PEDICIJA 1.

Razvoj spediterske djelatnosti pedicija se definie kao spoljno-trgovinska ili samostalna privredna djalatnost, koja se bavi organizacijom otpreme i dopreme robe u meunarodnoj robnoj razmjeni. U svjetu se preko 95% ukupne meunarodne trgovine realizuje preko pediterskih kompanija i drugih logistikih provajdera. 2.Uloga pedicije u meunarodnim robnim tokovima pedicija je logistika djelatnost u sferi planiranja, oblikovanja, organizacije i realizacije robnih tokova i logistikih lanaca. pediter je organizator i realizator procesa otpreme i isporuke robe od poiljaoca do krajnjeg primaoca. Savremena pedicija tei da prua kompletnu i kvalitetnu logistiku uslugu sa ciljem da otpremi i isporui robu po najpovoljnijim uslovima za korisnika odnosno da u potpunosti zadovolji potrebe, zahtjeve i oekivanja korisnika. pedicija, kao savremeni logistiki provajder, je jedna od najvanijih karika u logistikom lancu, koja integrie, koordinira i povezuje razliite uesnike kao to su: poiljalac i primalac robe, transporteri razliitih vidova transporta, skladino pretovarni sistemi, robni terminali, logistiki centri, osiguravajua drutva, carina,inspekcijske slube, dravna administracija i dr. 3.Privredne funkcije pedicije Osnovne privredne funkcije pedicije su : prostorna, vremenska, kvantitativna, kvalitativna, kreditna i marketing funkcija. -Prostorna funkcija pedicije, sastoji se u savlaivanju geografske udaljenosti izmeu proizvoaa i potroaa dobara.Prostorna funkcija pedicije ne podrazumeva samo savlaivanje rastojanja izmeu mjesta proizvodnje i mjesta potronje, nego itav niz poslova i zadataka vezanih za organizaciju: transporta, pretovara i skladitenja robe, pripremu dokumentacije, osiguranja carinskog i inspekcijskog preglada robe i dr. -Vremenska funkcija pedicjije sastoji se u savlaivanju vremenske razlike izmeu proizvodnje i potronje dobara.Ova funkcija je tjesno povezana sa prostornom funkcijom u jednom robnom toku. Rjetko se deava da proizvedena roba direktno, po zavretku proizvodnje, bude isporuena krajnjem potroau. Najee se proizvodi kupuju, otpremaju i transportuju i odatle ponovo otpremaju i isporuuju na trite. pediter vremensku funkciju ostvaruje kroz niz raznovrsnih poslova vezanih za skladitenje robe, odnosno organizaciju i realizaciju procesa prijema, utovara, istovara i pretovara robe, uskladitenja, uvanja, i skladitenja robe. Za vreme uvanja robe, obavlja se i itav niz drugih poslova vezanih za: pakovanje, prepakivanje, sortiranje, obiljeavanje i etiketiranje, doradu,montau proizvoda i dr.Vrlo esto se za vreme mirovanja robe sprovode odreene carinske procedure, inspekcijski pregledi, uzimaju uzorci, sprovodi kvalitativna i kvanititativna kontrola robe.

-Kvantitativna funkcija pedicije sastoji se u ostvarenju odreenih obima robnih tokova u meunarodnoj trgovini, ime se znaajno sniavaju logistiki trokovi i stvaraju pretpostavke za primjenu savremenih tehnologija intermodalnog transporta.pediteri, kroz sabiranje logistikih zahteva u prostoru i vremenu, obezbjeuju ekonominije odvijanje robnih tokova.Tipian primjer za to je organizacija zbirnog transporta. - Kvalitativna funkcija pedicije je direktno vezana za unapreenje kvaliteta logistike usluge u meunarodnim robnim tokovima. Osnovni cilj pedicije je da organizuje i realizuje robne tokove po najpovoljnijim uslovima za korisnika, ime se obezbjeuju visok stepen satisfakcije i lojalnost korisnika. -Kreditna funkcija pedicije je u principu sekundarne prirode.pediter najee kreditira korisnika kroz unapred plaanje logistikih trokova, carinskih dadbina, premija osiguranja i drugih prateih trokova. pediteri ove iste kredite uzimaju od transportera. -Marketing funkcija se sastoji u istraivanju logistikih trita i promociji pediterskih i logistikih usluga. pediteri su u direktnom kontaktu sa korisnicima na tritu, te su marketinke i promotivne aktivnosti vrlo bitne, na samo za pediciju ve i za sve druge uesnike u poslu. 4.Struktura pediterskih poslova Sa stanovita prirode, kompleksnosti i zastupljenosti pediterski poslovi i zadaci se mogu podjeliti na: Osnovne poslove, koji se pojavljuju pri organizaciji i realizaciji robnih i transportnih tokova. To su poslovi vezani za procese ugovaranja, organizacije, realizacije i kontrole logistikih i prateih procesa u meunarodnim robnim tokovima. Specijalne poslove,koji se pojavljuju kao rezultat specifinih zahtjeva korisnika, a koji proizilaze iz odreenih karakteristika robnog toka ili razliitih modaliteta meunarodnog poslovanja, trgovine, pedicije i transporta. 5. Osnovni poslovi pedicije 1.Savetodavni poslovi. Struni savjeti i uestvovanje u pregovorima radi zakljuenja ugovora o prodaji u meunarodnoj trgovini, Informisanje korisnika informacije vezane za transportno tehnoloke, zakonske, ekoloke i druge mogunosti i uslove dopreme ili otpreme robe na razliitim tritima i transportnim pravcima.pediteri svojim korisnicima mogu dati vrlo dragocjene informacije vezane za trokovnu , vremensku i kvalitativnu komponentu isporuke robe. 2.Marketing poslovi Istraivanje logistikih trita Promocija logistikih usluga Odravanje kontakata sa korisnicima i upravljanje odnosima sa korisnicima 2

3. Komercijalni poslovi Prodaja logistikih usluga Izrada i davanje pediterskih i logistikih ponuda 4.Formiranje cjena logistikih usluga(tarifni poslovi) Kalkulacija cjena transporta, skladitenja, pretovara, pakovanja i drugih logistikih usluga vezanih za otpremu i isporuku robe Kalkulacija logistikih trokova, odnosno trokova carinskih i inspekcijskih pregleda, osiguranja i dr. 5. Izrada instradicije Izbor transportnog puta, vida i tehnologije transporta, transportnog sredstva, naina i vremena otpreme i isporuke robe, i dr. 6.Ugovaranje poslova i zakljuivanje ugovora o : Transportu robe Pretovaru (utovaru, istovaru) robe Skladitenju robe Pakovanju robe Formiranju i rasformiranju logistikih jedinica Transportnom osiguranju Inspekcijskom pregledu robe itd. 7. Priprema potrebnih dokumenata Pribavljanje, popunjavanje, kontrola i ispostavljanje: Transportnih dokumenata pediterskih dokumenata Komercijalno trgovakih dokumenata Carinskih dokumenata Inspekcijskih dokumenata Dokumenata osiguranja Bankarskih dokumenata itd. 8.Organizacija otpreme i isporuke robe Prihvat i preuzimanje robe radi otpreme Skladitenje i uvanje robe Pretovar i rukovanje robom Otprema robe razliitim vidovima transporta Isporuka robe na odredite Predaja robe krajnjem korisniku Organizacija zbirnog transporta robe Organizacija sabirno distributivnog transporta Organizacija daljinskog transporta robe u uvozu, izvozu u tranzitu itd.

9. Carinsko posredovanje Podnoenje carinske i druge potrebne dokumentacije Carinski pregled dokumenata i robe Obraun i plaanje uvoznih carinskih dadbina i prateih trokova. 10. Inspekcijski pregled robe Podnoenje zahtjeva i uestvovanje u inspekcijskom pregledu robe: sanitarna,veterinarska,fitopatoloka, radioloka i druga kontrola. 11. Transportno osiguranje robe Osiguranje robe meunarodnim robnim tokovima i pojedinim vidovima transporta: Sklapanje ugovora o osiguranju Pribavljanje dokumenata osiguranja Podnoenje odtetnog zahtjeva Konstatacija i likvidacija tete 12. Finansijski poslovi Meunarodno plaanje Finansijske transakcije i poslovanje Obraun, izdavanje i naplata rauna 6. Specijalni poslovi u pediciji Zahtjeve za ovom vrstom poslova mogu da generiu razliiti faktori kao to su: Razliiti modaliteti meunarodne trgovine i spoljnotrgovinskih poslova, Razliiti zahtjevi u pogledu transformacije robnog toka Fiziko-hemijske karakteristike robe u meunarodnim robnim tokovima Strukturne, prostorne, vremenske i kvalitativne karakteristike meunarodnih robnih tokova Transportno-tehnoloki, zakonski i ekoloki uslovi isporuke robe itd. Pod specijalnim poslovima pedicije najee se podrazumjevaju sledei poslovi: - zakljuivanje ugovora o mjerenju i sortiranju robe i obavljanje tih poslova, - obiljeavanje i etiketiranje proizvoda, - izdavanje garantnih pisama - izdavanje pediterskih potvrda i drugih isprava - zastupanje nalogodavca prema treim licima - ugovorna kontrola kvaliteta i kvantiteta - hranjenje i pojenje ivih ivotinja - sajamski poslovi - selidbeni poslovi - konsignacioni poslovi - lizing poslovi - kreditiranje nalogodavca 4

- finansijski poslovi idr. 7. Struktura agencijskih poslova u transportu Agenti u transportu su pravna ili fizika lica, koja su registrovana za obavljanje agencijskih poslova u ime i za raun nalogodavca ili u svoje ime.Agent obavlja poslove nalogodavca na osnovu posebnog ili opteg ugovora, zastupa nalogodavca na osnovu opte ili posebne punomoi i posreduje izmeu nalogodavca i njegovih suugovaraa. Agenti u transportu obino obavljaju sledee grupe poslova: Pomo i savetodavne usluge nalogodavcu, Ispitivanje trita, poslovi akvizicije i prodaje transportnih, pretovarnih i skladinih kapaciteta, Posredovanje pri ugovaranju i zakljuivanju ugovora o : prevozu robe i putnika, iskorienju transportnih sredstava, kupoprodaji, popravci i remontu prevoznih sredstava, korienju tovarnih jedinica, osiguranju, utovaru, istovaru i pretovaru robe, snabdevanju transportnih sredstava gorivom i potrebnim materijalom i dr. Pomo transporterima, posadi pri prihvatanju i otpremi transportnih sredstava Pomo putnicima pre poetka ili zavretka putovanja Prodaja putnikih karata Ispostavljanje transportne i druge dokumentacije Pomo nalogodavcu pri rjeavanju sporova 8. Tendencije savremenog razvoja pedicije Od velikih pedicija razvili su se logistiki provajderi, kao specijalizovane kompanije, iji je cilj da pruaju kompletnu logistiku uslugu, i da od korisnika preuzmu sve logistike aktivnosti.Dananje svjetske pedicije uglavnom posluju kao savremeni logistiki provajderi. pediter, kao logistiki provajder objedinjuje veliki broj logistikih i prateih aktivnosti, kao to su: pedicija, transport, skladitenje, pretovar, osiguranje, carinjenje, ugovorna kontrola kvantiteta i kvaliteta robe, pakovanje, signiranje, brojanje, obiljeavanje i dr. Korisnik logistike potrebe i zahtjeve moe realizovati i zadovoljiti na tri karakteristina naina : Da samostalno, u sopstvenoj reiji, planira, organizuje i realizuje sve usluge. Da za odreene aktivnosti, angauje specijalizovane nosioce logistikih usluga Da kompletno planiranje, upravljanje, organizaciju i realizaciju toka prepusti specijalizovanim nosiocima logistikih usluga. Sve do osamdesetih godina prolog vijeka veina korisnika se bazirala na tzv. Insourcing strategiji, gdje su samostalno obavljali logistike aktivnosti uz minimalno angaovanje nosilaca usluga sa strane . Danas se vei broj korisnika opredjeljuje za outsoursing strategiju, tj. fokusiranje panje na osnovu djelatnosti, a za segmente poslovanja koji nisu u glavnim kompetencijama kompanije, angauju se profesionalna preduzea. LOGISTIKI PROVAJDERI su visoko profesionalne i kompetentne kompanije, koje su sposobne da ponude i prue kompletnu logistiku uslugu i u potpunosti zadovolje sve logistike zahtjeve korisnika.

3PL PROVAJDERI u okviru outsourcing strategije, su eksterna preduzea koja od korisnika preuzimaju organizaciju, upravljanje i realizaciju kompletnih logistikih lanaca ili odreenih procesa u lancu. Korisnici , najee, 3PL provajderima poveravaju logistike zadatke : pedicije, transporta, skladitenja, pretovara, izbora transportnih sredstava, pakovanja, upravljanja zalihama,pribavljanja i popunjavanja potrebne dokumentacije, provere i plaanja rauna, i dr. 9. Osnovni pojmovi u pediciji Glavni pediter je pravno ili fiziko lice koje je sa nalogodavcem zakljuilo ugovor o pediciji, odnosno otpremi i isporuci robe.Glavni pediter oblikuje, organizuje i realizuje meunarodne robne tokove. Meupediter je fiziko ili pravno lice na koga glavni pediter prenosi dio svojih poslova, zbog nemogunosti da lino obavi sve preuzete poslove.To su poslovi u inostranstvu vezani za :otpremu robe, prevoz robe na odreenim relacijama, regulisanje pravnih pitanja, prijem i isporuka robe krajnjim korisnicima. Podpediter u cjelosti obavlja poslove pedicije vezane za realizaciju odreenog robnog toka.Kada glavni pediter nema mogunosti da organizuje odreeni robni tok, on kompletne poslove preputa podpediteru. Vozar je pravno ili fiziko lice koje realizuje proces prevoza robe (eljeznicom, drumskim vodenim ili vazdunim transportom ). Komisionar je pravno ili fiziko lice koje radi u svoje ime i za tui raun. Agent je pravno ili fiziko lice koje radi u tue ime i za tui raun. Zakljuuje ugovor sa treim licima u ime svog nalogodavca i za njegov raun. Nalogodavac je pravno ili fiziko lice za koje pediter prua logistike usluge(industrija, trgovina, idr.) 10. Poloaj pedicije u meunarodnom pravno privrednom sistemu U meunarodnom privrednom pravu razlikuju se tri sistema, koja definiu peditersku djelatnost i to: anglosaksonski, njemaki i francuski. Poslednja dva se esto svrstavaju u tzv. Evropski sistem. 11. Poloaj pedicije u anglosaksonskom pravnom sistemu U anglosaksonskom sistemu, pediter se definie kao agent, koji radi u tue ime i za tui raun. On zakljuuje ugovore sa treim licima po nalogu i za raun svog nalogodavca.U SAD postoji dva tipa pediterskih kompanija. Prvi tip su kopneni pediteri koji se bave organizacijom sabirno distributivne funkcije,.Drugi tip su pediterske kompanije koje su smjetene u pomorskim lukama i bave se sklapanjem ugovora o prevozu robe u linijskoj plovidbi , odnosno organizacijom otpreme i dopreme robe pomorskim transportom. 12. Poloaj pedicije u evropskom pravnom sistemu U evropskom pravnom sistemu pediter se tretira kao komisionar, tj. radi u svoje ime a za tui raun, tj. za raun svoga nalogodavca.pediterski poslovi spadaju u podvrstu komisionih poslova. Prema njemakom pravnom sistemu, pediter odgovara za izbor vozara i drugih uesnika, s kojima je pri izvrenju nalogodaveve dispozicije sklopio ugovor, ali ne odgovara za njihov rad. pediter odgovara nalogodavcu samo ako vozara 6

ili drugog izvrioca poslova nije izabrao s panjom. pediterova odgovornost prestaje u trenutku kada je robu predao vozaru. pediter ne odgovara za eventualnu tetu do koje je dolo tokom prevoza, jer je vozar duan nadoknaditi tetu. pediter odgovara za izbor meupeditera, ali ne odgovara za njegov rad. pediter nije duan nadoknaditi tetu, koja je nastala krivicom meupeditera, ali je obavezan obezbjediti mu potrebna dokumenta za korienje njegovih odtetnih prava prema meupediteru.pediter odgovara i za izbor i za rad podpeditera. Ovo ne vai ako je nalogodavac sam izabrao podpeditera.Prema francuskom pravnom sistemu pediter ima veu odgovornost u odnosu na njemako zakonodavstvo.pediter je odgovoran i za izbor i za rad vozara.On je odgovoran za tetu koja je nastala na robi tokom prevoza, a oslobaa se odgovornosti ako je teta nastala zbog vie sile. pediter odgovara za izbor i za rad maupeditera. pediter je duan nalogodavcu nadoknaditi tetu, koja je nastala krivicom meupeditera. pediter je odgovoran za izbor i za rad podpeditera. Meunarodni pediter u evropskom pravnom sistemu ima tri statusa: Status agenta Status komisionara Status samostalnog privrednog subjekta 13. pediterska udruenja ( razlozi i oblici udruivanja) Meu najznaajnijim razlozima udruivanja su: Unapreenje djelatnosti Zatita zajednikih interesa profesije Zajedniki nastupi pred dravnim organima i drugim udruenjima Razvijanje dobrih poslovnih odnosa Ureivanje uslova za bavljenje profesijom Spreavanje nelojalne konkurencije i monopola itd. Mogu se izdvojiti tri nivoa udruivanja pediterskih preduzea Nacionalna i poslovna udruenja Regionalna- vienacionalna udruenja Meunarodni savez pediterskih udruenja Nacionalna udruenja peditera prave i izdaju opte uslove poslovanja kojima reguliu pravni poloaj, prava i obaveze peditera, nalogodavaca i drugih uesnika spoljnotrgovinskog poslovanja. Na nivou udruenja moe biti definisana zajednika poslovna politika; zajednika obrada trita; zajedniko planiranje;uzajamno obavetavanje. 14. Meunarodni savez pediterskih udruenja fiata savez FIATA je meunarodni savez pediterskih udruenja. Osnovana je u Beu, 1926.godine. Sjedite FIATA je u Cirihu, u vajcarskoj. Pokriva priblino oko 40 000 pediterskih i logisitikih firmi. Ciljevi FIATA saveza su : Bolja saradnja nacionalnih udruenja peditera Standardizacija postupaka, procedura, obrazaca i usluga koje pruaju pedicije Pruanje pomoi u oblasti profesionalne obuke i usavravanja kadrova Razmjena iskustava i poslovnih veza 7

Zatita interesa peditera Upoznavanje privrede i javnosti sa uslugama koje prua pedicija

Organizaciona struktura FIATA saveza Rad saveza obavlja se kroz aktivnosti Generalne skuptine, Upravnog odbora, savetodavnog tjela i radne grupe. Generalna skuptina odluuje o najvanijim pitanjima vezanim za Organizaciju i struku i bira ostale organe. Upravni odbor, sekretarijat i Predsednik vode organizaciju, operativno.Instituti se bave tehnikim pitanjima vezanim za pojedine oblasti. Postoje tri instituta: - institut za avio pediciju - institut za carinska pitanja, - institut za multimodalni transport Pitanjima koja se odnose na cijelu profesiju bave se savetodavna tijela: Savetodavno tijelo za opasne materije Savetodavno tijelo za informacione tehnologije Savetodavno tijelo za pravna pitanja Savetodavno tijelo za odnose sa javnou Savetodavno tijelo za profesionalnu obuku i usavravanje. FIATA lanovi mogu biti : Nacionalna udruenja Grupni lanovi Individualni lanovi Poasni lanovi Nacionalna udruenja su organizacije koje predstavljaju cjelokupni pediterski sektor jedne zemlje. Grupni lanovi mogu biti: Meunarodne organizacije koje predstavljaju pediterske grane grupe zemalja Meunarodne pediterske grupe koje zastupaju iste ili sline interese pred FIATA Meunarodna udruenja iji su lanovi aktivni samo u pod sektorima pediterske grane. Individualni lanovi Individualni lanovi su pediterska preduzea ili pravni entiteti blisko povezani sa pediterskom industrijom. Poasni lanovi Poasni lanovi su osobe koje su bile od naroite koristi FIATA savezu ili pediterskoj industriji uopte. 15. Meunarodni uslovi isporuke robe incoterms 2000 Pojam incoterms ini skup meunarodnih pravila za tumaenje uslova isporuke robe u meunarodnoj trgovini i to pre svega kod ugovora o prodaji.Zvanini naziv je Meunarodna pravila za tumaenje trgovinskih uslova. 16. Ciljevi i svrha incoterms a Incoterms daje jedinstveno tumaenje termina i eliminie mogunost razliitih tumaenja u razliitim zemljama, to dovodi do nesporazuma, sporova i parnica uz gubitak vremena

i novca. Primjenom Incoterma pravila, jasno se definiu odgovarajue obaveze ugovornih strana i smanjuje rizik pravnih nesporazuma i komplikacija. Osnovni cilj Incoterms-a je stvaranje standardnog, istovjetnog tumaenja ugovornih trgovinskih termina i uslova isporuke robe. Svrha Incotermsa je da se obezbjedi paket meunarodnih pravila za tumaenje najee korienih trgovakih termina u meunarodnoj trgovini.Incoterms standardizuje ugovornu praksu i omoguava prodavau i kupcu, u meunarodnoj trgovini da: Koriste opte rjei Da se saglase o znaenju tih rijei Da izbjegnu nesporazume i razliita tumaenja u njihovoj upotrebi Incoterms 2000 uzima u obzir novonastale slobodne carinske zone, vee koritenje elektronskih komunikacija u poslovnim transakcijama, i izmjene u tehnologiji i organizaciji transporta robe.U Incotermsu 2000 izvrene su znaajne izmjene u dva podruja : carinjenje i plaanje carina prema FAS i DEQ paritetima i obaveze utovara i istovara prema FCA paritetima. 17. Podruje primjene incoterms pariteta isporuke Primjena Incoterms-a ograniena je na pitanja koja se odnose na prava i obaveze prodavca i kupca u pogledu uslova isporuke kupljene robe. Uslovi isporuke ukazuju ugovornim stranama ta treba da ine u pogledu obaveza: Isporuke i predaje robe Organizacije i realizacije logistikih procesa Pripreme i obezbjeenje potrebne dokumentacije Izvoznog i uvoznog carinjenja robe Osiguranja robe Podjele trokova i rizika izmeu ugovornih strana. Incoterms je samo skup pravila za tumaenje uslova isporuke robe, a ne i drugih uslova u prodajnom ugovoru.Termini iz Incoterms-a su sastavni dio prodajnog ugovora, a ne nekih drugih ugovora kao to su ugovori o prevozu, pretovaru, skladitenju i sl. Incoterms rjeava sluajeve proistekle iz niza obaveza, kao npr. Obaveza prodavca da robu stavi na raspolaganje kupcu ili je preda prevozniku radi prevoza ili je isporui na odredite, kao i obaveza podjele rizika izmeu ugovornih strana u ovim sluajevima. Incoterms se bavi i obavezama carinjenja robe za izvoz i uvoz, pakovanjem robe, obavezom kupca da preuzme isporuku, obavezom obezbjeenja dokaza o uredno ispunjenim odgovarajuim obavezama i dr. Incoterms se ne bavi sledeim elementima prodajnog ugovora : Ne prenosi vlasnika prava na robu Ne oslobaa obaveza i izuzea od odgovornosti u sluaju nepredvienih dogaaja Ne ublaava posledice krenja drugih elemenata prodajnog ugovora Ne rjeava obaveze prodavca i kupca, osim onih vezanih za isporuku i predaju robe Incoterms se ne bavi posledicama raskida prodajnog ugovora ili drugih sporova koji se ne odnose na isporuku robe. Pravila Incoterms-a se ne mogu primjenjivati u ugovorima o prodaji koji za predmet imaju nematerijalna dobra. 9

Prilikom primjene Incoterms-a moe se pojaviti niz problema koji su posledica: Nedosledne trgovake prakse Nedovoljno preciznih termina iz Incoterms-a Razliitih i nedovoljno jasnih varijacija kljunih rjei Pogrenog izbora termina i dr. 18. Struktura Incoterms-a Svi termini Incoterms-a grupisani su u etiri kategorije( E,C,F,D). Incoterms pariteti predstavljeni su kroz trinaest skraenica, od kojih se svaka sastoji od tri slova.Svaka od 13 Incoterms klauzula daje odgovore na sledea pitanja: Gdje je mjesto isporuke robe Ko je obavezan da organizuje i realizuje logistike procese Koju dokumentaciju pribavlja prodavac, a koju kupac Ko ima obavezu prevoza robe Ko vri izvozno, a ko uvozno carinjenje Kada se prenosi rizik i osiguranje sa prodavca na kupca Pariteti iz E, F, C grupe odnose se na otpremu, dok se pariteti D grupe odnose na prispee.To znai da se prema E, F ,C paritetima isporuka vri u zemlji prodavca, dok kod D klauzula prodavac predaje robu kupcu u zemlji kupca. Izbor transportne klauzule zavisie od vrste robe, naina transporta, kao i ciljeva koje ugovorne strane ele da postignu sa stanovita najefikasnije realizacije ugovorenog posla. Grupa E - Mjesto otpreme Podrazumjeva minimalne obaveze za prodavca pri isporuci robe, odreuje polazite, odnosno otpremu robe. Ova grupa sadri samo jedan paritet: EXW Ex Works -FRANKO FABRIKA ( ugovoreno mjesto) za svaki vid transporta. Franko fabrika znai da prodavac izvrava svoju obavezu kada robu stavi na raspolaganje kupcu u svojim prostorijama, neocarinjenu i neutovarenu na bilo koje prevozno stredstvo. Po ovom paritetu kompletnu isporuku organizuje kupac.Trokovi, rizici i dokumenta koja se odnose na robu, sa prodavca se prenose na kupca, kada prodavac robu preda na raspolaganje kupcu u svojim prostorijama. Najvanije obaveze prema EXW paritetu za: Prodavca : da isporui robu u odgovarajuoj ambalai i da je stavi na raspolaganje kupcu u svom objektu Kupca : da plati cjenu u skladu sa ugovorom o prodaji, da preuzme robu od prodavca iz njegovog objekta i uini sve kako bi se roba otpremila, na svoj troak i rizik, do njenog odredita. Kritine take kod EXW pariteta : Prevoz organizuje kupac Rizik prelazi sa prodavca na kupca kada je roba na raspolaganju kupcu Trokovi prelaze sa prodavca na kupca kad je roba na raspolaganju kupcu. Grupa F Osnovni prevoz nije plaen

10

Ova grupa oslobaa prodavca od ugovaranja i plaanja prevoza i osiguranja robe. Prodavac je u obavezi da u ugovorenom mjestu otpreme stavi na raspolaganje i preda robu prevozniku, kojeg je izabrao kupac. Prodavac ima obavezu da utovari robu na prevozno stredstvo koje je angaovao kupac samo u sluaju kada su prostorije prodavca naglaene kao mjesto otpreme. Izvozno carinjenje vri prodavac.U okviru grupe F nalaze se tri pariteta isporuke ( FCA, FAS, FOB). FRANKO PREVOZNIK - (FCA) znai da prodavac isporuuje robu na mjestu koje je imenovao kupac. Isporuka se smatra izvrenom kada je roba utovarena na prevozno sredstvo kupca i kada je roba stavljena na raspolaganje kupcu neistovarena sa prevoznog sredstva prodavca. Najvanije obaveze prema FCA paritetu za: Prodavca : da isporui robu kupcu na naznaeno mjesto, da ispuni sve formalnosti oko izvoznog carinjenja i da obezbjedi pismeni dokaz da je roba isporuena prevozniku. Kupca : da odredi prevoznika, da potpie ugovor o prevozu robe i plati vozarinu. Kritine take kod FCA pariteta : Prevoz organizuje kupac ili prodavac u ime kupca Rizik prelazi sa prodavca na kupca kada je roba isporuena prevozniku na naznaenom mjestu Trokovi prelaze sa prodavca na kupca kada je roba isporuena prevozniku na naznaenom mjestu FAS- Franko uz bok broda, samo za pomorski i rjeni transport To znai da prodavac ispunjava svoju obavezu isporuke kada robu postavi uz bok broda u imenovanoj luci otpreme. Kupac od tog trenutka snosi sve trokove i rizike od gubitka ili oteenja. Najvanije obaveze prema FAS paritetu za: Prodavca : da isporui i dopremi robu uz bok broda u naznaenoj otpremnoj luci , da naprevi potvrdu o otpremljenoj robi, da ispuni sve carinske formalnosti pri izvozu robe. Kupca : da odredi prevoznika ,da potpie ugovor o prevozu robe i plati vozarinu; da snosi sve rizike kada mu je isporuena roba. Kritine take kod FAS pariteta : Prevoz organizuje kupac Rizik prelazi sa prodavca na kupca kada je roba isporuena uz bok broda Trokovi prelaze sa prodavca na kupca kada je roba isporuena uz bok broda FOB Franko brod, koristi se samo za pomorski i rjeni transport To znai da prodavac ispunjava svoju obavezu isporuke kada isporui robu preko ograde broda u imenovanoj luci otpreme. FOB paritet zahtjeva da prodavac obavi izvozno carinjenje robe. Najvanije obaveze prema FOB paritetu za : Prodavca: da isporui robu sa prelaskom preko palube broda, u naznaenoj otpremnoj luci, da obavi sve formalnosi oko carinjenja robe za izvoz ; da podnese dokaz o otpremljenoj robi naznaenom prevozniku; da plati sve trokove utovara robe na uobiajen nain pod uslovom da ti trokovi nisu uraunati u vozarinu. 11

Kupca : da odredi prevoznika da potpie ugovor o prevozu robe i da plati vozarinu ; da plati sve trokove istovara, pod uslovom da nisu uraunati u vozarinu. Kritine take kod FOB pariteta: Prevoz organizuje kupac Rizik prelazi sa prodavca na kupca kad roba pree ogradu broda Trokovi prelaze sa prodavca na kupca kad roba pree ogradu broda GRUPA C Osnovni prevoz plaen Prodavac ima obavezu da ugovori uobiajeni prevoz i snosi trokove vozarine do naznaenog mjesta opredjeljenja. Isporuka robe po C klauzulama vri se u zemljama otpreme.Kod C klauzula rizik za robu prelazi sa prodavca na kupca jo u zemlji otpreme. U grupi C nalazi se etiri pariteta isporuke (CFR, CIF, CPT, CIP ). CFR Troak i vozarina , samo za pomorski i rjeni transport. Prodavac isporuuje robu preko ograde broda u naznaenoj otpremnoj luci.Prodavac mora da snosi trokove i vozarinu potrebnu da robu dopremi u imenovanu luku odredita, ali rizik od gubitka ili oteenja robe kao i svi dodatni trokovi koji nastaju nakon to je roba isporuena, prelaze sa prodavca na kupca. Najvanije obaveze prema CFR paritetu za: Prodavca : da isporui robu sa prelaskom preko palube broda, u naznaenoj otpremnoj luci ; da obavi sve formalnosti oko carinjenja robe za izvoz ; da sklopi ugovor o prevozu robe o vlastitom troku; da podnese dokaz o otpremljenoj robi naznaenom prevozniku ; da plati sve trokove utovara robe na uobiajen nain pod uslovom da ti trokovi nisu uraunati u vozarinu. Kupca : da preuzme isporuenu robu i primi je od prevoznika, i da plati predvienu cjenu ; da plati sve trokove istovara, pod uslovom da nisu uraunati u vozarinu. Kritine take kod CFR pariteta : Prevoz organizuje prodavac Rizik prelazi sa prodavca na kupca kad roba pree ogradu broda u luci otpreme Trokovi prelaze sa prodavca na kupca u odredinoj luci; kupac plaa one trokove za koje nije odgovoran prodavac po ugovoru o prevozu. CIF Troak, osiguranje i vozarina- za pomorski i rjeni transport Znai da je prodavac isporuio robu kada je roba prela ogradu broda u luci otpreme. Prodavac mora da plati trokove i vozarinu dopreme robe u imenovanu odredinu luku, ali rizik od gubitka ili oteenja robe, kao i drugi dodatni trokovi, nakon isporuke robe, prenose se s prodavca na kupca kada roba pree ogradu broda u otpremnoj luci. Po CIF paritetu prodavac mora ugovoriti i platiti pomorsko osiguranje koje pokriva rizik od gubitka ili oteenja robe u toku prevoza. Najvanije obaveze prema CIF paritetu za : Prodavca : isti uslovi kao i za CFR paritet isporuke; da obezbjedi ugovorom pomorsko osiguranje robe tokom njenog prevoza. Kupca: isti uslovi kao i za CFR ; da preuzme isproruenu robu kada mu je priloen dokaz o plaenom pomorskom osiguranju robe. Kritine take kod CIF pariteta : 12

Prevoz i osiguranje organizuje prodavac Rizik prelazi sa prodavca na kupca kad roba pree ogradu broda u luci otpreme Trokovi prelaze sa prodavca na kupca u odredinoj luci; kupac plaa one trokove za koje nije odgovoran prodavac po ugovoru o prevozu.

CPT vozarina plaena do kod svih vidova transporta Znai da prodavac isporuuje robu prevozniku koga je sam odabrao. Trokovi prelaze sa prodavca na kupca u imenovanom mjestu odredita.Kupac snosi sve rizike i sve druge trokove koji nastaju nakon to je roba predata prevozniku. Najvanije obaveze prema CPT paritetu za: Prodavca: da sklopi ugovor o prevozu robe i plati vozarinu za naznaeno odredino mjesto ; da isporui robu ugovorenom prvom prevozniku ; da obavi sve formalnosti za carinjenje robe za izvoz; da daje trgovaku fakturu i sve druge potrebne dokaze za prevoz robe na uobiajen nain Kupca : da prihvati i preuzme isporuenu robu i primi je od prvog prevoznika na odreenom mjestu, da dobije kupovnu fakturu. Kritine take kod CPT paariteta: Prevoz organizuje prodavac Rizik prelazi sa prodavca na kupca kad je roba isporuena prevozniku Trokovi prelaze sa prodavca na kupca u mjestu odredita; kupac plaa one trokove za koje nije odgovoran prodavac po ugovoru o prevozu. CIP Vozarina i osiguranje plaeni do za sve vidove transporta Znai da kupac snosi sve rizike i sve druge trokove koji nastanu nakon isporuke robe. Prodavac takoe mora da obezbjedi kupcu osiguranje protiv rizika za gubitak ili oteenja robe tokom prevoza. Prodavac zakljuuje ugovor o osiguranju i plaa premiju osiguranja. Najvanije obaveze prema CIP paritetu za: Prodavca : isti uslovi kao i za CPT ; da ugovorom obezbjedi pomorsko osiguranje robe tokom njenog prevoza. Kupca : isti uslovi kao i za CFR; da prihvati isporuenu robu i da je primi od prvog prevoznika, te da dobije kupovnu fakturu, ugovor o osiguranju. Kritine take kod CIP pariteta: Prevoz i osiguranje organizuje prodavac Rizik prelazi sa prodavca na kupca kad je roba isporuena prevozniku Trokovi prelaze sa prodavca na kupca u mjestu odredita, kupac plaa one trokove za koje nije odgovoran prodavac po ugovoru o prevozu. GRUPA D odreuje odredite mjesto isporuke To je grupa prispjea, poto je isporuka, izvrena kada se roba dopremi na odredite kupca ili u dogovoreno mjesto na granici sa zemljom uvoza.Prodavac ima obavezu prevoza robe i plaanja trokova vozarine do naznaenog mjesta, ali bez obaveza osiguranja robe. Prodavac ima obavezu plaanja izvoznih dadbina i izvoznog carinjenja.

13

DAF - isporueno na granici,- svi vidovi transporta Znai da prodavac ispunjava svoju obavezu isporuke kada robu stavi na raspolaganje kupcu na prevoznom sredstvu, neistovarenu, izvozno ocarinjenu, ali neocarinjenu za uvoz, na imenovanoj taki i mjestu na granici, ali pre carinske linije susjedne zemlja.

Najvanije obaveze prema DAF paritetu za: Prodavca: da isporui robu, ocarinjenju za izvoz i stavljenu na raspolaganje na prevoznom sredstvu u naznaenoj taki i mjestu na granici; da kupcu preda sve dokumente koji e mu omoguiti da preuzme robu na carini i ostale uobiajene dokaze za direktni prevoz. Kupca : da prihvati robu kad je ona isporuena u naznaenom odredinom mjestu; da plati prevoz od naznaene take na granici; da obavi sve formalnosti u vezi sa uvozom robe. DES Isporueno Franko brod za pomorski i rjeni transport Znai da prodavac ispunjava svoju obavezu isporuke kada robu stavi na raspolaganje na brod u imenovanoj odredinoj luci, uvozno neocarinjenu.Prodavac snosi sve trokove i rizike vezane uz dopremu robe u imenovanu odredinu luku do istovara robe iz broda. Najvanije obaveze prema DES paritetu za : Prodavac: da isporui robu i stavi je na raspolaganje kupcu na palubi broda u naznaenoj odredinoj luci i da plati odreenu vozarinu; da ocarini robu za izvoz; da preda sve dokumente koji e omoguiti dalju otpremu robe, posebno transportne dokumente. Kupca: da prihvati pa istovari robu kada je ona isporuena u naznaenom odreditu mesta; da ocarini robu za uvoz. Kritine take kod DES pariteta : Prevoz organizuje i plaa prodavac Rizik prelazi sa prodavca na kupca kad je roba stavljena na raspolaganje kupcu na brodu Trokovi prelaze sa prodavca na kupca kad je roba stavljena na raspolaganje kupcu na brodu DEQ Isporueno Franko obala za pomorski i rjeni transport Znai da prodavac ispunjava svoju obavezu isporuke kada robu stavi na raspolaganje kupcu, na obalu u imenovanoj odredinoj luci.Prodavac snosi trokove i rizike koji nastaju dopremom robe do imenovane odredine luke i istovarom robe na obalu.Kupac je duan da uvozno ocarini robu na obalu. Najvanije obaveze prema DEQ paritetu za: Prodavca : da isporui robu i stavi je na raspolaganje kupcu na obalu u naznaenoj odredinoj luci i da plati trokove istovara; da ocarini robu za izvoz; da preda sve dokumente koji e omoguiti kupcu da preuzme robu.

14

Kupca : da prihvati i preuzme robu na obali ; da snosi sve trokove za vaenje uvozne dozvole i drugih slubenih odobrenja i da obavi sve carinske formalnosti potrebne za uvoz robe. Kritine take kod DEQ pariteta: Prevoz organizuje i plaa prodavac Rizik prelazi sa prodavca na kupca kad je roba stavljena na raspolaganje kupcu na obali Trokovi prelaze sa prodavca na kupca kad je roba stavljena na raspolaganje kupcu na obali DDU Isporueno neocarinjeno svi vidovi transporta Znai da prodavac isporuuje robu kupcu uvozno neocarinjenu i neistovarenu sa prevoznog sredstva na imenovanom mjestu odredita. Prodavac snosi trokove i rizike dopreme robe do odredita, osim eventualnih dadbinaza uvoz u zemlju odredita.Takve dadbine idu na teret kupca. Najvanije obaveze prema DDU paritetu za : Prodavca: da isporui robu kupcu, neocarinjenu za uvoz i neistovarenu u naznaenom odredinom mjestu; da preda sve dokumente koji e omoguiti kupcu da preuzme robu na odreenom mjestu. Kupca : da prihvati i preuzme neistovarenu robu u naznaenom odredinom mjestu; da obavi sve formalnosti za carinjenje robe. DDP Isporueno ocarinjeno svi vidovi transporta Znai da prodavac isporuuje robu kupcu uvozno ocarinjenu, neistovarenu sa prevoznog sredstva, na imenovanom mjestu odredita. Prodavac snosi sve trokove i rizike koji nastaju dopremom robe, ukljuujuidadbine za uvoz u zemlju odredita. DDP predstavlja maksimalne obaveze prodavca. Najvanije obaveze prema DDP paritetu za : Prodavca : da isporui robu kupcu, neistovarenu u naznaenom odredinom mjestu ;podmiriti sve carinske dadbine; dati sva dokumenta koja e omoguiti kupcu da preuzme robu na odreenom mjestu. Kupca : da prihvati i preuzme neistovarenu robu u naznaenom odredinom mjestu. Kritine take kod DDP pariteta: Prevoz organizuje i plaa prodavac Rizik prelazi sa prodavca na kupca kad je roba stavljena na raspolaganje kupcu Trokovi prelaze sa prodavca na kupca kada je roba stavljena na raspolaganje kupcu 19. Obaveze prodavca i kupca Obaveze prodavca : A1. isporuka robe u skladu sa ugovorom A2. dozvole, odobrenja i formalnosti A3. ugovori o prevozu i osiguranju A4. isporuka A5. prelaz rizika 15

A6. podjela trokova A7. obavjetenje kupca A8. dokaz o isporuci, transportnim dokumentima A9. kontrola ambalaa, obeleavanje A10. ostale obaveze Obaveze kupca : B1. plaanje cjene, B2. dozvole, odobrenje i formalnosti,B3. ugovori o prevozu i osiguranju, B4. preuzimanje robe, B5. prelaz rizika, B6. podjela trokova, B7. obavjetenje prodavca, B8. dokaz o isporuci, B9. kontrola robe, B10. ostale obaveze 20. Marketing funkcija u pediciji Marketing koncept pediterskog preduzea mora da obuhvati sledee procese: istraivanje marketinga, marketing predvianje, selekciju i izbor logistikih trita i definisanje marketing strategije. Istraianje marketinga obuhvata istraivanje: logistikih trita, logistikih usluga, promocije i promotivnih aktivnosti, naina prodaje i prodajnih cjena. Sam proces istraivanja marketinga obuhvata vie faza, kao to su: definisanje problema i ciljeva istraivanja, utvrivanje izvora informacija, razvoj strategije uzrokovanja, utvrivanje metoda prikupljanja podataka, obrada i analiza podataka, prezentacija rezultata itd. Podaci u istraivanju marketinga mogu da se prikupljaju na razliite naine i uz pomo razliitih metoda : metod ispitivanja, metod posmatranja i eksperimentalni metod. Selekcija i izbor logistikog trita obuhvata etiri osnovne faze :grupisanje, filtriranje, komparativnu analizu i segmentaciju trita. Marketing strategija predstavlja integralni dio opte strategije pediterskog preduzea, a podrazumjeva adekvatan nain razvoja i poslovanja u skladu s trinim okolnostima, mogunostima, slabostima i uslovima.Marketing cilj svakog nosioca logistike usluge je da zadovolji zahteve korisnika, obezbjedi odgovarajue trino uee, povoljan konkurentski poloaj i dugoroni profit. Najpoznatije marketing strategije su: Konkurentski orijentisana marketing strategija, strategija diferenciranja usluga, strategija pozicioniranja, strategija segmentacije, strategija odnosa sa korisnicima idr. 21. Akvizicija U pediciji, pod pojmom akvizicije podrazumjevaju se aktivnosti oko uspostavljanja, njegovanja i odravanja poslovnih veza i sklapanje poslova sa komitentima. Cilj je da pediter pridobije to vie korisnika i komintenata na tritu. Ova sluba odrava redovne kontakte sa ostalim slubama i organizacionim jedinicama unutar preduzea. Akviziter mora dobro da poznaje pediterski posao.To mora biti sposobna, komunikativna, kompletna linost u dobroj psihikoj i fizikoj kondiciji.Da bi pikupio informacije od poslovnog znaaja, koristi i sve druge relevantne izvore informacija, kao to su: Izvozno-uvozna preduzea, preduzea koja zastupaju meunarodne i domae firme, privredne komore, razliita udruenja i grupacije,meunarodne pediterske i spoljnotrgovinske kompanije, transportna preduzea i agenti, logistiki centri, dravne ili vladine institucije, banke i osiguravajua drutva itd. 22. Ponuda pediterskih usluga 16

Ponuda je pismeno ili usmeno nuenje materijalnih i uslunih proizvoda uz odreene uslove. Ponuda pediterskih usluga predstavlja odreene logistike usluge ija struktura, kvalitet i cjena su usmjereni na zadovoljenje potreba i zahtjeva korisnika na tritu. Usluge su usmjerene na realizaciju i transformaciju robnih, transportnih, informacionih i finansijskih tokova. Ponuda pediterskih usluga moe se dati : Na osnovu konkretnog zahtjeva korisnika (zahtjev moe biti javan ili direktan) Bez konkretnog zahtjeva, gdje pedicija nudi korisnicima odreenu paletu usluga Sa stanovita obaveznosti korisnika i nosioca pediterske usluge ponuda moe biti : Obavezna, vrsta, neopoziva gdje korisnik ima pravo odluivanja o prihvatanju ili odbacivanju ponude, a nosilac se mora pridravati ponuenih obaveza koje je korisnik prihvatio Neobavezna ukoliko je to navedeno u samoj ponudi Sa stanovita oblika i sutine pediterska ponuda moe biti: Ponuda kompletne logistike usluge sa jedinstvenom cjenom za kompletnu uslugu.U cjenu su uraunati trokovi svih logistikih usluga (utovara, transporta, skladitenja, pakovanja, itd.) Ponuda sadri pojedinane stavke za svaku uslugu gdje se navodi vrsta usluge i cjena za tu uslugu. U prvom sluaju korisnik dobija jasne i vrste cjene izraene po jedinici proizvoda, to mu omoguava da na bazi te cjene formira i cjenu samog proizvoda. Kod drugog sluaja korisnik moe preuzeti na sebe obavezu da pronae ili odlui o nosiocu odreenih usluga i da to direktno plati onome ko prua uslugu. Ponuda kompletne usluge po tzv.forfaitnom stavu ima niz prednosti: Korisnici unapred znaju koliko e ih kotati logistike usluge pediter korisniku na vrijeme dostavlja fakturu tako da korisnik moe na vrijeme okonati odreeni posao. Sadraj pediterske ponude Struktura usluga sa cijenama za svaku uslugu Paualna cijena za tano odreen paket usluga Eventualno stepenovana cijena usluga prema obimu posla Vrijeme trajanja ponude Uslovi za produetak vremena trajanja ponude Naini i uslovi plaanja nadoknade za obavljene usluge. Kroz ponudu je neophodno precizirati obaveze u pogledu potovanja i odravanja rokova otpreme i dopreme robe, u pogledu blagovremene dostave transportnih sredstava i obezbjeenja usluga transporta, skladitenja, pretovara i dr. na kompletnom transportnom lancu. Da bi pedicija formirala kompletnu i kvalitetnu ponudu potrebno je raspolagati sledeim podacima: vrsta robe koja je predmet isporuke, pojavni oblik robe, nain pakovanja, tovarne jedinice, mjesto iz koga se roba otprema i mjesto gdje se roba doprema, koliina robe, rok otpreme i dopreme robe. Potrebno je znati kakvi su zahtjevi za osiguranjem robe, da li su definisani pariteti isporuke, da li je odreen transportni put, vid transporta i transportno sredstvo, kakvi su zahtjevi za carinskom, transportnom i 17

prateom dokumentacijom, kakvi su zahtjevi za inspekcijskim pregledom i kontrolom robe, specifini zahtjevi za transportom. Kalkulacija cjena pediterskih usluga Kalkulacija trokova obuhvata vie trokovnih kategorija kao to su: Trokovi transporta Trokovi intermodalnog transporta Trokovi pretovara i skladitenja robe Trokovi pakovanja, prepakivanja i obiljeavanja robe Trokovi osiguranja robe Trokovi carinskog i inspekcijskog pregleda robe Trokovi pribavljanja i obezbjeenja transportne, carinske i druge dokumentacije Trokovi za pribavljanje i ispostavljanje razliitih uvjerenja i potvrda Trokovi posrednika i drugih uesnika u logistikom lancu Trokovi obavljanja specifinih zahtjeva robe (smrzavanje, doleivanje, zagrevanje, pojenje, hranjenje itd) Naknada za rad pedicije odnosno pediterske usluge 23. Formiranje cjena logistikih usluga u pediciji Mogue je bazirati na jednom od dva karakteristina pristupa: - trini pristup - koji podrazumjeva marketing istraivanje cjena na logistikom tritu i na bazi rezultata istraivanja formiraju se konkurentne cjene usluga. - trokovni pristup- koji se zasniva na kalkulaciji trokova, gdje se cjene formiraju po principu trokovi plus. U trinoj privredi i jedinstvenom otvorenom tritu, neophodno je koristiti prvi pristup. Pri formiranju cjena logistikih usluga u pediciji,neophodno je ispuniti sledee ciljeve: Pokriti trokove i ostvariti zaradu Ostvariti i odrati eljeno trino uee Odgovoriti na izazove konkurencije Postii ekonomsku snagu i trini uticaj Cjene logistikih usluga mogu se formirati na dva karakteristina naina: 1. slobodnom pogodbom - dogovorno ili prema posebnom ugovoru nosioca i korisnika usluga 2. korienjem tarifa i propisivanjem jedininih cjena usluga. Formiranje cjena transporta putem slobodne pogodbe primjenjuju se po pravilu u neredovnom transportu u svim saobraajnim granama.Ovakav oblik prevoza je dominirajui, u drumskom saobraaju, i pomorskom saobraaju.U svim vidovima transporta pojavljuje se neredovan saobraaj, koji podrazumjeva unajmljivanje transportnih sredstava od strane korisnika, za obavljanje odreenih prevoza .To unajmljivanje se vri za odreeno vrijeme ili za konkretan prevoz. U redovnom saobraaju obavljanje prevoza po unapred utvrenim redovima vonje prevozne cijene se odreuju putem tarifa. Ovakav oblik karakteristian je za eljeznicu, vazduni i vodeni transport. 24. Osnovni tarifni pojmovi i naela

18

Pod tarifama se podrazumjeva sistematski izraeni, prema zakonskim propisima objavljeni, skup svih odredaba mjerodavnih za prevozni ugovor, prevoznih cijena i sporednih pristojbi, kojima se prevoz regulie podjednako za svakoga, ko ispuni u njemu navedene uslove.Tarife su spisak cijena za razliite kategorije usluga.Mogu biti transportne, pediterske, carinske, advokatske, poreske i druge tarife. Tarife donose nosioci usluga, nekada drava ili odreena udruenja,meunarodni savezi i dr. Tarifni sistem predstavlja sistemski ureen skup propisa i cijena odreenih usluga.Moe se govoriti o pet vrsta tarifnih sistema : prirodni tarifni sistem, ekonomsko-politiki tarifni sistem, dravni tarifni sistem, istorijski ili mjeoviti tarifni sistem, trino orijentisan tarifni sistem. Tarifna politika predstavlja smiljen i organizovan uticaj donosioca tarifa na korienje usluga i visinu njihovih cijena. Tarifna tehnika podrazumjeva nain konstruisanja izrade i primjene odreenih cijena usluga. Tarifna udaljenost predstavlja rastojanje na kome se realizuje odreena transportna usluga. Tarifni razred, roba se svrstava u pojedine tarifne razrede za koje vae odreene stavke ili cijene prevoza. Tarifni stav predstavlja iznos u tarifnoj valuti odreen za prevoz odreene koliine robe u odreenoj kilometarskoj zoni. Tarifna valuta je valuta u kojoj se izraava cijena usluge. Tarifno sjecite je granica izmeu dva razliita tarifna sistema. 25. Tarifna naela Naelo javnosti tarife moraju biti objavljene na uobiajen nain i svakom pristupane Naelo jednakosti jednaka primjena za svakoga ko ispuni propisane uslove Naelo trajnosti - ukazuje na stalnost tarifa .Potrebno je da tarife budu stabilne i unapred poznat faktor na tritu. Naelo jasnoe tarife moraju biti jasne i jednostavne za korienje. 1.Prema vidovima transporta transportne tarife se djele na: eljeznike tarife Pomorske tarife Rjene tarife Drumske tarife Vazdune tarife Tarife kombinovanog transporta 2. Prema teritorijalnom stanovitu na: Meunarodne prevozne tarife Unutranje prevozne tarife Lokalne prevozne tarife 26. Cjene usluga u eljeznikom transportu eljeznike tarife, generalno se mogu podjeliti na: meunarodne i unutranje. Meunarodne eljeznike tarife mogu biti: 19

Opte meunarodne tarife -donosi meunarodna eljeznika unija i imaju za cilj da olakaju i unaprede meunarodni eljezniki transport.Ove tarife vae za drave lanice udruenja. Savezne meunarodne tarife primjenjuju se za transport robe izmeu dve odreene drave. Luke tarife primjenjuju se za transport robe kod drava koje nemaju direktan izlaz na more. Tranzitne meunarodne tarife koriste za utvrivanje transportnih usluga na eljeznici u tranzitnom saobraaju. Izuzetne tarife su znatno nie u odnosu na redovne i koriste se u sluaju vanrednih uslova, elementarnih nepogoda ili u sluaju vanih privrednih poslova.

Razraen tarifni sistem unutranjih eljeznikih tarifa, obuhvata: Opte tarifne propise Daljinar Klasifikaciju robe Tablice cjena Postupak utvrivanja cjene prevoza u unutranjem eljeznikom transportu: 1. Definisanje uslova prevoza i korienja tarifa, nain obrauna prevoznine 2. Utvrivanje tarifnog razreda za robu 3. Odreivanje transportne relacije i rastojanja 4. Utvrivanje cjene za konkretnu uslugu Cjena transportne usluge se izraava u: novana jedinica/tkm.Visina cjene zavisi od naina organizacije eljeznikog prevoza. 27. Cjene usluga u pomorskom transportu Razlikujemo dva osnovna oblika organizacije prevoza: linijski koji podrazumjeva odreene linije kretanja broda, odreene luke opsluivanja i fiksni red plovidbe slobodna plovidba koja podrazumjeva organizaciju transporta po principu zakupa djela brodskog prostora ili itavog broda od strane odreenih korisnika Pomorske tarife se primjenjuju samo u linijskoj plovidbi, dok u slobodnoj plovidbi cjena transporta se formira na bazi konkretne ponude i potranje brodskog prostora. Obraun cjena transportnih usluga u pomorskom transportu se vri: Prema koliini i teini robe, prema zapremini i prema vrednosti robe Brodari nemaju obavezu objavljivanja tarifa ve se informacije o visini cjena uglavnom dobijaju preko pomorskog agenta.Za svaku liniju i relaciju transporta su razliite cijene usluga. Cijene transporta su razliite i u odnosu na smjer kretanja na istoj liniji i rastojanju.U pomorskom transportu mogue je naplaivati i dodatne stavove / (konferencijske tarife) koje se odnose na: transport predmeta ili robe velike duine(preko 8 m), transport robe velike teine jedininog tereta (preko 2 tone), zadravanje brodova u sjevernim lukama, zadravanje brodova usled zakrenja pomorskih luka ili prolaza,. 28. Cjene usluga u rjenom transportu Tarife u rjenom transportu sastoje se od: 20

Optih odredbi u kojima se prezentiraju uslovi preuzimanja i samog transporta robe kao i odgovornosti za mogue tete. Klasifikacije robe, koja je priblinija pomorskom transportu Tablica vozarinskih stavova koje sadre cjenu transporta po jedinici tereta ili po dubini gaza plovila

29.Cjene usluga u drumskom transportu Tarife donose transportna preduzea ili udruenja.Drumske tarife obuhvataju: Opte odredbe Klasifikaciju robe Daljinar Tablice vozarinskih stavova Cjene mogu da budu izraene u odnosu na: Teinu robe Transportno sredstvo Zapremini Vreme angaovanih sredstava Za usluge drumskog transporta na kraim rastojanjima do 50 km cjena se uglavnom obraunava u odnosu na vrijeme a na veim rastojanjima cjena je u funkciji teine robe i udaljenosti tj. novana jedinica/tkm. 30. Cjena usluga u vazdunom transportu U vazdunom saobraaju treba posebno posmatrati meunarodni, a posebno domai saobraaj.Treba razlikovati redovan od neredovnog saobraaja, i putniki od robnog prevoza.U redovnom meunarodnom saobraaju cjene transporta formiraju se pod okriljem Meunarodnog saveza za vazduni saobraaj.Utvrivanje visine prevoza cjena obavlja se preko saobraajnih konferencija IATA koje pokrivaju pojedine djelove svjetske teritorije i to: Prva konferencija pokriva Sjevernu, Srednju i Junu Ameriku, Grenland i okolna ostrva. Druga konferencija pokriva Evropu, Afriku i Bliski Istok Trea konferencija pokriva Aziju, Australiju, Novi Zeland, Indoneziju i okolna ostvra. U strukturi prevoznih cjena vazdunog redovnog saobraaja razlikuju se normalne i izuzetne tarife.Povlaene tarife daju se po veem broju osnova i usmjerene su na obezbjeenje vieg stepena iskorienja kapaciteta, odnosno u funkciji su poslovno komercijalne politike prevoznika. U nacionalnom transportu roba vae tarife nacionalnih prevozioca.Tarife u vazdunom transportu imaju detaljnu klasifikaciju robe, obuhvataju sva rastojanja izmeu znaajnih aerodroma, sadre cjene prevoza na tim relacijama i opte odredbe i uslove transporta. 31. Cjene pediterskih usluga Cjena pediterske usluge se formira na osnovu: Posebnih ugovora izmeu peditera i komitenta 21

 pediterskih tarifa Naknada za izvrene pediterske poslove se formira prema: Obimu usluge Vrednosti robe Tehnika formiranja tarifa se vri prema fiksnom stavu i procentualnom iznosu.pediter cjene svojih usluga mora da utvruje na trinom principu koji podrazumjeva: kvalitet usluge, trini i konkurentni poloaj :pediter moe komitentu ispostaviti ukupnu cjenu koja obuhvata cijenu svih usluga pri isporuci robe .To je tzv. Forfentna cjena. Ostale tarife u pediciji su: Sajamske tarife (odnose se na poslove vezane za sajmove sajamska pedicija Zbirna tarifa (odnosi se na zbirni transport robe, u jednoj poiljci postoji vie komitenata) Dostavna tarifa ( odnosi se na usluge isporuke robe korisnicima na podruju grada ili odreenog regiona). 32. Refakcija u pediciji Pod refakcijama u pediciji podrazumjevamo naknadno vraanje jednog djela vozarine koji se priznaje nakon prevezene vee koliine odreene robe.Da bi se privukli robni tokovi na odreenu relaciju ili vrstu prevoznog sredstva pojedini prevoznici naknadno vraaju dio vozarine, to se posebno ugovara sa nosiocem transportne usluge . Refakcije u pediciji mogle bi se uporediti sa koliinskim rabatom u trgovini. Refakcije se po pravilu odobravaju u postotku od vozarine za pojedine vrste robe, a taj se postotak moe kretati i do 30 %.Odobravaju se samo za visokotarifirajuu robu. Refakcije ne treba zamjeniti sa drugim vidovima snienja vozarine povlaenih tarifa. Razlika izmeu ova dva vida snienja se sastoji u tome to se kod izuzetnih tarifa takva povlaena vozarina odmah u toj visini obraunava u tovarnom listu, dok se kod refakcija vozarina u tovarnim listovima redovno rauna na temelju vaeih redovnih tarifa, a snienje odobrava naknadnim vraanjem djela vozarine u odobrenom postotku. 33. Provizija u pediciji Meupediter ima rauna da dio zarade u vidu provizije ustupi glavnom pediteru, koji ga je ukljuio u posao. Provizija se daje obino u ugovorenom procentu od ostvarene zarade, ili u fiksnom iznosu od transporta, odnosno od jedinice mjere.Obino se sastavlja odgovarajui ugovor, u kome se precizira visina provizije i nain obrauna. 34. Reklamacije u pediciji pediter moe reklamaciju podneti u svoje ime ako je nosilac prava iz prevoznog dokumenta, a ako nije, mora prethodno da pribavi cesiju od imaoca prava, tj. od svog komitenta.Pravo na reklamaciju postoji i kod vie zaraunatih usluga meupeditera i drugih uslunih preduzea.Cesija u eljeznikom saobraaju se daje na obrascu koji tampaju eljeznica ili pediter, a kod ostalih subjekata moe se pribaviti punomo od imaoca prava. Razlozi nastanka reklamacija u meunarodnoj pediciji: Manje zaraunati trokovi, Vie zaraunati trokovi, Gubitak oteene robe,Prekoraenje rokova isporuke, Ostali odtetni zahtevi. Od reklamiranih iznosa pediteri zadravaju 30 % kao proviziju za uloeni trud oko reklamacije. 22

34. Instradicija u pediciji Pod instradicijom se podrazumjeva: Odreivanje/izbor prevoznog puta kojim e se roba otpremiti, dopremiti ili transportovati u tranzitu, od otpremnog mjesta na jednom do odredinog mjesta na drugom tritu. Izbor vida transporta, koji je najpogodniji za realizaciju transportnih procesa Odreivanje/izbor prevoznog sredstva, kojim e roba biti otpremljena, dopremljena ili transportovana u tranzitu na odreenom putu. Odreivanje naina prvoza kako e roba biti otpremljena ili dopremljena u pojedinim vidovima saobraaja. Odreivanje vremena u kome robu treba otpremiti, dopremiti ili transportovati u tranzitu od otpremnog do odredinog mjesta. Instradacija je jedan od bitnih zadataka peditera u fazi pripreme i ugovaranja posla. Pod ovim pojmom se podrazumjeva izrada jednog ili vie transpornih rjeenja tj.,formiranje varijanti transpornih lanaca koji obuhvataju kombinaciju razliitih transpornih puteva, vidova transporta, transportnih sredstava, razliitog nivoa kvaliteta i cijene usluga. 35. Izrada i primjena instradicije Instradiciju moe odrediti korisnik ili pediter,tj. moe biti sluaj : Da je nalogodavac odredio transportni put, vid transporta i vrstu transportnog sredstva, pa i nain transporta. Da je nalogodavac prepustio da to realizuje sam pediter. U prvom sluaju tarifna sluba e potujui nalogodavevu odluku, samo provjeriti da nalogodavac nije stavio moda zahtjeve koji bi bili na njegovu tetu .Ako bi bio takav sluaj, nalogodavac e biti upozoren na to i bie mu predloeno bolje rjeenje. Tada pediter vri izmjene.Nakon toga e tarifna sluba dati instradiciju operativnom odjeljenju na posebnom formularu. Instradicija sadri podatke i instrukcije koje su potrebne da bi se pravilno i po dogovoru izvrio transport. U drugom sluaju tarifna sluba e, uvaavajui eventualne odredbe iz prodajnog ugovora, sama pronai najpogodniji put, vidove transporta, tehnologije transporta i transporna sredstva i pri tome uzeti u obzir: kvalitet usluge i cjenu, odnosno ukupne trokove. Instradicija moe da se radi: Kada je potrebno izabrati paritete isporuke u prodajnom ugovoru Kada je potrebno precizirati elemente ponude pediterskog posla Kada je potrebno organizovati konkretan robni tok od poiljaoca do primaoca 36.Faktori koji utiu na instradiciju Na izbor prevoznog puta i prevoznog sredstva, a sa tim i naina i vremena otpreme, dopreme i prevoza robe, utiu sledei faktori: Vrsta i koliina robe Pojavni oblik robe Geografski poloaj otpremnog i odredinog mjesta Razvijenost transportne i logistike mree 23

Razvijenost vidova transporta, Poloaj logistikih centara i vorita na mrei Kvalitet i trokovi otpreme,dopreme i tranzita robe Interal strpljivosti korisnika i uesnika u robnom toku Devizni izdaci Politika situacija idr.

37. Postupak izrade instradicije . Postupak izrade instradicije obuhvata vie koraka kroz koje je potrebno: Utvrditi karakteristike saobraajno transportne infrastrukture (stepen izgraenosti i povezanosti logistike mree i mree pojedinih vidova transporta, prevozne sposobnosti, dozvoljene brzine). Izvriti analizu raspoloivih vidova transporta i nosioca logistikih usluga ( koji vidovi su prisutni, prednosti i mane, vrste transportnih sredstava, nain organizacije transporta : brzine dostave robe, cjene, tarife, pouzdanost, bezbjednost ...) Definisati kriterijume poreenja i vrednovanja varijantnih rjeenja ( vreme, trokovi, cjena, zatita robe od uticaja okruenja, pouzdanost...) Sagledati sva ogranienja i faktore koji utiu na izbor ( geografski poloaj mjesta otpreme i prijema, transportno-saobraajna ogranienja, vremenska ogranienja, tarife, trokovi, ekologija, pravno-zakonska regulativa i sl.). 38. Transportna uputstva i instrukcije Nakon odreivanja transportnog puta, vida transporta i transpornog sredstva, vremena i naina otpreme/dopreme robe, tarifna sluba na posebnom obrascu daje uputstva za otpremu robe.Transportna uputstva sadre i sve informacije i instrukcije vezane za popunjavanje tovarnih listova i drugih transportnih dokumenata.Uputstva se daju na posebnom obrascu koji tampa peditersko preduzee, na jednom ili vie stranih jezika, a piu se u vie kopija gdje se orginal predaje isporuiocu a kopija zavisno od naina isporuke : pediteru u zemlji poiljaoca, lukom pediteru, ispostai na granici, odreenoj filijali ili predstavnitvu peditera, primaocu/nalogodavcu. 39.Ugovaranje pediterskog posla (ugovor o pediciji) Ugovor o pediciji u naem pravu je neformalan ugovor, a do zakljuenja ugovora dolazi kada se komitent i pediter saglase o bitnim elementima pediterskog posla. Komitent je pravno ili fiziko lice, a poslovima pedicije moe se baviti preduzee ili drugo pravno lice upisano u sudski registar .U praksi se ugovor o pediciji zakljuuje u pismenoj formi. U naem pozitivnom pravu dozvoljena je punovanost i usmenih dopuna ugovora o sporednim elementima o kojima u formalnom ugovoru nije nita reeno, pod uslovom da to nije u suprotnosti sa ciljem zbog kojeg je forma propisana. Ugovori o pediciji zakljuuju se na osnovu optih uslova poslovanja nacionalnih peditera, obavezna je saglasnost ugovornih strana da se na konkretni ugovor primjenjuju ovi uslovi. 40. Obaveze peditera iz ugovora o pediciji pediter zakljuivanjem ugovora o meunarodnoj pediciji preuzima sledee obaveze: 24

Da postupa kao savestan i uredan privrednik, titei interese komitenta.Kada su nalozi i uputstva komitenta nejasni i nedovoljni, pediter ima obavezu da o tome obavjesti komitenta i da od njega zatrai potrebna objanjenja.pediter je duan upozori komitenta na nedostatke u njegovom nalogu ako ti nedostatci mogu da dovedu do tete i poveanja trokova .pediter ima obavezu da komitentu prui traena uputstva i savjete. Obaveza prijema stvari razlikuje se da li pediter prima stvari od komitenta ili od treeg lica.Kada je tree lice u pitanju pediter je duan da bez odlaganja obavjesti komitenta o eventualnom oteenju robe. pediter ima obavezu da preda stvari prevozniku u istom stanju u kom ih je primio. Obavezu pakovanja stvari pediter ima samo ako je to izriito ugovoreno. Komitent moe da zahtjeva od peditera da mu, posle prijema robe,izda peditersku potvrdu, kojom potvruje prijem stvari radi organizovanja otpreme do mjesta opredjeljenja. Vaganje robe se obavlja na izriit komitentov zahtjev ili ukoliko se u konkretnom sluaju oito radi o manjku stvari. Skladitenje i uvanje robe pediter ima obavezu da robu uva, panjom dobrog privrednika i po pravilu, ovo uvanje robe ne traje dui period. Izbor prevoznog puta i vrste transporta..- ukoliko je korisnik kroz Ugovor o prodaji odredio i uslove isporuke tj. odredio transportni pravac i put, vid transporta i transportno sredstvo, pediter je duan da se u potpunosti pridrava ugovorenih obaveza i da ih izvrava sa panjom urednog privrednika, titei interese nalogodavca. Ukoliko korisnik nije odredio transportni put i vrstu transporta, pediter je duan da izvri taj izbor po najpovoljnijim uslovima za korisnika. Transport robe pediter odgovara za izbor transportera, ali ne odgovara za njihov rad, izuzev ako je tu odgovornost preuzeo ugovorompediter koji realizaciju naloga poveri drugom pediteru odgovara i za njegov rad. Nakon zakljuenja ugovora sa treim licima, u svoje ime a za raun komitenta, pediter ima obavezu da na vreme preda robu na prevoz u odgovarajuem stanju. Pri tome mora da preda i potrebna propratna dokumenta. Carinjenje. prema vaeem carinskom zakonu republike Srbije carinski posrednik moe biti samo subjekt registrovan za poslove meunarodne pedicije, a fiziko lice koje je zaposleno u meunarodnoj pediciji i koje ispunjava zakonom propisane uslove predstavlja carinskog agenta. Osiguranje stvari - pediter ima obavezu da osigura poiljku jedino ako je to izriito dogovoreno.pediter je duan nakon zavrenog posla da poloi raune korisniku a po zahtjevu korisnika i u toku realizacije posla.

41. Prava peditera iz ugovora o pediciji pediter ima pravo na naknadu prema ugovoru, odnosno tarifi ili trinim uslovima.Pravo na naknadu pediter stie u trenutku kada ispuni svoje obaveze iz ugovora o pediciji.pediter ima pravo da zahtjeva od korisnika avanse za oekivane trokove.Za posebno zalaganje pediter ima pravo na posebnu nagradu (proviziju). pediter ima zakonsko zalono pravo na robi i pravo retencije radi obezbjeenja svojih ugovornih zahtjeva i ova prava se ne mogu ugovorom iskljuiti. 25

Vanost ugovora o pediciji moe prestati u sledeim sluajevima: ispunjenjem ugovorenih prava i obaveza, nemogunou ispunjenja, steajem korisnika ili peditera, korisnikovim opozivom naloga kao i pediterovim otkazom naloga. Korisnik moe po svojoj volji da odustane od ugovora, ali je u tom sluaju duan da nadoknadi pediteru sve trokove koje je do tada imao i isplati mu srazmeran dio provizije za dotadanji rad. Kada pediter otkae nalog komitentu odgovoran je za naknadu tete. 42. Dokumenta u meunarodnim robnim tokovima U odnosu na vremensku dimenziju dokumenta mogu da predhode, prate ili slijede robni tok. Sa stanovita smjera kretanja dokumenta mogu da se kreu u smjeru kretanja robe ili obrnuto. Za meunarodne robne i transportne tokove vezane su sledee grupe dokumenata : transporta, pediterska, dokumenta osiguranja, carinska, komercijalnotrgovaka, inspekcijska i bankarska. 43. Komercijalna i trgovaka dokumenta Trgovaka faktura predstavlja raun koji izdaje prodavac na memorandumu preduzea.Faktura predstavlja osnovnu komercijalnu ispravu o robi. Ispostavlja je prodavac pri isporuci robe.Ona sadri podatke o vrsti robe, koliini, jedininoj cjeni, ukupnoj vrednosti u ugovorenoj valuti, podatke o prodavcu i kupcu, nainu plaanja robe, paritet isporuke robe idr. Faktura se ispostavlja na ime i adresu kupca robe. Pri pomorskom prevozu robe treba se oznaiti ime broda na koji e roba biti utovarena. Kupci mogu da uslovljavaju da faktura izvoznika bude ovjerena od nadlene trgovinske komore u zemlji izvoznika. Trgovaka faktura sadri informacije o vrijednosti robe na osnovu kojih se moe obaviti carinjenje, osiguranje i meunarodno plaanje robe. Privremene (prethodne) fakture Kada je predvieno kvantitativno ili kvalitativno preuzimanje nakom isporuke robe, kada se roba isporuuje radi trine prodaje isl.,Ova vrsta fakture sadri sve podatke kao i trgovaka faktura, ali podatak o vrednosti ima privremeni karakter.U sluaju kada se u postupku carinjenja prilae privremena faktura, roba se carini na osnovu privremenih podataka a uvoznik je duan da u odreenom roku podnese definitivnu trgovaku fakturu. Na osnovu definitivne fakture carinarnica donosi rjeenje kojim utvruje konane podatke o robi i odluuje o eventualnom povraaju ili naplati razlike u carini i drugim uvoznim dadbinama. Proforma faktura kada poiljku ne prati faktura, da bi se obavilo osiguranje i carinjenje robe, ovlaeni pediter izdaje proforma fakturu. Ona sadri uglavnom sve elemente trgovake fakture, ali na neobavezan nain. Ova vrsta fakture se nekada prilae neobaveznoj ponudi izvoznika ili se dostavlja kupcu na njegov zahtev radi obavljanja poslova oko dobijanja uvozne dozvole, potrebnog iznosa deviza za predstojeu nabavku iz inostranstva ili neke carinske formalnosti. Konzularna faktura je isprava kojom konzul zemlje uvoznika potruje vjerodostojnost fakturisane cjene robe.Ispostavljanje konzularnih faktura najee je pri prodaji robe u zemlje June Amerike.Ispostavlja se na posebnom obrazcu koji svaki takav konzulat ima i koji se moe dobiti neposredno ili preko nadlene komora. Carinska faktura zahtjeva se pri uvozu nekih kategorija robe u SAD,Veliku Britaniju, Kanadu,Australiju i druge zemlje.Obrazac se dobija u nadlenom konzulatu u zemlji izvoznika i sadri : datum izdavanja isprave, prodavac i kupac, vrsta robe, nain transporta i mjesto otpremne take. 26

Gratis faktura Ispostavlja se za robu koja se isporuuje bez plaanja protivrednosti. Sadri sve podatke kao i definitivna trgovaka faktura i predstavlja dokaz o promjeni prava vlasnitva nad robom, meutim podatak o vrednosti ne predstavlja stvarno plaenu cjenu jer nema plaanja.Gratis faktura u postupku carinjenja ne prihvata se za utvrivanje carinske osnovice. Lista pakovanja je spisak robe po jedinicama pakovanja ili tovarnim jedinicama tj. kako je roba upakovana. Sadri preciznije podatke o karakteristikama robe koja se otprema.Lista pakovanja nosi svoj broj, broj izvoznog zakljuka, broj koleta, detaljan opis i koliinu robe upakovane u svako koleto, registarski broj prevoznog sredstva.Lista pakovanja se ubacuje u svako koleto, tako da pri pregledu bude lako dostupna. Drugi primerak istovjetne liste pakovanja prilae se uz fakturu. Obavezna je pri otpremi zbirnih poiljki.Podaci iz liste pakovanja su vani kako primaocu, da bi znao koja je njegova roba i u kom pakovanju je u zbirnoj poiljci, tako i carinskim organima, koji po vrsti i broju pakovnja identifikuju robu radi njenog pregleda. Specifikacija robe sadri detaljan opis svih pozicija isporuene robe, koja nije mogla biti obuhvaena na taj nain u trgovakoj fakturi.U sluaju da se u poiljci nalazi vie raznih roba, faktura se moe izdati zbirno za cjelu poiljku, bez navoenja detalja .Dokument izdaje prodavac i sadri opis proizvoda koji je predmet prodaje: irina, debljina, broj komada, pojedinana ili ukupna zapremina robe, broj paleta/kontejnera/koleta. Posebno je vaan za kupca jer se na osnovu njega utvruje da li je ispotovan ugovor.Specifikacija sadri sve podatke o samom izvoznom poslu na koji se odnosi.Ne sadri ni cjenu pojedinano , niti ukupnu vrednost isporuene robe. Ona je pomoni dokument uz trgovaku fakturu. Teinska lista predstavlja dokument koji izdaje prodavac samo ako to kupac izriito zahteva. Sadri podatak o minimalnoj teini po 1 m . Sertifikat o porjeklu robe predstavlja dokument od posebnog znaaja za uvoznike jer ukazuje na mogue preferencijalno porjeklo robe u njihovoj zemlji i samim tim umanjuje trokove carinjenja robe. Ovo uvjerenje se izdaje na pismeni zahtjev preduzea i na vjerodostojan nain pokazuje porjeklo robe u pogledu njene proizvodnje. Uvjerenje o domaem porjeklu robe izdaje carina, i potrebno je obezbjediti sledee obrazce; - obrazac odgovarajueg uvjerenja popunjen na jednom od svetskih jezika koji je razumljiv carinskim vlastima zemlje destinacije robe, prema uputstvu na poleini. -Pismeni zahtjev za ovjeru Uvjerenja sa memorandumom i peatom firme koja vri izvoz. - izjava proizvoaa da roba ispunjava zahtjeve za domaim poreklom, odnosno da je udeo domaih komponenti u proizvodu 51 % i vie. Uvjerenje o poreklu robe (EUR 1) izdaje se na zahtjev kupca koji eli da se osigura da je roba nova, proizvedena u pogonima proizvoaa od koga i kupuje robu i da nije predmet reeksporta.Dokument izdaje nadlena carinarnica prilikom izvoznog carinjenja robe. Zahtjev za izdavanje uvjerenja o poreklu robe podnosi izvoznik nadlenoj carinarnici uz izvoznu carinsku ispravu. Ovi obrasci su odtampani u tri primerka. Obrasce popunjava izvoznik, a carinarnica popunjava i overava rubriku 11.Izjava izvoznika, mora da sadri potrebne podatke o robi na osnovu kojih se moe pouzdano utvrditi da je zaista rje o proizvodu naeg porjekla. Atest proizvoaa potvruje da je roba proizvedena u njegovim pogonima, uspjeno testirana i da zadovoljava zahtevane standarde za tu vrstu robe. 27

Otpremnica se izdaje u momentu kada roba naputa skladite otpreme. Potpisuje je skladitar /voza/kupac i time potvruje da je roba spremna za prevoz. Otpremnica sadri:Podatke o kupcu, registarski broj vozila u koje je roba utovarena, ime vozaa i podatke o robi. Sertifikat o inspekciji robe- sertifikat izdaje kupac koji konstatuje da je roba primljena u stanju, kvalitetu i koliini koji su naznaeni u ugovoru. Inspekcija se moe vriti u sjeditu prodavca, kada je obavezno prisustvo prodavca. Ukoliko se inspekcija vri u luci neophodno je prisustvo zastupnika prodavca.

44. Transportna dokumenta Predstavljaju dio seta dokumenata koja prate robu i transpostna sredstva na transportnom putu. Kod eljeznikog ,drumskog i vazdunog saobraaja vozar prilikom prijema robe, na otpremu izdaje pediteru tovarni list koji ima snagu ugovora o prevozu. Tovarni list sadri datum izdavanja, to je ujedno i datum otpreme robe. U transportnim dokumentima se navode podaci o prevoznom sredstvu, poiljaocu, primaocu, podaci o robi kao to su naziv, koliina, bruto teina, podaci o otpremnoj i uputnoj stanici, kao i cjena trokova prevoza i nain njihove naplate. Najvanija transportna dokumenta u meunarodnim transportnim tokovima su: meunarodni elezniki tovarni list CIM , meunarodni drumski tovarni list CMR, vazduni tovarni list AWB, teretnica konosman u pomorskom transportu, rjeni tovarni list, multimodalni tovarni list, bordero u zbirnom transportu, kargo avio manifest, brodski manifest i druge isprave u pomorskom transportu. 45. Meunarodni eljezniki tovarni list CIM Je potvrda vozara u eljeznikom prevozu da je u njemu oznaenu robu primio na prevoz od utovarne do uputne stanice. Tovarni list izdaje otpremna eljeznika stanica na ime prevozioca robe. Orginal tovarnog lista prati robu na njenom putu dok e poiljalac dobiti ovjerenu kopiju, kao potvrdu da je roba preuzeta na prevoz. Obrazac tovarnog lista sadre sledee podatke: datum otpreme, otpremna i uputna eleznika stanica i pravac prevoza, ime i adresa poiljaoca i primaoca upisuje obraun prevoznih trokova prema eljeznikim tarifama i uputstvo poiljaocu za popunjavanje tovarnog lista. Tovarni list CIM se sastoji od 6 listova : 1. original tovarnog lista koji se predaje primaocu stvari 2. tovarna karta koju uva eljeznica kojoj pripada uputna stanica 3. izvetaj o prispeu koji se uva u uputnoj stanici 4. kopija koje prati poiljku do granine stanice 5. duplikat tovarnog lista izdaje se poiljaocu posle zakljuenja ugovora o prevozu 6. prepis kopije tovarnog lista koji ostaje kao dokument u otpremnoj stanici. 46. Meunarodni drumski tovarni list CMR Prilikom utovara robe na kamion vozar izdaje primjerak tovarnog lista poiljaocu.pediter primjerak CMR prosleuje izvozniku kao dokaz o izvrenoj otpremi samo za jedno prevozno sredstvo i robu u njemu.Ispostavlja se u tri orginalna 28

primjerka.Jedan se predaje pediteru, drugi prati robu a trei zadrava vozar.Tovarni list mora sadrati sledee podatke : datum i mjesto ispostavljanja tovarnog lista, ime i adresu poiljaoca i vozara, mjesto i datum utovara robe i mjesto odredita, mjesto i adresu primaoca, opis vrste robe i nain pakovanja, trokovi prevoza, potrebna uputstva za carinske i druge formalnosti, izjavu da prevoz robe podlee odredbama Konvencije CMR. 47. Vazduni tovarni list AWB Avioprevoznik izdaje prevozni tovarni list koji predstavlja potvrdu o otpremi robe, koja se prevozi jednim vazduhoplovom.Ne izdaje se za prevozno sredstvo ve za svaku poiljku koja se prevozi jednim vazduhoplovom.Sadri sledee podatke: ime i adresu primaoca, vrstu i koliinu robe, broj koleta, nain pakovanja, popis dokumenata koji se prilau uz tovarni list. AWB se sastoji od 3 originala i 9 kopija. U vazdunom transportu znaajan dokument je kargo manifest koji sadri specifikaciju i spisak robe koja se nalazi u avionu. 48. Teretnica konosman Je dokument koji vozar u pomorskom transportu izdaje poiljaocu robe, kao potvrdu da je u njemu oznaenu robu primio na prevoz morskim putem.To je isprava kojom brodar potvruje prijem robe na brod i preuzima obavezu da robu u odredinoj luci preda odreenom licu. To je hartija od vrednosti i simbolino predstavlja robu koja je u njoj oznaena. Zakoniti imalac teretnice je vlasnik robe.Kao i sve hartije od vrednosti i ona je prenosiva isprava.Teretnicom se primalac robe legitimie pred brodarom kao ovlaenoo lice za preuzimanje tereta.Brodar izdaje poiljaocu teretnicu posle zarenog utovara tereta i to ako poiljalac robe tako zahteva. Teretnicu izdaje zapovjednik broda ili agent brodara u njegovo ime. Potpis na teretnici mora biti originalan. U sluaju da mu poiljalac ne trai teretnicu, zapovjednik broda e mu izdati asniku potvrdu.Svaka teretnica mora da sadri: naziv i sjedite brodara koji izdaje teretnicu, ime i druge podatke o identitetu broda, naziv i sjedite poiljaoca, naziv i sjedite primaoca ili oznaku po naredbi ili na donosioca, naziv odredine luke, vrstu i koliinu tereta kao i oznake koje se na njemu nalaze, stanje tereta prema spoljnjem izgledu, odredbe o vozarini, mjesto i dan utovara tereta i izdavanja teretnice. Teretnice moemo podjeliti prema razliitim kriterijumima : prema vremenu izdavanja teretnice, u odnosu na stanje robe, da li roba pripada jednom ili vie licima. Prema vremenu izdavanja postoje teretnice tovareno i primljeno na utovar. Ako je brodar primio robu pre utovara, naruilac ima pravo traiti da mu brodar izda potvrdu o preuzimanju tereta ili teretnicu primljeno na utovar. Ovo se uglavnom radi kada brodar prikuplja robu razliitih naruioca i uva je u skladitu dok brod ne stigne u luku. Po zavretku utovara robe na brod, brodar na ovu teretnicu stavlja oznaku utovareno. Teretnica primljeno na utovar mora da sadri sve obavezne podatke osim onih o brodu i vremenu utovara, koje popunjava posle utovara robe. to se tie stanja robe, teretnice djelimo na iste i neiste. Ako je roba, koja je predata brodaru na utovar,u ispravnom stanju i brodar nema nikakvih primjedbi, on izdaje poiljaocu istu teretnicu. U suprotnom, brodar unosi primjedbe u pogledu stanja ili koliine robe ili ambalae i ovakvu teretnicu nazivamo neistom.Ako se isporuka prodate robe vri predajom dokumenata, prodavac je duan da preda istu teretnicu. Posebnu vrstu teretnica ine grupne teretnice. Odnose se na prevoz tereta koji pripada veem broju lica. pediter moe brodaru predati robu od raznih nalogodavaca i 29

zahtjevati da mu se za svu robu izda samo jedna teretnica. Nalogodavcima e umjesto teretnice predati potvrde o utovaru robe na brod.Ako poiljalac eli da se roba izda upravo odreenom primaocu i u naznaenom mjestu, onda on trai izdavanje neprenosive teretnice. Ovakva teretnica nema znaaj vrednosne isprava, ve tovarnog lista, a roba moe biti izdata primaocu i bez originalne teretnice. Teretnica na ime podrazumjeva da se roba izdaje na ime na koje glasi teretnica. Prenosi se cesijom. Teretnica na donosioca prenosi se iz ruke u ruku, a roba se predaje licu koje donese original teretnice. Teretnica po nagodbi prenosi se indosamentom.Direktna teretnica znai da je brodar preuzeo obavezu da isporui robu od otpremne do odredine luke.

49. Ostale isprave u pomorskom saobraaju. Brodski manifest ovu ispravu vodi zapovjednik broda i u nju upisuje podatke o svoj robi koja se nalazi na brodu. Ona sadri i podatke o brodu, ime zapovjednika, luku registracije, popis namjernica kao i sve one podatke koji mogu zanimati carinske organe u lukama. Brodski manifest obino sastavlja agent broda. asnika potvrda brodski oficir ovom ispravom potvruje da je roba u vlasnitvu brodara i da on za nju odgovara. Izdaje se nakon utovara robe u brod i na temelju nje agent broda izdaje teretnicu. Potvrda skladita izdaju luka skladita za robu koju su primila na uskladitenje. Ona se izdaje i za robu koja se treba utovariti i na osnovu nje se moe izdati i teretnica. Skladinica je vrednosna isprava koju izdaju javna skladita za robu koju su primila na uskladitenje. Sastoji se iz dva djela priznanice i zalonice.Priznanica je dokaz o vlasnitvu, a zalonica ima svrhu podizanja zajma. Protest u sluaju gubitka, oteenja ili manjka robe, vlasnik tereta mora odmah, prilikom preuzimanja robe skrenuti panju brodaru na oigledne nepravilnosi. To se vri putem pismenog prigovora protesta, kojim se upozorava brodski organ da se stanje robe razlikuje od onoga upisanog u teretnici. Cover note ovu potvrdu izdaju osiguravajua drutva na zahtjev peditera .Kada je potrebno osigurati poiljku, a za to pediter nema sve potrebne podatke ,on robu privremeno osigurava.Isprava je bitna u sluaju sporova u vezi prelaska rizika sa prodavca na kupca. Havarijska obveznica je pismena izjava vlasnika tereta kojim se osiguravatelj obavezuje da e platiti naknadno ustanovljeni iznos doprinosa koji e na njega otpasti nakon obrauna generalne havarije. 50. Rijeni tovarni list Je dokument na osnovu koga se prevozi roba u rijenom saobraaju . Izdaje ga brodar na osnovu podataka koje dobija od preduzea za utovar.Tovarni list potpisuju brodar i otpremnik., ime se potvruje da je zakljuen ugovor o prevozu i da su stvari primljene na prevoz.Izdaje se u jednom primjerku i nema svojstvo hartije od vrednosti. Sadri sledee podatke: mjesto i datum izdavanja, mjesto i dan preuzimanja tereta, imena i adrese brodara i otpremnika, mjesto istovara, ime i adresu primaoca robe, opis tereta idr. 51. Multimodalni tovarni list 30

Je standardizovani transportni dokument od strane FIATA saveza .Izdaje ga multimodalni operator, ime potvruje da je preuzeo odgovornost za otpremu i isporuku robe. Dokument se primjenjuje ukoliko se koristi vie vidova transporta.Ovaj ugovor se sklapa izmeu peditera i korisnika i obuhvata: podruje primjene, nain izdavanja, podatke o poiljaocu i primaocu robe, pravo na kontrolu poiljaoca i primaoca, opis robe i pakovanje, odgovornost peditera, postupak i naknade pri transportu opasnih materija, opte odredbe itd. 52. Bordero u zbirnom transportu robe Pri zbirnom transportu robe izdaje se transportni dokument bordero koji predstavlja popis svih poiljki sa potpunim podacima koje se nalaze u zbirnoj otpremi i isporuci. Izdaje ga otpremni pediter i jedan primjerak se prikljuuje uz tovarni list a drugi se alje prijemnom pediteru. Na osnovu ovog dokumenta prijemni pediter zna kome su poiljke namjenjene i kakvi su uslovi isporuke.Na borderu se obraunavaju trokovi vozarine i isporuke robe. 53. pediterska dokumenta Postoji pet razliitih pediterskih potvrda : FCR pediterska potvrda FCT transportna potvrda FBL teretnica za kombinovani transport FWR skladina potvrda SDT potvrda poiljaoca za prevoz opasne robe pediterska potvrda FCR - je potvrda peditera da je robu primio sa neopozivim nalogom da istu otpremi ili stavi na raspolaganje primaocu, ime poiljalac gubi pravo raspolaganja robom.Original ove potvrde slui prodavcu kao osnov za naplatu robe umjesto odgovarajueg transpornog dokumenta.Ukoliko je u dokumentovanom akreditivu ugovoren ovaj dokument, u ugovorenoj banci prodavac uz prezentaciju originala potvrde FCR moe naplatiti kupoprodajnu cjenu za robu naglaenu u potvrdi. Poto je FCR potvrda predata kupcu, prodavac vie ne moe da raspolae sa robom koja je upisana u potvrdi. Formular FCR je zelene boje, a sastoji se iz originala i etri kopije, a kod nas se tampa na tri jezika ; njemakom, engleskom i srpskom. Na poleini su odtampani opti uslovi poslovanja meunarodnog peditera. pediterska transportna potvrda FCT je potvrda peditera o primljenoj robi i obavezi da istu preda u mjestu opredjeljenja podnosiocu propisno indosiranog originalnog primjerka.Predstavlja garanciju peditera primaocu da e roba biti nesmetano otpremljena iz zemlje izvoza, a prodavcu slui kao dokaz o izvrenoj obavezi iz prodajnog ugovora i daje pravo na naplatu robe. FCT je vrednosni dokument i prenosiv je ako je izdat uz klauzulu TO ORDER Formular je ute boje i izdaje se original i etiri kopije a tampa se na njemakom, engleskom i srpskom jeziku.Izdaje se samo kada transportni rizik pada na teret prodavca sve do izruenja robe kupcu. pediterska teretnica FBL predstavlja kvalitativnu razliku u odnosu na FCR i FCT i odgovornost pediter podie na nivo odgovornosi za isporuku robe na odredite, odgovornost za rad svih uesnika u transportu i odgovornost za vrednost robe. Izdavanje FBL predstavlja obavezu peditera da izvri cjelokupan transport od mjesta prijema do 31

mjesta isporuke, raznim transportnim sredstvima. FBL teretnica koristi se pri organizaciji multimodalnog transporta robe. Ovaj dokument je plave boje i prenosiv je, osim u sluaju ako na njemu nije utisnuta primjedba NOT NEGOTIABLE. FWR Skladina potvrda - Nema odlike skladinice ,ali moe biti upotrebljena u mnogim skladinim poslovima. Kod izdavanja FWR detaljno se utvruju prava izdavaoca isprave, peditera, prenos prava vlasnitva i izdavanje robe uz prezentaciju FWR skladine potvrde. Formular je narandaste boje i nije prenosiv samo ako se na papiru nalazi oznaka NEGOTIABLE. SDT potvrda poiljaoca za prevoz opasne robe deklaraciju isporuioca o prevozu opasnih proizvoda FIATA SDT ,omoguuje pediteru da identifikuje robu i da pojasni pitanje odgovornosti u sluaju nesree ili oteenja.SDT dokument nije ispunjen od strane peditera.SDT dokument mora da bude ispunjen i potpisan od strane isporuioca, nakon ega se predaje pediteru. 54. Inspekcijska dokumenta Odreene vrste robe podleu obaveznoj kontroli ovlaenih inspekcijskih organa, tj. inspekcije (sanitarna, fitopatoloka i veterinarska inspekcija). Ova kontrola se vri pre carinjenja i to uglavnom na graninim prelazima kako bi se spreio izlazak robe koja ne ispunjava propisane uslove radi njenog stavljanja u slobodan promet.Uvjerenja koja izdaju inspekcijski organi su: sanitarno uvjerenje, veterinarsko uvjerenje, fitopatoloko uvjerenje, certifikat o kvalitetu. Sanitarno uvjerenje izdaju ovlaeni dravni organi sanitarne inspekcije, na propisanom obrazcu, a nakon pregleda zdravstvene ispravnosti odreene robe i naplate propisane takse. Izdaje se za sve ivotne namirnice i predmete opte upotrebe (npr. Posue,pribor i ambalaa za namirnice, sredstva za odravanje higijene). Ovom ispravom se potvruje da je roba proizvedena po svim sanitarnim pravilima i propisima, odnosno da ne sadri nikakve tetne materije po ljudsko zdravlje.Trokove ispitivanja i utvrivanja zdravstvene ispravnosti namjernica snosi izvoznik ili uvoznik. Veterinarsko uvjerenje izdaje veterinarski inspektor na propisanom obrazcu. Ovom ispravom se potvruje da ivotinje, djelovi ivotinjskog tijela, mlijeko, jaja , proizvodi od mlijeka i jaja, med i drugi predmeti kojima se moe prenositi zarazna bolest ne sadri nikakve materije tetne po zdravlje ljudi i stoke, odnosno da potiu iz podruja u kojima u odreenom periodu nije vladala epidemija zaraznih stonih bolesti. Vererinarsko uvjerenje prati poiljke pri uvozu i izvozu. Fitopatoloko uvjerenje je isprava koju izdaje inspektor za zatitu bilja i proizvoda biljnog porijekla. Uvjerenjem se potvruje da u rejonu proizvodnje predmetne robe za odreeni vegetacioni period nije bilo pojava biljnih bolesti od uticaja na kvalitet robe.Ako su biljni proizvodi zdravstveno ispravni granini inspektor za zatitu bilja stavlja zabiljeku na carinsku ispravu. Certifikat o kvalitetu kontrolom kvatliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda utvruje se da li ti proizvodi u pogledu kvaliteta, koliine, pakovanja, oznaavanja ambalae, prevoznih sredstava i transporta odgovaraju propisanim normama. Kontrolu obavlja trini inspektor, ali i pravna lica koja raspolau odgovarajuom otpremom i strunim radnicima. Kontrola kvaliteta obavlja se na mjestu utovara tih proizvoda ako nije odreeno drukije.Proizvodi a koje je propisana kontrola kvaliteta ne mogu se izvoziti ako nisu snabdjeveni certifikatom. 32

55. Organizacija uvoznih i izvoznih robnih tokova Za poslove oblikovanja, organizacije i realizacije logistikih i drugih procesa u uvoznim i izvoznim robnim tokovima, prodavac i kupac angauju pediterske kompanije.Izvoznik u zemlji izvoza angauje pediciju, sa zadatkom da preuzme i otpremi robu, a uvoznik u zemlji uvoza, sa zadatkom da prihvati poiljku i dopremi je do krajnjeg odredita. Osnovni zadatak pediterske kompanije je da organizuje sigurnu i nesmetanu otpremu izvozne robe, odnosno prihvat i dopremu uvozne robe. pediter je duan da izvozne i uvozne robne tokove, organizuje u skladu s odredbama prodajnog ugovora, zakljuenog izmeu prodavaca i kupaca, kao i u skladu sa nalogom i zahtjevima komitenta nalogodavca.Izvoznik ili uvoznik, kao korisnici logistikih usluga, pediterskim kompanijama ispostavljaju zahtjev za ponudom, na bazi ega pedicija formira logistiku ponudu.Po zakljuivanju ugovora o pediciji pokree se proces organizacije i realizacije meunarodnog robnog toka. 56. Zakljuivanje ugovora o pediciji pediter prilikom zakljuivanja ugovora preuzima, izmeu ostalih sledee obaveze : obavezu da postupi kao savestan i uredan privrednik, obavezu prijema robe, obavezu uvanja robe, obavezu izbora treeg lica, obavezu izbora prevoznog puta i transportnog sredstva, obavezu zakljuivanja potrebnih ugovora, obavezu polaganja rauna i dr.Pored obaveza iz ugovora, pediter ima pravo na proviziju, pravo da zahteva avans, pravo na nadoknadu trokova, pravo na sredstva obezbjeenja ugovorenih obaveza i drugo.pediter je odgovoran za neizvrenje obaveza preuzetih iz ugovora. pediter mora raspolagati sa osnovnim podacima i to: podaci o uslovima zakljuenog prodajnog ugovora izmeu kupca i prodavca, detaljni podaci o robi, njenom strunom i trgovakom nazivu, koliini i pakovanju, potpuni podaci o prodavcu i kupcu roba, podaci u pogledu transporta, vrijeme u kome se on treba obaviti, podaci koji se odnose na mjere ekonomske politike pojedinih zemalja koje reguliu izvoz, uvoz robe, iz kojih proizilaze obavezne radnje za peditera, ostali podaci koji su vani za poiljaoca u pogledu pribavljanja odreenih dokumenata ili vrenja drugih radnji. Zbog sloenosti poslova u praksi se vrlo esto ugovor zakljuuje u pisanoj formi. 57. Organizacija i realizacija robnog toka Pri organizaciji i realizaciji izvoznih i uvoznih robnih tokova pediterske kompanije najee realizuju sledee poslove: prijem i obrada dispozicije, pozicioniranje posla, disponiranje, obezbjeenje transportnih sredstava, priprema dokumenata, osiguranje robe, preuzimanje, utovar i otprema robe, transport robe, inspekcijski pregled robe, carinjenje robe, aviziranje korisnika, doprema, prihvat i isporuka robe primaocu, obraun trokova i fakturisanje. 58.Prijem i obrada dispozicije Dispozicija znai nalog pediteru da robu otpremi ili dopremi u izvoznim i uvoznim robnim tokovima.Dispozicija se izdaje na posebnim obrascima koje pediter tampa na memorandumu kompanije. Dispozicija sadri sve podatke koji se mogu razvrstati u vie grupa: Podaci o poiljaocu i primaocu (adresa i osnovni podaci o kompaniji, kontakt ime, mjesto i adresa preuzimanja i utovara robe, ) 33

Podaci o robi (vrsta robe, jedinica mjere, koliina, pakovanje i pojavni oblik, broj i dimenzije jedinica pakovanja, vrednost robe, isl) Podaci o uslovima i nainu otpreme i dopreme robe (vrijeme preuzimanja i otpreme robe, transportni put, vid transporta,transportna sredstva i sl) Podaci o osiguranju(osigurana relacija, osiguravajue drutvo) Podaci o carinjenju i inspekcijskom pregledu robe(mjesto izvoznog ili uvoznog carinjenja) Podaci o potrebnim dokumentima(komercijalno trgovakim, inspekcijskim, bankarskim i dr) Dispozicija se izdaje nakon zakljuenog ugovora o prodaji robe.

59. Pozicioniranje posla Pod procesom pozicioniranja podrazumjevaju se aktivnosti vezane za evidentiranje i zavoenje konkretnog posla. Ovaj broj se naziva Pozicioni broj, koji se kasnije koristi za sve aktivnosti i dokumenta vezana za taj posao.Aurira se odgovarajua baza podataka o pediterskim poslovima.Nakon izvrene kontrole i provjere dispozicije pediter nalogodavcu potvruje njen prijem i zahteva eventualne dodatne informacije i dokumenta neophodna za posao. 60. Disponiranje i transportne instrukcije Disponiranje podrazumjeva definisanje elemenata instradicije i davanje transportnih instrukcija inostranom partneru. Kroz proces izrade instradicije potrebno je pronai optimalno rjeenje vezano za :duinu transportnog puta, vreme trajanja transporta i drugih logistikih procesa u lancu, uslove otpreme i isporuke robe, visinu cjena, tarife i trokove logistikih i drugih procesa, parametre kvaliteta usluge i sl. U praksi postoje dva karakteristina sluaja. Prvi,da je komitent sam izriito propisao nain dopreme i otpreme robe, prevozni put i druge elemente, a drugi da je to ostavio na volju pediteru u skladu sa prodajnim ugovorom.U prvom sluaju, tarifni sektor e izvriti instradiciju prema zahtevu komitenta, osim ako nema greaka koje bi ile na njegovu tetu. U drugom sluaju, tarifni sektor ima zadatak da organizuje dopremu na optimalan nain,tako to e izabrati prevozno sredstvo, tj. vid transporta imajui u vidu prvenstveno uslove prodaje, rok dopreme, vrstu robe i nain pakovanja, mogunost davanja refakcija.Na osnovu elemenata instradicije pediter daje transportne instrukcije inostranom partneru odnosno njegovom pediteru. Instrukcije se rade na posebnom obrascu, koji svaka pedicija tampa za svoje potrebe na vie jezika.Instrukcije se daju u vie kopija osim orginala koji se dostavlja inostranom izvozniku, kopija se obino dostavlja njegovom pediteru, koji e poiljku eventualno prihvatiti u svoj zbirni transport ili voditi o njoj brigu u nekom meunarodnom robnom terminalu. 61.Obezbjeenje transportnih terminala Za realizaciju transportnih procesa koriste se transportna sredstva definisana ugovorom i dispozicijom korisnika.Kod otpreme robe eljeznicom pediter je duan da za kolske poiljke narui odgovarajua kola za odgovarajui dan.U zavisnosti od mjesta utovara robe eljeznika kola se mogu naruiti u eljezniku robnu stanicu, neki robni terminal, 34

logistiki centar, skladini sistem, fabriki kompleks ili neki drugi logistiki podsistem. Kod otpreme pomorskim transportom pediter preuzima radnje oko zakupljivanja brodskog prostora kod liniske plovidbe ili iznajmljivanje cijelog brodskog prostora kod slobodne plovidbe.Kod otpreme renim transportom razlikuju se komadne ili lepovske isporuke.Ukoliko prevozi komadne poiljke one se dostavljeju u skladite tog renog brodarstva, a za vee koliine lepovske isporuke potrebno je sa renim brodarstvom sklopiti aranman.Kod otpreme drumskim transportom pediter e prvenstveno koristiti svoja transportna sredstva, pod konkurentnim uslovima , zatim vozila neke transportne kompanije sa trita ili sa vozilima transportera sa kojim ima ugovorenu transportnu saradnju.Kod otpreme vazdunim transportom poiljke se predaju u skladite avio prevozioca a rezervisanje i zakup prostora u avionu,pediter ugovara sa konkretnom avio kompanijom ili njenim agentom.Kod otpreme ekspresnih i kurirskih poiljki roba se predaje specijalizovanom logistikom provajderu koji u okviru sopstvene logistike mree organizuje otpremu i isporuku robe. 62.Priprema i ispostavljanje dokumentacije Zavisno od dispozicije korisnika pediter pribavlja i ispostavlja razliite grupe dokumenata kao to su:trgovako komercijalna dokumenta, transportna dokumenta, pediterska dokumenta, carinska i inspekciska dokumenta, dokumenta osiguranja, bankarska dokumenta i dr. 63.Osiguranje robe Na osnovu naloga komintenta pediter zakljuuje ugovor o osiguranju sa osiguravajuom kompanijom.Svaki ugovor o osiguranju imae osnovne elemente:predmet osiguranja, osigurani rizici, prevozno sredstvo, osigurano putovanje, trajanje osiguranja, osigurani iznos, i premija osiguranja.Vee pediterske kompanije primjenjuju tzv.predosiguranje, na osnovu unapred zakljuenog ugovora sa osiguravajuom ustanovom koja pod odreenim uslovima unapred osigurava sav teret povjeren pediteru.im teret bude predat prvom vozaru pediter bez odlaganja vri konano osiguranje robe prijavom odgovarajuih podataka i uplatom ugovorene premije u korist osiguravajue ustanove.Dobijenu polisu osiguranja kao dokaz o zakljuenom ugovoru o osiguranju robe pediter prikljuuje ostalim dokumentima o poiljci i dostavlja nalogodavcu na dalje korienje. 64.Preuzimanje i utovar robe Komitent moe sam da utovari robu u prevozno sredstvo, moe da uradi pediter sa svojim sredstvima i radnicima, a moe se posao povjeriti specijalizovanom pretovarnom logistikom podsistemu.Sve ovo zavisi od specifinosti robe, od vrste transportnog sredstva, mjesta gdje se roba nalazi, te da li je i kakva mehanizacija potrebna.Ako se roba otprema iz skladita poiljaoca obino utovar realizuje komitent, a ako se roba otprema iz logistikog peditersakog centra, pediter obavlja poslove utovara robe.Ukoliko se roba nalazi u nekom logistikom centru robnom terminalu, renoj ili pomorskoj luci, poslove utovara obavlja pretovarni podsistemi tog centra.Kad je roba u skladitu vozara poslove utovara realizuje vozar sopstvenim sredstvima. 65.Transport robe Transport robe realizuje se u skladu sa elementima dispozicije i ugovorenim paritetima isporuke.Pravo izbora vida transporta i transportnog sredstva ima ona strana iz prodajnog ugovora koja plaa prevozne trokove.Transportni proces moe se realizovati primjenom 35

klasinih tehnologija transporta.U eljeznikom transportu to moe biti:redovni prevoz, oroeni prevoz, dogovoreni prevoz, ekspresni prevoz robe ili brzovozni prevoz. U pomorskom transportu, transport robe se obavljati u reimu liniske i slobodne plovidbe, a brodarski ugovor o pomorskom transportu moe se zakljuiti na vreme ili na putovanje.U rijenom transportu roba se moe otpremiti i transportovati kao komadna ili kao lepovska poiljka.U vazdunom transportu roba se moe transportovati u redovnoj liniskoj plovidbi gdje se odreena koliina robe ili pojedinane poiljke prevoze na osnovu ugovora o vazdunom prevozu robe ili na osnovu arterskog ugovora, gdje se za prevoz robe angauje itav kapacitet vazduhoplova ili njegov dio.U drumskom transportu roba se prevozi na bazi ugovora o prevozu a veliina i karakteristike transportnog sredstva prvenstveno zavise od fizikih i hemiskih karakteristika i pojavnog oblika robe.Kada su u pitanju poiljke manje zapremine i koliine pediteri organizuju zbirni transport robe, a kada su u pitanju velike pojedinane isporuke koje zahtijevaju jedno ili vie transportnih sredstava , tada se koriste mogunosti slobodnog prevoza. 66.Inspekciski pregled robe U cilu zatite bezbjednosti ljudi , ivotinja i okoline na graninim prelazima postoje i djeluju inspekciski organi nadlenih ministarstva i to: sanitarna inspekciska kontrola, fitosanitarna inspekciska kontrola, veterinarsko-sanitarna kontrola i ekoloki inspekciski nadzor.Osnovni cilj je spreavanje stavljanja u promet roba koja po svojim svojstvima i karakteristikama mogu predstavljati opasnost za ljude, ivotinje, kao i za ivotnu sredinu.Sanitarna inspekcija je u okviru Ministarstva zdravlja i nadlena je za vrenje zdravstvene odnosno sanitarne kontrole namjernica opte upotrebe to podrazumijeva sve to se upotrebljava za hranu ili pie u preraenom ili nepreraenom stanju.U momentu prispjea bilja na neki granini prelaz ovlaeni carinski organ o tome je duan obavijestiti nadlenog fitosanitarnog inspektora koji vri uzorkovanje prispjele robe.Posle izvrene laboratoriske analize fitosanitarna inspekcija donosi rjeenje kojim se dozvoljava uvoz i carinjenje konkretne poiljke.ivotinje, proizvodi ivotinjskog porijekla, hrana za ivotinje, veterinarski lijekovi i medicinska sredstva i pratei predmeti podlijeu veterinarskoj kontroli.Ove vrste poiljki moraju ispunjavati sledee uslove:da budu bez zaraznih bolesti koje se obavezno prijavljuju, potrebno je da imaju orginalnu meunarodnu veterinarsku potvrdu potpisanu od strane veterinarskog inspektora zemlje izvoznice, moraju da imaju dozvolu za uvoz ili provoz koju izdaje Ministarstvo za poljoprivredu.Ekoloki nadzor i kontrola odnose se na robe koje direktno ili indirektno ugroavaju ivotnu sredinu.Ovu vrstu nadzora obavlja inspekciska sluba Uprave za zatitu ivotne sredine pri Ministarstvu za nauku i zatitu ivotne sredine.Granina ekoloka inspekcija obavezno vri provjeru nivoa radioaktivne kontaminacije, kao i metala, ruda, graevinskog materijala i otpada bez obzira na dravu porijekla. 67.Carinski pregled robe Postupak carinjenja sastoji se od nekoliko faza od kojih su najvanije: podnoenje i prijem carinske deklaracije, pregled robe, svrstavanje robe po carinskoj tarifi i drugim tarifama, utvrivanje carinske osnovice, obraunavanje i naplaivanje carine i drugih uvoznih dadbina.Osnovni dokument za prijavljivanje robe za carinjenje je Jedinstvena carinska isprava koja predstavlja carinsku deklaraciju.Uz carinsku deklaraciju podnose se: trgovako-komercijalna, inspekcijska, transportna i druga potrebna dokumenat. U postupku carinjenja robe pediter je obavezan da unapred priloi svu neophodnu dokumentaciju, radi lakeg i breg obavljanja poslova oko carinjenja.Pre samog voenja 36

carinskog postupka i dostavljanja potrebne dokumentacije, pediter treba, da pod nadzorom carinskih organa sprovede predhodni pregled robe.Pregled se uvijek radi kada pediter nije siguran u sadraj poiljke.Mjesto carinjenja robe u izvozu i uvozu odreuje nalogodavac.Kada u dispoziciji mjesto nije odreeno, tada pediter odreuje gdje e se obaviti carinjenje robe.Ukoliko se carinjenje robe obavlja u unutranjosti zemlje, roba se do granice odnosno od granice sprovodi pod carinskim nadzorom plombom, carinskim obiljeijima i pratnjom.Ako je roba izvozno ocarinjena u unutranjosti izlaza carinarnica, po prispjeu robe ocarnjene za izvoz, najpre ispituju stanje carinskih obiljeja.Ako carinska obiljeja nedostaju ili su oteena, carinarnica provjerava stanje robe i sastavlja zapisnik koji potpisuje vozar i o tome obavjetava carinarnicu koja je ocarnila robu, radi daljeg postupka.Ako izlazna carinarnica, prilikom pregleda poiljke za izvoz utvrdi da je ista izmjenjena, odnosno da je u pitanju druga vrsta robe, robu zadrava i uva do okonanja postupka.Carinski organ sainjava zapisnik o tome i moe pokrenuti prekrajni postupak protiv peditera ili carinskog obaveznika. 68.Carinski postupak u meunarodnom eljeznikom transportu Izvozno carinjenje robe u eljeznikom saobraaju moe se obaviti kod unutranje carinarnice ili kod granine carinarnice.Kod unutranje carinarnice, po izvrenom carinjenju roba se stavlja pod carinski nadzor sve do istupa robe sa carinskog podruja. Carinarnica plombira vagone i u ispravama oznaava koliko je plombi stavila na vagone, kao i brojeve tih plombi da bi izlazna carinarnica mogla da utvrdi stvarno stanje plombi.Carinarnica koja je izvrila izvozno carinjenje predaje eljeznikoj stanici primjerke JCI sa eljeznikim prevoznim ispravama, a eljeznika stanica potvruje prijem isprava na primjerku JCI koji ostaje kod carinarnice.Carinjenje robe kod granine carinarnice se obavlja na osnovu JCI i ostalih dokumenata. U uvoznim robnim tokovima, eljeznike kompozicije zaustavljaju se na graninoj eljeznikoj stanici, radi sprovodjenja mjera carinskog nadzora.Po prelasku carinske linije kompozicije se zaustavljaju na carinskim kolosjecima, koje odreuje eljeznica u sporazumu sa graninom carinarnicom.Granina eljeznika stanica duna je da graninoj carinarnici podnese pismenu ispravu za voz i robu u roku od pet asova od asa dolaska voza.eljeznika stanica je duna da carinarnici obezbedi prostorije potrebne za kontrolu putnikog prometa i sprovoenje drugih mjera carinskog nadzora. 69. Carinski postupak u meunarodnom drumskom transportu Za robu koja je izvozno ocarinjena u unutranjosti, carinarnica u unutranjosti alje izlaznoj carinarnici JCI i druga pratea dokumenta. JCI potpisuje ovlaeno lice koje obavlja prevoz i ovjerava je peatom preduzea.Roba koja se uvozi drumskim transportnim sredstvima, prijavljuje se graninoj carinarnici.Drumska transportna sredstva ne mogu da nastave putovanje pre nego to granina carinarnica izvri sve radnje predviene propisima donesenim na osnovu Carinskog zakona. 70. Carinski postupak u meunarodnom vodenom saobraaju U lukama, odnosno pristanitima, otvorenim za meunarodni saobraaj, brodovi mogu pristajati samo uz carinski gat na odreenom djelu luke, pristanita i obale, ili u slobodnoj i carinskoj zoni.Brodovi koji plove u carinskom pograninom pojasu na moru, meunarodnim plovnim rjekama, graninim rjekama i jezerima moraju imati brodski manifest. Manifest je isprava u koju zapovednik broda, ili lice koje je on ovlastio, 37

upisuje cjelokupan teret koji se nalazi na brodu. Brodovi i roba se moraju prijaviti carinarnici u roku od 24 asa po dolasku broda u luku, odnosno pristanite.Manifest za robu namjenjenu izvozu sastavlja se posle zavrenog carinjenja, a zatim se predaje carinarnici zajedno sa propisanim carinskim ispravama. Zapovjednik broda koji dolazi iz inostranstva duan je da ulaznoj carinarnici podnese ispravu za uvoz i provoz robe i da uz nju priloi :spisak namjernica koje se nalaze na brodu; brodske prevozne isprave.Svaki carinski pregled broda, robe i dokumenata carinski radnik potvruje svojim potpisom i peatom nadlene granine carinarnice na odgovarajuoj ispravi.

71. Carinski postupak u meunarodnom vazdunom saobraaju Vazduhoplovi i roba koji dolaze iz inostranstva moraju se prijaviti carinarnici podnoenjem manifesta, odnosno izvoda iz manifesta im vazduhoplov sleti na vazduhoplovno pristanite. Kapetan aviona, duan je da podnese carinarnici manifest.Manifest je isprava koja mora da sadri sve potrebne podatke o avionu , aerodromu, dravi u kojoj je avion registrovan, mjestu utovara i istovara robe, broju prevozne isprave, kao i sve podatke o teretu koji avion prevozi. Dio vazduhoplovne platforme na kome se nalazi vazduhoplov koji saobraa sa inostranstvom, a koji je pod carinskim nadzorom, zove se carinska platforma. Carinarnica obezbjeuje carinski nadzor na carinskoj platformi pola sata prije polijetanja. 72. Carinski postupak u potanskom saobraaju Carinskom pregledu ne podleu pismonosne poiljke: za koje se, prema teini ili dimenzijama, pretpostavlja da ne sadre carinsku robu; koje sadre knjige, novine i asopise; koje se, prema meunarodnim ugovorima i posebnim propisima osloboene carinskog pregleda. 73. Postupak sa robom iji je uvoz zabranjen Ako se pri prijavi ili predaji robe carinarnici nae roba iji je uvoz zabranjen, carinarnica e rjeenjem narediti vozaru ili njegovom ovlaenom predstavniku, da je vrati u inostranstvo u roku od 48 asova.Ako posle izvrene predaje robe carinarnica nae robu iji je uvoz zabranjen, rjeenjem e narediti vozaru ili njegoom oblaenom predstavniku, da je vrati u inostranstvo u roku koji ne moe da bude dui od osam dana. 74. Aviziranje i informisanje korisnika Posle izvrenog carinjenja robe, pediter obavjetava komitenta o procesu carinjenja i otpreme robe. Prodajnim ugovorom dobavlja je redovno u obavezi da obavjesti kupca, odnosno njegovog peditera o svakoj otpremi robe iz dotine prodaje.Posebnim formularom pediter obavjetava komitenta o otpremi iz inostranstva, a po potrebi i krajnjeg korisnika, uz napomenu kada se priblino moe oekivati da e roba prei granicu, odnosno pristati na odredite. O prispeu poiljke na odredite ili mjesto tranzitnog carinjenja, vozar obavjetava primaoca ili njegovog punomonika, odnosno 38

peditera.Kod izvoznog posla, pediterska ispostava najbrim putem dostavlja svojoj nadlenoj centrali dokumente o izvrenoj otpremi robe. Ova dalje, posle odgovarajue obrade, bez zadravanja prosleuje izvozniku sledea dokumenta: Jedinstvenu carinsku ispravu, original trgovake fakture sa carinskom ovjerom, polisu osiguranja robe, meunarodni tovarni list, uvjerenje o porjeklu robe, inspekcijska uvjerenja,atest proizvoaa, kopiju telegrama poslatog kupcu ili njegovom pediteru pri otpremi robe, fakturu peditera o transportnim i drugim trokovima sa priloenim dokumentima o zaraunatim trokovima.

75. Prijem poiljke pri uvozu Kod vagonskih poiljki pediter esto daje u transportnim instrukcijama podatke na koji kolosjek u uputnoj stanici treba uputiti vagon.Pre predaje isprava carinskom sektoru , uvozni sektor mora paljivo ispitati da li se isprave meusobno slau. Ako je sve u redu dokumentacija se predaje carinskom deklarantu radi ispisivanja uvozne carinske deklaracije i daljnjeg postupka. U pomorskom saobraaju roba se moe istovariti direktno iz broda u carinska skladita, carinsko stovarite, slobodnu carinsku zonu ili konsignaciono skladite, a moe se privremeno istovariti i na obalu ili pretovariti u drugi brod, u eljeznika ili drumska prevozna sredstva radi otpreme u unutranjost. Kontrolu nad istovarom obavljaju carinski organi na osnovu manifesta, u koji mora biti upisan sav brodski teret. U vazdunom saobraaju svaki avion koji dolazi iz inostranstva mora imati manifest u koji mora biti upisana sva roba koja se nalazi u avionu.Roba namjenjena za istovar na aerodromu predaje se carinarnici na osnovu izvoda iz manifesta, a osim toga vozar je duan takvu robu da prijavi carinarnici prijavom za uvoz i provoz. U drumskom saobraaju kod prevoznih sredstava pod reimom TIR-karneta primjenjuju se odredbe Carinske konvencije o meunarodnom prevozu robe drumskim vozilima na osnovu karneta TIR. O prispeu potanskih paketa iz inostranstva, pota carinjenja obavjetava primaoca, odnosno punomonika obavjetenjem uz naznaku roka do kojeg treba poiljku podignuti. 76. Istovar i isporuka robe komitentu Roba se podie kod vozara ili u carinskom skladitu, na osnovu duplikata ovjerene carinske deklaracije i iskupljene prevozne isprave.U pediterske poslove spada i distribucija robe po nalogu komitenta. Ako je roba ocarinjena u carinskom skladitu, pediter moe prema dispoziciji komitenta izvriti distribuciju, i to tek nakon prijema potvrene deklaracije. Nakon otpreme robe prevoznim sredstvima, uvozni sektor mora najhitnije obavestiti primaoca i komitenta o izvrenoj otpremi. Ukoliko se radi o sluaju da poiljku koja je stigla eleznicom treba otpremiti dalje eljeznicom , potrebno je da uvozni sektor pravovremeno pripremi novi tovarni list. Treba voditi rauna i o tome da se poiljka moe ponovo predati na prevoz samo uz pristanak eljeznice i to pod uslovom da je poiljka sve vreme bila na uvanju kod eljeznice i da je ponovo predata na prevoz 39

u onakvom stanju u kakvom je prispjela u stanicu, te da su ispunjeni svi uslovi za dalju otpremu za novu uputnu stanicu. U zaglavlju novog tovarnog lista pediter je duan da upie biljeku ponovna predaja bez promjene tovara est je sluaj da se roba nakon carinjenja treba pretovariti iz eljeznikog vagona u drumska vozila radi dostave korisniku.Uvozni sektor treba pravovremeno da da nalog transportnom sektoru koji dalje treba da se pobrine za nesmetan i uredan pretovar. 77. Obraun trokova i fakturisanje Pravovremen obraun i fakturisanje trokova izvrenih usluga je u interesu i peditera i komitenta.to bri obraun i fakturisanje u interesu je peditera zato to e tako pre doi do prihoda koji proistiu iz usluga koje je obavio za raun komitenta. Komitent eli da, to je mogue prije,dobije od peditera fakturu za izvrene poslove da bi mogao ispostaviti potrebnu fakturu krajnjem korisniku, odnosno izvriti obraun sa bankom po tom zakljuku. Trokovi pediterskih usluga, koji se fakturiu korisniku, predstavljaju cjenu angaovanja peditera i njegovu brigu o isporuci robe, a fakturiu se kao posebna stavka u fakturi.Da pediter ne bi kreditirao svog komitenta, uobiajno je da komitent pediteru stavi na raspolaganje odreenu sumu novca, kao avans za plaanje pomenutih usluga. Pri konanom fakturisanju ovaj iznos se odbija od ukupnog iznosa fakturisane vrijednosti.Obraun i fakturisanje trokova, odnosno cjena usluga moe se ugovarati na dva naina: paualno-prema ugovorenom forfaitnom stavu i prema efektivnim trokovima i cjeni usluga. Trokovi pedicije obuhvataju dvije vrste trokova: trokove pediterskih usluga i sve ostale trokove koji su nastali tokom otpreme robe a ugovorom o prodaji i ugovornom transportnom klauzulom proizilazi da padaju na teret pediterovog komitenta.Tu spadaju trokovi: kvalitativne i kvantitativne kontrole, vozarine, carinskog evidentiranja, osiguranja, skladitenja, mjerenja, prepakivanja, nadzor nad robom ako je bilo potrebe, trokovi pribavljanja raznih uvjerenja koja su obaveza vozara, saobraajne takse, i niz drugih trokova.Ukoliko izvoznik nije proizvoa robe odnosno uvoznik nije krajnji korisnik i potroa, onda je neophodno izvriti obraun fakturisanje i plaanje na relaciji izvoznik proizvoa, odnosno uvoznik potroa. 78. Organizacija zbirnog transporta robe Zbirni transport podrazumjeva sabiranje transportnih zahtjeva u prostoru i vremenu, a u cilju to boljeg iskorienja tovarnog prostora transportnih sredstava. Sam zbirni transport podrazumjeva sledee procese: Sakupljanje pojedinanih komadnih poiljki od komitenta u gravitacionom podruju otpreme Dostava poiljki do pediterskog logistikog centra Razvrstavanje i grupisanje poiljki prema pravcima, mjestima isporuke i komitentima Formiranje tovarnih i transportnih jedinica Utovar i otprema robe Izdavanje jedinstvenog transportnog dokumenta bordera Prijem i istovar robe Razvrstavanje robe i isporuka korisniku 40

pediter e organizovati zbirni transport samo ako je on u interesu komitenta. Zbirni transport se moe podjeliti na sledei nain: Domai ili lokalni Meunarodni zbirni transport, koji se dijeli na: - izvozni meunarodni zbirni transport - uvozni meunarodni zbirni transport - tranzitni meunarodni zbirni transport Osnovne prednosti koje uiva poiljalac otpremom robe zbirnom poiljkom su: manje isporuke su mogue zbog frekventnijeg linijskog opsluivanja, ime omoguujemo manje zalihe ee isporuke robe manje cjene usluga otpreme i isporuke robe Mane otpreme robe zbirnom poiljkom su: due vrijeme putovanja u odnosu na pojedinane poiljke otprema zbirnih poiljki po pravilu nije dnevnog karaktera postoje najmanje dva manipulatora ime se poveava opasnost od oteenja robe u procesu nezavisne otpreme poiljka je pod konstantnim nadzorom jedne osobe Prednosti zbirnog transporta robe su: bolje iskorienje kapaciteta manja cjena prenosa robe manje isporuke robe vea uestalost isporuke Nedostaci: - vei broj robnih manipulacija, angaovanje dodatnih resursa, due vrijeme transporta robe, poveana mogunost od oteenja i gubitka robe, tee praenje poiljke. pediter i vozar putem zbirnog transporta na optimalan nain koriste tovarni prostor eljeznikih, drumskih, pomorskih i vazdunih transportnih kapaciteta, na osnovu ega korisniku moe da ponudi povoljnije cjene i tarifne stavove. Organizacija zbirnog transporta zahtjeva odgovarajuu logistiku i poslovnu mreu, kao i kooperaciju i saradnju pediterskih kompanija.Ranije je to bilo najzastupljenije na eljeznici, a danas na naem tritu to je najee u drumskom transportu.Zbirni transport se organizuje i primjenom savremenih tehnologija transporta, kao to je kontejnerski transport. Kada se donosi odluka da li odreene poiljke otpremiti zbirnim transportom, pedicija se moe nai u dve situacije i to: da se radi o franko poiljkama i da se radi o unfranko poiljkama. Kod franko poiljki gdje prodavac plaa prevozne trokove,pediter primaoca/uvoznika ) ne moe da odluuje o nainu otpreme i transporta robe. Kod unfranko poiljki tj. gdje kupac plaa transportne trokove, pediter ima pravo da odlui o nainu transporta u skladu sa nalogom primaoca. Za svaku zbirnu otpremu otpremni pediter sastavlja transportni dokument-bordero, koji predstavlja popis svih poiljaka s potrebnim podacima, kako bi prijemni pediter znao kome su poiljke namjenjene i kakvi su uslovi otpreme.Primjerak bordera se prikljuuje uz tovarni list zbirne poiljke, a drugi primjerak se alje posebnom potom prijemnom pediteru. Poiljke prispjele zbirnim transportom istovaraju se po pravilu u carinsko skladite. 41

79. Organizacija tranzitnih tokova Pod tranzitnim tokovima robe podrazumjevaju se robni tokovi ije se mjesto poetka i zavretka nalazi van teritorije odreene zemlje. Zadatak meunarodnog peditera u organizovanju tranzitnih tokova podrazumjeva: posredovanje u organizaciji i realizaciji procesa u tranzitnim robnim tokovima zastupanje inostranih nalogodavaca i partnera pred domaim institucijama i slubama ukljuivanje domaih transportera, pretovarnih i skladinih sistema za raun inostranog nalogodavca realizacija logistikih procesa transporta, pretovara, skladitenja i pakovanja robe priprema pratee dokumentacije obavljanje specifinih poslova kao to su :hranjenje i pojenje ivih ivotinja, praenje poiljki, doleivanje lako kvarljive robe, obavljanje formalnosti pred upravnim organima Uglavnom se razlikuju dvije vrste tranzitnih tokova robe: a) direktan tranzit, gdje se transport realizuje direktno jednim vidom saobraaja, sa manjim usputnim uslugama, bez pretovara i skladitenja robe b) kombinovani ili indirektan tranzit, podrazumjeva kombinovani transport gdje se mjenja vid transporta odnosno obavlja pretovar, a vrlo esto i privremeno skladitenje robe u tranzitu. Kada je u pitanju tranzit, roba se ne carini u naoj zemlji, ve se stavlja pod carinski nadzor. Na granici, na ulasku u nau zemlju obavezno se vri najava robe. Najavu robe vri vozar ili agent.Kad roba pree granicu, pravi se propratnica. Ukoliko se roba zadrava u carinskom prostoru ili mjenja pravac i smjer kretanja,sastavlja se molba za (preusmjerenje) poiljke.Meutim ako se radi o indirektnom pretovaru, gdje se roba privremeno skladiti, a zatim otprema u zemlju uvoza mora da postoji nalog za otpremu. Ovaj nalog sadri ime i prezime vozaa, broj line karte, registarski broj kamiona, mjesto istovara, naziv peditera, naziv i ifru robe, vrijednost robe.Skladitaru se dostavlja jedan primjerak naloga za otpremu i na osnovu toga skladitar pravi otpremnicu i izdaje robu. 80. Organizacija tranzitnih tokova u TIR sistemu TIR Konvencija je meunarodna konvencija kojom se regulie meunarodni drumski prevoz robe na osnovu karneta TIR.Konvencija TIR ustanovljena je od strane Ekonomske komisije za Evropu na konferenciji za reviziju 1975.godine, a na snagu stupa 1978.godine.Predstavlja jednu od najuspjenijih meunarodnih konvencija za prevoze i zapravo je jedini univerzalni postojei carinski tranzitni sistem.Da bi prevoznik mogao da koristi prednosti TIR tranzitnog postupka, mora da bude ovlaen, odnosno mora da ima odobrenje nadlenih organa da moe da koristi sistem TIR. Takoe i vozila koja e prevoziti robu pod TIR oznakom moraju imati odobrenje carinskih organa. 81.Ciljevi i prednosti TIR sistema Osnovna svrha carinskih tranzitnih sistema jeste da se to je vie mogue olaka kretanje robe pod carinskim obiljejem u meunarodnoj trgovini i da se obezbjedi neophodno carinsko obezbjeenje i garancija tranzitnim zemljama.Cilj TIR sistema je da se to vie olaka kretanje robe pod carinskim obiljejem u meunarodnoj trgovini, a sa druge strane, da carinskim organima prui sigurnost u vidu meunarodne garancije da e se carina i druge uvozne dadbine naplatiti u sluaju neke nepravilnosti. 42

Prednosti samog TIR sistema mogue je sagledati kroz dve grupe: 1. prednosti za carinske slube sistem TIR: smanjuje normalne zahtjeve koji se postavljaju u sluaju nacionalnih tranzitnih postupaka ; izbjegava se skupa potreba za fizikim pregledom odjeljaka za robu ili kontejnera u tranzitnim zemljama ; nema potrebe za primjenom nacionalnih garancija niti nacionalnih isprava.Meunarodni tranzitni postupak pokriven je jedinstvenom tranzitnom ispravom karnetom TIR, to smanjuje rizik da se carinskoj slubi dostave netani podaci. 2. prednosti za preduzea koja se bave meunarodnim drumskim prevozom roba moe da putuje preko nacionalnih granica uz minimalno angaovanje carinskih slubi; doprinosi razvoju meunarodne trgovine; smanjenje zakanjenja u toku tranzita to znaajno utie na smanjenje trokova prevoza ; smanjenjem smetnji u meunarodnom drumskom saobraaju omoguava izvoznicima da na jednostavniji nain izaberu vrstu prevoza koja odgovara njihovim potrebama. Kao uesnici TIR sistema pojavljuju se: carinski organ, udruenje, nosilac TIR karneta i IRU. 82. Naela TIR konvencije Postoji pet osnovnih principa na kojima je zasnovan TIR sistem: 1. sigurna vozila ili kontejneri kojima se roba prevozi roba putuje u vozilima i kontejnerima koji su obezbjeeni plombiranjem. 2. meunarodno prihvaen garntni lanac na osnovu meunarodno priznate garancije trokovi i porezi se ne naplauju zahvaljujui sistemu meunarodnih garancija. 3. TIR karnet, kao meunarodni carinski dokument robu mora da prati meunarodno prihvaena isprava, TIR karnet, i slui kao carinski kontrolni dokument u zemlji otpreme, zemljama tranzita i zemlji prijema robe 4. meusobno prihvaena carinska kontrola u tranzitnim zemljama- mjere carinske kontrole su prihvaene u zemlji otpreme, tranzita i prijema robe. 5. kontrolisani pristup za prevoznike ,tj. nosioce TIR sistema kao sredstvo kontrole pristupa TIR prodeduri, nacionalna tijela koja ele da izdaju TIR karnete moraju se povinovati uslovima i zahtjevima i moraju biti ovlaeni od strane odgovarajuih organa. Meunarodno udruenje drumskih prevoznika sa sjeditem u enevi, jedino je ovlaeno za tampanje karneta TIR. 83. Meunarodni garantni sistem Je drugi element tranzitnog reima TIR. Sistem je uspostavljen kako bi carinske dadbine i porezi za koje postoji rizik , u toku tranzitnih operacija u svakom trenutku bili pokriveni nacionalnim garantnim udruenjem, u sluaju da uesnik u saobraaju ne moe da bude odgovoran.Funkcionisanje garantnog sistema TIR podrazumjeva da svako udruenje garantuje plaanje svih dadbina i poreza, koje je mogue naplatiti ukoliko doe do neke nepravilnosti u toku poslova prevoza TIR. 84.Kontrolisani pristup sistemu TIR Ove mjere su uvedene kako bi se sistem TIR zatitio od prekrioca, posebno od meunarodnog organizovanog kriminala. Minimum uslova i zahtjeva navedenih u Konvenciji ukljuuje solidno finansijsko stanje, odsustvo ozbiljnih prekraja carinskih i 43

poreskih propisa, odnosno uestalog krenja tih propisa, kao i deponovanje pismene izjave kod nacionalnog udruenja koje izdaje karnete TIR , u kojoj su tano odreene odgovornosti uesnika u saobraaju. 85. Karnet TIR Karnet TIR predstavlja meunarodno prihvaen carinsko kontrolni dokument za meunarodni drumski prevoz robe od strane carinskih organa, kako u zemlji polaska tako u zemlji tranzita i odredita. Karnet TIR u koji su upisani IRU i naziv nacionalnog udruenja izdavaa, s njihovim peatima i potpisima, i poto ga je vozar propisno popunio, predstavlja meunarodnu vaeu garanciju za robu koja se prevozi na osnovu karneta TIR.Karnet TIR se popunjava za jedno putovanje drumskog vozila ili kontejnera.Sadri onoliko kupona za carinska zaduivanja i razduivanja koliko je neophodno za tranzitnu operaciju.Karnet TIR se moe popuniti i za skup vozila ili za vie kontejnera koji su utovareni na jedno drumsko vozilo ili na skup vozila. U tom sluaju u spisku robe, odnosno robnom manifestu, u karnetu TIR treba odvojeno naznaiti sadraj svakog vozila u skupu vozila ili svakog kontejnera, radi uproivanja carinskog sadraja vozila ili kontejnera.U okviru posla meunarodnog drumskog prevoza moe biti ukljueno vie polaznih i odredinih carinarnica, s tim da polaznih i odredinih carinarnica moe da ima najvie etiri. Rok vanosti karneta TIR- na svakom TIR karnetu mora se upisati do kog datuma prevoznik moe podnijeti carinarnici karnet radi odobravanja prevoza po postupku TIR.Taj rok ni u kom sluaju ne sme prelaziti 60dana. Po isteku roka karnet se ne moe podneti polaznoj carinarnici radi prihvatanja. Izdavanje karneta TIR nacionalno udruenje garant, moe izdati karnet TIR samo onim podnosiocima molbe koje je prethodno ovlastilo, zajedno sa nacionalnim carinskim organima,i koji su potpisnici odgovarajue izjave o udruivanju. Upotreba TIR karneta Obrazac TIR karneta sastoji se od: 1. naslovne strane prednje korice karneta jedinstvene ute boje 2. robnog manifesta, koji se ne koristi za carinske potrebe 3. seta vauera i kontrolnih kupona bijele i zelene boje 4. formulara za podnoenje slubenog izvjetaja 5. zadnje korice karneta jedinstvene ute boje sa identifikacionom karticom Karnet TIR tampan je na francuskom jeziku, sa izuzetkom naslovne strane koja je tampana na francuskom i engleskom jeziku i robnog manifesta koji je na engleskom jeziku.TIR karnet moe imati 4,6,14 i 20 vauera, sa kontrolnim kuponima koji su vezani uz vauer. Ukupan broj vauera zavisi od broja polaznih, tranzitnih i odredinih zemalja. Naslovna strana sadri: naziv izdavaoca karneta, broj karneta, broj vauera i vodeni ig.Naslovna strana je dalje podjeljena na dva djela.Prvi, gornji dio popunjava nacionalno Udruenje garant a donji nosioc TIR karneta prevoznik. Gornja polovina koju popunjava nacionalno udruenje garant, obuhvata rubrike od 1 5.Donja polovina koju popunjava nosioc TIR operacije obuhvata rubrike od 6 12. Drugi list TIR karneta predstavlja robni manifest, koji se ne koristi za carinske potrebe.Preko drugog lista karneta odtampano je nije za carinu.Takoe sa leve strane na margini nalazi se odtampano: Ovaj obrazac ne koristi se za potrebe kontrole 44

carinskih vlasti. Odmah posle odjeljka s kuponima nalazi se tekst na pet jezika sledee sadrine: Ne otkidaj. Ova strana se popunjava i ostaje uz karnet. Nakon robnog manifesta nalaze se setovi vauera i kontrolnih kupona bijele i zelene boje. Bijeli vaueri namjenjeni su polaznim i ulaznim carinarnicama, dok su zeleni vaueri namjenjeni izlaznim, odnosno odredinim carinarnicama. Formular za podnoenje slubenog izvjetaja tanak uti list ispred zadnjih korica, koristi se u sluaju kada je carinsko obiljeje oteeno u toku putovanja, ako je roba unitena, ili oteena, a da obiljeje nije oteeno, ili kad je potrebno da se roba pretovari ili da se odmah istovari.Poseban list za multimodalni prevoz slui za bolju identifikaciju prevoznog sredstva tamo gdje se koristi vie od jedne vrste prevoza. Zadnja korica karneta sa identifikacionom karticom sadri pravila o upotrebi TIR karneta, koja su odtampana na engleskom jeziku. Slui za provjeru u sluaju kada carinski organi sumnjaju da je rije o prevari. Popunjavanje TIR karneta Popunjava se na jeziku zemlje otpreme, osim ako carinski organi ne dozvoljavaju upotrebu drugog jezika.Podaci u spisku robe, odnosno na robnom manifestu, treba da se unesu pomou pisae maine ili otisnuti tako da budu itki na svim listovima. Na karnetu TIR ne smije se brisati ili pisati preko teksta. Uz sve izmjene nalazi se potpis lica koje ih obavlja, kao i ovjera carinskih organa.Kada u spisku robe u karnetu TIR nema dovoljno prostora za unoenje podataka o svoj robi koja se prevozi, kuponima se mogu pripojiti posebni listovi. U tom sluaju svi kuponi moraju da sadre sledee napomene: broj priloenih dokumenata ;broj i vrstu koleta ili predmeta i ukupnu masu robe navedene u priloenim listovima . 86. TIR procedura u tranzitnom robnom toku Polazna carinarnica popunjava i ovjerava sve primjerke vauera i robni manifest u rubrici 16 i 17, dok rubrike od 18 23 popunjava na prvom bijelom i narednom zelenom vaueru.Polazna carinarnica je u obavezi da popuni i ovjeri potpisom i peatom i kontrolni kupon na bijelom vaueru, obzirom da e bijeli vauer biti otkinut i zadran od strane polazne carinarnice.Roba se prevozi do izlazne carinarnice, koja popunjava rubrike zelenog vauera od 24-28 i kontrolni kupon zelenog vauera. TIR procedura na granicama podrazumijeva sledee korake. Na ulaznoj granici carina : 1. obavlja kontrolu carinskih obiljeja 2. zadrava bijeli kupon 3. ovjerava odgovarajui vauer Na izlaznoj granici carina: 1. obavlja kontrolu carinskih obiljeja 2. zadrava zeleni kupon 3. ovjerava odgovarajui vauer Razduenje TIR karneta TIR karnet je finansijski instrument i svi iskorieni ili neiskorieni karneti moraju se vratiti udruenju u okviru odreenih vremenskih rokova. Tir karneti mogu biti iskorieni ili neiskorieni.Iskorieni TIR karneti moraju biti vraeni udruenju najkasnije 90 dana 45

od datuma izdavanja. Ukoliko u ovom roku nije mogue vratiti TIR karnet potrebno je obavjestiti udruenje. Neiskorieni TIR karneti moraju se vratiti najkasnije 15 dana nakon dana isteka vaenja. Ako TIR karnet nije vraen u roku, udruenje obavjetava nosioca da u roku od 30 dana vrati TIR karnet ili popuni formular za prijavljivanje nestanka. Ukoliko TIR karnet ili prijava gubitka ne budu dostavljeni udruenju u roku od 30 dana, udruenje e pismenim putem obavjestiti nosioca o suspenziji koja stupa na snagu najkasnije za 14 dana. 87. Organizacija privremenog uvoza robe ATA karnet ATA karnet je carinski dokument koji omoguava privremeni uvoz/izvoz robe odnosno ponovni uvoz/izvoz robe. ATA karnetom roba cirkulie neocarinjena za period od jedne godine u sluaju kada je na carinskom podruju zemlje koja prihvata konvenciju o privremenom uvozu.Meunarodne konvencije o privremenom uvozu kojima je definisan ATA karnet su ATA konvencija i Istambulska Konvencija. 88.Carinska konvencija o karnetu ATA Konvencija ATA je donijeta 1961.godine, a stupila je na snagu 1963.godine.Konvencije utvruju osnovne principe kojima se regulie privremeni uvoz/izvoz tri glavne grupe roba: eksponati, trgovaki uzorci, profesionalna oprema.Cilj konvencije ATA je da omogui privremeni uvoz robe bez primjene redovnog carinskog postupka u zemlji privremenog uvoza i da obezbjedi garancije za carinu i druge uvozne dadbine i takse na privremeno uvezenu robu. 89. Meunarodni garantni lanac sistema Meunarodni garantni lanac je potreban kako bi se obezbjedilo puno potovanje uslova/rokova za privremeni bescarinski uvoz/izvoz robe po osnovu ATA karneta i da bi se obezbjedilo cjelokupno plaanje carina i dadbina plativih ukoliko se povrede uslovi/rokovi za propisno korienje ATA karneta. Meunarodni garantni lanac obezbjeuje se preko : seta ugovornih pravila plaanja premije osiguranja pri izdavanju ATA karneta od strane nosioca deponovanja kod Svjetske Federacije Komora odgovarajue garancije od strane izdavaoca ATA karneta kao dokaz njegove finansijske sposobnosti 90. Uslovi i pravila primjene ATA karneta Sistem ATA karneta,je marketinki instrument koji pomae korisnicima da prezentuje svoju ponudu i primjenjiv je samo na robu koja : nije namjenjena za prodaju, nije potrona, nije predviena da se otui, nije ni za jedan oblik transformacije. Upotreba ATA karneta podrazumjeva jo da :svi korisnici moraju da potuju nacionalne zakone i propise zemlje polaska, zemlje koje se posjeuju ili zemlje u tranzitu ;sva roba obuhvaena karnetom je podlona carinskoj inspekciji ;rok vaenja ATA karneta odreuje NIGA u skladu sa rokom predvienim Konvencijom.Roba za koju se izdaju ATA karneti namjenjena je prvenstveno za korienje :na sajmovima, izlobama i prezentacijama; kao profesionalna oprema; na sportskim i kulturnim manifestacijama. ATA karnetom se ne smije uvoziti potrona roba, kvarljiva roba, kao i roba namjenjena preradi, popravci ili obradi. 46

91. Sadraj ATA karneta ATA karnet se sastoji od zelenih korica i listova razliitih boja koji se nalaze izmeu korica.Svi listovi i korice su formata A4 . Sadraj jednog ATA karneta moe se predstaviti na sledei nain : 1. prednja zelena korica 2. taloni (uti,bjeli,plavi) 3. kuponi (uti,bijeli,plavi) 4. dodatni listovi za Robnu listu (uti, bijeli, plavi) 5. zadnja zelena korica Zelena prednja i zadnja korica uvijek ostaju sa karnetom i vae do godinu dana od datuma izdavanja. uti talon je iskljuivo za upotrebu domae carine i predvien je za 4 putovanja. Ovaj talon obavezno ostaje u karnetu tj. ne odvaja se od njega. Bijeli talon je iskljuivo za upotrebu strane carine i predvien je za 4 putovanja. Obavezno ostaje u karnetu tj. ne odvaja se od njega. Plavi talon je za carinsku ovjeru ulaska i izlaska iz zemlje tranzita i predvien je za 8 tranzita. Obavezno ostaje u karnetu tj. ne odvaja se od njega. uti kupon (izvoz /ponovni uvoz) je perforiran i njega prilikom ovjere zadrava carinik. Bijeli kupon (uvoz/ponovni izvoz) je perforiran i njega prilikom ovjere zadrava carinik na ulasku odnosno, izlasku iz zemlje privremenog uvoza. Plavi kupon (tranzit) njega prilikom ovjere zadrava carinik na ulazu i izlazu karneta iz zemlje tranzita. Dodatni listovi (uti, bijeli,plavi) ispisuju se u sluaju da poleina nije dovoljna za cjelokupan popis robe. Razdueni karneti Korisnik, nakon isteka roka upotrebe karnet obavezno mora da vrati nacionalnoj izdavako-garantnoj asocijaciji. Razduenje karneta podrazumjeva da je roba napustila carinsko podruje. Za karnete, koji se ne razdue u predvienom roku, carina alje izdavako-garantnoj asocijaciji obavjetenje o nerazduenom karnetu. Obavjetenje se alje u roku od godinu dana od dana isticanja vanosti karneta. Izdavako-garantna asocijacija je duna da u roku od est mjesecij dostavi dokaze o razduenju karneta. 92 . Carinsko posredovanje (osnovni pojmovi) Carinska roba je roba koja se uvozi, odnosno unosi ili prima u carinsko podruje, koja se iz tog podruja izvozi, tj. iznosi ili alje, ili je preko tog podruja u tranzitu, odnosno prenosi se preko carinskog podruja. Carinski status je status robe u carinskom postupku, kao domae ili strane Carinski dug je obaveza lica da plati iznos carine i drugih uvoznih dadbina za odreenu robu u skladu sa propisima Uvozne dadbine su carina i druge dadbine koje se plaaju pri uvozu robe Carinski nadzor je skup optih mjera i radnji. Uprave carina u cilju sprovoenja carinskih i drugih propisa u odnosu na robu koja podlee carinskom nadzoru, ukljuujui mjere za obezbjeenje istovjetnosi robe od prispjea na carinsko podruje do okonanja carinskog postupka.

47

Carinska kontrola je preduzimanje pojedinih radnji od strane Uprave carina, kao to su:pregled robe, uzimanje uzoraka, kontrola postojanja i autentinosti dokumentacije, pregled knjigovodstvenih i drugih dokumenata, pregled prevoznih sredstava, pregled prtljaga i druge robe koju jedno lice nosi sa sobom ili na sebi i sprovoenje slubenih provjera i slinih radnji u cilju obezbjeivanja pravilne primjene carinskih i drugih propisa. Deklarisanje je radnja kojom lice od carinskog organa zahtjeva, u propisanoj formi i na propisani nain, sprovoenje odgovarajueg carinskog postupka nad robom. Carinski dozvoljeno postupanje sa robom i upotreba je stavljanje robe u carinski postupak, unoenje robe u slobodnu zonu, ponovni izvoz robe iz carinskog podruja, unitenje i ustupanje robe u korist drave Carinski postupak je postupak stavljanja robe u slobodan promet, postupak tranzita, postupak carinskog skladitenja, postupak aktivnog oplemenjivanja, postupak prerade pod carinskom kontrolom, postupak privremenog uvoza, postupak pasivnog oplemenjivanja i postupak izvoza. 93. Osnovni poslovi pedicije pri carinskom posredovanju pedicija zastupa komitenta po njegovoj dispoziciji u carinskom postupku. Komitent moe odrediti zastupnika za sve ili samo neke poslove u postupku pred carinskim organima. Carinsko zastupanje moe biti : neposredno,ako zastupnik istupa u ime i za raun drugog lica posredno, ako zastupnik istupa u svoje ime, a za raun drugog lica Posredni zastupnik je pravno ili fiziko lice registrovano za poslove meunarodne pedicije, koje je upisano u poseban registar zastupnika kod Uprave carina. Zastupnik je duan da vodi evidenciju o svim radnjama, koje preduzima kao zastupnik pred carinskim organima. Carinski agent je fiziko lice koje je zaposleno u meunarodnoj pediciji, a koje je ovlaeno, od strane Uprave carina, za sprovoenje radnji u carinskom postupku. Carinskom agentu upisanom u registar dodjeljuje se poseban identifikacioni broj, identifikaciona kartica i lini peat. Carinsko posredovanje podrazumjeva zastupanje nalogodavca u postupku carinjenja robe u uvoznim, izvoznim i tranzitnim robnim tokovima. Osnovni poslovi pedicije pri carinskom posredovanju podrazumjevaju sledee aktivnosti: prikupljanje dokumentacije za obavljanje carinskog postupka i sredstava za plaanje carinskih dadbina tarifiranje, tj. svrstavanje robe preme Carinskoj tarifi izradu, popunjavanje i predaju carinske i pratee dokumentacije carinskom organu radi carinjenja carinski pregled robe, plaanje carinskih i ostalih dadbina obraun trokova, ispostavljanje rauna i dostava carinske dokumentacije nalogodavcu. Potrebno je da pedicija pripremi dokumentaciju za obavljanje carinskog postupka sa robom.Uglavnom je potrebno pribaviti odreena komercijalno-trgovaka i transportna dokumenta, koja prate robni tok. To su sledea dokumenta: trgovaka faktura u dva primjerka, specifikacija robe, lista pakovanja, razne potvrde i sertifikati, inspekcijska uvjerenja, tovarni list ili drugi transportni dokument, polisa osiguranja itd. Na osnovu 48

ovih dokumenata pediter popunjava Jedinstvenu Carinsku Ispravu i druga carinska dokumenta. Popunjena carinska i pratea dokumenta pediter predaje carinskom organu, ime prijavljuje robu carini i pokree carinski postupak.pediter je duan da fiziki prisustvuje carinskom pregledu robe, plati uvozne carinske dadbine i nalogodavcu dostavi dokumenta o izvrenom carinskom pregledu. Na kraju pediter obraunava sve trokove vezane za sprovoenje carinskog postupka. 94. Doprema (ulazak) robe u cainsko podruje I faza toka Roba koja ulazi u carinsko podruje podlijee mjerama carinskog nadzora, i mjerama carinske kontrole. Roba ostaje pod carinskim nadzorom dok se ne utvrdi carinski status robe.Lice koje unosi robu u carinsko podruje duno je da robu prijavi carini. Carinski organ odreuje dalji tok kretanja robe.Ukoliko se roba u carinsko podruje doprema vazdunim ili vodenim transportom, zapovjednik broda ili vazduhoplova odmah po dolasku, a prije istovara robe, podnosi carinskom organu manifest za svu robu koja se prevozi brodom ili vazduhoplovom. Forma i sadrina manifesta mora biti u skladu sa meunarodnim standardima. Zapovjednik broda ili vazduhoplova mora da potvrdi da manifest sadri kompletne, istinite i tane podatke. Ukoliko se roba u carinsko podruje doprema drumskim transportom, sva drumska transportna sredstva moraju se zaustaviti kod graninog branika. Drumska transportna sredstva ne mogu da nastave putovanje, sve dok granina carinarnica ne izvri radnje predviene carinskim zakonom. Kada se roba uvozi eljeznikim transportom, eljeznika kompozicija se zaustavlja na graninoj eljeznikoj stanici, gdje se sprovode mjere carinskog nadzora. Granina eljeznika stanica je duna da odmah prijavi voz graninoj carinarnici.Za robu koja je dopremljena u carinsko podruje dalje se sprovodi odreena procedura koja u ovoj fazi obuhvata : a) deklarisanje robe i podnoenje saete deklaracije b) odreivanje carinski dozvoljenog postupanja ili upotrebu robe c) privremeni smjetaj robe a) Deklarisanje robe Deklarisanje robe podrazumjeva prijavljivanje robe carini od strane lica koje je unjelo robu u carinsko podruje ili lica koje je preuzelo odgovornost za robu posle njenog ulaska, ili od njih ovlaenog lica. Prijavljivanje i deklarisanje robe obavlja se pomou carinskog dokumenta koji se naziva Saeta deklaracija. Saeta deklaracija slui za identifikaciju dopremljene robe. Saeta deklaracija podnosi se odmah po dopremi robe carinskom organu i mora obuhvatati svu dopremljenu robu. Carinski organ moe produiti rok za podnoenje saete deklaracije, a najdue do isteka prvog radnog dana posle dopreme robe. Na zahtjev deklaranta, carinski organ moe odobriti prethodno deklarisanje robe, ako je takav zahtjev podnijet najkasnije tri dana prije dopreme robe. Saeta deklaracija ne podnosi se u pisanoj formi za robu koju unose putnici, za pismonosne poiljke i potanske pakete. b)odreivanje carinski dozvoljenog postupanja ili upotrebe robe Radnje koje su potrebne da se za robu obuhvaenu saetom deklaracijom, odredi carinski dozvoljeno postupanje ili upotreba, moraju da se obave u roku od: 45 dana od dana podnoenja saete deklaracije za robu dopremljenu vodenim putem 49

20 dana od dana podnoenja saete deklaracije za robu dopremljenu na drugi nain Roba se moe istovariti ili pretovariti iz prevoznih sredstava na osnovu odobrenja carinskog organa, i to na mjestu i u vrijeme koje je za to odredio.Radi pregleda robe i prevoznih sredstava kojima se ona prevozi, carinski organ moe u svakom trenutku zahtjevati da se roba istovari, odnosno raspakuje. Roba se ne smije primjetati sa mjesta na koje je prvobitno smjetena bez odobrenja carinskog organa. c)privremeni smjetaj robe Roba dopremljena carinskom organu ima status robe u privremenom smjetaju sve dok joj se ne odredi carinski dozvoljeno postupanje ili upotreba. Nad robom u privremenom smjetaju mogu se preduzimati radnje neophodne za ouvanje u nepromjenjenom stanju, odnosno radnje kojima se ne mjenja njen izgled i bitna svojstva. Dok se ne odredi status robe, carinski organ moe, na rizik i o troku draoca robe, da premjesti robu na drugo mjesto pod nadzorom tog organa. U sluaju opasnosti po ivot i zdrvlje ljudi, ili opasnosti od zagaenja, carinski organ moe preduzeti mjere radi otklanjanja opasnosti, ukljuujui i unitenje dopremljene robe, o emu je duan da obavjesti draoca robe. 95. Stavljanje robe u carinski postupak II faza Roba koja se nalazi u privremenom smjetaju stavlja se u carinski postupak, tako to se podnosi redovna deklaracija na propisanom obrascu jedinstvena carinska isprava (JCI), i moe se podnijeti u pisanoj formi ili elektronskom razmjenom podataka. Na osnovu redovne deklaracije i pratee dokumentacije carinski organ odreuje carinski dozvoljeno postupanje ili upotrebu robe. Redovna deklaracija mora da bude potpisana od njenog podnosioca, kao i da sadri sve podatke neophodne za primjenu propisa kojima je ureen carinski postupak za koji se roba prijavljuje. Deklaraciju sa prateim ispravama, potrebnim radi primjene propisa prema predvienom postupku, moe da podnese uvoznik/izvoznik ili lice koje on ovlasti.Deklarant moe na sopstveni zahtjev, uz odobrenje carinskog organa, da izmjeni ili dopuni jedan ili vie podataka u deklaraciji. Carinski organ nee odobriti izmjene i dopune ako je zahtjev za izmjenu, odnosno dopunu podnijet nakon to je : obavjestio deklaranta da namjerava da pregleda robu, utvrdio da su podaci netani, ili pustio robu deklarantu. Carinski organ, na zahtjev deklaranta, ponitie prihvaenu deklaraciju ako deklarant dostavi dokaze da je roba grekom prijavljena za carinski postupak. Deklaracija se ne moe ponititi posle stavljanja robe u slobodan promet, osim ako pripisima nije drukije predvieno.Carinski organ moe, radi kontrole prihvaene deklaracije da : izvri pregled isprava koje su priloene uz deklaraciju ; zahtjeva da mu deklarant dostavi i druge isprave kako bi utvrdio tanost podataka navedenih u deklaraciji; izvri pregled robe ili uzme uzorke radi analize i ispitivanja robe. Carinski organ moe da zahtjeva da deklarant ili njegov zastupnik prisustvuje pregledu robe ili uzimanju uzoraka, na mjestu i u vrijeme koje odredi carinski organ, kako bi pruio neophodnu pomo radi olakavanja pregleda ili uzimanja uzorka. Trokove analize i pregleda snosi carinski organ. Deklarant moe da zatrai ponovni pregled robe ako smatra da rezultat djeliminog pregleda nije odgovarajui za preostalu prijavljenu robu. Kad deklaracija obuhvata (dve ili vie vrsta roba), smatra se da podaci koji se odnose na svako naimenovanje predstavljaju posenu deklaraciju.

50

Carinski organ e pustiti robu deklarantu ako su ispunjeni uslovi za stavljanje robe u odreeni carinski postupak i ako roba nije predmet mjera ogranienja ili zabrana, da da podatke u deklaraciji provjeri i prihvati, ili ih prihvati bez kontrole.Ako je deklaracijom obuhvaeno vie vrsta robe, smatrae se da je za svaku vrstu robe podneta posebna deklaracija. Carinski organ moe preduzeti potrebne mjere, ukljuujui vraanje robe u inostranstvo, oduzimanje robe i njenu prodaju, ako : a) roba ne moe biti ocarinjena jer :nije bilo mogue poeti ili nastaviti sa pregledom robe u roku koji je odredio carinski organ iz razloga koje je prouzrokovao deklarant, ili nisu bile podnijete isprave potrebne da bi se roba stavila u odreeni carinski postupak, ili carinski dug nije plaen. b) Roba nije u propisanom roku preuzeta, nakon to je ocarinjena. Carinski organ, radi pojednostavljenja postupka, moe odobriti podnoenje pojednostavljene deklaracije. To podrazumjeva da deklaracija ne sadri neke od podataka ili da uz nju nisu priloeni neki od prateih isprava.Ovaj postupak se moe koristiti za deklarisanje ekspresnih poiljaka. Deklarant je duan da, u roku koji odredi carinski organ, podnese dopunsku deklaraciju koja moe biti opta, periodina ili zbirna. Dopunska deklaracija i pojednostavljena deklaracija ine cjelinu na koju se primjenjuju propisi koji vae na dan prihvatanja pojednostavljene deklaracije. Kad se deklaracija podnosi elektronskom razmjenom podataka, usmeno ili na drugi nain, primjenjuju se odgovarajue odredbe carinskog zakona. Carinski organ moe, po slubenoj dunosti provjeravati ispravnost deklaracije i posle putanja robe. Poslije putanja robe carinski organ moe da izvri i pregled robe, ako je roba jo uvjek dostupna. 96. Sprovoenje carinski dozvoljenih postupaka sa robnom III faza robnog toka Stavljanje robe u slobodan promet Stavljanjem robe u slobodan promet strana roba stie status domae robe. Roba stavljena u slobodan promet uz povoljniju stopu carine ili bez plaanja carine, pod uslovom da se upotrebljava u odreene svrhe, ostaje pod carinskim nadzorom. Carinski nadzor prestaje kad prestanu i uslovi zbog kojih je odobrena povoljnija stopa carine. Carinski nadzor prestaje i kada se roba izveze ili uniti ili kada je doputena upotreba robe u druge svrhe, od onih koje su propisane za primjenu povoljnije stope carine. Roba stavljena u slobodan promet gubi status domae robe, ako je: Deklaracija za stavljanje robe u slobodan promet ponitena posle stavljanja robe u slobodan promet Iznos uvoznih dabina koji se za robu plaa vraen u postupku aktivnog oplemenjivanja uz primjenu sistema povraaja. Roba sa nedostatcima ili ne zadovoljava uslove iz ugovora u skladu sa kojim je uvezena Izvren povraaj uvoznih dadbina uslovljen izvozom Posebni carinski postupci Pod posebnim postupcima podrazumjevaju se : 1. postupak tranzita 2. postupak carinskog skladitenja 3. postupak aktivnog oplemenjivanja uz primjenu sistema odlaganja 51

4. postupak pasivnog oplemenjivanja 5. postupak prerade pod carinskom kontrolom 6. postupak privremenog uvoza 97. Carinska dokumenta i obrasci U carinskom postupku se koriste sledee grupe dokumenata : Standardizovana meunarodna dokumenta : JCI (jedinstvena carinska isprava) DVC (deklaracija za carinsku vrijednost) Spisak naimenovanja Transportne i komercijalne isprave kao i knjigovodstveni zapisi koji mogu zamjeniti osnovna carinska dokumenta Standardizovani nacionalni dokument: Saeta deklaracija, koji se koristi u posebnim sluajevima kada se prevozne isprave ne mogu prihvatiti. Dokumenta propisana Konvencijom TIR i Konvencijom ATA Jedinstvena carinska isprava (JCI) - je propisan obrazac i koristi se kao pisana carinska deklaracija.Komplet JCI sastoji se od : seta od 8 listova ili dvonamjenskog seta od pet listova. Set obrazaca JCI su oznaeni bojama na sledei nain : Listovi 1,2,3 i 5 su na desnoj ivici oznaeni neprekidnom marginom obojenom po redosledu crvena, zelena, uta i plava boja ; Listovi 4,6,7 i 8 su na desnoj ivici oznaeni isprekidanom marginom obojenom po redosledu plava, crvena, zelena i uta boja. JCI BIS obrazac koristi se kada u jednoj poiljci ima vie vrsta roba, sa vie tarifnih oznaka. Saeta deklaracija - je propisan set obrazaca koji se koristi za robu dopremljenu carinskom organu. Set obrazaca Saete deklaracije sastoji se od tri primjerka. Listovi su oznaeni i namjenjeni za ; list sa brojem 1 carinarnici, list sa brojem 2 odgovornom licu, list sa brojem 3 licu koje upravlja prostorom za privremeni smjetaj. Deklaracija za carinsku vrijednost - je propisan slubeni obrazac na kome se unose podaci o vrednosti uvezene robe za jednu poiljku u svrhe naplate carinskih dadbina i poreza na dodatnu vrijednost. Spisak naimenovanja - je propisan obrazac koji se koristi samo u tranzitnom postupku. Obrazac spiska naimenovanja je sastavni deo deklaracije na koju se odnosi. Podnoenje carinskih deklaracija - sva roba nad kojom treba da se sprovede carinski postupak mora biti obuhvaena deklaracijom koja moe biti podneta u pisanoj formi, elektronskom razmenom podataka, usmeno i na drugi nain. Deklaracije u pisanoj formi su : redovna deklaracija i pojednostavljena deklaracija. Podnosilac deklaracije, na osnovu odobrenja carinskog organa, podnosi potpisanu deklaraciju i odgovoran je za : tanost podataka navedenih u deklaraciji, vjerodostojnost priloenih dokumenata na osnovu kojih su upisani podaci u deklaraciji kao i za usaglaenost sa obavezama koje se odnose na stavljanje robe u odgovarajui carinski postupak. 98. Carinsko vrednovanje robe 52

Uvozne carinske dadbine odreuju se na osnovu vie elemenata, gdje glavnu ulogu imaju: Carinska vrednost robe i carinska osnovica, porjeklo robe i carinska stopa utvrena carinskom tarifom. Carinska vrednost je vrednost robe utvrena u carinskom postupku, u skladu sa vaeim propisima o vrednovanju robe. Primarni metod za utvrivanje carinske vrednosti je transakcijska vrednost, koju ini stvarno plaena cijena ili cijena koju je trebalo platiti za robu koja se uvozi.Ova vrednost naziva se i fakturna carinska vrijednost. Pored pojma carinska vrednost u praksi se koristi i pojam carinska osnovica. Carinska osnovica je vrednost robe na koju se obraunava i naplauje carina. Pojam carinska vrijednost je iri od pojma carinska osnovica. Tipian primjer je izvozno carinjenje robe, pri kome se roba vrednuje po istim pravilima kao i kod uvoza, ali se pri tome ne obraunava i ne naplauje carina. 99. Carinska tarifa i carinska stopa Carinska tarifa jeste sistematizovani spisak roba koje podlijeu plaanju carine i po kojoj se sprovodi postupak carinjenja robe, po odreenim carinskim stopama.Carinska tarifa se moe posmatrati u irem i u uem smislu. U irem smislu, carinska tarifa obuhvata spisak robe sa stopama carine, odredbe o instrumentima carinske politike, nain utvrivanja carine, pravila za svrstavanje robe itd. Carinska tarifa, u uem smislu, obuhvata spisak robe koji se sastoji od : Tarifskih oznaka Naimenovanja robe Carinskih stopa Tarifne oznake predstavljaju znakove za obiljeavanje pojedinih vrsta robe navedenih u spisku i slue za njihovo lake pronalaenje. Svaki posebno iskazan proizvod ima svoju tarifnu oznaku. Tarifne oznake mogu se sastojati od arapskih ili rimskih cifara ili slovnih oznaka. Naimenovanje robe u carinskoj tarifi predstavlja tekstualnu definiciju robe, proizvoda ili grupa proizvoda koji se svrstavaju u jedan tarifni broj, podbroj ili poziciju kojima je pridruen jedan tarifni broj ili jedna tarifna oznaka. Naimenovanje u carinskoj tarifi moe biti posebno ili opte. Posebno naimenovanje jeste ono koje odgovara uobiajenom ili trgovakom nazivu jedne vrste robe. U takvim sluajevima naimenovanje robe po carinskoj tarifi podudara se sa trgovakim nazivima robe. Opte naimenovanje po carinskoj tarifi ne podudara se sa uobiajenim, odnosno trgovakim nazivima za pojedine proizvode. Opta naimenovanja, obuhvataju vie vrsta sline robe ili vie grupa srodnih proizvoda. Carinska stopa je brojano izraena visina carine koja se naplauje za jednu vrstu robe. Ona se u carinskoj tarifi moe pojaviti u vidu procenta ili u odreenom fiksnom novanom iznosu. Carinske tarife mogu se podjeliti prema :pravcu kretanja robe, nainu odreivanja caarine, nainu donoenja i broju kolona carinskih stopa. Uvozne carinske tarife jesu one po kojima se obraunava i naplauje carina za robu koja se uvozi u jedno carinsko podruje. Izvozne carinske tarife jesu one po kojima se naplauje carina za robu koja se izvozi iz jednog carinskog podruja. 53

Prema nainu obraunavanja i utvrivanja uvoznih carinskih dabina razlikuju se : carinska tarifa po vrednosti gdje vrijednost robe slui kao osnov za obraun carine specifine carinske tarife gdje se osnovica za naplatu carine obraunava po jedinici mjere proizvoda. Kombinovane carinske tarife jesu one kod kojih se carina odreuje i po vrednosti i po jedinici mjere robe, tj. kombinacijom oba ina. Prema nainu donoenja postoje autonomne i ugovorne carinske tarife. Autonomne carinske tarife donose se samostalnim pravnim aktom jedne zemlje, bez ikakvih obaveza prema drugim zemljama. Ugovorne carinske tarife donose se na osnovu meunarodnih ugovora, a stope carine i ostale odredbe u njima ne mogu se mjenjati dok je ugovor na snazi.U zavisnosti od toga da li je carinska tarifa donjeta ugovorom izmeu dve ili vie zemalja, razlikuju se bilateralne i multilateralne carinske tarife. U odnosu na broj kolona predvienih za carinske stope, postoje carinske tarife sa jednom, dve ili vie kolona. Jednokolone carinske tarife imaju jednu kolonu carinskih stopa, tj. za svaki proizvod u spisku robe propisana je samo jedna carinska stopa. Ove tarife mogu biti: uniformne jednokolone carinske tarife i specijalizovane jednokolone carinske tarife. U dvokolonim carinskim tarifama za svaku vrstu robe predviene su dve stope carine : maksimalna i minimalna. Maksimalne stope carine primjenjuju se na robu koja je porjeklom iz zemalja s kojima ne postoji ugovor o primjeni povlaenih stopa carine., Ove carinske stope nazivaju se opte ili nepovlaene. Minimalne stope carine primjenjuju se na robu koja se uvozi iz zemalja s kojima postoji ugovor o primjeni povlaenih carinskih stopa. Ove stope carine nazivaju se povlaene stope. Viekolone carinske tarife nastaju kao rezultat raznih kombinacija autonomnih i ugovornih carinskih stopa. 100. Porjeklo robe Prema naem vaeem carinskom zakonu radi se o dve vrste porjekla robe : a) preferencijalno porjeklo robe podrazumjeva da se kroz odreene meunarodne ugovore obezbjeuje povoljniji tretman robe u carinskom postupku. b) napreferencijalno porjeklo robe podrazumjeva da se uvozne carinske dabine obraunavaju na osnovu carinskih stopa propisanih carinskom tarifom, bez smanjenja uvoznih obaveza. 101. Utvrivanje uvoznih carinskih dabina Uvozne carinske dabine mogue je utvrditi na osnovu carinske tarife u kojoj carinska stopa moe biti izraena po vrednosti ili po koliini robe. Kod carinske tarife po vrednosti carinska stopa je data u procentima, a visina carine se utvruje na osnovu vrednosti robe i propisane carinske stope. Carinska osnovica obuhvata : fakturnu vrednost robe, logistike trokove dopreme robe do carinskog podruja, trokove osiguranja robe do ulaska u carinsko podruje i ostale trokove. Kod carinske tarife po koliini kao osnovica za naplatu carine slui jedinica mjere proizvoda.

54

102. Svrstavanje robe u carinsku tarifu Roba se svrstava po carinskoj tarifi primjenom nekoliko principa, po tehnolokim osobinama robe i njihovom kombinacijom.U savremenoj praksi primjenjuje se carinska tarifa na bazi nomenklature Harmonizovanog sistema ifrovanja i obeleavanja robe kao i nomenklature Kombinovane carinske tarife . Nomenklatura je spisak proizvoda koji su klasifikovani po odreenim principima i sistemima. Sastoji se od tarifnih oznaka i naimenovanja robe. Carinska tarifa posebno obuhvata : harmonizovani sistem, kombinovanu nomenklaturu, integrisanu carinsku tarifu Evropske zajednice, regularne carinske stope, preferencijalne carinske stope, autonomna oslobaanja od carine /carinske olakice. Danas je u primjeni i elektronska carinska tarifa, koja se uglavnom sastoji iz : opteg djela, nomenklature, djela koji obuhvata mjere , pomona sredstva za klasifikaciju. 103. Harmonizovani sistem Harmonizovani sistem sastoji se od jedinstvenog seta tarifnih brojeva i podbrojeva.Harmonizovani sistem omoguava: pojednostavljenu izradu carinskih tarifa, jednostavnije prikupljanje i statistiku obradu podataka na svjetskom nivou, smanjenje trokova u meunarodnoj trgovini usled pojednostavljene klasifikacije idr. Harmonizovan sistem ima 21 odjeljak koji sadri 97 glava unutar kojih se nalazi 1241 tarifni broj sa preko 5000 podpozicija. Prilikom izrade nomenklature proizvodi se moraju grupisati po odreenim principima, a radi lakeg snalaenja prilikom svrstavanja konkretnih proizvoda u carinsku tarifu. Za grupisanje proizvoda najee se primjenjuju sledei principi: Porjeklo proizvoda Vrsta materijala od kojeg je proizvod izraen Stepen obrade proizvoda Privredna djelatnost Nemjena proizvoda Poseban znaaj proizvoda 104. Kombinovana nomenklatura Predstavlja sistematski spisak svih roba na bazi harmonizovanog sistema i slui za carinske tarifne namjene ali i za statistike svrhe.Svakom proizvodu dodaje se jedinstveni desetocifreni identifikacioni kod. Prvih est cifara Harmonizovanog sistema, propisane su od svjetske carinske organizacije, i iste su u itavom svijetu. Sedma i osma cifra tarifne oznake su preuzete iz Kombinovane nomenklature evropske unije i jedinstvene su za sve zemlje lanice Evropske Unije i ostale zemlje koje su preuzele ovu nomenklaturu. Deveta i deseta cifra tarifne oznake variraju od zemlje do zemlje. Roba u carinskom postupku mora biti svrstana u odgovarajui tarifni stav. Ovo je posebno znaajno kod uvoznog carinjenja poto je ovim svrstavanjem odreena i visina carinske stope. Postoji nekoliko elementarnih injenica svrstavanja robe : 1. Svakom proizvodu odgovara samo jedan tarifni stav 2. U najveem broju sluajeva za jedan proizvod se, na prvi pogled, mogu odrediti dva ili vie tarifnih stavova 55

3. Pod ispravnim svrstavanjem podrazumjeva se odreivanje odgovarajueg tarifnog stava. Ovi uslovi predstavljaju faktore ispravnog svrstavanja. Faktori ispravnog svrstavanja jesu : - poznavanje strukture carinske tarife - poznavanje robe - ispravna primjena osnovnih pravila za primjenjivanje carinske tarife - korektno tumaenje Komentara Carinske tarife - precizno tumaenje pojmova i termina u Carinskoj tarifi - striktno potovanje procedure svrstavanja.

105. Osiguranje robe u transportu Osiguranje je institucija koja nadoknauje tete nastale u drutvu, privredi ili kod ljudi, usled dejstva odreenog dogaaja, nesrenih sluajeva, katastrofa i sl. Osiguranje prua ekonomsku zatitu osiguranicima od tetnih dejstava i ekonomskih poremeaja.Osiguranje se zasniva na naelu uzajamnosti i solidarnosti. Osiguranje se javlja u tri vida tj. ima tri djela : ekonomski, tehniki i pravni. Osiguranje ima tri funkcije : Zatitna funkcija uvanje i zatita imovine i to neposredno i posredno. Neposredno je zatita preventivnog karakera i cilj je da se spreijei nastanak tete a posredna podrezumjeva nadoknadu nastale tete. Finansijska funkcija prikupljanje novanih sredstava i njihovo korienje za nadoknadu tete i ulaganja u odreene reprodukcione procese Socijalna funkcija podrezumjeva poboljanje ivotnih uslova kroz lino ili imovinsko osiguranje 106. Subjekti osiguranja U subjekte osiguranja spadaju fizika ili pravna lica koja direktno ili indirektno pokazuju interes za pruanje ili korienje osiguranja, a to su : osiguranik, osigurava, ugovara osiguranja, korisnici osiguranja, posrednici u osiguranju idr. Osiguranik je subjekt osiguranja koji najee pokazuje interes za osiguravajuom zatitom. Osigurava je pravno lice koje se ugovorom o osiguranju obavezuje da e nadoknaditi tetu Ugovara osiguranja je subjekt koji u svoje ime a za raun osiguranika sklapa ugovor o osiguranju. Zastupnici posrednici su veoma prisutni u osiguranju a to su : agenti, brokeri, havarijski komesari. Veliko mjesto u osiguranju zauzimaju posredici koji se mogu podjeliti na agente osiguravaa i nezavisne posrednike-brokere. Broker zakljuuje i potpisuje ugovor za svog nalogodavca samo kao agent. Havarijski komesar je osoba ija je osnovna dunost da na nepristrasan nain utvrdi prirodu i obim tete kao i sve okolnosti pod kojima se teta dogodila. 56

107. Elementi osiguranja Bitni elementi osiguranja su: rizik, teta, premija, bonus, franiza, osigurani sluaj, suma osiguranja, fondovi osiguranja. Rizik je dogaaj koji dovodi do primjene obaveza osiguravaa da izvri isplatu tj. nadoknadu nastale tete. Pod rizikom se podrazumjeva nastupanje jednog ekonomski tetnog dogaaja. teta je materijalni gubitak ili oteenje robe prouzrokovan nekim odreenim rizikom. Premija osiguranja je cijena rizika koja u sebi sadri cjenu kotanja osiguranja tj. cijenu usluga uveanu za odreeni iznos akumulacije. Osigurani sluaj je dogaaj ije nastupanje predstavlja ostvarenje rizika koji se obuhvaen osiguranjem.To je dogaaj unapred predvien ugovorom o osiguranju ijim nastupanjem nastaje obaveza osiguravaa da isplati nadoknadu iz osiguranja. Suma osiguranja je suma odreena zakonom ili ugovorom o osiguranju, koja predstavlja gornju granicu obaveze osiguravaa. Fondovi osiguranja su sredstva koja omoguavaju da osiguranje odgovori svojim obavezama u svakom momentu. Postoje poetni fond osiguranja, matematike rezerve, rezerve poslovnog fonda, fondovi masovnih katastrofa, preventivni fondovi. 108. Vrste transportnog osiguranja Postoje razliiti kriterijumi a naei su : predmet osiguranja (kasko, kargo,odgovornost vozara), vid transporta mjesto nastanka rizika (pomorsko,kopneno, rijeno, vazduno) ,vrijeme trajanja osiguranja (pojedinano i generalno), prostor trite, stepen obaveznosti, valuta. Osiguranje robe za vrijeme transporta (kargo) podrazumjeva osiguranje robe koja je za vrijeme transporta izloena razliitim rizicima. Osiguranje transportnih sredstava (kasko) osiguranje brodova i drugih plovila od opasnosti kojima su izloeni za vrijeme plovidbe. Vazduhoplovi se osiguravaju od opasnosti u vezi sa letom i normalnom eksploatacijom.Na slian nain mogu se osigurati i druga transportna sredstva u eksploataciji. Osiguranje od odgovornosti podrazumjeva osiguranje vozara od odgovornosti za tetu na robi primljenoj na prevoz ; osiguranje od odgovornosti vozara za tete nanete treim licima. 109. Transportni rizici Pod pojmom rizik podrazumjeva se budui neizvjestan dogaaj nastao nezavisno od iskljuive volje osiguranika zbog koje osiguranik moe pretrpjeti materijalnu tetu. Pojam osigurani rizik treba razlikovati od pojma osigurani sluaj. Osigurani sluaj je dogaaj nastao ostvarenjem osiguranog rizika. Osigurani sluaj nije budui neizvjesni dogaaj, nego dogaaj koji se ve ostvario.U okviru transpornog osiguranja osiguravaju se transportni rizici. Pod tim se podrazumjevaju one opasnosti kojima su izloena prevozna sredstva i roba za vrijeme prevoza. 110. Elementi rizika Mora se raditi o dogaaju koja ima za posljedicu gubitak ili oteenje osiguranog predmeta 57

Dogaaj mora biti budui moe se ostvariti nakon trenutka zakljuenja ugovora ili nakon trenutka od kojeg prema ugovoru osigurava snosi rizik. Dogaaj mora biti neoekivan Dogaaj mora biti nezavisan od iskljuive volje osiguraanika

111. Vrste rizika Svi rizici se mogu podjeliti u etiri osnovne grupe Osnovni rizici Dopunski rizici Specijalni rizici Ratni i politiki rizici A) U osnovne rizike ubrajaju se: Saobraajne nezgode,Elementarne nepogode, Poar, Eksplozija, Razbojnitvo, Otplavljenje robe sa palube broda B) Dopunske rizike mogue je podjeliti na: Krau i neisporuku Manipulativne rizike rizici kojima je izloena roba za vreme rukovanja, utovara, istovara ili pretovara sa jednog transportnog sredstva na drugo, kao i lom robe, oteenje ambalae isl. Ostale dopunske rizike gdje se ubrajaju dopunski transportni rizici kojima je zajednika karakteristika da je nastanak tete vezan za osobinu same robe, a njen uzrok potie iz okruenja. C) Specijalni rizici Specijalni rizici obuhvataju ostale dopunske rizike koji nisu obuhvaeni osiguranjem svi rizici.To su oni rizici kod kojih uzrok nastanka teta nije vanredan spoljni dogaaj.,Uzrok nastanka tete potie iz samog osiguranog predmeta, ili do tete ddolazi uprkos normalnim uslovima odvijanja prevoza. Prema izboru ugovaraa osiguranja uobiajeno osiguranje sledeih posebnih rizika : odbijanje, naduvavanje konzervi, oteenje etiketa iz bilo kojeg uzroka, zagrevanje i /ili znojenje, stvrdnjavanje, rasipanje, curenje, manjak, kvar, samozapaljenje, odmrzavanje, eksplozija, ra, oksidacija i korozija, smrzavanje, rizik ika, moljaca, idr. D) Ratni i politiki rizici Osiguranje obuhvata tetu koja nastane ukljuujui zarobljavanje, zaplenu, zadravanje ili ograniavanje kretanja sredstava.Rizici obuhvataju i opasnosti od zaostalih mina, torpeda, bombi, i drugog naputenog oruja. U pomorskom ili vazdunom transportu pokrie rizika rata ogranieno je samo na vreme dok se osigurana roba nalazi na brodu ili u avionu, a u kopnenom prevozu traje od vrata do vrata.U politike rizike spadaju: aktivnosti vojnih i politikih vlasti, kao to su zaplena prevoznog sredstva i stvari koje se prevoze, zabrane isplovljenja broda ili polaska drugog prevoznog sredstva, zadravanje prevoznog sredstva i robe.Osiguranjem rizika od trajkova, pobuna i graanskih nemira pokriva se gubitak ili oteenje osigurane robe koje su prouzrokovali : trajkai, radnici otputeni sa posla ili lica koja uestvuju u radnikim nemirima, nasiljima ili graanskim nemirima, teroristi ili bilo koja lica koja djeluju sa politikim motivom. 112. Neosigurani rizici 58

Transportno osiguranje ne pokriva : 1) Gubitak, oteenje ili troak koji se moe pripisati namjernom postupku osiguranika, 2) Normalno curenje, redovni gubitak u teini ili zapremini, uobiajeno habanje osiguranog predmeta, uobiajeno isparavanje 3) Gubitak, oteenje ili troak prouzrokovan usled nedovoljnog ili neodgovarajueg pakovanja , ukljuuje i slaganje robe u kontejner 4) Gubitak, oteenje ili troak prouzrokovan usled unutranje mane ili prirodnog svojstva osiguranog predmeta 5) Gubitak, oteenje ili troak prouzrokovan upotrebom neprikladnog vozila ili kontejnera za siguran prevoz osiguranog predmeta ako je, u vreme utovara, osiguraniku bilo poznato da transporno sredstvo ili tovarna jedinica nisu prikladni za siguran prevoz osiguranog predmeta 6) Gubitak, oteenje ili troak nastao neposredno zbog zakanjenja 7) Gubitak, oteenje ili troak prouzrokovani insolventnou ili neizvravanjem finansijskih obaveza od strane vlasnika, naruioca, vozara. 8) Gubitak ,oteenje ili troak prouzrokovani upotrebom u ratne svrhe, atomske ili nuklearne fisije ili drugog oruja slinog 9) Namjerno oteenje ili namjerno potpuno ili djelimino unitenje osiguranog predmeta protivprevnim djelovanjem bilo kog lica 113. Transportne tete Pod tetama u transpornom osiguranju podrazumjevaju se materijalna oteenja i gubici osiguranog predmeta kao i trokovi nastali usled ostvarenja osiguranih rizika. Transportna teta moe se nadoknaditi subjektu na iji rizik se otprema, transportuje i isporuuje roba, u skladu sa ugovorom o prodaji i paritetima isporuke. Ako osigurana roba pretrpi tetu dok se jo prevozi na rizik prodavca, on moe podneti odtetni zahtjev.Ako se roba oteti nakon to je rizik preao na kupca, prodavac nije pretrpeo nikakvu tetu iako je roba oteena od rizika koje je on osigurao.tete su pokrivene osiguranjem samo ako su nastale nakon zakljuenja osiguranja. Postoji mogunost da se pokriju i izvesne tete nastale prije zakljuenja osiguranja, ako ugovara osiguranja i osigurava to ele. Za takvo retroaktivno pokrie potrebno je da budu ispunjena dva uslova: 1) da ugovara osiguranja i osiguranik u momentu zakljuivanja ugovora nisu znali da je teta ve nastala, 2) da se iz samog teksta ugovora vidi volja ugovornih strana da se osiguranjem pokriju i tete koje su eventualno ve nastale. 114. Vrste transportnih teta potpuni gubitak osiguranog predmeta djelimini gubitak trokovi spassavanja zajednike havarije nagrade za spasavanje obaveza naknade tete treim licima trokovi konstatacije i likvidacije teta 59

Stvarni potpuni gubitak je potpuni materijalni gubitak cijelog osiguranog predmeta. Do stvarnog potpunog gubitka obino dolazi usled : propasti odnosno unitenja cijelog predmeta(npr ako roba izgori u poaru, ako potone sa brodom ) oteenja robe koje je uinilo da je prestala da bude roba odreene vrste (npr. Ako se cement usled djelovanja vode stvrdne i sl) nestanka osiguranog predmeta ako je osiguranik lien osigurane robe bez mogunosti da mu bude vraena. Izvedeni potpuni gubitak je ekonomski gubitak robe za osiguranika, tj. osigurana roba i dalje fiziki postoji, ali za osiguranika vie ne predstavlja nikakvu ekonomsku vrednost. Zajednika havarija je svaki nameran i razloan vanredan troak i svaka namerna i razlona teta, koju napravi odnosno prouzrokuje zapovednik broda ili drugo lice koje ga zamjenjuje. Namjerni troak i tetu zapovjednik broda preduzima da bi spreio i spasio robu i drugu imovinu na brodu. Nakon toga brodar odreuje likvidatora zajednike havarije, a od vlasnika robe trai da potpie havarijsku obveznicu kojom se vlasnici robe obavezuju da e platiti doprinose koji padnu na njih u zajednikoj havariji, odnosno po likvidaciji zajednike havarije. Obraun zajednike havarije se vri na sledei nain : ukupan zbir teta i izdataka koji se priznaju kao zajednika havarija rasporeuju se na brod, teret tj. robu i vozarinu, prema njihovoj vrednosti u luci u kojoj se zavrava putovanje, uveanoj za gubitke i opteenja koja se priznaju u zajednikoj havariji.Sutina je da svi uesnici koji su bili izloeni zajednikoj opasnosti u toku pomorskog transporta, podnesu srezmeran dio gubitka namjerno uinjen radi zajednikog spasa. Havarijska jemstva brodar ili likvidator moe od vlasnika tereta zatraiti da, pored potpisa havarijske garancije, poloi novani depozit ili havarijsko jemstvo osiguravaa. Zasebna partikulna havarija je djelimini gubitak ili oteenje osigurane robe kao neposredna posljedica ostvarenja osiguranog rizika, izuzev djeliminih gubitaka ili oteenja koji se priznaju u zajednikoj havariji. Nagrada za spasavanje ukoliko brod i teret, koji se nalaze na njemu, dou u opasnost da propadnu, spasilac koji prui uspjenu pomo ima pravo na pokrie stvarnih trokova i na nagradu za spasavanje.Nagrada za spasavanje najee se tretira kao troak zajednike havarije. Obaveza naknade tete priinjena treim licima do takvih teta najee dolazi kad se roba prevozi u neodgovarajuoj ambalai, pa usled toga doe do zahaivanja druge robe, broda ili okoline. Trokovi konstatacije i likvidacije ukoliko osiguranik odbije da plati havarijskom komesaru trokove konstatacije tete, pa se ovaj obrati osiguravau, osigurava e platiti ove trokove i ukoliko teta na koju se odnose nije pokrivena osiguranjem. U trokove konstatacije tete uvruju se i trokovi prodaje oteenog predmeta, a sa ciljem utvrivanja visine tete. 115. Dokumenta u osiguranju Meu najvanijima su : polisa osiguranja, lista pokria, certifikat osiguranja, potvrda o sklopljenom osiguranju i SLIP i COVER NOTE. Polisa osiguranja je isprava koja potvruje da je sklopljen ugovor o osiguranju. Ona predstavlja formu ugovora o osiguranju, ali sama po sebi to nije. Ugovor o osiguranju je 60

sklopljen kada polisu o osiguranju potpiu ugovorne strane i tada se polisa koristi kao dokaz da je zakljuen ugovor o osiguranju. Polisa osiguranja mora da sadri osnovne elemente kao to su :ugovorne strane osiguranja,predmet osiguranja, rizik obuhvaen osiguranjem, trajanje osiguranja i vrijeme pokria, svota osiguranja ili izjava da je osiguranje neogranieno, premija ili doprinos, datum izdavanja polise, potpisi ugovornih strana, bonus/malus i dr. U transportnom osiguranju postoji nekoliko vrsta polisa : generalna, pojedinana, uvozna, izvozna, pomorska i kopnena tzv. engleska polisa, devizna i dinarska, taksirana, netaksirana idr. Generalne ili tzv. Opte polise predstavljaju zakljuenje generalnog ugovora o osiguranju neodreene koliine poiljaka nekoliko prevoza u odreenom periodu vremena. Kod generalne polise osiguranik, odnosno ugovara osiguranja, obavezan je da osiguravau prijavi poiljke koje se otpremaju sa svim posebnim podacima, kako bi se mogle utvrditi konane obaveze stranaka saglasno potpisanim optim ugovorom o osiguranju transporta robe.Generalne polise najee koriste pediteri ija je djelatnost vezana za otpremu robe. Kod generalne polise postoje dvije vrste pokria : totalne ili otpisne polise ( to su polise kod kojih se utvruje iznos do kojeg se mogu prijavljivati poiljke u periodu vremenskog trajanja ugovora) i polise stvarnog otvorenog pokria (gdje se prijavljuju sve poiljke obuhvaene uslovima osiguranja bez obzira na njihovu vrednost. Pojedinana polisa, odnosi se na osiguranje odreene poiljke, i sadri sledee podatke: ime, naziv i sjedite osiguranika, naziv i podatke o robi koja se osigurava, podatke o ambalai, o vrsti rizika od kojih je roba osigurana, vrijeme osiguranja, datum ispostavljanja polise, franizu sumu osiguranja, potpise osiguranika, odnosno ugovaraa osiguranja, odnosno osiguravaa i dr. Kod pojedinanih polisa izdaje se samo jedan originalan primjerak polise. Uvozna polisa upotrebljava se prilikom uvoza robe stranog porjekla. Ukoliko se prilikom uvoza ispostavlja polisa osiguranja, ona ima karakter dokazne isprave o utvrenim uslovima zakljuenog osiguranja. Izvozna polisa se ispostavlja kod izvoza robe i slui kao instrument robe, i kao instrument meunarodnog robnog prometa. Njena bitna svojstva su da je : dokazna isprava o sklopljenom osiguranju ; isprava o dugu koja cirkulie zajedno sa ostalim robnim dokumentima; legitimacioni papir. Izvozna polisa ima samo jedan potpis, slui kao dokazna ispraa o sklopljenom osiguranju a ne kao dokaz o sklopljenom ugovoru o osiguranju. Polisa ne sadri iznos premije koji ugovara osiguranja treba platiti za konkretno osiguranje. Jedno od bitnijih svojstava izvozne polise je svojstvo legitimacionog papira. Osigurava ne zna ko e se, u sluaju tete na robi, pojaviti sa odtetnim zahtevom. Ukoliko doe do tete, onaj koji se pojavi sa originalnom polisom stie pravo na nadoknadu tete. Ko se legitimie sa originalnom polisom stie sva prava po osnovu te polise. Zbirka klauzula osiguranja - su standardizovane i poznate osiguranicima. One se prikljuuju uz polisu, a u samu polisu se upisuju po kojima zbirkama klauzula je prueno pokrie. Lista pokria izdaju se ukoliko nisu poznati svi elementi osiguranja.Listu pokria najee potpisuje osigurava, ime daje izjavu o preuzetoj obavezi iz osiguranja. Taj se list pokria kasnije zamjenjuje polisom osiguranja ili nekim drugim dokumentom koji potvruje sklopljeni ugovor o osiguranju. 61

Certifikat osiguranja je skraeni oblik polise osiguranja i sadri najosnovnije podatke o uslovima po kojima se vri osiguranje. Certifikat se koristi onda kada ne postoji neki opti ugovor o osiguranju i to, pre svega, kada se, iz tehnikih razloga, ne moe odmah izdati polisa osiguranja ili kada je ugovarau osiguranja hitno potrebna isprava kao potvrda da je sklopljen ugovor o osiguranju . Potvrda o sklopljenom osiguranju je pismena potvrda kojim se potvruje da je sklopljen ugovor o osiguranju i koja sadri neke osnovne, ili pak dealjnije elemente. Ova potvrda se naroito koristi kod osiguranja robe u uvozu. Slip i cover note su pismene isprave koje su najblie naem listu pokria. Slip je dokument koji primjenjuju posrednici u osiguranju i reosiguranju i sadri sve bitne elemente za potrebu ocjene i teine rizika. Njime se utvruju uslovi i premije osiguranja. Cover note je dokument kojim se potvruje da je osigurava prihvatio uslove iz slipa i da daje saglasnost na pokrie tog rizika. LLOYDS S:G: POLISA Tekst polise sadri odredbe kojima se pokrivaju pomorski, ratni i politiki rizici. U polisu su kasnije uvrene i posebne klauzule i dopunske klauzule: opte klauzule za pomorske rizike specijalne klauzule za osiguranje izvozne robe klauzule za izvesne dopunske rizike klauzule za ratne i politike rizike Postoje tri tipa optih klauzula za pomorske rizike koje se mogu primjenjivati kod osiguranja svih vrsta robe : 1. Institutska klauzula FPA 2. Institutska klauzula WA 3. Institutska klauzula AAR

62