemlja konvertibilnog podruja A izvozi putem posrednika u zemlju klirinkog plaanja B zemlje B i C imaju meusobni klirinki platni sporazum po kojem zemlja B ima potrani saldo

Zemlja B

SAVREMENI OBLICI FINANSIRANJA SPOLJNOTRG. TRANSAKCIJA LIZING Lizing podrazumjeva vrenje prometa proizvoda u kome korisnik kupuje pravo upotrebe odreenog dobra uz plaanje odreene periodine cijene tj. lizing zakupa odreenog proizvoda (trajno potronih dobara, tehnoloka oprema, maine, nepokretnine...) Vrste lizinga: OPERATIVNI LIZING lizing poslovi koji su ugovorom o lizingu definisani na krai rok, a mogu se otkazati u bilo koje vrijeme u skladu sa uslovima navedenim u ugovoru. Rok lizinga po pravilu je krai od ekonomskog vijeka trajanja predmeta ugovora o lizingu. Zasnovan na tzv. NON FULL PAY OUT ugovoru, s obzirom da davalac lizinga iz naknade koju plaa primalac moe amortizovati samo odreeni dio vlastitih investicionih trokova. FINANSIJSKI LIZING stranke (davalac i primalac lizinga) po pravilu ugovaraju vremenski period u kojem ni jedna od stranaka ne moe jednostrano raskinuti ugovor. To vrijeme odgovara ekonomskom vijeku trajanja predmeta zakupa. Zasniva se na tzv. FULL PAY OUT ugovoru gdje ukupan iznos ugovorene zakupnine po pravilu nadmauje NC predmeta zakupa, tako da davalac lizinga u potpunosti amortizuje vlastite investicione izdatke. U F.L. zakupoprimac snosi sve trokove i rizike za opremu uzetu u zakup, a kod O.L. snosi zakupodavac. DIREKTNI I INDIREKTNI LIZING svaki O.L. i F.L. moe biti direktni ili indirektni. Indirektni l. (lizing u uem smislu) ima 3 strane tj. 3 strane uesnika: -isporuilac predmeta lizinga, -finansijer kao davalac lizinga, -primalac lizinga. U direktnom L. (lizing u uem smislu ili proizvoaki l.) uestvuju samo 2 strane: -zakupodavac, -zakupoprimac LAVERAGED LIZING nastala je iz potrebe za finansiranjem veoma skupih kapitalno intenzivnih projekata iji ekonomski vijek trajanja moe biti i preko 30 godina. Ima najmanje 3

27

uesnika: -primalac lizinga, -davaoc lizinga, -kreditor na dui rok. L. L. mogu je i u varijanti O.L. i u varijanti F.L. Finansijski aspekti lizinga Osnovna ekonomska f-ja lizinga je finansiranje nabave odreenih dobara bez angaovanja vlastitog kapitala i bez ulaska u klasini kreditni odnos. Zakupoprimac pronalazi finansijera (lizing kompaniju) koja za njega kupuje opremu od isporuioca i zatim mu je ustupaju na upotrebu putem ugovora o lizingu. Ova operacija se obavlja uz 2 zasebna ugovorna odnosa i to: ugovor o prodaji opreme davaocu lizinga izmeu isporuioca i lizing kompanije ugovor izmeu lizing kompanije i zakupoprimca o uzimanju robe u zakup. Nakon isteka ugovora o lizingu primalac lizinga ima pravo da: zamjeni postojeu opremu novom i savremenijom, da izvri definitivan otkup predmeta lizinga plaajui vrijednost neamortizovanog dijela da vrati predmet zakupa zakupodavca Prednosti lizinga: mogunost da investitor sauva vlastiti kapital jer zakupnine plaa iz prihoda koje ostvaruje sam predmet zakupa, smanjuje se rizik zastarjevanja opreme.. Nedostaci: mnogo je skup, moe biti nepovoljan u zemljama koje imaju nepovoljan carinski reim i fiskalne propise. Vrste lizing poslova zavisno od duine vremena zakupa statusa zakupnog posla: lizing posao bez opcije kupca da dobro otkupi po isteku zakupa ili da vrijeme zakupa produi jednom ili vie puta lizing posao sa obavezom otkupa opreme po isteku ugovorenog roka zakupa lizing posao sa mogunou produavanja ugovorenog roka zakupa lizing posao uz posebne uslove primjenjuje se kod zakupa nekretnina Da li se oprema kod lizinga moe otkupiti prije isteka ugovora? Da, ako je tako ugovoreno. Tri osnovne uloge faktora: posrednik i finansijer u ST poslovanju i delkredere zastupnik. FAKTORING kratkorono finansiranje Faktoring je sistem finansiranja izvoza (prodaje) u kojem faktoring organizacija preuzima, kupuje potraivanja prije njihovog dospjea od svog poslovnog partnera. U faktoringu imamo 3 uesnika: izvoznik (proizvoa) kupac koji je poslovni partner izvoznika faktoring firma koja na tebe preuzima obavezu naplate potraivanja Koje rizike na sebe preuzima faktor a koje ne?

28

Faktoring firma (faktor) na sebe preuzima samo delkredere rizik (rizik naplate), a ne i valutne i transferne. Za svoje usluge faktoring naplauje proviziju. Nema garancija. Faktoring firma pored otkupa potraivanja, za svog klijenta moe i: voditi knjigovodstvo, kompjuterske usluge... FORFETING dugorono finansiranje Podrazumjeva prodaju potraivanja iz osnova izvoza banci ili drugoj finansijskoj organizaciji. Ova potraivanja pokrivena su odgovarajuim garancijama, VP-a koja jame data potraivanja. Prodavac potraivanja garantira kupcu potraivanja (forfetaru) valjanost Vp-a koji pokrivaju potraivanje koje je predmet kupoprodaje. inom prodaje potraivanja svi politiki i ekonomski rizici prelaze na forfetara. Predmet transakcija na forfeting tritima su potraivanja obezbjeena sljedeim vrstama VP-a: vlastita avalirana mjenica vuena avalirana mjenica bankarske garancije i neopozivi dokumentarni i terminski akreditivi. Forfetar u ovoj transakciji naplauje od prodavca potraivanja iznos utvren fiksnom diskontnom stopom (LIBOR ili FIBOR) koja vai na dan obavljanja transakcije. Uesnici u forfeting poslu: uvoznik izvoznik forfetar banka. 5 isporuka 1 kupoprodajni ugovor IZVOZNIK 7 isplata u gotovu 6 prodaja instrum. obezvje plaanja 4 notifikacija BANKA IZVOZNIKA 3 izdavanje instr. obezbj. plaanja 10 BANKA UVOZNIKA UVOZNIK 2 11plaanja u skladu dospjeem

8 dostava dokumenata na naplatu FORFETAR 9 naplata usklaena sa dospjeem Koji su vii oblici saradnje u spoljnotrgovinskom prometu? Poslovi izvoza uvoza po ininjering sistemu Zajednika ulaganja Prostorna tehnika saradnja Lizing poslovi Finansijska saradnja proizvoaa i trgovca faktoring, forfeting, franizing. TRANZITNI POSLOVI

29

Tranzit, kao pojam, znai da roba na svom putu od mjesta otpreme do mjesta opredjeljenja u zemlji namjene prolazi ili dodiruje jedno ili vie carinskih podruja drugih, usputnih zemalja. Vrste tranzitnog posla sa stanovita tranzitnog prometa i obima usluga: direktni tranzitni posao kada inostrana roba prelazi preko carinskog podruja odreene zemlje ili ga samo dodiruje na nekom graninom prelazu bez neuobiajenih zadravanja. Tada tranzitni posao obuhvata usluge prevoza i pediterske usluge rukovanja i praenja robe u tranzitu. lomljeni tranzitni posao kada se inostrana roba u tranzitu preko domae carinske teritorije, zadrana izvjesno vrijeme radi pretovara, a po potrebi i uskladitenja i vrenja nekih drugih usluga rukovanja robom prije njene daljnje otpreme. tranzitno posredovanje pored usluga iz lomljenog tranzitnog posla, moe da obuhvati i odreene usluge trgovakog posredovanja kod daljnje prodaje robe u vlasnitvu inostrane firme, a koja se nalazi na domaoj teritoriji uskladitena i po carinskim nadzorom. Vrste tranzitnih poslova zavisno od mjesta gdje se nalogodavac nalazi: aktivni ako se usluga vri po nalogu i za raun inostrane firme pasivni kada inostrana firma vri takve usluge po nalogu i za raun domaih preduzea. POSLOVI DORADE, PRERADE I POPRAVKE Ovi poslovi predstavljaju vrenje proizvodnih usluga za raun nalogodavca iz inostranstva ili za domau robu koja je namjenjena ivzozu. Aktivni posao dorade ako se vri proizvodna usluga za raun inostranog nalogodavca u vidu dorade, prerade, popravke... na njegovim sirovinama ili polufabrikatima. Kroz taj posao se ostvaruje devizni priliv u spoljnotrgovinskom prometu. Pasivni posao dorade kada domaa privredna organizacija izvozi svoje sirovine ili polufabrikate radi njihove dorade, prerade... u inostranstvo. Takav posao znai odliv za domai platni promet, jer se radi o uvozu usluga. Tvornica donjeg vea ''Novitet'' B. Petrovac vri bijeljenje pletiva u fabrici ''Napredak'' Karlovac. O kakvom se poslu u ovom sluaju radi? pasivni posao dorade Firma ''Boss'' iz Italije obezbjeuje potrebne sirovine i pomoni materijal, i vri ivanje odijela svoje jesenje kolekcije u preduzeu ''Borac'' Travnik. O kakvom se poslu ovdje radi? aktivni posao dorade Korist za domau privredu kod poslova dorade i popravke: potpunije zaposlenje slobodnih proizvodnih kapaciteta preradom sirovina u naoj zemlji po nacrtu i recepturi inostranih nalogodavaca, stiu se nova saznanja i iskustva za domau proizvodnju. REEKSPORTNI POSLOVI (uvoz radi izvoza) Reeksportni posao postoji onda kada se roba kupuje u jednoj zemlji radi njenog izvoza u drugu zemlju sa ili bez naknadne dorade i dodirivanja sopstvene carinske teritorije. Najea finansijska likvidacija ove trgovake operacije je da se roba prodavcu u zemlji porjekla plati u klirinkom prometu, a naplata iste robe iz zemlje namjene u valuti te ili neke tree zemlje, po sporazumu. Reeksportni trokovi imaju karakter: a)pekulativni posao, b)posao razvojnog karaktera.

30

Kroz reeksportne poslove ostvaruju se vrlo osjetljivi i odgovorni zadaci za domau privredu i odnose u spoljnotrgovinskoj razmjeni tj. makroekonomski interesi firme kod reeksportnih poslova: konverzacija klirinkih potraivanja iz mekih u tvrde prodiranje na nova trita i pariranje mjera konkurencije na postojeim oivljavanje STrazmjene u klirinkom prometu intervencijom na odgovarajui nain alimentacija kliringa je ustvari suprotan od konverzije klirinskog potraivanja Reeksport je posredovanje pri kupoprodaji meu partnerima koji se nalaze u razliitim zemljama. Osnovni motivi reekspotrnih poslova: ostvarivanje razlike u cijeni koritenje postojeih razlika u carinskim stopama izbjegavanje odreenih ogranienja. Pojavni oblici reeksporta: reeksport u uem smislu (uvoz radi izvoza), reeksport u irem smislu (uvoz, dorada, prerada, izvoz). Sa stanovita carinske teritorije razlikujemo: reeksport sa brisanjem tragova reeksporta tranzitni reeksport isti reeksport. Specijalni ST poslovi: kompenzacioni poslovi vezani poslovi reeksportni poslovi poslovi dorade, prerade i popravke tranzitni poslovi switch poslovi. Specijalni ST poslovi koriste se kada su nepovoljni uslovi za odvijanje ST razmjene, zbog defektnosti dejstva mehanizma cijena, plaanja, obrauna i drugih vanekonomskih uticaja, a sve s ciljem odravanja privrednih odnosa sa inostranstvom. FRENAJZING ??? ...radnji na ostvarenju zamisli investitora po projektnom zadatku. Ininjering kao sistem objedinjuje sve faze priprema, izvrenja i provjere oekivanih rezultata ulaganja. Ininjering podrazumjeva tj. poslovi izvoza uvoza po ininjering sistemu obuhvataju: rjeenje problema tehnologije i tehnolokih postupaka, projektovanje postrojenja, organizaciju i izvoenje radova na ostvarivanju projekta do kraja, obezbjeenje kadrovskih i materijalnih pretpostavki za izvoenje radova do kraja, sagledavanje ekonomskih i drugih efekata o radu objekta. Klju u ruke (turn key job) za investitora je to neopoziva garancija da e objekat kvalitetno, na vrijeme i u svemu po ugovornom projektu i uslovima biti predat na koritenje.

31

Ininjering se moe podjeliti na nekoliko podruja djelatnosti: studijski (analize, studije) projektantski (graevinski dio, oprema...) izvoaki (izgradnja, montaa, opremanje...) organizacioni (obuka strunog osoblja, know how, know why...) ekonomsko finansijski (proraun obima ulaganja, cijene, rentabilitet poslovanja, izvori sredstava...) trokovi finansiranja ST poslova kreditnim aranmanima: kamata (kod multilateralnih i javnih izvora finansiranja uglavnom imamo fiksne k.s., dok privatni izvori finansiranja mogu imati fiksne, relativno fiksne i promjenljive k.s. kao referentne k.s. uglavnom se koriste LIBOR i FIBOR stope.) provizija na angaovana neiskoritena sredstva kredita COMMITMENT FE (ovaj troak uglavnom se javlja kod kredita kupca i finansijskih kredita) jednokratni troak FRONTENDEC FEE trokovi osiguranja ili garancije (plaa zajmodavac). SPOLJNOTRGOVINSKE KALKULACIJE Iznalaenje cijene, njene strukture i poslovnog rezultata rentabiliteta) spoljnotrgovinske kalkulacije. Podjela kalkulacija: po vremenu izrade kalkulacije mogu biti: predkalkulacija radi se na osnovu poznatih podataka odreenih elemenata kalkulacije (NC, zavisni i opti trokovi), na osnovu nekih planiranih, oekivanih veliina (dobit, trgovaki rizici...). Ona se radi prije ulaska u posao, da se vidi da li je posao interesantan ili nije, kakvi se rezultati mogu iz njega oekivati... Cilj izrade predkalkulacije je da se pronae optimalno rjeenje da bi se neki posao dobio i iz njega izvukla maximalna mogua korist. Kontrolna kalkulacija ima 2 cilja, i to: uporeivanje trokovnih kategorija i poslovno kontrolni karakter. Obraunska kalkulacija radi se po zavrenom poslu izvoza i podnosi nadlenoj poslovnoj banci. Radi se na osnovu dokumenata o izvrenom poslu i stvarno nastalih trokova, a osnovna namjena je obraun razlike u cijeni i poreza na promet za proizvode, koji se za izvezenu robu vraaju ili isplauju izvozniku. Konana kalkulacija pokazuje stvarni poslovni rezultat tog posla, greke i propuste u radu na izvrenju posla i pretkalkulaciji. Sa gledita dokumentovanosti podataka, kalkulacije mogu biti: Dokumentarna radi se na osnovu dokumenata po izvrenom spoljnotrgovinskom poslu, Predraunska (planska) radi se prije ulaska u odreeni posao. Ona treba da poslui kao osnova za odluku preduzea o prihvatanju ili neprihvatanju odreenog posla. S obzirom na predmet obrade, kalkulacija moe biti: Prosta ako je predmet kalkulisanja jedan odreeni proizvod, odreenih kvaliteta i cijene, Sloena ako je predmet kalkulisanja vie varijanti jednog proizvoda sa razliitim cijenama, ili s radi o razliitim proizvodima sline namjene, a razliitih cijena. Podjela kalkulacije po vrsti trgovakog posla:

32

Izvozna u sutini je kategorija prodajne kalkulacije Uvozna u sutini je kategorija nabavne predkalkulacije koja sadri i dejstvo odgovarajuih instrumenata reima ST razmjene (isto i izvozna) Kalkulacija specijalnih ST poslova pored elemenata izvozne ili uvozne kalkulacije, uzima u obzir i posebne okolnosti i ciljeve konkretnog specijalnog ST posla. METODE ST KALKULACIJA: Sa gledita osnove od koje se polazi u izradi: Progresivna kada nam je NC poznata i na nju se dodaju svi ostali trokovi u vezi sa izvrenjem posla (zavisni trokovi, opti trokovi, dejstvo instrumenata reima ST razmjene) da bi se dobila PC (izvozna) robe. Trai se PC, (NC+2T+OT)=PC? Retrogradna (inverzna) polazi od PC u inostranstvu, da bi se uz odbitak svih ostalih trokova u vezi sa izvrenjem posla, dobila cijena u domaoj valuti, koja se moe platiti dobavljau na unutranjem tritu. ( ? 2T OT)=PC, PC je poznata, a trai se NC. Diferenciona je kombinacija prethodne dvije. Ona treba da pokae da li postojea razlika u cijeni (RUC) izmeu domae NC i PC u inostranstvu, moe da pokrije sve nastale trokove i da obezbjedi odgovarajuu zaradu za izvoznika uvoznika. NC+2T+ ? =PC Znai trae se trokovi prodaje. Sa gledita primjenjenog vida raunske tehnike: Dodajna to je postupak iznalaenja konane, traene vrijednosti gdje se polaznoj osnovi (npr. cijena po ponudi) dodaju svi ostali trokovi koji su u neposrednoj vezi sa izvrenjem konkretnog trgovakog posla, zatim opti trokovi. Diviziona kalk. primjenjuje se kada je potrebno da se pronae cijena po jedinici mjere. Kontrolna kalkulacija je periodina, parcijalna kalkulacija koja treba da li se odreeni posao u pogledu utroaka i rezultata odvija na oekivani nain, ili sa odstupanjima u snoljivim granicama ili ne. Supstancijalna kalkulacija izvoznog posla Kod poslova izvoza individualno odreenih predmeta kupoprodaje (proizvodi neserijske opreme) proizvoa izvoznik treba da izradi i tzv. supstancijalnu kalkulaciju. SK ulazi u sve mogue detalje trokova materijala, linih dohodaka radnika... SK u sutini se svodi na postupak preraunavanja svih pozicija proizvodne kalkulacije predmeta kupoprodaje u deviznu vrijednost i po vaeem intervalutarnom kursu. Partner nas je obavjestio da na podruju SA kantona moe odmah prodati 4800 grijalica po cijeni od 200 KM/kom. grijalice smo do sada obino nabavljali iz Njemake. Imamo saznanje da se grijalice odlinih karakteristika mogu nabaviti i na tritu Slovenije. Da bi donijeli ovu odluku koju metodu kalkulacije koristimo? Progresivnu Retrogradnu Diferencionu Supstancijalnu Dobili smo poziv za dostavljanje ponude na tender za izgradnju fabrike za proizvodnju specijalnih armatura u Sudanu. Znamo da je naa fabrika u Sarajevu, pravljena prije rata, i znatno manjeg kapaciteta kotala oko 20 mil.DM. da bi dostavili kvalitetnu ponudu, koju metodu kalkulacije bi koristili? Progresivnu Retrogradnu

33

Diferencionu Supstancijalnu Mjeovitu. Domai partner nas je obavjestio da na podruju SA kantona moe prodati 100t eera po cijeni od 0,75 KM/kg. eer smo do sada obino nabavljali iz Maarske. Imamo saznanja da se eer odlinog kvaliteta i pod povoljnijim uslovima moe nabaviti i iz Slovake. Da bi donijeli odluku o prihvatanju ovog posla koju metodu kalkulacije koristimo: Progresivnu Retrogradnu Diferencionu Supstancijalnu GARANCIJE Bankarske garancije su sredstva obezbjeenja plaanja, garancija banke izdata za sluaj nastajanja odreenih rizika, ako se posao ne bude odvijao u skladu sa odredbama zakljuenog ugovora. Razlika izmeu akreditiva i garancije je u tome, da akreditivom banka preuzima obavezu plaanja kao vlasnici, dok garancijom banka jami za odreenu obavezu urednog izvrenja posla ili plaanja glavnog dunika. Osnovna svojstva bankarske garancije: Neopozivost banka ne moe odustati od ve date garancije ili je pak povui dok traje rok njene valjanosti. Moe samo ako se sve strane sloe. Bezuslovnost je pravilo kod kojeg izostaje obaveza povjerioca da naplatu od glavnog dunika izvri prinudnim putem. Uesnici u poslovanju sa garancijama: Nalogodavac po garanciji (dunik) zahtjeva od banke izdavanje garancije, sklapa sa bankom poseban ugovor. Banka garant (dobiva proviziju) Korisnik garancije (povjerilac) Bitni elementi garancije: Uvodni dio garancije koji obuhvata opis radnje za koju banka garantuje Garantirana obaveza (garantna klauzula) definiu se uslovi na osnovu kojih korisnik garancije ima pravo da zahtjeva izvrenje garantovane obaveze Iznos garancije novani izraz obaveze koji ima banka Rok vaenja garancije do kada se korisnik moe obratiti banci sa protestom garancije. Banka garant moe preuzeti: Sopstvenu obavezu (banka garant preuzima sopstvenu obavezu da isplati garantovani iznos u sluaju da doe do protesta garancije) Solidarnu obavezu (korisnik garancije ne mora se za plaanje po garanciji prvo obratiti osnovnom duniku, nego se moe obratiti onome koga on izabere) Supsidijarnu (korisnik garancije za plaanje po garanciji mora se prvo obratiti osnovnom duniku, pa ukoliko on ne izmiri garantovani iznos onda se obraa banci garantu) Uslovljena obaveza (najnepovoljnija) Vrste garancija

34

-Nostro (kada banka izdaje garanciju po nalogu svog klijenta) - Loro (kada banka prima garanciju u korist svog klijenta) -Direktne g. povezuju banku garanta i korisnika garancije direktno, gdje korisnik garancije svoja prava iz garancije ostvaruje direktno od banke garanta (poznavanje boniteta banke garanta). kupoprodajni ugovor UVOZNIK IZVOZNIK KUPAC PRODAVAC zahtjev za izdavanje garancije izdavanje garancije izdavanje za notificiranje garancije izdavanje garancija uz notificiranje NOTIFICIRAJUA -indirektna g. postoji ukoliko se izmeu banke garanta korisnika garancije ubacuje jo jedna BANKA GARANT BANKA banka u ulozi garanta (nizak nivo meusobnog povjerenja izmeu partnera) UVOZNIK KUPAC zahtjev za izdavanje kontragaracije BANKA UVOZNIKA kontragarancija kupoprodajni ugovor IZVOZNIK PRODAVAC garancija izdata na osnovu kontragarancije BANKA IZVOZNIKA

Tipian primjer indirektne garancije je: KONTRAGARANCIJA SUPERGARANCIJE (garancije na garancije: -ukoliko korisnik nema povjerenja u bonitet banke svog spoljnotrgovinskog partnera, on moe da zahtjeva da za obavezu banke garanta supergarantuje odreena banka visokog renomea i boniteta. NOTIFICIRANE G. su ustvari nepotvrene garancije. Notificirajua banka nema nikakvih obaveza po datoj garanciji, ngo ima ulogu da saopti korisniku garancije da je u njegovu korist odreena banka izdala garanciju. KONFIRMIRANA G. (neka vrsta supergarancije) Korisnik garancije zbog nepovjerenja prema bonitetu banke garanta, moe da zahtjeva da njenu garanciju potvrdi odreena banka veeg renomea i boniteta. U osnovi konfirmacijom konfirmirajua banka preuzima obavezu plaanja ukoliko banka garant ne ispuni garantovanu obavezu. INIDBENE I PLATIVE GARANCIJE Vrste inidbenih garancija: Licitaciona garancija Banka garant garantuje da e nalogodavac (ponua) po garanciji u sluaju da bude odabran od strane investitora kao izvoaa radova potpisati ugovor sa investitorom u skladu sa ponudom koju je ovaj prezentirao. Obaveza banke garanta izraena je u novcu koji zahtjeva korisnik garancije ukoliko odabrani izvoa radova ne zakljui ugovor sa investitorom, te plaanje po garanciji ima za cilj obeteenje investitora kako on ne bi trpio tete zbog neuspjeha licitacije. Garancija za dobro izvrenje posla

35

Investitor ugrauje u ugovor obavezu izvoaa da osigura garanciju za dobro izvrenje posla, ime eli da se obezbjedi za sluaj da izvoa ne realizuje ugovoreni posao na nain kako je to potpisano ugovorom. Avansne garancije (garancije na povrat avansa) Nakon potpisivanja ugovora investitor vri doznaku dijela ukupne ugovorene cijene. Ovaj iznos ima dvostruku ulogu: -predstavlja garanciju da je investitor ozbiljno pristupio finansiranju itavog posla -avans je djelimino kreditiranje izvoaa od strane investitora. Avansna garancija koju predaje izvoa radova investitoru predstavlja: garanciju banke da e izvoa radova vratiti investitoru uplaeni avans. Konsignacione garancije Su sredstvo obezbjeenja principala za sluaj da zastupnik ne izvrava svoje obaveze saglasno ugovoru koji regulie njihov meusobni odnos. Carinske garancije Garancije iji je korisnik domaa carinarnica definie da e roba, koja je privremeno uvezena bez plaanjanja carine, radi prerade ili dorade, u odreenom roku biti vraena inostranom vlasniku. inidbene garancije banka garant garantuje da e nalogodavac po garanciji uredno izvriti odreenu inidbu. Plative garancije pokrivaju obaveze nalogodavca po garanciji koje se odnose na izvrenje plaanja. Vrste plativih garancija: Garancija za otplatu kredita prodavca (izvoaa) koristi se kod velikih projekata, a izvoai ovih projekata javljaju se kao kreditori. Ove garancije moemo podjeliti na 2 tipa: Bankarske garancije za plaanje po garantnom kreditu putem doznake Garancije za iskup mjenice. Garancije za otplatu finansijskog kredita prate kredite date u novcu tj. likvidnim sredstvima. Ekonomski smisao garancije prodavcu Ona je instrument zatite interesa kupca Ona je mono sredstvo borbe sa konkurencijom Ona je instrument poveanja obima prodaje. ROBNI DOKUMENTI Oni obuhvataju: Trgovake dokumente Transportne dokumente Carinske dokumente Garancije. TRGOVAKI DOKUMENTI Trgovaka faktura je osnovni robni dokument, a odnosi se na isporuenu robu, ispostavlja je prodavac (izvoznik) pri isporuci robe u potrebnom broju primjeraka. Faktura se ispostavlja na ime i adresu kupca robe ili usluga a potpisuju je 2 ovlatena lica. Moe se ispostaviti i nakon izvrene kontrole i mjerenja robe na ugovoreni nain.

36

Prethodna faktura upuuje se na adresu kupca u sluaju kad je preuzimanje robe ugovoreno u mjestu opredjeljenja. Koristi se kod tzv. trine prodaje robe u inostranstvu. Proforma faktura formalno sadri sve elemente trgovake fakture, ali na neobavezan nain, jer oznaena cijana ne predstavlja cijenu isporuene robe niti iju obavezu plaanja po toj osnovi. Specifikacija robe sadri detaljan opis svih pozicija isporuene robe koja nije mogla biti obuhvaena na taj nain u trg. fakturi zbog nedostatka prostora. Ona sadri sve koliine robe po stavkama (bruto, neto teina), a ne sadri cijene niti pojedinano, niti ukupnu vrijednost isporuene robe. Lista pakovanja je specifikacija robe po koletima, kako je upakovana. Prilae se trg. fakturi, a pojedan primjerak se stavlja u svako koleto neposredno ispod poklopca. TRANSPORTNI DOKUMENTI Konosman je dokument koji vozar u pomorskom transportu izdaje poiljaocu robe, kao potvrdu da je u njemu oznaenu robu primio na prevoz morskim putem. Predstavlja i ugovor o prevozu, i onaj ko ga uredno posjeduje moe neogranieno raspolagati sa robom na koju se odnosi. Roba se moe podii od pomorskog prevoznika ili njegovog agenta uz predaju od njih izdatog originala konosmana. Konosman se izdaje u tzv. ORDER FORMI (negociabilan gdje se moe indosamentom prenijeti svojina nad robom) ili RECTA FORMI (nije negocijabilan ne moe se prenositi) Prema stanju robe i ambalae koju je brodar ukrcao, konosman se izdaje kao: isti konosman ne sadri nikakva zabiljeku brodara, na odreenom mjestu, da je roba ukrcana u manjkavom stanju (da curi ambalaa, da je loe rezano, zapakovano...) Neisti konosman sadri zabiljeku brodara, na odreenom mjestu da je roba ukrcana sa vidnim znacima neispravnosti na ambalai ili robi. Banka, po pravilu, odbija da honorie dokumente sa neistom teretnicom (konosmanom) ili ih u krajnjem sluaju honorie ''pod rezervom'' saglasnosti nalogodavca. Pomorski konosman konosman moe glasiti: na ime, na donosioca tj. po naredbi (prosta predaja iz ruke u ruku) kapetan odgovara za robu dok je na brodu. On je ukrcajni i otpremni dokument. Meunarodni tovarni list, kao i njegova kopija je potvrda vozara u eljeznikom prevozu da je u njemu oznaenu robu primio na prevoz od utovarne do uputne stanice. Tovarni list izdaje otpremna eljeznika stanica na ime primaoca robe. Tovarni list nije ugovor, niti je HOV, niti se moe prenositi na trea lica. Original meunarodnog tovarnog lista ide sa transportom. Meunarodni tovarni list glasi na ime. Ukoliko se eljeznica i poiljalac mogu sporazumjeti pa prevoznik izda prenosivi tovarni list koji potpisuju obje strane, tada MTL moe glasiti po naredbi ili na donosioca, tada bi predstavljao HOV. Imalac kopija MTL u svakom momentu moe sprijeiti isporuku robe! DA Potvrda peditera o prijemu robe na neopozivu otpremu po nalogu poiljaoca, praktikuje se u ST poslovanja u sluajevima kada se radi o DENANIM poiljkama, gdje se mora saekati prikupljanje dovoljnih koliina na zbirni vagon robe u odreenom pravcu. Izdavanjem ovakve potvrde pediterska firma preuzima garanciju u korist primaoca robe da e ona neopozivo biti otpremljena u mjestu i na adresu, koji su oznaeni u izdatoj potvrdi. Koje su obaveze izvoznika u transportu robe? transportni dokumenti. DOKUMENTI OSIGURANJA ROBE Su posebna grupa transportnih dokumenata u koje spadaju:

37

Polisa osiguranja Potvrda o osiguranju Skladinica (varant) Polisa osiguranja je ustvari dokaz o postojanju ugovora o osiguranju robe na nain i pod uslovima koji su oznaeni u polisi. Izdaje je osiguravajua organizacija ili njene poslovne ispostave na posebnom obrascu. Da li pri transportu roba mora biti osigurana? DA Potvrda o osiguranju (certifikat) praktikuje se kada poiljalac robe ima generalni sporazum o osiguranju njegovih tereta sa odreenom osiguravajuom organizacijom u zemlji ili inostranstvu. Skladinica izdaje je na posebnom obrascu skladitar sopstveniku robe, koja je za odreeno vrijeme uskladitena na uvanje: skladitar izdavanjem skladinice neopozivo potvruje da je u njoj oznaenu robu primio na uvanje i uvez u skladinu knjigu, da e je izdati njenom sopstveniku oznaenom u skladinici ili licu koje on bude oznaio. Skladinica se izdaje na ime ili po naredbi i predstavlja robnu HOV. Ako je na ime, prenosi se cesijom (ustupanjem), a po naredbi prenosi se indosamentom (gdje se prenose prava raspolaganja robom koja je u njoj upisana). CARINSKI DOKUMENTI Carinska izvozna i uvozna deklaracija (isprava) Uvjerenje o krajnjoj namjeni robe u posebnim sluajevima prodavac zahtjeva i ovo uvjerenje, kojim on treba da se obezbjedi od daljnjeg reeksporta robe, koja je predmet kupoprodaje, a izdaju ga dravni organi. Uvjerenje o porjeklu robe pokazuje porjeklo robe u pogledu njene proizvodnje i izdaje ga Privredna komora. Konzularna faktura isprava kojom konzul zemlje namjene u zemlji izvoza potvruje vjerodostojnost fakturisane cijene robe (ad valorem po fakturnoj vrijednosti ocarinjene robe) Carinska faktura zahtjeva se pri uvozu nekih kategorija robe u SAD, Australiju i druge zemlje. Sanitarno uvjerenje (roba sposobna za ljudsku ishranu) Veterinarsko uvjerenje (da u oznaenom reonu proizvodnje predmetne robe u to vrijeme nije bilo nikakvih ??? bolesti, zaraza koje bi uticale na kvalitet robe) Fitopatoloko uvjerenje (nije bilo biljnih bolesti). DEVIZNI SISTEM Devizni sistem predstavlja skup mjera, potpisa i postupaka za regulisanje prometa devizama za poboljanje platne bilanse i osiguranja stabilnosti valute. Mjere i instrumenti dravne intervencije: Kvalitativna devizna ogranienja Kvantitativna devizna ogranienja Prikrivene intervencije u regulisanju valutnih rizika Devizna kontrola Osnovni instrumenti kvantitativnih deviznih ogranienja: Instrumenti regulisanja deviznog priliva

38

Instrumenti regulisanja deviznog odliva Vrste kvantitativnih mjera: Devizne kvote kvantitativna mjera kojom drava odreuje koliko neko preduzee smije uvoziti odreene robe Devizne dozvole kvantitativna mjera kojom drava izdaje odreene dozvole za plaanje u inostranstvu Vezivanje uvoza sa izvozom Devizne aukcije raspodjela unaprijed odreenog iznosa deviza kupcima koji ponude najpovoljnije uslove Ostala regulisanja uvoza roba i usluga (kombinacija navedenih metoda). Osnovni instrumenti kvalitativnih deviznih ogranienja: Kursevi (teajevi) Posebni instrumenti valutnog uticaja na meunarodne privredne odnose. Vrste kvalitativnih mjera: Izvozno uvozni koeficijenti je kvalitativna mjera za stimulisanje izvoza tj. drava odreenoj marki za izvoz daje odreeni koeficijent Poreska refakcija poreske olakice koje drava uvodi za izvoznike (oni ne plaaju odreene poreze). Koritenje tih olakica obezbjeuje meunarodni pediter. To su, ustvari, poreska oslobaanja. Izvozne premije kvalitativne mjere gdje drava daje preduzeu premiju po osnovu odreenog izvoza. Retacione kvote slobodno raspolaganje dijelom ostvarenih deviza. ............................ Prikrivene intervencije u regulisanju valutnih rizika (olakice kod uvoza ili kreditiranje izvoza. PRELEVMAN privremena mjera drave ili plaanje dabine za manja pakovanja robe. ZASTUPNITVO Principal se obino ugovorom obavezuje da robu, koja je predmet zastupnikog odnosa, nee nuditi ni prodavati preko treih lica na podruju povjerenom zastupniku. Meutim, principal esto zadrava za sebe pravo ''direktne prodaje''. Znai, on moe sam bez pomoi zastupnika nuditi i prodavati robu na podruju koje obrauje zastupnik. Tada zastupniku pripada provizija u neto smanjenom obimu tzv. KONTROLNA PROVIZIJA, iji se iznos odreuje ugovorom o zastupstvu. KORUPCIJA KORUPCIJA je obavljanje javnih poslova u privatnom interesu. Korupcija obuhvata: podmiivanje, iznuivanje i pronevjeru javnih fondova U korupciji uestvuju: privatnik i dravni dunosnik. PODMIIVANJE to je radnja koja utie na izbor privatnih kompanija na nekom natjeaju za obavljanje poslova. Korupcija moe biti: rijetka, iroko rasprostranjena, i sistematina.

39

IZVOZNI POSAO Zakljuenju kupoprodajnog ugovora za isporuku odreene robe inostranom kupcu prethode radnje koje treba da omogue kupcu da sagleda i odabere vrstu ili tip proizvoda koji ga interesuje, kao i uslove prodaje kod nas i kod konkurencije. PRIPREMNE RADNJE IZVOZNOG POSLA OBUHVATAJU Trgovaki upit iz inostranstva (nikakav upit od strane kupca iz inostranstva ne bi smio da ostane bez odgovora) Dostavljanje izvoznike ponude i uzoraka Voenje trgovakih pregovora Zakljuenje ugovora o kupoprodaji robe ili usluga. .................................. VALUTNA KLAUZULA treba da iskljui neopravdanu korist kupca zbog eventualne devalvacije ugovorene valute. Plaanje robe kod izvoznog posla (zavisno od znaaja i veliine posla, boniteta kupca, postojeih deviznih propisa...) Vri se: Akreditivom uz predaju dokumenata o izvrenoj otpremi robe Doznakom Praktikuje se plaanje avansa, meuavansa. U sastavu ekipe za voenje trgovakih pregovora ne treba da ue opti rukovodilac preduzee (generalni direktor, njegov zamjenik u sluaju odsutnosti.) KONSIGNACIONI RAUN koristi se za robu koja se nalazi na konsignacionom skladitu i ne moe napustiti to skladite dok se sredstva ne uplate na ovaj raun. Mjere podsticanja izvoza: Izvozne premije tj. povraaj carine Poreske refakcije Uvozno izvozni koeficijent. UVOZNI POSAO Predradnje uvoznog posla: Prikupljanje ponuda (najvaniji posao kod pripreme uvoznog posla) Obrada cijene i analiza ponuda Voenje trgovakih pregovora Zakljuenje kupoprodajnog ugovora Plaanje robe kod uvoznog posla: Avans koji se obino plaa doznakom u korist prodavca Dokumentarni akreditiv Mjenini kredit Notifikacija neopozivog depozita mjeninih akcepata

40

Uvozni status robe moe biti: Slobodan uvoz Kontigentirani uvoz Uvozna dozvola Nain obavljanja uvoza robe u pogledu utvrivanja uslova kupoprodaje su: direktna pogodba, javno nadmetanje. Odstupanje od cijene kod uvoznog posla: -15%. ........................ INDENT POSAO kada kupac, obino iz neke nerazvijene zemlje dostavlja svoj nalog agentu (obino lice iz razvijene zemlje), da plasira porubinu kod nekog od najpovoljnijih izvoznika (vrst je i neopoziv). Vrste indent poslova: Zatvoreni (isporuilac odreen) Otvoreni (ident trai najpovoljnijeg isporuioca) Komisioni indent posao kupac pored cijene i ostalih elemenata fiksira i proviziju indent agenta pa to dobije formu komisionog posla. CIJENA Direktna cijena ako je cijena odreena u svim njenim pojedinostima. Indirektna cijena ako se ugovorne strane, tekstom kupoprodajnog ugovora, pozivaju na neko tree lice ili izvor koji e na odreeni nain utvrditi cijenu robe, ili prihvataju cijenu vaeu na odreeni dan. Ugovaranje cijene s obzirom na koliinu robe i usluge: Po jedinici mjere predmeta kupoprodaje (jedinina cijena) Za cijelu isporuku koja je predmet kupoprodaje (ugovorena bruto c.) Po sadrini korisne materije. Orjentaciona cijena odreuje obino za due periode i primjenjuje se kod ispostavljanja ponude sa neobaveznom cijenom ili izrade cjenovnika robe. Osnovna cijena praktikuje se kod zamjenjive robe za jedan standardni, prosjeni kvalitet iste. Zakljuivanje kupoprodajnog ugovora klauzula ''circa'' ili ''oko'' ostavlja mogunost da prodavac isporui vie ili manje robe do 10% od ugovorene koliine (npr. iva goveda) PARITET znai da kod trenutka ili mjesta na putu robe od fabrike ili skladita prodavca do mjesta opredjeljenja, ugovorena c. pokriva i trokove uobiajene ambalae, transporta, rukovanja robom, rizika, osiguranja, taksa i dabina. Cijena predmeta kupoprodaje zavisi i od uslova i dospjea plaanja ugovorene protivrijednosti: a)u gotovom, b)na kredit. Trina podjela cijena:

41

Cijena proizvoaa obuhvata trokove proizvodnje, drutvene prihode i ukalkulisanu zaradu, Trina cijena nastaje pod dejstvom trinih zakona ponude i potranje, u odreenom mjestu, tritu. To je najpovoljnija c.koja se u odreeno vrijeme postie na tano odreenom tritu za utvrenu vrstu i kvalitet robe i paritet isporuke. Svjetska cijena najee se odnosi na berzanske kotacije cijena za robu koja je predmet berzanske trgovine u ST prometu. Monopolske cijene obezbjeuju super profit Damping c. je bitno ispod postojee trine c.te robe u zemlji kupca, pa i prodavca, a u nekim sluajevima ak i ispod trokova proizvodnje tih gotovih proizvoda u zemlji porjekla (politika prodiranja na nova trita, proirenje obima prodaje) Administrativne c. utvruje drava, i fiksne su i ostaju na snazi do izmjene Dirigovane c. kombinacija dejstava mjera drave i tr. okolnosti Tekua c. to je trina c.koja vai na odreenom mjestu i u odreenom vrem. razdoblju po kojoj se osnovna masa date robe kupuje ili prodaje Stalna cijena vaee trine c.za odreeno dobro na utvreni dan ili su prosjek tr.c.za odreeni period koji se uzima za bazu. Fiksna cijena je ona koju u toku cijelog ugovorenog roka isporuke robe ili usluge, bez obzira na njegovu duinu trajanja, veliinu ugovorene vrijednosti predmeta kupoprodaje, stanje na tritu zemlje prodavca, ne moe biti predmet nikakvih promjena u vezi sa eventualno nastalim zamjenama u visini trokova proizvodnje robe ili usluga (standardna roba i relativno krai rokovi isporuke) Berzanska cijena primjenjuje se u razmjeni tzv. artikala berzanskog prometa. Klizajua cijena kada su ugovorne strane stavile tzv.rezervu na cijenu iz ugovora o kupoprodaji, dugoroni poslovi i velike vrijednosti. Prelazna kategorija cijena izmeu fiksnih i klizajuih c. je ugovaranje klauzule ''skok pad ''(10%) Redoslijed kalkulisanja NC Trokovi nabave NV Opti trokovi Stvarna vrij. Trokovi prodaje PC STRUKTURA MEUNARODNOG FINANSIJSKOG SISTEMA IMF WB svjetska banka pod uticajem SAD-a IFC, IDA, MIGA su samostalni subjekti, ali su povezane lanice svjetske banke jer vode istu politiku WB IBRD IFC IDA MIGA IFC IDA MIGA IFC meunarodna finansijska korporacija Cilj osnivanja IFC-a je da podrava me.kretanja kapitala, razvijanje nacionalnih trita kapitala, da podrava razvoj privatnog sektora u zemljama u razvoju. Cilj investitora nije da ostanu u tom poslu (ulaganja u industriju, poljoprivredu i turizam), nego da ga poboljaju, oporave, dignu, a zatim da ga prodaju i time oplode ono to su uloili.

42

IFC finansijske operacije obavlja davanjem kredita na srednji i dugi rok, direktnim finansijskim ulaganjem kapitala bez garancije drave s tim da nikada sami ne ulaze u biznis, nego oni ulau maximalno do 25% (IFC je usmjerena ka privatnom sektoru). Osnovni kriteriji za izbor projekata koje podrava korporacija: Ekonomska i finansijska efikasnost, Izvozna orjentiranost, Uvozna supstitutivnost, Doprinos poveanju zaposlenosti, Baziranost proizvodnje na domaoj sirovini Efikasnost u realizaciji projekta. IFC koriste vrstu kamatnu stopu koja zavisi od kretanja k.s. na tritu kapitala (LIBOR), rokovi otplate kredita su _-12 godina (tako visoke sume). Provizija za neiskoritena sredstva iznosi 1%, a odobrava i grace period. IDA meunarodno udruenje za razvoj Osnovana je sa ciljem da pomae razvoj najsiromanijih zemalja svijeta. Udruenje obezbjeuje beskamatne kredite podravajui njihov razvoj na period od 35-40 god. uz grace period od 10 god. Za pokrie vlastitih trokova IDA zaraunava uslunu proviziju od 0,75%. Kapital IDA-e formiraju bogate zemlje, a kredite odobrava drava. MIGA agencija za multilateralno garantovanje investicija MIGA (d.d.) je osnovana sa ciljem da nudi investitorima osiguranje od nekomercijalnih rizika kako bi pomogla vladama zemalja u razvoja da privuku strane investicije. Kapital MIGA formira se uplatom dionica osnivaa. Potpisuje se ugovor o meusobnoj zatiti investicija. EBRD evropska banka za obnovu i razvoj (53 zemlje) Osnivai EBRD-a su 53 zemlje, EU i Evropska investiciona banka. Poto je WB pod uticajem SAD-a, Evropljani su osnovali ovu banku, koja je pod uticajem Evropljana i gdje je zastupljena njihova vlastita politika uslovljavanja. Osnovni ciljevi EBRD-a: Unapreenje privatnog sektora, Podrka ubrzanoj tranziciji EBRD finansira projekte koji omoguavaju: Stvaranje konkurentnog privatnog sektora, Podrku malim i srednjim preduzeima Privatizaciju dravnih preduzea Podsticanje direktnih stranih investitora (FDI)... EBRD radi iskljuivo na ekonomskom principu, to je komercijalna banka kojoj je cilj profit (nema socijale). Daje kredite za komercijalne namjene sa rokom vraanja do _0 godina, a za infrastrukturne projekte 15 god. K.s. mogu biti varijabilne ili fiksne, a kao referentna stopa koristi se LIBOR. Vri i direktna kapitalna ulaganja gdje se pojavljuje i kao dioniar. Banka ne prihvata nikakve valutne rizike i ne treba garancije od strane vlade. Osnovna dokumentacija na bazi koje banka ocjenjuje validnost podnesenih zahtjeva su planovi i fensibility studije. IDB islamska razvojna banka Cilj joj je podsticanje i ubrzavanje razvoja i podizanje nivoa socijalne stabilnosti u zemljama lanicama banke i drugim zemljama sa znaajnom muslimanskom populacijom. Osnovna f-ja banke su direktna kapitalna ulaganja i ulaganja na kreditnoj osnovi ili ne uzima kamatu, nego dijele profit.

43

IBRD WB meunarodna banka za obnovu i razvoj (svjetska b.) WB finansira dobre projekte za ije se finansiranje teko mogu obezbjediti kvalitetna sredstva iz drugih izvora. U odobravanju kredita prioritet imaju saobraaj, proizvodnja energije, poljoprivreda, obrazovanje, tehnika pomo... Kada su u pitanju pojedinani projekti, u obzir dolaze samo kapitalno intenzivni projekti, dok se mali i srednji projekti finansiraju putem kreditnih linija. Osnovne faze, procedure izbora i realizacije projekta koji finansira ova institucija su: Identifikacija projekta, Priprema projekta za procjenu Procjena projekta Pregovori o zajmu Potpisivanje ugovora o zajmu Nadzor realizacije projekta Nadzor nad projektom u funkciji. Osnovna pitanja u fazi identifikacije projekta: da li projekat predstavlja prioritet u razvojnoj politici zemlje, da li ima izgleda da bude rentabilan kako e drava svojom razvojnom politikom podrati taj projekat. Ocjena projekta vri se sa 6 aspekata: tehniko tehnolokog, komercijalni, ekonomski, finansijski, upravljaki i kadrovski, organizacioni aspekt. Konfirmirani rambus kada svjetska banka garantira rambusiranje isplate po akreditivu i u sluajevima da je u meuvremenu dolo do otkaza kredita iz bilo kakvih razloga. Uslovljeni rambus s.b. uslovljava rambus time da u vremenu od otvaranja do likvidacije akreditiva nije dolo do raskida ugovora o kreditu. GATT ugovori o trgovinama i carinama NACIONALNE INSTITUCIJE HERMES drutvo za osiguranje izvoznih poslova Njemake privrede Osiguranja od moguih rizika, HERMES obezbjeuje posebnim garancijam izdatih u korist njemakih izvoznika. Kod komercijalnih poslova HERMES daje garancije kojima preuzima obavezu plaanja, pokrivajui uobiajene komercijalne i politike rizike. Izvozne garancije osiguravaju novana potraivanja (iznose glavnica + kamata). Osiguranjem se ne pokrivaju kaznene kamate, ugovorne kazne naknada tete. Najdui rok kreditiranja je 5 god. a moe biti i due. Sastoji se od ministarstva privrede, finansija i ministarstva vanjskih poslova. AKA drutvo za finansiranje izvoza AKA ima jednu liniju finansiranja tj. kreditiranja ino kupaca ali samo za uvoz njemakih roba. garancije

44

A ? partnera A partner A dao partneru B kredit AKA

ugovor o finansiranju (kreditu)

AKA vlastiti kapital usmjerava na srednjorono i dugorono finansiranje izvoza, refinansiranje kredita domaih izvoznika i djelimino za direktno finansiranje ino kupaca. Projekte koji se finansiraju na period dui od 2 god. neophodno je od moguih rizika osigurati garancijom HERMESA. Njemake banke su se udruile i osnovale ovo drutvo, a nastalo je da bi se rizik ravnomjerno rasporedio na bankarski sistem. AKA raspolae sa 3 kreditna fonda (struktura AKA-e) PLAFON A srestva iz ovog plafona odobravaju se iskljuivo njemakim izvoznicima, i slue za pokrie trokova proizvodnje za izvoz (nema pomoi drave). Krediti se odobravaju do iznosa potraivanja po osnovu izvoznog posla, a k.s. je prilagoena trinim uslovima. PLAFON B predstavlja posebni reeskontni fond kod Njemake savezne banke koji je izvor dravnog subvencionira izvoz opreme i usluga u zemlje u razvoju, za finansiranje proizvodnje za izvoz, za izvoz roba iroke potronje. PLAFON C koristi se za finansiranje, kreditiranje inostranih naruilaca (kupaca). Krediti se odobravaju direktno ino naruiocima ili njihovim bankama. Da bi dobio taj kredit on mora biti osiguran kod HERMESA. To se radi o robnim kreditima samo za uvoz njemakih roba i tehnologije. K.s. je varijabilna (u visini trine), a rijetko moe biti i fiksna. AKA odobrava i tzv.mjeovite kredite koji su kombinacija finansijskih izvora plafona A,B, C. DEG njemako drutvo za privrednu saradnju (drutvo za razvoj) DEG je dravna institucija, osnovana novcem poreskih obveznika tj. dravnim kapitalom, a sa ciljem unapreivanja eko.saradnje domaih preduzea sa preduzeima u zemljama u razvoju na bazi razliitih vidova partnerstva. Ulae kapital u zajednika preduzea u inostranstvu, daje tehniku pomo i odobrava zajmove vezane za zajednika ulaganja. DEG se u zajednikim projektima javlja kao partner, a osim direktnog uea odobrava i kredite. EXIM BANKA amerika export import banka To je finansijska institucija koja ima za cilj da daje podrku i da stimulie izvoz amerike robe. Banka odobrava direktne kreditne linije, izdaje garancije i vri osiguranje kredita, koje po ovim poslovima plasiraju komercijalne banke. Rokovi otplate kredita su do 10 god. u zemljema u razvoju, a kod kapitalno intenzivnih projekata rokovi otplate su 12 godina. K.s. su trine (usklauju se sa duinom otplate kredita). Provizija na angaovana, a neiskoritena sredstva je 0,5-1%. Preuzima 85% komercijalnih rizika, a 100% politikih. COFAS kompanija za osiguranje izvoznih poslova (Francuska) COFAS osigurava najvei dio vrijednosti izvoza od komercijalnih politikih i valutnih rizika, kao i rizika koji mogu nastati djelovanjem vie sile. Za garanciju za izvozne kredite naplauje 0,75%. K.s. zavise od rokova otplate kredita. Ovim kreditom se pokriva 85% ugovorenog posla, a francuska komercijalna banka u pravilu pokriva preostalih 15%. INA - SACE italijanska agencija za osiguranje izvoznih poslova (Italija) (dravni zavod za osiguranje)

45

bavi se osiguranjem i reosiguranjem inostranih kredita za raun drave. Kreditno osiguranje pokriva politike, komercijalne i valutne rizike (kratki rok). MCC-MEDIOCREDITO CENTALE zavod za srednjorono planiranje tj. finansiranje (Italija) On e nas kreditirati, ako nas INA osigurava. OECF fond za ekonomsku saradnju sa prekomorskim zemljama (Japan) To je finansijska razvojna institucija japanske vlade koja omoguava dugorone kredite pod koncesionalnim uslovima, kao pomo razvojnim planovima zemalja u razvoju. Aktivnosti ove institucije usmjerene su ka bilateralnoj i multilateralnoj saradnji. Projektni krediti su osnovna forma djelovanja OECF. Dravni je. EXPORT IMPORT banka Japana Je vladina finansijska institucija osnovana sa ciljem da potpomogne i unaprijedi ekonomsku razmjenu Japana sa ST partnerima obezbjeujui irok spektar finansijskih usluga. Mehanizmi i forme finansiranja (ST transakcija) u meunarodnoj bankarskoj finansijskoj praksi su: Krediti prodavca Robni krediti (krediti kupca) Exportno finansiranje iz vie izvora Okvirni kredit Mjeoviti kredit Izvozni i uvozni finansijski kredit INTEREST FREE beskamatni model finansiranja u islamskim bankama, koji se temelji na poslovnim odnosima zajednikog uea u raspodjeli ostvarene dobiti, odnosno gubitka. WTO svjetska trgovinska organizacija, nastala od GATT-a .................... Banka ovlauje trgovinsku firmu (kerku) kao svog agenta da kupi traenu robu i proda klijentu po dogovorenoj cijeni koja sadri NC i unaprijed ugovorenu profitnu maru) AL MUSHARAKAH (PROJECT FINANCING JOINT VENTURE) Zajedniko ulaganje. AL MUDHARABAH (EQUITY FINANCING TRUSTEE PROFIT SHARING) Banka se javlja kao jedini ulaga (100%) finansijskih sredstava, pri emu e banin klijent (poduzetnik) upravljati projektom. AL IJARAH (TERM FINANCING LEASING) Banka za potrebe svojih klijenata ''kupuje'' opremu i ustupa im pravo na koritenje opreme na odreeni period i uz dogovorenu rentu. AL BAI BITHAMAN AJIL (TERM FINANCING DEFERRED INVESTMENT SALE) Banka finansira odreenu prodaju. AL QARDH AL HASAN (BENEVOLENT LOANS)

46

Banka odobrava i zajmove bez naplate profita ili drugih trokova, radi podrke odreenim korisnim projektima, i radi otklanjanja odreenih finansijskih neprilika svojih komitenata. Elementi akreditiva s gledita izvrenja posla: kupoprodajni ugovo nalog za otvaranje akreditiva izvjetaj o otvaranju akreditiva aviziranje i konfirmiranje 11 isporuka robe dostava dokumenata honorisanje dokumenata dostava dokumenat isplata pokria akreditiv 9 dostava dokumenata isplata pokria akreditiva

NALOGODAVAC

10

2 1 AKRED. BANKA

3 BANKA POSREDNIK

4 KRAJNJI KORISNIK

Naplata dokumenata kod dokumentarnog akreditiva naziva se: HONORISANJE (otkup) dokumenata. Popust ili povlastica u poslovima osiguranja naziva se:----Osnovne karakteristike ST poslova: vei poslovni rizik razliiti pravni, privredni, finansijski i valutni sistemi u razliitim zemljama vei obim poslova vee udaljenosti i due vrijeme transporta predmet kupoprodaje prelazi teritoriju jedne ili vie zemalja tee je ispitati bonitet zahtjevaju obimne i dugorone kredite .............................. Vaa pediterska firma ponudila je obavljanje pediterskih usluga uvoza svjeeg limuna iz Egipta za domaeg uvoznika. Domai uvoznik je prihvatio vau ponudu i izdao odgovarajuu dispoziciju. ta e biti predmet telefaksa koji ete hitno poslati navedenom uvozniku: da smo prihvatili dispoziciju tj. prihvat ponude. Primjena sistema i instrumenata VT politike ima za cilj: odravanje ravnotee platnog bilansa zatita domae proizvodnje i prometa optimalno koritenje raspoloivih faktora proizvodnje

47

konkurentno nastupanje na ino tritu. OBILJEJA STVARI I PRAVA U TRG. PROMETU Uvodni pojam prava i njihove zatite poznat je u prometu pod nazivom INDUSTRIJSKA SVOJINA. Zatita prava po ovoj osnovi podrazumjeva zatitu: PRONALASKA svako novo, do tada nepostojee i originalno rjeenje odreenog tehnikog problema, koje nudi praktinu mogunost primjene u industriji ili nekoj drugoj privrednoj djelatnosti. Zatita prava pronalaska moe se ostvariti patentom koji predstavlja potvrdu zatite pronalaska u korist lica pronalazaa. Patentom se titi pravo pronalazaa (patent titi pravo) 720 godina. UZORAK u pravu zatite ind. svojine je nova, originalna slika ili crte sa praktinom mogunou njihove korisne primjene na neki proizvod (npr. neka ara na tekstil). MODEL novo, originalno plastino tijelo podobno obliku korisnog predmeta. FABRIKI I TRGOVAKI IG (tj. ROBNI I USLUNI IG) je svaki originalni znak, koji slui za razlikovanje proizvoda jedne fabrike, predmeta trgovanja odreene trgovake kue. To su najee: ime, naziv, amblem, otisak, ig, peat, omot... TRGOVAKO IME naziv pod kojim preduzee posluje na tritu. OZNAKA PORIJEKLA za poljoprivredne i zanatske proizvode, je esto pojam osnovnih karakteristika kvaliteta i izgleda proizvoda vezanih za odreeno poduje proizvodnje. Nezatiena prava ind.svojine su: -tehnika pomo (intelektualne usluge), know-how vrijednost, -know-how (znanje i iskustvo). Navedite oblike zatite kvaliteta robe na ino tritu! Navedite forme zatite od zloupotrebe tueg imena, firme, iga, oznake ili drugog vanjskog obiljeja! ............................... inidbena garancija koju predaje izvoa radova investitora predstavlja: Garanciju banke da e investitor platiti avans izvoau radova Garanciju banke da e izvoa radova uredno izvriti obaveze iz ugovora o graenju ta je posljedica inidbene garancije? Plaanje vri banka ukoliko nalogodavac po garanciji ne izvri predmetnu inidbu na ugovoreni nain. LICITACIJA je najei postupak u odabiranju najpovoljnijeg ponuaa kod masovne isporuke potronih dobara, investicione opreme i usluga. Licitacioni tender sadri sve elemente kupoprodajnog ugovora. PISMENA (OFERTALNA) LICITACIJA po otvaranju elaborata ponuda od strane komisije investitora, u prisustvu ponuaa, nema mjesta nikakvim daljnim direktnim pogodbama u pogledu cijene i ostalih ponuenih uslova. JAVNA LICITACIJA podrazumjeva mogunost direktne pogodbe o cijeni, pa ak i u nekim drugim bitnim uslovima ponude, izmeu investitora i odabranog najpovoljnijeg ponuaa. BONITET podrazumjeva: tj. bonitet poslovnog partnera: Kreditnu sposobnost obim i strukturu imovine dunika

48

Poslovnu solidnost obuhvata podatke o stvarnim mogunostima dunika u struci, njegovom ponaanju i poloaju na tritu (GOODWILL) Poslovnu podobnost najpovoljniji odnos veliine firme i njenog kapitala prema obimu postojeeg posla. Davanje izvjetaja o bonitetu firmi moe se odvijati na 2 naina: ''AD HOC'' sistem (na osnovu konkretnih upita zainteresovanih preduzea iz zemlje i inostranstva tj. podaci se vade s interneta) sistem pretplate (specijalizovane organizacije za davanje poslovnih informacija izdaju periodine biltene koji sadre osnovne podatke o obuhvaenim firmama. Nalogodavac za izvenje kontrole robe, po pravilu je KUPAC. Uesnici na licitaciji, ako prodaju robu ili uslugu licitiraju ''na dole'', a ako kupuju licitiraju ''na gore''. Osnovna f-ja i svrha ST regulisanje dispariteta izmeu vanjskih i unutranjih vrijednosti ta obuhvata istraivanje na ino tritu poznavanje savremenih procesa proizvodnje robe koja je predmet izvoza poznavanje problema koji se javljaju u ST prometu poznavanje puteva i trita prodaje poznavanje izvoza sirovina i repromaterijala Navedite 4 grupe istraivanja na me.tritu? istraivanje vlastitih proizvodnih mogunosti opte istraivanje ino trita specijalno istraivanje ino trita tekue praenje stanja na ino tritu. Ako je po klauzuli kupac obavezan da odredi mjesto isporuke, a to ne ini onda on snosi trokove i rizike nastale zbog njegove neaurnosti. Ko organizuje kontrolu kvaliteta robe? U pravilu kupac, koji snosi i trokove kontrole robe jer je ona u njegovom interesu. Navedite uslune djelatnosti: Javna skladita, slobodne zone-luke, slobodna carinska skladita, organizacije koje se bave istraivanjem trita, me. transport, poslovne banke, osiguravajue kompanije, kontrola kvaliteta i kvantiteta Meunarodni pediter radi u svoje ime i za raun nalogodavca. Navedite standardne elemente naloga! Iznos, valuta, naziv korisnika, adresa korisnika, svrha, efektivni uslovi. Navedite vidove nastupanja na ST tritu! Koristiti usluge drugih, organizovati vlastitu mreu. Instrumenti za finansiranje kapitalnih transakcija! Kredit kupca, kredit prodavca, finansijski kredit, mjeoviti i robni kredit.

49

Ekonomski smisao izdavanja garancija prodavcu! -poveanje obima prodaje Makroekonomski model -podsticati izvoz -sustituiranje uvoza (poveanje domae proizvodnje) Zaokruite klauzulu koja predstavlja maximalnu obavezu za prodavca: a)CFR b)DAF c)DDP d)DDU Zaokruite klauzulu koju ete primjeniti kod ugovaranja prevoza kamionom a)CIF b)CFR c)DES d)DAF Prema klauzuli DAF rizik prodavca prelazi na kupca prelaskom robe ograde broda u otpremnoj luci utovarom u vagon po prijemu istog konosmana predajom kupcu po prelasku robe ugovorene granice. Zaokruite klauzule koje se primjenjuju u kopnenom saobraaju: a)CPT b)CFR c)CIP d)CIF Obaveze kupca i prodavca ta znae oznake C,F,E,D u incotermsu?

Obaveze kupca i prodavca

50

COD EXW FCA FAS FOB CFR CIF CPT CIP DAF DES DEQ DDU DDP

Pako- Utovar Prel. Carin. Trans. Manip. Transp. Uvozno Manip. Podvoz. Istovar vanje transp. proced. osig. u inost. carinj. u zemlji P K K K K K K K K K K P P P P K K K K K K K P P P K K K K K K K K P P P P K PK K K K K K P P P P K P P K K K K P P P P P P P K K K K P P P P K K K K K K K P P P P P P P K K K K K P P P P P P K K K K P P P P P P P K K K K P P P P P P P P P K K K P P P P P P P P P P P P P P P P P P P P P

INCOTERMS INCOTERMS su meunarodna pravila za tumaenje trgovinskih termina. Ove zbirke pravila donio je odbror za trgovake termine meunarodne trgovinske komore u Parizu 1936. godine. Osnovne grupe klauzula u INCOTERMS-u: E roba se stavlje na raspolaganje kupcu u prostorijama prodavca. F prodavac je duan da isporui robu prevozniku kojeg je odredio kupac. C prodavac je duan organizovati, ugovoriti prevoz, ali bez preuzimanja rizika od gubljenja ili oteenja robe ili naknadnih trokova nastalih zbog dogaaja nakon utovara i otpreme (predstavljaju ugovore o otpremi). D prodavac je duan a snosi sve trokove i rizike vezane za dopremu robe u odreenu zemlju opredjeljenje (predstavljaju ugovore o dospjeu). Prodavac je obavezan da primjeni pravila INCOTERMS u ugovoru o izvozu: a)da b)ne c)da, ako je tako ugovoreno d)u principu da e)u principu ne Klauzula CPT znai: vozarina i osiguranje plaeni dio cijena sa vozarinom vozarina plaena do Zaokruite skraenicu kojoj nedostaje objanjenje: isporueno neocarinjeno CIP vozarina i osiguranje plaeni do DAF isporueno i carinjeno CPT isporueno franko obala FCA franko prevoznik DDP Jedna od navedenih klauzula moe se primjeniti samo u pomorskom i rijenom prevozu, a ostale se koriste kod svih vrsta prevoza?

51

a)CIP

b)CIF

c)CPT

d)FCA

CMR konvencija o ugovorima o me.transportu robe (drumskog) kada je mjesto utovara jedna zemlja, a mjesto istovara druga zemlja. CMR - kod nas je ustvari dumski tovarni list. TIR konvencija o carinskim olakicama u me.trans. robe. Roba koja se prevozi pod ovom konvencijom, nee biti podloena plaanju bilo kojih carina i carinskih kontrola sve do destinacije zemlje u koju ta roba dolazi, i tek tada se plaa carina i vri carinska kontrola. AWB avionski tovarni list. AAR osiguranje me. transporta. AAR pokriva: osnovne rizike (onima kojima su izloena prevozna sredstva, gdje tete relativno nisu este, ali im je intenzitet veliki), manipulativne rizike, dopunske rizike karakteristine za tu robu, ali ne i osiguranje od ratnih i politikih rizika. ODITING kontrolisani izvjetaj na kraju godine. ENTRY uvozna i izvozna carinska deklaracija. Instrumenti fizikog ograniavanje me. robnog promet su: potpuna zabrana uvoza i izvoza kontigenti (odreena koliina ili vrijednost robe koju drave mogu uvesti ili izvesti u unaprijed odreenom vremenskom razvoblju) alokacije izvozne i uvozne dozvole. Ako se roba prodaje po sistemu telle quelle onda se ona prodaje na: a)berzi b)licitaciji c)aukciji d)sajmu Standardni primjerci po svakoj oznaci, za sluaj spora, uvaju se na; a)sajmu b)licitaciji c)aukciji d)berzi Ako se roba prodaje po standardnoj oznaci, onda se ona prodaje na: a)berzi b)licitaciji c)aukciji d)sajmu e)pijaci Ako se roba ne prodaje po standardnoj oznaci onda se ona prodaje na: a)berzi b)licitaciji c)aukciji d)sajmu e)pijaci

52

GRUPA INCOTERS 2000 E EX W ORKS polazak franko fabrika (naznaeno mjesto) FREE CARRIER franko prevoznik (naznaeno mjesto)

COD EXW

PREVOZ polazak

FCA

neplaen

F FREE ALONGSIDE (glavni SHIP franko uz bok prevoz broda (naznaena neplaen)luka otpreme) FREE ON BOARD franko brod (naznaena luka otpreme) C COST & FREIGHT glavni cijena sa vozarinom prevoz (ugov.luka opredjeljenja) plaen COST INSURANCE AND FREIGHT cijena sa osiguranjem i vozarinom (ugov.luka opredjeljenja) CARRIAGE PAID TO vozarina plaena do... (mjesto opredjeljenja) CARRIAGE & INSURANCE PAID TO voz. i osig. plaeni do... (mjesto opredjeljenja) D DELIVERED AT FRONTIER prispjee vozarina plaena do... (isporueno granica (naznaeno mjesto) DELIVERED EX SHIP isporueno franko brod (luka opredjeljenja)

FAS

neplaen

VRSTA PREVOZAPRENOS RIZIKA sve vrste *u ...prodavca (...skladite) *prod.nije odgovoran za utovar robe na vozilo sve vrste *ZP utovar u vagon *DP utovareno u vozilo *PP predaja ponorsko prevozniku (pomorski terminal *FN predaja avioprevozniku pomorski i rjeni *u bok broda *svi trokovi do predaje *kupac obavlja izvozne formalnosti pomorski i rjeni *isporuka robe preko ograde broda *prodavac pribavlja izvozne dozvole i obavlja izvozne carinske formalnosti pomorski i rjeni *ograda broda u otpremnoj luci *prod. Snosi sve trokove i vozarinu pomorski i rjeni *ista kao i CFR samo sa dodatkom osiguranja

FOB

neplaen

CFR

plaen

CIF

plaen

CPT

plaen

sve vrste

*predaja prevozniku *plaeni trokovi istovara *predaja prevozniku *iste obaveze prodavca kao CPT+ plaeno osiguranje za minimalno pokrie *do predaje kupcu na granici *prodavac plaa istovar, carine i izvozne carinske formalnosti

CIP

plaen

sve vrste

DAF

isporueno granica

sve vrste

DES

isporueno franko brod

DELIVERED EX QUAY isporueno franko obala (ocarinj. Luka opredjeljenja) DELIVERED DUTY UNPAID isporueno, neocarinjeno (naznaeno mjesto opredj.) DELIVERED DUTY PAID isporueno, ocarinjeno (naznaeno mjesto opredj.)

DEQ

isporueno franko obala isporueno i neocarinjeno isporueno i ocarinjeno

pomorski i rjeni *preuzimanju robe u luci opredljeljenja *stavljanje neocarinjene robe radi uvoza na raspolaganje kupcu u luci opredjeljenja na nain koji omoguava njen istovar pomorski i rjeni *isporueno franko obala *ocarinjeno za uvoz sve vrste *do predaje kupcu na odredite *svi trokovi osim carine i druge carinske dabine pri uvozu *do predaje kupcu na odredite *DDU+carinjenje *maximalna obaveza prodavca

DDU

DDP

sve vrste

53