Trgovačka društva i ugovori

1. Koja gospodarska prava zajamčuje ustav ?

- Jamči pravo vlasništva
- Jamči pravo nasljeđivanja
- Poduzetničku i tržišnu slobodu
- Pravo ulaganja kapitala

2. Pravo vlasništva – stjecanje stranih osoba :

- Strana osoba može stjecati vlasništvo uz uvjete određene zakonom.

3. Pravo vlasništva – oduzimanje i ograničenje :

- Zakonom je moguće u interesu RH ograničiti ili oduzeti vlasništvo uz naknadu
tržišne vrijednosti.

4. Poduzetnička i tržišna sloboda :

- Poduzetnička i tržišna sloboda su temelji gospodarskog ustroja RH i država
osigurava svim poduzetnicima jedak pravni položaj na tržištu. Može se ograničiti
zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti RH, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja
ljudi.

5. Dobra od interesa za RH :
- More, morska obala i otoci
- Zračni prostor
- Rudno blago i druga prirodna bogatsva
- Zemljišta i šume
- Biljni i životinjski svijet
- Nekretnine i stvari od osobitog kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog
značenja.

6. Koji propis uređuje djelatnost posredovanja u prometu nekretnina ?

- ZPPN – zakon o posredovanju u prometu nekretninama

7. Tko se može baviti posredovanjem u prometu nekretnina ?

- Ovlašteno trgovačko društvo
- Trgovac pojedinac ili obrtnik koji ispunjava uvjete za obavljanje navedene
djelatnosti

1
8. Osiguranje od odgovornosti za štetu :
- Posrednik je dužan kod osiguravatelja u RH osigurati i obnavljati osiguranje od
odgovornosti koju bi nalogodavcu ili trećim osobama mogao prouzročiti
obavljanjem posredovanja. Najniža svota ne može biti manja od 200,000 kn po
jednom štetnom događaju, odnosno 600,000 kn za sve štetne zahtjeve u jednoj
osiguravateljskoj godini.

9. Rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti :

- Donosi ministarstvo kojem se podnosi zahtjev uz dokaze ( temeljni akt društva ili
obrtnica, ugovor o radu agenta te ugovor o osiguranju ).
- Ako ministarstvo utvrdi da su ispunjeni naređeni uvjeti donjet će rješenje o
ispunjavanju uvjeta.
- Posrednik može započeti djelatnost danom prijema tog rješenja.
- Ministarstvo bez odgode dostavlja rješenje poreznoj upravi, državnom
inspektoratu i HGK-u. HGK odmah a najkasnije u roku od 15 dana vrši upis u
registar posrednika ( agenta ).

10. Registar posrednika u prometu nekretnina – gdje se vodi ?

- Registar se vodi u HGK-u. Oblik, sadržaj i način vođenja registra propisuje
ministar pravilnikom, te podaci moraju biti javni, dostupni na internetu.

11. Tko je agent posredovanja u prometu nekretnina ?

- Fizička osoba koja je upisana u imenik agenata za posredovanje u prometu
nekretninama.

12. Oblik ugovora o posredovanju :

- Ugovor o posredovanju sklapa se u pisanom obliku i na određeno vrijeme. Ako
stranke nisu odredile rok smatra se da je sklopljen na rok od 12 mjeseci i može se
sporazumom više puta produžiti.

13. Sadržaj ugovora o posredovanju :

- Ugovor o posredovanju mora sadržavati podatke o posredniku i nalogodavcu,
vrsti i bitnom sadržaju za koji posrednik posreduje, o posredničkoj naknadi, te
mogućim dodatnim troškovima. Može sadržavati i druge podatke kao što su : rok,
uvijeti isplate posredničke naknade, podatke o osiguranju od odgovornosti i
slično.

14. Isključivo posredovanje ( ekskluziva ) :

- Ugovorom o posredovanju nalogodavac se može obvezati da za posredovani
posao neće angažirati ni jednog drugog posrednika pa u tom slučaju imamo
isključivo posredovanje. Bitno je da ta obveza mora biti izričito ugovorena.

15. Koji se propis primjenjuje na obvezni odnos između posrednika i nalogodavca u

slučajevima koje ne uređuje zakon o posredovanju u prometu nekretnina ?
- Primjenjuju se odredbe zakona o obveznim odnosima.

2
16. Prestanak ugovora o posredovanju :
- Ako je ugovor sklopljen na određeno vrijeme prestaje istekom roka na koji je
sklopljen. Ako rok nije izričito određen smatra se 12 mjeseci rokom za koji je
posredovano ili otkazom bilo koje ugovorne strane.

17. Opći uvjeti poslovanja. Opći uvjeti za svaku vrstu posredovanja moraju sadržati :
- Određeni opis poslova koje je posrednik obvezan obaviti
- Visinu posredničke naknade
- Opis poslova koji su obuhvačeni tom naknadom posrednik je dužan na vidljivom
mjestu istaknuti opće uvjete poslovanja.
- Mora poslovati u prostoru koji je u cijelosti odvojen od stambenog prostora i koji
ima posebu prostoriju za povjerljive razgovore.

18. Pažnja u pravnom prometu :

- Posrednik u obavljanju poslova mora postupati s povečanom pažnjom, prema
pravilima struke i običajima ( pažnja dobrog stručnjaka ).

19. Obveze posrednika :

- Nastojati naći i dovesti u vezu s nalogodavcem osobu radi sklapanja
posredovanog posla
- Upoznati nalogodavca s prosječnom tržišnom cijenom slične nekretnine
- Izvršiti uvid u isprave kojima se dokazuje vlasništvo ili drugo stvarno pravo na
predmetnoj nekretnini i upozoriti nalogodavca na očite nedostatke i moguće
rizike u svezi s neuređenim zemljišnoknjižnim stanjem nekretnine. Pravne
posljedice neispunjavanja obveza prema trećoj strani. Nedostatak građevinske i
uporabne dozvole sukladno posebnom zakonu. Okolnosti obveze primjene prava
prvokupa.
- Obaviti potrebne radnje radi predstavljanja nekretnine na tržištu, oglasiti
nekretninu na odgovarajući način
- Omogučiti pregled nekretnina
- Posredovati u pregovorima i nastojati da dođe do sklapanja ugovora
- Čuvati osobne podatke nalogodavca, a po pisanom nalogu nalogodavca čuvati
kao poslovnu tajnu podatke o nekretnini za koju posreduje
- Ako je predmet sklapanja ugovora zemljište, provjeriti namjenu zemljišta u
skladu s propisima o prostornom uređenju
- Obavijestiti nalogodavca o svim okolnostima važnim za namjeravani posao
- Voditi evidenciju o posredovanju.

20. Primanje ispunjenja :

- Posrednik iznimno može, u ime i za račun nalogodavca, zaključiti ugovor o
posredovanju samo ako mu je nalogodavac za to izdao posebnu punomoć.

3
21. Obveze nalogodavca :
- Obavijestiti posrednika o svima okolnostima koje su važne za obavljanje
posredovanja i predočiti točne podatke o nekretnini, te ako posjeduje dati
posredniku na uvid lokacijsku, građevinsku odnosno uporabnu dozvolu.
- Dati posredniku na uvid isprave kojom dokazuje vlasništvo, odnosno uknjižene i
neuknjižene terete
- Osigurati razgledavanje nekretnine
- Obavijestiti posrednika o cijeni i opisu nekretnine
- Nakon sklapanja posredovanog posla, odnosno predugovora, ako je tako
dogovoreno, isplatiti posredniku ugovorenu proviziju.
- Ako je izričito ugovoreno nadoknaditi posredniku troškove učinjene
posredovanjem koji prelaze uobičajene troškove posredovanja
- Obavijestiti posrednika pisanim putem o svim promjenama u vezi s poslom za
koji je ovlastio posrednika, aa posebno o promjenama povezanim s vlasništvom
na nekretninu.

22. Nepostojanje obveze da se sklopi ugovor :

- Nalogodavac nije dužan pristupiti pregovorima s trećom osobom koju je našao
posrednik, a odredba kojom je određeno drukčije je ništena. Nalogodavac će
odgovarati za štetu ako pri tom nije postupio u dobroj vjeri, te je dužan
nadoknaditi sve troškove učinjene posredovanjem, a koji ne mogu biti veći od
posredničke naknade za posredovani posao.

23. Ugovor o posredovanju :

- Pravo da posrednik može ugovor o posredovanju prenijeti na druge posrednike,
ako tako ugovore posrednik i nalogodavac. S tim da nalogodavac ostaje u
ugovornom poslu samo s posrednikom s kojim je sklopio ugovor, a posrednik će
nalogodavcu predati popis posrednika na koje se ugovor prenosi.

24. Evidencija o posredovanju.

- Posrednik mora voditi evidenciju o posredovanju
- Evidencija mora obuhvačati : vrstu ugovora za čije sklapanje posreduje, vrstu
nekretnine ( zemljište s oznakom namjene, stambeni ili poslovni prostor, itd.. ),
cijenu odnosno najamninu u ukupnom iznosu i jediničnom iznosu za m2.
- Posrednik je dužan na zahtjev nadležnih tjela državne uprave dati na uvid
podatke o evidenciji.

4
25. Posrednička naknada ( dospjelost ) :
- Posrednik stječe pravo na naknadu nakon sklapanja ugovora za koji je
posredovao, ako nalogodavac i posrednik nisu dogovorili da se naknada stječe
već pri sklapanju predugovora. Posrednik ne može zahtjevati djelomično plačanje
naknade unaprijed, odnosno prije sklapanja ugovora, odnosno predugovora.
Troškove dodatnih usluga, posrednik može naplatiti u visini stvarnih troškova
samo ako je to ugovoreno. Nakon prestanka ugovora posrednik ima pravo na
naknadu u roku ne dužem od vremena trajanja sklopljenog ugovora i u
slučajevima kad nalogodavac sklopi posao s trećom osobom koji jeposljedica
posrednikova djelovanja. Posrednik nema pravo na naknadu ako s nalogodavcem
sam kao stranka sklopa ugovor, odnosno ako takav ugovor sklopi agent koji za
posrdnika obavlja poslove, ali ima pravo tražiti naknadu od zaposlene osobe.

26. Pojam trgovca :

- Trgovac je pravna ili fizička osoba koja samostalno i trajno obavlja gospodarsku
djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem
usluga na tržištu.

27. Pojam trgovačkog društva :

- Trgovačko društvo je pravna osoba čije su osnivanje i ustroj određeni zakonom o
trgovački društvima. Trgovačka društa su :
- J.T.D – javno trgovačko društvo ( odgovaraju cijelom svojom imovinom )
- K.D – komanditno društvo ( odgovaraju cijelom svojom imovinom )
- D.D – dioničko društvo
- D.O.O – društvo s ograničenom odgovornošću
- G.I.U – gospodarsko interesno udruženje

28. Društvo osoba su :

- J.T.D – javno trgovačko društvo
- K.D – komanditno društvo
- G.I.U – gospodarsko interesno udruženje

29. Društva kapitala su :

- D.D – dioničko društvo
- D.O.O – društvo s ograničenom odgovornošću

30. Trgovac pojedinac je :

- Fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s
propisom o obrtu i upisana je u trgovačkom registru kao trgovac pojedinac.
Fizička osoba može tražiti da se upiše u sudski registar kao trgovac pojedinac ako
njen godišnji prihod prelazi 2 miljuna kuna, a dužna je zatražiti upis u sudski
registar ako godišnji prihod prelazi 15 miljuna kuna. Svojstva trgovca pojedinca
stječu se upisom u sudski registar.

31. Pravna osobnost :

- Trgovačko društvo svojstvo pravne osobe stječe upisom u sudski registar, a isto
ga gubi brisanjem iz sudskog registra.

5
32. Podružnica :
- Pojedinac i trgovačko društvo mogu izvan sjedišta imati podružnice u kojima
obavljaju svoje djelatnosti. Odluku o osnivanju podružnice donosi trgovac, a
mora je ovjeriti javni bilježnik. Podružnica nije pravna osoba, već njezinim
poslovanjem prava i dužnosti stječe društvo. Podružnica posluje pod svojom
tvrkom i mora pri tom navesti sjedište i sjedište osnivača.

33. Odgovornost trgovaca za obveze :

- Trgovačko društvo odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom.
- Trgovac pojedinac odgovara za svoje obveze uključujući i obveze nastale u
obavljanju obrta prije upisa u sudski registar kao trgovca pojedinca, osobno,
cijelom svojom imovinom.

34. Odgovornost članova za obveze trgovačkog društva :

- Članovi javnog trgovačkog društva i komplementari u komanditnome društvu
odgovaraju za obveze društva osobno, solidarno i neograničeno cijelom svojom
imovinom. Članovi društva s ograničenom odgovornošću, dioničari dioničkog
društva i komanditori komanditnog društva ne odgovaraju za obveze društva,
osim ako je to zakonom određenom. Postavlja se pitanja zašto bi obrtnik koji ne
odgovara svojom imovinom, osim one uložene u obrt, postao trgovac pojedinac
koji za svoje obveze odgovaraa osobno cijelom svojom imovinom ? Kada obrtnik
dođe u situaciju da mora zatražiti upis u trgovački registar i odgovarati svom
svojom imovinom, bolje mu je otkazati obrt i osnivati društvo s ograničenom
odgovornošću, čija je najniža svota temeljnog kapitala 2,500 eura, od koje u
trenutku osnivanja društva mora biti uloženo barem 1,200 eura, i ne odgovarati
za obveze društva, nego se upisati u trgovački registar kao trgovac pojedinac i
odgovarati svom svojom imovinom. Sigurno je da to neće činiti obrtnici koji
ostvaruju prihod manji od 2,000,000 eura godišnje.

35. Tvrtka trgovačkog društva ( i trgovca ) – sadržaj :

- Tvrtka je ime pod kojim trgovačko društvo posluje i pod kojim sudjeluje u
pravnom prometu. Tvrtka se mora jasno razlikovati od druge tvrtke upisane u
sudskom registru. Tvrtka mora sadržavati i naznaku predmeta poslovanja i oblik
trgovačkog društva ( kao na primjer : K.D – komanditno društvo, D.D – dioničko
društvo, D.O.O – durštvo s ograničenom odgovornošću te G.I.U – gospodarsko
interesno udruženje ). Riječ Hrvatska, grb i zastava mogu se unijeti samo uz
suglasnost vlade. Trgovačko društvo može upotrebljavati i skračenu tvrtku.
Tvrtka trgovačkog društva mora biti na hrvatskom jeziku i u latiničnom pismu, a
mogu se koristiti arapski brojevi. Tvrtka se mora istaknuti na poslovnim
prostorijama trgovačkog društva. Tvrtka se određuje društvenim statutom
( društvenim ugovorom ). Uprava društva za društvo kapitala, članovi. Društva za
društva osoba podnose prijavu za upis u sudski registar te njihove promjene.

6
36. Tvrtka trgovačkog društva – zaštita :
- Načelo isključivosti – u sudski registar ne može se upisati tvrtka koja je jednaka
ranije upisanoj
- Načelo prvenstva – ako se radi o upisu prijave iste tvrtke, sud će upisati onu
tvrtku koja je ranije prijavljena
- Načelo zakonitosti – tvrtka mora biti u skladu sa zakonom

37. Predmet poslovanja :

- Predmet poslovanja trgovačkog društva može biti obavljanje svake dopuštene
djelatnosti ( djelatnost mora biti upisana u sudski registar ). Predmet poslovanja
trgovačkog društva utvrđuje se izjavom o osnivanju društva, statutom društva.

38. Sjedište trgovačkog društva :

- Mjesto u kojem je uprava društva i odakle se upravlja poslovima društva.
Trgovačko društvo može imati samo jedno sjedište. Sjedište se upisuje u sudski
registar, mjesto u kojem društvo trajno obavlja svoju djelatnost. Sjedište se
određuje izjavom o osnivanju ili statutom.

39. Javno trgovačko društvo – zastupaju po zakonu :

- Članovi društva

40. Komanditno društvo – zastupaju po zakonu :

- Njegovi komplementari

41. Dioničko društvo koje ima upravu i nadzorni odbor – zastupaju po zakonu :
- Njihove uprave

42. Dioničko društvo koje umjesto uprave i nadzornog odbora ima upravni odbor –
zastupaju po zakonu :
- Njihove uprave

43. Društvo s ograničenom odgovornošću – zastupaju po zakonu :

- Njihove uprave

44. Zastupnici trgovačkog društva po punomoći :

- Zastupnik trgovačkog društva može dati punomoć drugoj osonbi u granicama
ovlasti upisane u sudskom registru. Osobe koje zastupaju trgovačko društvo
upisuju se u sudski registar. Tri su vrste punomoći : PROKURA, TRGOVAČKA
PUNOMOĆ I PUNOMOĆ TRGOVAČKOM PUTNIKU.

45. Punomočnik po zaposlenju je :

- Osoba čija je dužnost da kao radnik trgovačkog društva obavlja poslove koji po
redovitom tijeku stvari uključuje i sklapanje određenih ugovora i poduzimanje
određenih pravnih radnji u granicama poslova koje obavlja. To je OPĆA ili
POSEBNA PUNOMOĆ ( šalterski radnik, rukovoditelj gradilišta, prodavač, itd.. ).

7
46. PROKURA – značenje :
- Prokura je najšira trgovačka punomoć čiji su sadržaji i opseg određeni ovim
zakonom. Prokuru može dati samo pravna ili fizička osoba koja je trgovac u
smislu ovog zakona. Prokura se daje na način predviđen izjavom o osnivanju
društva i daje se u pisanom obliku. Može se dati jednoj ili više osoba, svakoj
pojedinačno ili skupa, mora biti posebno naglašeno.

47. Tko može biti prokurist :

- Svaka potpuno poslovno sposobna fizička i punoljetna osoba. Ograničenje ako ih
ima mogu se navesti u izjavi o osnivanju društva.

48. Punomoć trgovačkom putniku :

- Osoba koja je putem punomoći ovlaštena u ime i za račun svog vlastodavca –
trgovca sklapati ugovore o prodaji njegove robe, isporučivati robu i naplačivati
cijenu.

49. Opseg ovlasti iz prokure :

- Prokurist može sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje u ime i za
račun trgovačkog društva i zastupati ga u postupcima pred upravnim i drugim
državnim organima. Prokurist ne može bez posebne ovlasti otuđiti ni opteretiti
nekretnine trgovačkog društva i ne može davati izjave kojima se započinje
stečajni postupak. Prokurist ne može davati punomoć za sklapanje poslova
drugim osobama. Prokurist potpisuje trgovačko društvo uz znak : P.P.

50. Sudski registar – predmet upisa :

- Suski registar je javna knjiga koja sadrži podatke i isprave o subjektima za koje je
zakonom određeno da se upisuju u registar. Glavna knjiga ( registarskim ulošcima
– 1 uložak 1 predmet ) i zbirka isprava ( dokazi bitni za upis podataka o jednom
subjektu ). Svaki trgovac dobije svoj MBS – matični broj subjekta kojeg dobije na
temelju upisa u sudski registar.

51. Sudski registar – javnost :

- Svaka osoba može u radno vrijeme obaviti uvid u podatke upisane u registar i
dobiti ovjereni prijepis i presliku podataka iz registra, a sud ne smije zahtjevati da
se navede razlog radi kojeg se to traži.

52. Što je obrt :

- Obrt u smislu zakona je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih
djelatnosti u skladu sa zakonom od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja
dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.
Obrtnik obavlja jednu ili više djelatnosti u svoje ime i za svoj račun, a pri tom se
može koristiti i radom drugih osoba. Dopuštena je svaka gospodarska djelatnost
koja nije zakonom zabranjena. Obrti mogu biti : slobodni ( ne traži se ispit o
stručnoj osposobljenosti ), vezani ( traži se odgovarajuća stručna sprema ili
stručni ispit ) te povlašteni obrti ( mogu se obavljati samo uz dozvolu nadležnog
ministarstva ).

8
53. Obavljanje obrta :
- Fizička osoba može obavljati obrt ako ispunjava sljedeće uvjete : da joj
pravomočnom sudskom presudom nije izrečena sigurnosna mjera ili zaštitna
mjera obavljanja djelatnosti dok ta mjera traje te da ima pravo korištenja
prostorom ako je to potrebno za obavljanje obrta.

54. Sloboda uređivanja obveznih odnosa :

- Sudionici u prometu slobodno uređuju odnose, a ne mogu ih uređivati suprotno
ustavu RH.

55. Ponašanje u ispunjavanju obveza i ostvarivanju prava :

- Sudionik obveznih odnosa je dužan svoje obveze ispunjavati pažnjom dobrog
gospodarstvenika, pažnjom dobrog stručnjaka, te u ostvarenju svog prava
suzdržati se od postupaka kojim bi se otežalo ispunjenje obveze drugog
sudionika.

56. Primjena običaja i prakse :

- Među trgovcima primjenjuju se trgovački običaji čiju su primjenu ugovorili,
praksa koju su međusobno razvili te trgovački običaji koji se primjenjuje u sličnim
odnosima ako ih sudionici nisu izrijekom isključili.

57. Trgovački ugovor :

- To su ugovori koje sklapaju trgovci među sobom u obavljanju djelatnosti koje
čine predmet poslovanja barem jednog od njih ili su u vezi s obavljanjem tih
djelatnosti.
58. Novčana obveza :
- Kada obveza ima za činidbu iznos novca, dužnik je dužan isplatiti onaj broj
novčanih jedinica na koji obveza glasi bez obzira na promijenjenu vrijednost
novca. Novčane obveze moraju se ispuniti u domačoj valuti ili stranoj koju objavi
burza ili HNB. Klizna skala je klauzula revizije cijene koja se zbog nestabilnosti
cijena na tržištu unosi u ugovore. Štite se izvođači radova i slični od porasta
cijena sirovina, materijala, radne snage i slično.

59. Kamate :
- Ugovorne kamate su naknada za korištenje tuđeg novca ili drugih zamjenjivih
stvari određene ugovorom. Zabranjeno je u našem zakonodavstvu, u načelu,
naplačivanje kamate na kamatu ( ANATOCIZAM ).

60. Ustup tražbine ( CESIJA ) :

- To je prijenos otuđive tražbine od dosadašnjeg vjerovnika ( CEDENTA ) na novog
vjerovnika ( CESIONARA ), a dužnik ( CESUS ) i tražbina ostaju isti. Za ustup
tražbine nije potreban pristanak dužnika, ali je ustupitelj dužan obavijestiti
dužnika o ustupanju.

61. Prijenos ugovora :

- Svaka ugovorna strana može, ako na to pristane druga strana, prenijeti ugovor na
neku treću osobu koja time postaje nositelj njezinih prava i obveza iz tog
ugovora.

9
62. Nagodba :
- Nagodba je ugovor kojim strane prekidaju međusobni spor ili neizvjesnost u
nekom pravnom odnosu, postignut uzajamnim popuštanjem i određuju svoja
uzajamna prava i obveze.

63. Prestanak obveza :

- Obveza prestaje suglasnošću volja sudionika u obveznom odnosu, ispunjenjem i
u drugim zakonom određenim slučajevima ( primjerice prijeboj, otkaz, otpust
duga ). Prestankom glavne obveze gase se i jamstvo, zalog i druga sporedna
prava.

64. Kada je ugovor sklopljen :

- Ugovor je sklopljen kada su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima
ugovora. Bitno je da je izjava volje učinjena slobodno i ozbiljno.

65. Izjava volje :

- Volja za sklapanje ugovora može se izjaviti rječima, uobičajenim znakovima ili
drugim ponašanjem iz kojega se sa sigurnošću može zaključiti o njenom
postojanju, sadržaju i identitetu davatelja izjave te pomoću različitih
komunikacijskih sredstava. Bitno je da je izjava učinjena slobodno i ozbiljno.
Šutnja nije prihvat osim u iznimnim slučajevima ( npr. Stalna poslovna veza,
šutnja na dobiven nalog.. ).

66. Pregovori :
- Pregovori predhode sklapanju ugovora. Oni ne obvezuju i svaka ih strana može
prekinuti kad god želi. Pregovori nisu pravno bez značaja iako među strankama
još nema pravnog odnosa.

67. Ugovor je sklopljen u trenutku kada :

- Kada jedna strana treba ponuditi prijedlog sklapanja ugovora ( ponudu ), da bi se
njenim prihvačanjem ugovor mogao sklopiti. Ugovor je sklopljen u trenutku kada
ponuditelj primi izjavu ponuđenog da prihvaća ponudu sa svim bitnim
sastojcima.

68. Ponuda :
- Je prijedlog za sklapanje ugovora, učinjen određenj osobi, koji sadrži sve bitne
sastojke ugovora, tako da bi se njenim prihvaćanjem mogao sklopiti ugovor.

69. Predugovor :
- Je ugovor kojim se preuzima obveza za sklapanje glavnog ugovora. Obvezuje sve
bitne sastojke glavnog ugovora. Sklapanje ugovora može se zahtjevati u roku od
6 mjeseci od isteka predviđenog za njegovo sklapanje.

10
70. Suglasnost za sklapanje ugovora pravne osobe :
- Pravna osoba može sklapati ugovore u pravnom prometu u okviru svoje pravne
sposobnosti. Kad je u registru upisano da njezin zastupnik može sklopiti ugovor
samo uz suglasnost nekog njezinog tijela, suglasnost se može dati prethodno,
istodobno ili naknadno.

71. Mane volje – prijetnja :

- Ako je ugovorna strana ili netko treći nedopuštenom prijetnjom izazvao
opravdani strah kod druge strane tako da je ona sklopila ugovor zbog toga, druga
strana može zahtjevati da se ugovor poništi.

72. Mane volje – bitna zabluda :

- Zabluda je bitna ako se odnosi na, objekt ugovora, bitna svojstva ugovora, na
osobu s kojom se sklapa ugovor, a strana koja je u zabludi ne bi inače sklopila
ugovor. Strana koja je u zabludi može zahtjevati poništenje ugovora.

73. Mane volje – prijevara :

- Ako jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je održava u zabludi s
namjerom da je time navede na sklapanje ugovora, druga strana može zahtjevati
poništenje ugovora i zahtjevati naknadu štete.

74. Oblik ugovora :

- Ugovor se može sklopiti u bilo kojem obliku, osim ako zakonom nije drukčije
uređeno ( neformalnost ).

75. Opći uvjeti ugovora :

- To su ugovorne odredbe sastavljene za veći broj ugovora koje jedna ugovorna
strana predlaže drugoj, bilo da su sadržani u formalnom ugovoru, bilo da se na
njih ugovor poziva.

76. Računanje vremena – rok :

- Rok počinje teći prvoga dana poslije događanja od kojkeg se rok računa, a
završava se istekom posljednjeg dana roka.

77. Kapara ( odustatnina ) :

- Je novčana svota ili neka druga zamnjenjiva stvar koju u trenutku sklapanja
ugovora jedna ugovorna strana daje drugoj kao znak da je ugovor sklopljen i kao
sigurnost da će se ugovor ispuniti. Kada je uz kaparu ugovoreno pravo da se
odustane od ugovora, kapara se smatra odustatninom i svaka strana može
odustati od ugovora. Ako odustane strana koja je kaparu dala, gubi je, a ako
odustane strana koja je kaparu primila, vraća je u dvostrukom iznosu.
Odustatnina je imovinska vrijednost koju je obvezna platiti strana koja prije
ispunjenja odustane od ugovora.

78. Zastupanje – opće :

- Ugovor se, kao i drugi pravni posao, može poduzeti i preko zastupnika.
Ovlaštenje za zastupanje temelji se na zakonu, statutu ili drugom općem aktu,
aktu nadležnog tjela ili na izjavi volje zastupanog ( punomoć ).

11
79. Tumačenje ugovora :
- Odredbe ugovora moraju se primjenjivati onako kako glase. Ako u ugovoru
postoje sporne odredbe, pri njihovu se tumačenju ne treba držati doslovnog
značenja pojedinih izričaja, već treba istraživati zajedničku namjeru ugovaratelja i
odredbu razumjeti u skladu s načelima obveznog prava.

80. Ništenost ugovora – razlozi :

- Ugovor koji je protivan ustavu RH, prislinim propisima ili moralu društva.
Ništetan ugovor je ugovorkojim netko koristeći se stanjem nužde ili teškim
materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom ili
lakomislenošću, ugovori korist za sebe ili nekog trećeg. U slučaju ništetnosti
ugovora svaka strana dužna je vratiti ono što je primila, a ako to više nije moguće
isplačuje naknadu u novcu i odgovornost za štetu.

81. Kada je ugovor pobojan ( Relativno ništen ) ?

- Ugovor je pobojan kada ga je sklopila strana ograničeno poslovno sposobna, kad
je pri njegovu sklapanju bilo MANA VOLJE. Ugovorna strana može tražiti
poništenje takvog ugovora. Ako je na temelju ugovora koji je bio poništen nešto
bilo ispunjeno, ima se vratiti, a ako to više nije moguće ima se dati odgovarajuća
naknada u novcu. Poništaj ugovora može se tražiti u roku od 1 godine od
saznanja, a to pravo u svakom slučaju prestaje istekom roka od 3 godine od dana
sklapanja ugovora.

82. Ugovorna kazna ili penal :

- Ugovorna kazna je ugovorom određena novčana svota ili neka druga materijalna
korist koju dužnik plaća, odnosno pribavlja vjerovniku ako : ne ispuni svoju
obvezu iz glavnog ugovora, neuredno je ispuni ili zakasni sa njenim ispunjenjem.
Temeljna je funkcija ugovorne kazne pojačanje ugovornog odnosa.

83. Ugovor o kupoprodaji :

- Ugovorom o kupoprodaji prodavatelj se obvezuje stvar koju prodaje predati
kupcu tako da kupac stekne pravo vlasništva, a kupac se obvezuje da će
prodavatelju platiti cijenu. Predmet ugovora može biti : stvar koja je u prometu ili
prodano pravo.

84. Kupoprodaja s pravom prvokupa :

- To je pravo određene osobe prema kojemu je vlasnik stvari obvezan, u slučaju
kada namjerava prodati stvar, najprije ju na prodaju ponuditi ovlašteniku prava
prvokupa. Takva prodaja može biti ugovorena i zakonska.

85. Ugovor o darivanju :

- Ugovor o darivanju jest ugovor koji nastaje kada se darovatelj obveže prepustiti
obdareniku bez protučinidbe stvar ili imovinsko pravo, a obdarenik to prihvati.
Mora se sklapati u pisanom obliku i darovatelj ne odgovara za materijalne i
pravne nedostatke stvari.

12
86. Ugovor o zakupu :
- Ugovor o zakupu je ugovor u kojem se zakupodavac obvezuje zakupniku predati
stvar na korištenje, a zakupnik se obvezuje za to plaćati zakupodavcu određenu
zakupninu.

87. Ugovor o najmu :

- Ugovorom o najmu najmodavac se obvezuje predati najmoprimcu određenu
stvar na uporabu, a najmoprimac se obvezuje za to plaćati određenu najamninu.
Naime kod ugovora o zakupu stvar se daje na korištenje, a kod ugovora najmu na
uporabu.

88. Ugovor o doživotnom uzdržavanju :

- Ovim ugovorom obvezuje se jedna strana ( davatelj uzdržavanja ) da će drugu
stranu ili trećega ( primatelja uzdržavanja ) uzdržavati do njegove smrti, a druga
strana izjavljuje da mu daje svu svoju imovinu ili dio nje, s time da je stjecanje
stvari i prava odgođeno do trenutka smrti primatelja uzdržavanja. Taj je ugovor
DVOSTRANOOBVEZUJUĆI.

89. Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju :

- Ovim ugovorom se davatelj uzdržavanja obvezuje da će primatelja uzdržavanja
uzdržavati do njegove smrti, a primatelj se obvezuje da će mu za života prenijeti
svu svoju imovinu ili dio nje.

90. Ugovor o građenju :

- Ugovorom o građenju izvođač se obvezuje prema određenom projektu izgraditi u
ugovorenom roku određenu građevinu na određenom zemljištu, a naručitelj se
obvezuje isplatiti mu za to određenu cijenu.

91. Ugovor o nalogu :

- Ugovorom o nalogu obvezuje se i ovlaščuje nalogoprimac poduzimati za račun
nalogodavca određene poslove ( nabava materijala, nagažiranje prijevoznika,
zastupanje u pregovorima, itd.. ). Nalogoprimac u pravilu ima pravo na naknadu
za trud, ali ne mora uvijek biti tako.

92. Pravni poslovi za koje je potreban javnobilježnički akt :

- Ugovori o raspolaganju imovinom maloljetnih osoba i osoba kojima je oduzeta
poslovna sposobnost
- Darovni ugovori bez predaje stvaari u neposredan posjed obdarenika
- Svi pravni poslovi među živima koje osobno poduzimaju gluhi koji ne znaju čitati
ili nijemi koji ne znaju pisati ( ne odnosi se ako vrijednost ne prelazi 50,000 kn )
- Javnobilježnički akt jeste postupak potvrde ( solemnizacije ) privatnih isprava u
skladu sa odredbama zakona. Akt je ovršna isprava.

13
93. Preuzimanje isprava, novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti radi čuvanja i
predaje ko javnog bilježnika :
- Javni bilježnik je dužan preuzeti na čuvanje isprave svih vrsta, može preuzeti
novac, čekove, mjenice, obveznice i druge stvari o kojima će sastaviti zapisnik.
Ako postoje opravdani razlozi može to i odbiti. Zapisnik potpisuje osoba koja je
predala i javni bilježnik, a javni bilježnik stavlja na zapisnik i službeni pečat.
Vrijednosne papire dužan je preuzeti samo kada su mu dati u povodu sastavljanja
javno bilježničkog akta da bi ih izručio izvjesnoj osobi. O preuzimanju javni
bilježnik će izdati stranci potvrdu u kojoj će specifirati novac i vrijednosne papire
koji su mu predani, a čuvat će ih odvojeno od svog novca i vrijednosnih papira u
posebnom omotu na kojem će napisati predmet i ime stranke. Ako javni bilježnik
nije u mogučnosti izvršiti naloženu mu predaju u određenom roku, dužan je
stranci najkasnije u roku od 15 dana od preuzimanja, bez odgode vratiti preuzete
vrijednosti.

94. Nepošteno trgovanje :

- Pod nepoštenim trgovanjem se podrazumijevaju radnje trgovca kojima se radi
tržišnog natjecanja povrjeđuju dobri trgovački običaji i ono je zabranjeno.
Nepoštenim trgovanjem u smislu toga zakona smatra se osobito : prodaja robe
ispod njezine nabavne cijene s porezom na dodanu vrijednost, ponuda robe ili
usluga navođenjem podataka ili potrebom izraza kojim se narušava ugled drugog
trgovca, prodaja robe bez jasnog iznošenja podataka o porijeklu, radnje
usmjerene na prekid poslovnih obaveza, neopravdano raskidanje suradnje radi
sklapanja s trećom osobom, ugovaranje izvoza po nižoj cijeni od drugog trgovca,
davanja ili obećavanje darova, imovinske ili druge koristi drugom trgovcu,
neovlaštena uporaba usluga trgovačkog putnika, predstavnika ili zastupnika
drugog trgovca te protupravno pribavljanja poslovne tajne drugog trgovca.

95. Potrošač je :
- Potrošač je fizička osoba koja sklapa pravni posao ili djeluje na tržištu izvan svoje
trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti.

96. U smislu zakona o zaštiti potrošača, proizvod je :

- To je svaka roba ili usluga, uključujući i nekretnine, prava i obveze ponuđene na
prodaju potrošaču.

97. Alternativno rješenje sporova je :

- Obično je brže, jednostavnije i jeftinije. Taj se naziv odnosi na različite načine
izvansudskog rješavanja pritužbi. Poznato je i kao posredovanje, mirenje,
arbitraža te rješavanje sporova uz pomoć javnog bilježnika ili odbora za pritužbe.

98. Ugovor o pravu na vremenski ograničenu uporabu nekretnine :

- To je ugovor sklopljen na razdoblje duže od 1 godine, kojim potrošač uz naknadu
stječe pravo korištenja 1 ili više noćenja kroz razdoblje.

14
99. Zabranjeni su sporazumi između poduzetnika :
- Zabranjeni su sporazumi među poduzetnicima koji kao cilj imaju sprječavanje,
ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu a
naročito oni kojima se : utvrđuje kupovne ili prodajne cijene, ograničava ili
nadzire proizvodnja, dijele tržišta ili izvore nabave, primijenjuju nejednaki uvjeti
na istovrsne poslove s različitim poduzetnicima te uvjetuje sklapanje ugovora
prihvačanjem od drugih ugovornih strana dodanih obaveza, koje po svojoj prirodi
nisu u vezi s predmetom tih ugovora.

100. Pravna posljedica zabranjenog sporazuma :

- Sporazumi kojima se spriječava, ograničava ili narušava tržišno natjecanje
NIŠTAVI su.

101. Zakon o pravu na pristup informacijama uređuje :

- Uređuje se pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija koje
posjeduju tijela javne vlasti
- Propisuju načela prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija
- Postupak za osvarivanje i zaštitu prava na pristup informacijama i ponovnu
uporabu informacija
- Dijelokrug
- Način rada i uvjeti za imenovanje i razrješenje povjerenika za informiranje
- Inspekcijski nadzor nad provedbom toga zakona

102. Ostvarivanje prava na pristup informacijama :

- Cilj je zakona omogučiti i osigurati ostvarivanje ustavom Republike Hrvatske
zajamčenog prava na pristup informacijama i njihovu ponovnu uporabu fizičkim i
pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Podnositelj nije dužan navesti razlog.

103. Mogu li tijela javne vlasti uskratiti pravo na pristup informacijama ?

- Da, ako je informacija klasificirana putem tajnosti, ako je profesionalna ili
poslovna tajna, informacija o poreznim tajnama ili zaštita osobnih podataka.

104. Način ostvarivanja prava na pristup informacijama :

- Korisnik ostvaruje pravo na pristup podnošenjem usmenog ili pismenog zahtjeva
nadležnom tijelu javne vlasti.

105. Rokovi ostvarenja prava na pristup informacijama :

- Na temelju usmenog ili pisanog zahtjeva tijelo javne vlasti obvezno je omogučiti
podnositelju zahtjeva za pristup informaciji najkasnije u roku od 15 dana od dana
podnošenja zahtjeva.

106. Produženje rokova ostvarenja prava na pristup informaciji :

- Rokovi za ostvarivanje prava na pristup informaciji mogu se produljiti do 15 dana
računajući od dana kada je tijelo javne vlasti trebalo odlučiti o zahtjevu za pristup
informaciji.

15
107. Mogučnost dopune i ispravka informacije :
- Kada se korisniku omogući pristup traženoj informaciji tijelo javne vlasti donijet
će rješenje.

108. Pravo na podnošenje žalbe :

- Podnositelj zahtjeva može izjaviti žalbu povjereniku u roku od 15 dana od dana
dostavljanja rješenja. Povjerenik je dužan u roku od 30 do 60 dana donijeti
rješenje o žalbi.

109. Pravo pokretanja upravnog spora :

- Protiv rješenja povjerenika žalba nije dopuštena, nego se može tužbom pokrenuti
upravni spor pred visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, koji o tužbi mora
odlučiti u roku od 90 dana.

110. Što određuje zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela ?

- Određuje se odgovornost pravnih osoba da za kaznena djela odgovaraju
prekršajnim zakonom.

111. Temelj odgovornosti pravnih osoba :

- Pravna osoba će odgovarati samo za djelo odgovorne osobe ako se njime
potvrđuje neka dužnost pravne osobe ili je pravna osoba njime ostvarila ili
trebala ostvariti protupravnu imovinsku korist za sebe ili drugoga.

112. Jesu li strane pravne osobe odgovorne za kaznena djela ?

- Da, jesu !

113. Tko je odgovorna osoba ?

- Odgovorna osoba je fizička osoba koja vodi poslove pravne osobe, odnosno
osoba kojoj je povjereno obavljanje poslova iz područja djelovanja pravne osobe.

114. Isključenje i ograničenje odgovornosti pravnih osoba :

- Prema odredbama ZOPOKD-a ( zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena
djela ) isključena je kazna zatvora u primjeni na pravne osobe, ali su ostale na
raspolaganju novčana kazna i ukidanje pravne osobe. Uz kaznu sud može izreći
pravnoj osobi jednu ili više sigurnosnih mjera i to : zabrana obavljanja određenih
djelatnosti ili poslova, zabranu stjecanja dozvola, ovlasti, koncesija ili subvencija,
zabranu poslovanja s korisnicima državnih i lokalnih proračuna te oduzimanje
predmeta.

115. Tko može biti predstavnik okrivljene pravne osobe ?

- Može biti fizička osoba koja je u ime okrivljene pravne osobe ovlaštena
poduzimati sve radnje koje može poduzeti okrivljenik. Okrivljena pravna osoba
može imati samo jednog predstavnika i mora biti punoljetna, poslovno sposobna
osoba koja zna Hrvatski jezik.

116. Tko ne može biti predstavnik okrivljene pravne osobe ?

- BRANITELJ !

16
117. Koje radnje u kaznenom postupku može poduzimati predstavnik okrivljene
pravne osobe ?
- Ovlašten je poduzimati sve radnje koje može poduzimati okrivljenik.

118. Koliko predstavnika može imati okrivljena pravna osoba ?

- Može imati samo jednog predstavnika.

119. Tko određuje predstavnika okrivljene pravne osobe ?

- Predstavnika određuje tjelo pravne osobe, odnosno osobe koje je zastupaju na
temelju zakona ili drugog akta nadležnog tijela.

120. Utvrdđivanje identiteta predstavnika pravne osobe :

- Predstavnik je punoljetna poslovno sposobna osoba koja zna Hrvatski jezik.

121. Tko čini kazneno djelo prijevare ?

- Čini onaj tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist
dovede nekoga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga
održava u zabludi i time ga navede da na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini
ili ne učini.

122. Tko čini kazneno djelo utaje poreza ili carine ?

- Čini onaj tko s ciljem da on ili druga osoba potpuno ili djelomično izbjegne
plačanje poreza ili carine, predmetima ili drugim činjenicama koje su od utjecaja
na utvrđivanje iznosa porezne ili carinske obveze.

123. Tko čini kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti ?

- Čine službene ili odgovorne osobe koje imaju službene ovlasti te ih koriste protiv
zakona.

124. NADRIPISARSTVO :
- Kazneno djelo NADRIPISARTSTVA čini onaj tko se neovlašteno bavi pružanjem
pravne pomoći uz naplatu.

125. Kazneno djelo krivotvorenja isprava :

- Čini onaj tko obmane drugoga o sadržaju kakve isprave i ovaj stavi svoj potpis na
tu ispravu, držeći da se potpisuje pod kakvu drugu ispravu ili drugi sadržaj.
Također podrazumjeva izradu lažne isprave ili preinačenje prave isprave s ciljem
da se takva isprava uporabi kao prava.

126. Krivotvorenje službene ili poslovne isprave :

- Čini službena ili odgovorna osoba koja u službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili
spis unese neistinite podatke ili svojim potpisom ili službenim pečatom ovjeri
takvu ispravu, knjgu ili spis.

17
 127. Oga je

18