Vanjskotrgovinsko poslovanje

Meunarodna trgovina
OSNOVNE INSTITUCIJE SUSTAVA

Velika kriza 1929. 32.

Gospodarske politike izlaska iz krize i rat
Novi meunarodni ekonomski sustav
Osnovne institucije sustava (IMF->MMF-1945.-kontrola deviznih teajeva,
WB-vodi i prati plasmene kredita) , MMF-Christine Lagarde, RH i MMF1992.
TRIJADA SUSTAVA MMF, WB-Jim Yang Kim, WTO (Bretton-Wodski sustav)>sve lanice MMF-a su i lanice WB-a
Ulaskom u EU zemlja prestaje iti lanice CEFTE
lanice Cefte-Srbija, BIH, CG, Kosovo, Moldavija, Albanija
RH i EU-1.7.2013.
lanice EFTA-vicarska, Lihtenstein, Island, Norveka
U sloode kretanja EU spadaju-kapitalne inovacije, roba, usluge, ljudi

POKUAJ OSNIVANJA ITO I NASTANAK GATT-a

Pregovori 1946.-1947. god. Havanska povelja

runde pregovora: (8) 4 najvanije
Dillon runda (1960-1961)
Kenedy-jeva (1964-1967)
Tokyo (1973-1979)
Urugvajksa (1986-1994)
Havanska povelja i nastanak GATT-a (Opi sporazum o carinama i trgovini)
Osnovni ciljevi postignua GATT-a:
Snienje carina
Liberalizacija svjetske trgovine
Pojednostavljenje carinskog reima

SVJETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA-Roberto A.

Osnovana je 14. 4. 1994. god. sporazumom u MARRAKESHU

Djeluje od poetka 1995. god.

KLJUNE RAZLIKE WTO I GATTa

WTO je organizacija a GATT je samo sporazum

WTO regulira trgovinu robama, uslugama i trgovinu vezanu uz prava
intelektualnog vlasnitva
WTO bitno efikasnije rjeava sporove izmeu lanica

CILJEVI I NAELA WTO

OSNOVNI CILJ- razvitak sustava slobodne multilateralne razmjene ime se

poveava:
Proizvodnja roba i usluga
Zaposlenost
Dohodak i potranja
Ukupan ivotni standard
Iskustvo iz prolosti i suvremeni uvjeti proiruju ciljeve i na:
Potivanje zahtjeva za odriv razvitak i zatitu okolia te na pojaanu
brigu za nerazvijene lanice

OSNOVNA NAELA SUSTAVA KOJI PROMIE WTO su:

NAELO NEDISKRIMINACIJE (klauzule najpovletenije nacije i nacionalnog

postupanja)
NAELO TRANSPARENTNOSTI I PREDVIDIVOSTI (naelo samo carina,
usklaenost, registracija i dostupnost propisa, plafomiranje carina)
NAELO DALJNJE LIBERALIZACIJE

SPORAZUMI WTO

MULTILATERALNI
GATT 1994.
GATS (general agreement on trade services- Opi sporazum o
trgovini uslugama)
TRIPS (Trade related aspetcs of intelectual property rightsTrgovinski aspekti prava na intelektualno vlasnitvo)

HRVATSKA I WTO

Hrvatska je po osamostaljenju, automatski postala lanicom OUN i MMF a

pripadalo joj je i lanstvo u GATT-u, ali...
Postupak primitka je trajalo od 1993. do studenog 2000. god.

POJAM

Def. 1 - gospodarska djelatnost koja obuhvaa razmjenu robe i usluga s

inozemstvom, odnosno sveukupnu razmjenu materijalnih i nematerijalnih
dobara izmeu zemalja
Def. 2. - ukupni opseg razmjene izmeu zemalja cijelog svijeta, odnosno
ukupnost razmjene na globalnom tritu

POJAM VANJSKE TRGOVINE I VT POSLOVANJA

Vanjska trgovina u uem smislu:

obuhvaa samo promet robe izmeu gospodarskih subjekata iz
razliitih zemalja, pa je predmet vanjskotrgovinske razmjene samo
ona roba koja prelazi dravnu granicu jedne ili vie zemalja.
Vanjska trgovina u irem smislu:
obuhvaa meunarodnu robnu razmjenu i razmjenu gospodarskih
usluga (tzv. nevidljivi izvoz i uvoz), promet kapitala, promet ljudi
(turistiki promet) i prijenos vijesti (telekomunikacijski promet).

VANJSKA TRGOVINA

Vanjska trgovina je dio prometa robe u kojem:

predmet kupoprodaje prelazi carinsku crtu
naputa teritorij zemlje prodavatelja (izvoznika)
ulazi na teritorij zemlje kupca (uvoznika)
Sveukupnost razmjene robe i usluga s inozemstvom nazivamo poslovima
vanjskotrgovinskog prometa.

RAZVOJ MEUNARODNE TRGOVINE

Unutarnja trgovina - uvjet razvoja drutvenih proizvodnih snaga u okvirima

pojedinih nacionalnih privreda
Razvoj drutvenih proizvodnih snaga dovodi do poveanja meunarodne
razmjene roba
Nagli razvoj meunarodne razmjene roba uzrokovan pojavom :
kapitalistikog naina proizvodnje
prijelaza na strojnu proizvodnju
pojavom proizvodnje standardiziranih dijelova u velikim serijama
Usporedno s rastom meunarodne razmjene, raste i opseg robne
proizvodnje u svijetu

TRGOVINA

Trgovina (i unutarnja i vanjska) obavlja funkciju posrednika izmeu

proizvoaa i potroaa.
Trgovina trostruko posreduje:
1. interpersonalno (posredovanje izmeu osoba proizvoaa i
potroaa)
2. interlokalno (posredovanje izmeu mjesta proizvodnje i mjesta
potronje - transport)
3. intertemporalno (posredovanje izmeu vremena proizvodnje i
vremena potronje skladitenje)

GLAVNE ZNAAJKE VANJSKE TRGOVINE

1. VT protee se na razliite VT i monetarne sustave (zato je regulirana
meunarodnim trgovinskim i platnim sporazumima)
2. VT u svim zemljama nailazi na razliita ekonomsko-politika
ogranienja koja se provode:
kontrolom VT razmjene
carinskim reimom
uvoenjem kontingenata (svaka zemlja regulira ukupan
promet roba i usluga s inozemstvom i titi interese vlastitog
gospodarstva)
3. Vlastitim deviznim sustavom svaka zemlja regulira platni promet i
kreditne odnose s inozemstvom
4. Vanjsku trgovinu prate mnoge meunarodne konvencije, obiaji i
pravila
5. Vanjsku trgovinu karakteriziraju sloene tehnike plaanja i osiguranja
plaanja i naplate ugovorenih vanjskotrgovinskih poslova
6. Vanjska trgovina je podvrgnuta posebnom sustavu nadzora nad
kretanjem robe i usluga u meunarodnoj razmjeni i o njoj se vodi
zasebna vanjskotrgovinska statistika
7. Vanjsku trgovinu prati posebna dokumentacija, poseban nain
izraunavanja cijene, posebni trokovi i posebne procedure
8. Izvoz robe ima za posljedicu potrebu da se cijena na domaem
(unutarnjem) tritu oblikuje na temelju cijene robe na inozemnom
tritu
9. Poslovni rizici u vanjskoj trgovini su mnogo izraeniji nego rizici u
unutarnjoj trgovini (politika osiguranja od robnih i financijskih rizika
sastavni je dio poslovne politike poduzea koja se bave VT)
10.Uspostavljanje poslovnih kontakata i trajnih odnosa u vanjskoj
trgovini je vezano uz dobru poslovnu informiranost
vanjskotrgovinskih poduzetnika
11.Uspjenost u VT je vezana uz posebna znanja i umjenosti
poduzetnika i vanjskotrgovinskih djelatnika (znanje stranog jezika,
struno vladanje tehnikom vanjskotrgovinskog poslovanja,...)

IMBENICI VANJSKE TRGOVINE

1. Dravna tijela - posebno ministarstvo nadleno za vanjsku trgovinu
koje zajedno s ministarstvom financija i ostalim ministarstvima
predlae mjere VT politike, nacrte zakona i odluka za reguliranje VT
2. Misije, ustanove, asocijacije ili zajednice ija je zadaa
unapreivanje vanjske trgovine
analiziranje meunarodne trgovine
utvrivanje rezultata poduzetih mjera
3. Trgovaka drutva (poduzea) koja se bave izvozom i uvozom robe i
usluga (tzv. vanjskotrgovinska operativa koja poslove vanjske
trgovine obavlja:
u svoje ime i za raun i po nalogu drugoga (posrednik)
u ime i za raun drugoga (zastupnik)
u svoje ime i za svoj raun
ULOGA I ZNAENJE VANJSKE TRGOVINE

Uloga i znaenje vanjske trgovine u ivotu zemlje se ogleda u sljedeem:

U opskrbi gospodarstva zemlje proizvodima koje ne moe
proizvoditi, ili ih ne proizvodi u koliinama dovoljnim za zadovoljenje
domae potronje
U doprinosu svjetskoj podjeli rada (time i smanjenju proizvodnih
trokova)
U omoguavanju konkurencije izmeu kupaca i proizvoaa
(spreavanje stvaranja monopola i prenagle promjene cijena robe)
U olakavanju izvoza kapitala

POKAZATELJI ZNAENJA VT U GOSPODARSTVU ZEMLJE

Uloga i znaenje VT ogleda se u tome:
Koliko je pridonijela opskrbljenosti domaeg trita potrebnim
koliinama i asortimanom robe (uvoz)
Koliko je utjecala na izjednaavanje trokova proizvodnje domae
robe s trokovima proizvodnje istovrsne inozemne robe (uvoz i izvoz)
Koliko je omoguila potpunije koritenje domaih proizvodnih
kapaciteta plasmanom domae robe na inozemno trite (izvoz)
Koliki je udio vanjskotrgovinske razmjene u ukupnom drutvenom
proizvodu zemlje
OVISNOST GOSPODARSKOG RAZVOJA I VT
Pokazatelji:
1. Koliko se izvozom trinih robnih vikova omoguuje uvoz deficitarne
robe
2. Koliko se izvozom ostvaruje poveanje deviznog priljeva
3. Koliko vanjskotrgovinska razmjena utjee na poveanje zaposlenosti
domaeg stanovnitva
4. Koliko vanjska trgovina uvozom suvremenih strojeva i drugih
tehnolokih rjeenja utjee na snienje trokova proizvodnje u
domaem gospodarstvu
5. Koliko vanjska trgovina utjee na usvajanje novih proizvoda,
suvremenih rjeenja i inovacija
6. Koliko vanjska trgovina utjee na izmjenu sastava razmjene s drugim
izvozom proizvoda vieg stupnja obrade
7. Koliko vanjska trgovina utjee na smanjenje uvoza i poveanje
neovisnosti domaeg gospodarstva
MEUNARODNO TRITE I MEUNARODNA RAZMJENA

Trite je odreeno podruje na kojem se redovito ostvaruje susret

prodavaa (ponude) i kupaca (potranje) robe i usluga
Ukljuuje skup poduzea, ustanova, pomonih slubi
Na tritu se treba uspostaviti tzv. cijena ravnotee, koja se oblikuje kao
odraz ujednaenih odnosa ponude i potranje
Meunarodno trite je podruje koje obuhvaa manji ili vei broj zemalja
radi meusobnog odravanja stalnih trgovakih odnosa i gospodarske
suradnje

TRGOVINSKA BILANCA

odnos vrijednosti ukupnog izvoza i ukupnog uvoza robe jedne zemlje za

odreeno vremensko razdoblje (obino jednu godinu)moe biti:
aktivna (vrijednost izvoza robe vea je od uvoza)
pasivna (vrijednost uvoza robe vea je od izvoza)
uravnoteena (vrijednosti uvoza i izvoza robe su izjednaene)
sastavlja se na temelju statistikih praenja vanjske trgovine
osim ukupne vrijednosti uvoza i izvoza robe, trgovinska bilanca
sadri i njihovu strukturu
ova bilanca ini najveu stavku platne bilance zemlje

PLATNA BILANCA
Platna bilanca je prikaz ukupnih novanih primanja i izdavanja jedne zemlje
prema inozemstvu
Moe biti:
aktivna (novano primanje vee je od izdavanja)
pasivna (novano izdavanje je vee od primanja)
uravnoteena (primanje novca je izjednaeno s izdavanjem)
primanje i izdavanje novca proizlazi iz svih ekonomskih transakcija
zemlje s inozemstvom
sastavlja se za jednu godinu
S gledita ronosti i uestalosti ekonomskih transakcija s inozemstvom, iz
kojih proizlaze i obveze plaanja ili potraivanja, platna bilanca se sastoji
od dviju podbilanci:
podbilance tekuih transakcija i
podbilance meunarodnog financiranja

PODBILANCA TEKUIH TRANSAKCIJA

obuhvaa sljedee poslove s inozemstvom:

uvoz,izvoz, reeksport
usluge (transport, pedicija, osiguranje, platni promet)
turistika kretanja stanovnitva, iseljenike doznake
iznose koji slue za uzdravanje diplomatskih i konzularnih
predstavnitva u inozemstvu
lanarine meunarodnim institucijama i udruenjima

PODBILANCA MEUNARODNOG FINANCIRANJA

obuhvaa dugorone ekonomske transakcije s inozemstvom:

reparacije
restitucije (obveze vraanja protupravno oduzetih dobara s
okupiranih teritorija)
ekonomske pomoi
dravne zajmove
kupnju i prodaju monetarnog zlata

MOTIVI I CILJEVI NASTUPA NA INOZEMNOM TRITU

Osnovni poticaj - ostvarenje odreenog prihoda kojim se osigurava

normalno poslovanje poduzea
Dovoljan prihod na domaem tritu - manje motiva za nastup na
inozemnom tritu
Na vanjska trita poduzee izlazi:
Ako je svoj opstanak i razvoj vezalo iskljuivo za vanjsko trite
Ako je primorano izvoziti kako bi ostvarenim devizama moglo uvoziti
repromaterijal i sredstva rada
Ako raspolae vikovima kapaciteta iznad potreba na domaem
tritu i dopunskom proizvodnjom za izvoz eli ostvariti dopunski
prihod
Ako opsegom ostvarenja na domaem tritu ne moe pokriti
trokove kapaciteta i ostvariti potreban prihod
Ako nastoji izvozom postii trajno vei prihod
Sa stajalita ovlatenog uvoznika, razlog za uvoz proizvoda i usluga postoji
tako dugo dok se uvozniku taj uvoz isplati (bez obzira na to nedostaju li ti
proizvodi (usluge) na domaem tritu ili ne)
Glavni motiv za obavljanje izvoza je isti kao i motiv za obavljanje uvoza
ostvariti zaradu izvozom proizvoda na inozemno trite
U naelu, uvijek je tee neto prodati u inozemstvo nego nabaviti iz
inozemstva

OBAVLJANJE VANJSKOTRGOVINSKIH POSLOVA

Vanjskotrgovinski poslovi se mogu obavljati na tri naina:

1. U svoje ime i za svoj raun

2. U svoje ime a za raun i po nalogu drugoga
3. U tue ime i za tui raun
U SVOJE IME I ZA SVOJ RAUN
Sva korist iz obavljenog posla pripada onome tko taj posao ugovori i obavi,
ali ugovaratelj snosi i sve rizike
Ciljevi i motivi ovakvog pristupa nisu ogranieni samo na ostvarivanje
dobiti, ve i na ciljeve politike proizvodnog asortimana, politike cijena,
politike distribucije
U TUE IME I ZA TUI RAUN
Poduzee koje obavlja vanjskotrgovinske poslove posluje kao agent
(zastupnik) svog komitenta, posredujui pri plasmanu njegove robe ili
usluge
Zarada posrednika ovisi o vrijednosti ugovorenih i obavljenih poslova u ime
komitenta, koji e mu na temelju obavljenih poslova isplatiti proviziju
Sva dobit i svi rizici pripadaju komitentu
U SVOJE IME - ZA RAUN I PO NALOGU DRUGOGA
Poduzee posluje kao vanjskotrgovinski posrednik koji za obavljeni posao
dobiva ugovorenu proviziju
Sva korist iz obavljenog posla pripada nalogodavcu, kao i svi rizici (osim
onih nastalih krivnjom vanjskotrgovinskog posrednika)

ISTRAIVANJE KONJUNKTURE I TRITA

Za uspjeno planiranje proizvodnje namijenjene izvozu i za osiguranje

stalne i povoljne opskrbe odreenom vrstom roba iz inozemstva potrebno
je istraivanje konjunkture na inozemnim tritima
Konjunktura oznaava smjer i intenzitet kolebanja privrednih aktivnosti u
odreenom vremenskom razdoblju na podruju zemlje ije se trite
ispituje
Konjunktura obuhvaa sva privredna kretanja trita, njegovu stabilnost,
oscilativnost, poremeaje, stanje nacionalnog dohotka, stanje trgovinske i
platne bilance
Konjunkturnim kretanjima nazivamo uzastopne faze poleta i opadanja
privredne djelatnosti koje se izmjenjuju periodino.
Te promjene mogu biti:
razvoj trendova koji se openito proteu tijekom duih razdoblja i koji
predstavljaju razvojne tendencije privrede i njezinih pojedinih trita
ciklika kretanja
periodina kretanja, vezana uz odreene termine ili godinja doba
nepravilna kolebanja, koja prekidaju openiti privredni tijek (npr.
politiki utjecaj)

KLASIFIKACIJA PODUZEA NA MEUNARODNOM TRITU

Meunarodna poduzea

poduzea koja svoje poslovanje razvijaju na meunarodnoj koncepciji

marketinga i nastupaju, osim na domaem, barem na nekoliko stranih
trita

1. DOMAE PODUZEE

vezano je uz domae trite

90% poduzea u RH je orijentirano na domae trite

2. IZVOZNO PODUZEE

jedan dio izvozi na strano trite, ali je veinom orijentirana na domae

trite te koristi jednostavne strategije izlaska
primjenjuju izvoznu ili plurinacionalnu koncepciju MM-a
etnocentrino orijentirana
standardizirani programi marketinga (produetak domaih)
upravljanje i odluivanje centralizirano u matinom poduzeu
strana trita odabiru na temelju slinosti s domaim

3. MULTINACIONALNO PODUZEE

na svakom inozemnom tritu stvara novu strategiju, koristi jednostavne i

srednje sloene strategije nastupa na tritu
primjenjuju multinacionalnu i multiregionalnu koncepciju MM-a
policentrino i regiocentrino orijentirana
srednje sloene strategije nastupa na stranim tritima
adaptacija programa marketinga
upravljanje, odluivanje i planiranje decentralizirano
strana trita odabiru na temelju prilika bez obzira na slinosti s domaim
tritem

4. GLOBALNO PODUZEE

svejedno je na kojem dijelu trita nastupa i koristi sve strategije,

jednostavne, srednje sloene i najsloenije
primjenjuju globalnu koncepciju MM-a
geocentrino orijentirana
sloene strategije nastupa na stranim tritima
programi marketinga su globalni i standardizirani, odnosno adaptirani gdje
se pokae isplativim
misli globalno, djeluj lokalno
upravljanje, odluivanje i planiranje interaktivno i integrirano
postoje samo trita na razliitim zemljopisnim lokacijama globalnog
svjetskog trita

STRATEGIJE NASTUPA NA INOZEMNOM TRITU

Jednostavne strategije:-koriste se kod prvog nastupa radi smanjenja rizika

Izvoz-direktni i indirektni
Uvoz
Slobodne zone-Rijeka (RH)
Lizing-opreme, strojeva...
Sloenije strategije:
Meunarodne proizvodne suradnje(licenca, montaa, kooperacija)
Franizing
Najsloenije strategije:
Ulaganja u inozemstvu
nestailan gospodarski sustav RH-pad ulaganja
nestailan pravni sustav-procesi sporo i dugo traju
korupcija
nestabilan politiki sustav
investicijska klima

POTREBNE INFORMACIJE SA STRANIH TRITA

PITANJA

POTRANJA

LOKALNA
KONKURENCIJA

DISTRIBUCIJA

Kome
prodavati?

Vrste poduzea,
navike u kupnji, itd

Tko su lokalni
konkurenti (nazivi,
marke, itd)

Postojei
distribucijski kanali,
uvoznici, glavni
maloprodavai, itd.

to
prodavati?

Svojstva proizvoda,
dizajn, etiketiranje,
itd.

Obiljeja proizvoda
konkurenata

Prodavati proizvod s
markom ili bez,
pozicioniranje

Koliko
prodavati?

Sadanja potranja,
predvianja, cijena

Trine kvote,
prodajne cijene i
uvjeti, itd.

Obujam i struktura
prodaje, mare

Zato
prodavati?

Motivacija pri
kupnji po razliitim
segmentima

Motivi konkurenata
za dolazak na trite

Obiljeja, razvijenost
i prostorna
razvedenost
distribucijske mere

Gdje
prodavati?

Lokalizacija

Lokalizacija
konkurencije

Lokalizacija
distribucije

Vrijeme (datumi)
ulaska konkurenata

Vrijeme kupnje,
poticajni elementi

Kada
prodavati?

Sezonske oscilacije

na trite

OSNOVE HRVATSKOG DEVIZNOG SUSTAVA

sustav je definiran domaim deviznim propisima koji pak moraju biti u

skladu s pravilima mmf-a

DEVIZNI PROPISI JESU RAZLIITI

-

zakonski i
podzakonski akti

NAJVANIJI ZAKONSKI PROPISI JESU

1. Zakon o deviznom poslovanju,
2. Zakon o hrvatskoj narodnoj banci,
3. Zakon o bankama
PODZAKONSKI AKTI JESU
-

Razne odluke, naredbe, upute i sl.

Takva je npr. odluka o nainu obavljanja platnog prometa s
inozemstvom

OSNOVNI POJMOVI I TERMINI

Valuta (strana), efektivni strani novac,

Devize,
Rezidenti,
Ovlatene banke,
Korespodentne banke,
Bilanca plaanja

DEVIZNO TRITE
Se definira kao sve (legalne) kupnje i prodaje deviza koje se obavljaju u zemlji i
to:
Izmeu ministarstva financija i hnb
Izmeu hnb i ovlatenih banaka
Izmeu samih ovlatenih banaka
Izmeu ovlatenih banaka i dugih osoba, te
Sve kupnje i prodaje efektivnog stranog novca koje obavljaju ovlatene
osobe
TEAJ KUNE
Teaj kune formira se slobodno na deviznom tritu..
Objavljuju se svakodnevno i primjenjuju se na sve transakcije s
inozemstvom kao i na one u zemlji
Pri tom se u neposrednoj kupoprodaji deviza izmeu ovlatenih banaka
primjenjuju ugovoreni teajevi
Vrste teajeva: kupovni, prodajni i srednji
ULOGA I ZADACI HNB

Pod nazivom nbh, osnovana je krajem 1991. A preimenovana je 1997.

God.
Ona je banka svih banaka, samostalna je i izravno odgovorna saboru rh
Podrava utvrenu gospodarsku politiku zemlje ali uz uvjet ouvanja
stabilnosti nacionalne valute i ope likvidnosti u plaanjima u zemlji i
prema inozemstvu

OSNOVNE FUNKCIJE HNB JESU:

Ouvanje stabilnosti kune i odranje ope likvidnosti prema inozemstvu,
Izdavanje novanica i kovanog novca,
Obavljanje odreenih poslova za dravu kao i obavljanje dravnih plaanja
prema inozemstvu
Ouvanje ope likvidnosti banaka, te
Kontrola i nadzor nad bankama, tedionicama i drugim depozitnim
institucijama
PLATNI PROMET S INOZEMSTVOM
Sredstva platnog prometa jesu:
Konvertibilne devize
Kune,
Netransferabilne devize,
Efektivni strani novac,
Prema platnim sporazumima rh i druge zemlje
Robe
Instrumenti platnog prometa jesu
Uobiajeni instrumenti + efektivni strani novac + kontinuirani
prijeboj preko kontokorenta

DEVIZNO POSLOVANJE I DEVIZNI POSLOVI

Propisi se, naelno, primjenjuju na sve rezidente,

Domae fizike osobe (graani) i stranci se tretiraju povlateno
Sukladno pravilima mmf-a i deviznim propisima zemalja eu, devizni poslovi
su podijeljeni u dvije skupine:
o Tekui poslovi i tekua plaanja, i
o Kapitalni poslovi

U TEKUA PLAANJA I TEKUE TRANSFERE SPADAJU:

Plaanja po osnovi trgovine robama i uslugama i kratkorona
meubankarska plaanja,
Plaanja kamata i neto dohodaka od ulaganja u inozemstvo
Plaanja vezana uz otplate zajmova, raspodjelu dobiti i smanjenja
vrijednosti izravnih ulaganja,
Prijenose vezane uz radnike doznake, mirovine, poreze, dobitke iz igara
na sreu, lanarine
DEVIZNI KAPITALNI POSLOVI
svi kapitalni poslovi sklopljeni izmeu rezidenata i nerezidenata kao i svi
prijenosi imovine motivirani prijenosom kapitala
ovdje spadaju:
o Izravna ulaganja,
o Ulaganja u nekretnine,
o Poslovi s vrijednosnim papirima na tritu kapitala i na tritu novca,
o Poslovi s udjelima u investicijskim fondovima,
o 5. Kreditni i depozitni poslovi,
o 6. Plaanja po osnovi ugovora o osiguranju,
o 7. Jednostrani prijenosi imovine
o Otuivanje prava steenih ulaganjem,
o 9. Otuivanje vrijednosnih papira vezanih uz poslove s
nekretninama,
o 10. Repatrijacija (povrat) sredstava i prijenos likvidacijske i/ili
steajne mase
STJECANJE DEVIZA
Prodajom roba i usluga u inozemstvo,
Kupnjom na deviznom tritu,
Uzimanjem zajmova u inozemstvu,
Nasljeivanjem
KORITENJE DEVIZA
Pravne i s njima izjednaene osobe mogu ih koristiti za plaanja u
inozemstvo i za polaganje na devizne raune,
Banke mogu devize prodavati domaim bankama, pravnim i fizikim
osobama
Dravljani na radu u inozemstvu, zaposleni u diplomatskim i
konzularnim predstavnitvima i stranci iznose devize i vrijednosnice bez
ogranienja
DEVIZNE PRIUVE
Osiguravaju meunarodnu likvidnost zemlje
ine ih:
o Potraivanja hnb i ovlatenih banaka na raunima u inozemstvu,

o
o
o
o
o

Vrijednosnice u vlasnitvu hnb i ovlatenih banaka koje glase na

stranu valutu
Zlato u vlasnitvu hnb,
Rezervna trana pri mmf-u,
Specijalna prava vuenja (spv) pri mmf-u
Efektivne Strane Valute

CARINSKI SUSTAV U EU
-

u potpunosti liberaliziran
2 paralelna sustava:
o Uz razvoj roe izmeu RH i EU postoji i
o razvoj robe izmeu RH i treih zemalja

OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE

Carina-posena vrsta poreza koji se plaa na uvoz, a ponekad i
iznimno na izvoz
Carinska roba-sva roba koja ulazi na trite RH ili izlazi iz njega
Carinski status,
Carinsko podruje,
Carinski dug-iznos koji je potrebno podmiriti, a vezan je za uvoz
Carinski nadzor-neposredni nadzor robe na ulazu/izlazu
Carinska provjera-direktni pregled robe
Carinska crta-identina granici RH
Carinski obveznik-krajnji korisnik
Carinarnica-usidrena jedinica koja se nalazi unutar ministarstva
financija
FUNKCIJE CARINE
fiskalna-punjenje dravnog prorauna
zatita domee proizvodnje
uravnoteenje domae platne balance
CARINSKI POSTUPCI JESU
1. Putanje robe u slobodan promet-nakon carinjenja robe
2. Provozni postupak-tranzit-roba se ne zadrava na podruju RH
3. Postupak carinskog skladitenja-ako je vei uvoz zbog povoljnije
cijene
4. Postupak unutarnje proizvodnje,
5. Postupak preradbe pod carinskim nadzorom
6. postupak privremenog uvoza/izvoza-zakup, lizing
7. postupak vanjske proizvodnje-naa poduzea alju robu na doradu
8. izvozni postupak-postupak redovitog izvoza robe
Postupci od 3) do 7) nazivaju se i postupci s gospodarskim uinkom.
Za stavljanje robe u bilo koji carinski postupak potrebno je podnijeti
carinsku deklaraciju, a odnosi se na razmjenu robe izmeu RH i treih
zemalja.
DEKLARACIJA SE PODNOSI: -ili radnja ili document kojim se roba stavlja u
neki od carinskih postupaka
U pisanom obliku,
Elektronskom razmjenom ili
Usmeno.

Pisana deklaracija se podnosi na obrascu jedinstvene carinske deklaracije

(jcd).
Pri tome se ona moe podnijeti u redovitom ili pojednostavljenom
postupku.
U redovitom postupku podnosi se jcd uz koju se prilau i sve druge
propisane isprave:
robne isprave
prijevozne isprave
osiguravajue isprave
POJEDNOSTAVLJENI POSTUPAK SE POJAVLJUJE U DVA OSNOVNA OBLIKA:
Prvi je podnoenje nepotpune deklaracije,
Drugi oblik (kuno carinejnje) podrazumijeva da je carinarnica
prethodno odobrila pregled robe u prostorijama uvoznika
PODRIJETLO ROBE
Je izuzetno vano za odreivanje carinske vrijednosti i obraun
carinskih pristojbi
Carinski zakon razlikuje robu s povlatenim i robu s nepovlatenim
podrijetlom
Vano je za one drave s kojima imamo sklopljene ugovore o
sloodnoj trgovini (jar, mexico)
CARINSKA VRIJEDNOST
Je ona cijena na koju se naplauje propisana carina.
Naa definicija carinske vrijednosti robe usklaena je s definicijom
wto-a
U nju ulazi fakturna vrijednost- ono to plaamo ino dobavljau +
ovisni trokovi:
o prijevoz
o osiguranje-sva roba u sustavu vanjske trgovine se osigurava
o manipulacija
TROKOVI KOJI NE ULAZE U CARINSKU VRIJEDNOST
oni trokovi koji nastaju na podruju RH
Pod uvjetom da su iskazani odvojeno od stvarno plaene cijene ili
one cijene koju treba platiti jesu:
o Trokovi prijevoza robe od hrvatske granice do mjerodavne
carinarnice,
o Trokovi kamata na kredite ,
o Trokovi montae, ugradnje i odravanja opreme odmah nakon
uvoza,
o Vrijednost nosaa podataka ili kompjutorskih programa za
uporabu uvezene opreme
Carinska vrijednost rabljene robe obraunava se tako da se od
carinske vrijednosti nove robe oduzme postotak istroenosti robe
koja se uvozi

Novosti nakon pristupanja RH u eu

01.07.2013. g. podruje RH postaje dio jedinstvenog carinskog
podruja Europske unije
Nacionalno carinsko zakonodavstvo prestaje vaiti, a direktno se
primjenjuje EU zakonodavstvo
Ukida se sav carinski nadzor nad unosom ili trgovinom robe izmeu
RH i ostalih zemalja lanica
Ne ukidaju se i sve granine kontrole, odnosno zadrava se granini
policijski nadzor
Rumunjska i Bugarska su ule u EU prije RH
Carinski sustav eu
Jedinstveni carinski sustav nakon 01. srpnja 2013. g. ine dvije
komponente:
carinski propisi Zajednice
nacionalni carinski propisi doneseni temeljem carinskih
propisa Zajednice
dio carinskog sustav EU ine i nacionalni propisi doneseni temeljem
temeljnih carinskih propisa EU i to prvenstveno:
Zakon o provedbi carinskih propisa EU (ZPCPEU)
(Narodne novine 54/13)
Zakon o provedbi carinskih propisa eu
ureuje provedbu carinskih propisa EU koji dravama lanicama daju
ovlatenja da nacionalnim zakonodavstvom reguliraju pojedina
pitanja iz podruja carinskih propisa ije ureenje nije u nadlenosti
EU
ovim Zakonom osigurava se prelazak s nacionalnog carinskog
sustava na carinski sustav EU, ija se dosljedna i ujednaena
provedba mora osigurati s prvim danom pristupanja RH Europskoj
uniji
Zakonom o provedbi carinskih propisa eu izvan snage stavit e se:
Carinski zakon i na temelju njega doneseni propisi
Zakon o carinskoj tarifi (sve carinske stope) i na temelju njega izdani
propisi:
Uredba o carinskoj tarifi za 2013. godinu,
Uredba o izmjenama Uredbe o Carinskoj tarifi za 2013.
godinu,
Pravilnik o postupku pojednostavnjenog razvrstavanja
robe
sustavski popis svih roba koje se uvoze ili izvoze s podruja RH
Carinski status robe u eu
carinski status robe predstavlja odreenje robe kao:
roba Zajednice (engl. EU GOODS)
roba koja nema status robe Zajednice (engl. NON EU
GOODS)

roba Zajednice (engl. EU GOODS):

u cijelosti dobivena u EU
uvezena iz treih zemalja i uvozno ocarinjena
dobivena od jedne ili kombinacijom grupe roba iz
prethodnih stavaka
roba koja nema status robe Zajednice (engl. NON EU GOODS): ostala
roba koja nije navedena prethodno

Robna razmjena izmeu rh i ostalih zemalja lanica

nije pod carinskim nadzorom
izuzetak - roba koja nema status robe Zajednice
(primjer Ljubljana Zagreb, non EU goods)
razjanjava posebnosti zavretka carinskih postupaka koji su
zapoeti prije pristupanja, a zavravaju se nakon 01.07.2013. g.
obveza statistikog izvjeivanja i praenja putem INTRASTAT-a
sva robna razmjena izmeu RH i ostalih lanica se statistiki
evidentira putem sustava Instrastat (primici i otpreme)
INTRASTAT
Sustav prikupljanja podataka o robnoj razmjeni izmeu zemalja
lanica EU
U primjeni od 1993. g. kad je uspostavljeno jedinstveno trite i kad
su uklonjene fizike granice izmeu zemalja lanica
Izvjetava se o svakom ulazu, tj. primitku robe iz druge zemlje
lanice u zemlju lanicu, odnosno o svakom izlazu, tj. otpremi robe iz
zemlje lanice u drugu zemlju lanicu EU
Zajedno s podacima Extrastata (robna razmjena s treim zemljama,
odnosno zemljama nelanicama EU-a) ine vaan izvor podataka za
sastavljanje platne bilance i za nacionalne raune
Podaci su vani i za poslovne subjekte: analiziranje i planiranje
proizvodnje, nabave i prodaje, istraivanje trita, prognoziranje
razvoja poslovnog subjekta te donoenje stratekih poslovnih odluka
Obveznik izvjetavanja: svaki poslovni subjekt, obveznik PDV-a, ija
vrijednost robne razmjene sa zemljama lanicama EU-a prelazi prag
ukljuivanja, bilo za otpreme bilo za primitke ili za oba trgovinska
toka
Prag ukljuivanja: odreena vrijednost ostvarene robne razmjene
sa zemljama lanicama EU-a, iznad koje su poslovni subjekti obvezni
dostavljati podatke posebno za otpreme i posebno za primitke;
odreuje se za svaku godinu, i to posebno za otpreme i posebno za
primitke
Vrijednost praga ukljuivanja za oba trgovinska toka (primitak i
otprema) za 2013. g. iznosi 1 700 000 kuna
Carinska je uprava odgovorna za prikupljanje podataka od
izvjetajnih jedinica
Izvjetavat e se samo elektronikim putem
RAZLIKA INTRASTATA I JCD-A

Jedinstvena carinska deklaracija (JCD) je carinska isprava koja slui

za obavljanje carinskih formalnosti
Intrastat obrazac je statistiki izvjetaj koji sadri manji obujam
podataka od JCD-a, a putem kojeg se prati robna razmjena izmeu
zemalja lanica izvrava se jedamput mjeseno za prethodni
mjesec, nema carinjenja

ROBNA RAZMJENA IZMEU RH I TREIH ZEMALJA

Pojam tree zemlje (npr. BiH, C. Gora, Kosovo,...)
Primjenjuju se carinski postupci kao i do sada:
provoz,
izvoz,
carinsko skladitenje,
unutarnja proizvodnja,
vanjska proizvodnja,
privremeni uvoz,
prerada pod carinskim nadzorom,
slobodne zone i slobodna skladita

CARINSKI NADZOR NAD ROBOM U OVISNOSTI O STATUSU

roba Zajednice nije pod carinskim nadzorom

izuzeci (kretanje od jedne do druge toke u EU preko podruja EFTA

zemlje ili tree zemlje)
roba koja nema status roba Zajednice nalazi se pod carinskim
nadzorom:
do promjene statusa
do ponovnog izvoza
do unitenja pod carinskim nadzorom

CARINSKA TARIFA
Na robu koja je predmet carinskog postupanja primjenjuje se
zajednika carinska tarifa Europske unije
sustavni popis svih roba koje se uvoze odnosno izvoze
u obliku je knjige-vrsta, tip robe, carinska stopa
CARINSKI NADZOR
Predmet carinskog nadzora je roba:
1. za koju je carinskim propisima Europske unije propisan carinski
nadzor, i
2. koja je predmet zabrana i ogranienja pri unosu u podruje primjene
ili iznosu iz njega
3. troarisnke robe-robe koje se jo uvijek prate-krijumarenje
EORI SUSTAV

engl. Economic Operators Registration and Identification System

Carinska uprava danom pristupanja RH u EU zapoinje s
nacionalnom primjenom sustava elektronike registracije i
identifikacije gospodarskih subjekata koji u okviru svojega
poslovanja obavljaju djelatnosti obuhvaene carinskim
zakonodavstvom
Svim takvim hrvatskim gospodarskim subjektima dodjeljuje se EORI
broj
Osnova za izdavanje potvrde o EORI broju za hrvatske pravne i
fizike osobe je da su upisane u OIB registar
Potvrda o EORI broju javna je isprava koja se izdaje bez naknade i
roka vaenja u pisanom obliku, te ispisuje iz informacijskog sustava
Carinske uprave i smatra se vjerodostojnom i punovanom javnom
ispravom bez potpisa slubene osobe i otiska slubenog peata

NAINI UGOVARANJA PRODAJE ROBA I

USLUGA
Kljuni imbenici za odabir naina ugovaranja prodaje jesu:
Vt, devizni i carinski sustavi zemalja sudionica,
Obiaji i uzance u trgovini tim robama i uslugama,
Vrsta, koliina i kakvoa roba i usluga,
Rizici vezani uz trite, poslovnog partnera i predmet kupoprodaje
Uobiajeni nain plaanja u trgovini dotinim robama,
Nekomercijalni (politiki) rizici vezani uz zemlju partnera,
Postojanje specijaliziranih trita i posebnih oblika ponude nekih roba
Najraireniji naini ugovaranja prodaje robe jesu:
Prodaja po vienju robe u cijelosti,
Prodaja na osnovi uzorka ili modela,
Prodaja po standardnoj oznaci,
Kataloka prodaja
Elektronika prodaja
Prodaja

po vienju robe u cijelosti-osobine

Na mjestu prodaje nalaze se i kupac i prodavatelj i roba
Kupac se moe osobno uvjeriti u kvalitetu robe
Pregovara se o koliini i cijeni
Ukoliko doe do sklapanja ugovora, tu e se obaviti i preuzimanje
robe

Ovo je nain karakteristian za prodaju nestandardiziranih roba kao to su

umjetnika djela, oteena roba, ratarski proizvodi, iva stoka, oblovina i
drvena graa
PRODAJA NA OSNOVI UZORKA ILI MODELA
Uzorak je manja koliina robe koja je iz cjeline uzeta na uobiajen
nain i koja stoga ima sve osobine predmeta kupoprodaje.
To je i model i trodimenzionalna tvorevina koja predstavlja
industrijski ili zanatski proizvod ili se na takav proizvod moe
prenijeti (npr. primjerak namjetaja..)
to su i crte ili slika koja moe posluiti kao predloak i koju je
mogue prenijeti na neki industrijski ili zanatski proizvod kao to je
tekstil, a uobiajeno je:
o da se uz ponudu alju dva odvojena i propisno zapeaena
uzorka, jedan za analize i probe a drugi za usporedbu sa,
eventualno, isporuenom robom..
o Prodavatelj ostavlja sebi jedan primjerak..
o Praksa je pokazala kako je dobro koristiti i tzv. kontrolni ili
arbitrani uzorak

Prodaja po uzorku i modelu koristi se onda

kada je roba ujednaene kvalitete pa se moe predstaviti uzorkom ili
modelom i to
u sajamskoj prodaji,
kada nije mogue precizno opisati kakvou (kvalitetu) predmeta
kupoprodaje..
kada se kupac i prodavatelj ne mogu neposredno susresti, a na taj
nain se prodaje:
o Namjetaj, kuanski aparati, strojevi..
o ivene namirnice kao sokovi, konzervirano voe i povre, pia
PRODAJA PO STANDARDNOJ OZNACI SE DOGAA:
- jer su takve proizvodnje zahtijevale sirovine i poluproizvode tono
odreenog kemijskog sastava, oblika i kvalitete
- istovremeno su i same davale vrlo velik broj jednakih proizvoda koji
su imali sve osobine tzv. standardiziranih roba
to je standard?
To je zakonski propis kojim se precizno utvruju sve bitne osobine (npr.
oblik, dimenzije, kemijski sastav, sigurnosni zahtjevi, itd.) koje mora
zadovoljavati neki proizvod kao i doputena odstupanja (tolerancije) od
ovih osobina.
Najee se oznaavaju skraenicama:
- HRN za hrvatske norme,
- DIN za njemake,
- GOST za ruske,
- UNI za talijanske,
- ISO uza meunarodne
Ove oznake su postale i svojevrsnim znakom kvalitete proizvoda iz tih
zemalja.
Na taj nain se prodaju:
- industrijske sirovine i poluproizvodi,
- zlato i druge kovine,
- nafta,
- kava, kakao, pamuk, eer, penica, kukuruz, aj, itd
Prodaja ovakvih roba standardne kvalitete je dodatno ubrzana i
pojednostavljena uporabom tzv. tipiziranih ugovora u koje treba upisati
samo cijenu.
KATALOKA PRODAJA
- je specifian nain prodaje u kojem detalje o tipiziranom proizvodu
kupac saznaje iz slika, opisa i crtea...
- Najee se koristi u maloprodaji a znatno rjee u veleprodaji a time
i vanjskoj trgovini
UTVRIVANJE CIJENA
Uz pomo kataloga i cjenika

Pregovaranjemo

Najstariji i u naoj gospodarskoj praksi najraireniji nain

o Uobiajeno zapoinje prikupljanjem ponuda nakon ega

slijede pregovori
Licitiranjem
o razliite tehnike javnog nadmetanja za najbolju cijenu

ORGANIZACIJA VANJSKE TRGOVINE

Organizacija vanjske trgovine svake zemlje ovisi o njezinom
drutvenom ureenju, razvijenosti njezina gospodarstva i nizu drugih
imbenika koji odreuju cjelokupni sustav ekonomskih odnosa zemlje
s inozemstvom.
Pod osnovnim oblicima vanjske trgovine podrazumijevamo izravnu i
posrednu trgovinu, odnosno izravan i posredan izvoz, izravan i
posredan uvoz, i tranzitnu trgovinu
Oblik nastupa poduzea na inozemnom tritu ovisi o nizu faktora:
Vrsti i svojstvu roba koje se uvoze/izvoze,
Stanju na odreenom tritu, o uvjetima i tradiciji nastupa na
odreenom tritu,
Znaajkama inozemnog trita, uvjeta kupnje ili prodaje i konjunkturi
koja je prisutna na tom tritu za robu ili usluge koje su predmet
trgovanja,
Vlastitim kapacitetima domaeg poduzea,
Intenzitetu mogue prodaje ili uvoza,
Udaljenosti od mjesta proizvodnje i nabave,
Poslovnim obiajima, uzancama i odnosima na inozemnom tritu,
Vanjskotrgovinskom, deviznom i carinskom sustavu u vlastitoj zemlji
i u zemlji partnera,
Motiviranosti domaeg poduzea
Osnovni imbenici koji utjeu na izbor oblika vanjskotrgovinskog
poslovanja s inozemstvom jesu:
Visina rasploloivog kapitala nositelja vanjskotrgovinskog posla
Visina transportnih i drugih trokova od proizvoaa do krajnjeg
potroaa
Zatita vlastitih interesa proizvoaa na stranom tritu

Tome se mogu pribrojiti i neki drugi imbenici koji utjeu na odluku o

obliku nastupa na inozemnom tritu, na primjer:
Poznavanje inozemnog trita
Raspoloive poslovne veze na inozemnom tritu
Reference i ugled vlastitog poduzea na inozemnom tritu
Sloenost proizvoda kojim se trguje
NEIZRAVAN NASTUP NA INOZEMNOM TRITU
Pri neizravnom izvozu i uvozu robe, domai se proizvoa (trgovac)
ukljuuje u strano trite putem specijaliziranih vanjskotrgovinskih
poduzea, koja su najee locirana u zemlji u koju se roba izvozi
Proizvoa robe nije izravan izvoznik uvoznik, ve svoje proizvode
predaje specijaliziranom vanjskotrgovinskom poduzeu koje obavlja
sve radnje vezane uz ostvarivanje vanjskotrgovinskog posla
Posredniko poduzee pri tome obavlja niz radnji: istraivanje
inozemnog trita, organizacija promidbe, pregovaranje s
inozemnim poslovnim partnerima, rjeavanje poslovnih i
administrativnih problema

Prednosti neizravnog nastupa na inozemnom tritu jesu:

Specijalizirano vanjskotrgovinsko poduzee (posrednik) preuzima sve
rizike i probleme prodaje ili kupnje robe na inozemnom tritu
Domai proizvoa nema trokova obrade i istraivanja inozemnog
trita, jer se koristi uhodanom organizacijom specijaliziranog
posrednikog poduzea
Prodajom robe vanjskotrgovinskom posredniku, proizvoa iz svog
poslovanja iskljuuje financijske i sve druge rizike koji prate robu u
tijeku ostvarenja vanjskotrgovinskog posla
Prodaja proizvedene robe je bra, a time i vei koeficijent obrtaja
kapitala, to se neposredno odraava na uspjenost i unosnost
poslovanja
Ukljuujui se u strana trita putem vanjskotrgovinskih posrednikih
poduzea, proizvoa se koristi njihovom uhodanom i stabilnom
pozicijom na inozemnom tritu
Nedostaci neizravnog nastupa na inozemnom tritu jesu:
Proizvoa robe ne moe aktivnije sudjelovati u prodaji svoje robe na
inozemnom tritu i time neposredno utjecati na poveanje prodaje
svoje robe u inozemstvu
Proizvoa ne obrauje inozemno trite i ne stvara odreenu vrstu
poziciju svojih proizvoda
Proizvoa, obino, ne moe predstaviti kvalitetu i prednosti svojih
proizvoda i neposredno upozoriti kupca na sve njene odlike i
prednosti, te na taj nain proiriti broj kupaca i interesenata za svoje
proizvode
IZRAVAN NASTUP NA INOZEMNOM TRITU
Otra konkurencija natjerala je proizvoae da posvete brigu za to
kompletnije i djelotvornije neposredno i izravno ukljuivanje u
prodaju svojih proizvoda na domaem i stranom tritu
Posebno se nametnula potreba za stvaranjem svrhovite i elastine
organizacije vanjske trgovine te ostvarivanja neposrednog dodira s
kupcima iz inozemstva radi to breg i isplativijeg ostvarenja izvoza
vlastitih proizvoda
Izravno ukljuivanje u vanjskotrgovinske poslove osigurava
proizvoau robe mogunosti prilagoavanja proizvodnje potrebama
kupaca, proizvodnju novih, privlanijih sofisticiranijih i suvremenijih
proizvoda.
Izravnim nastupom na inozemnom tritu proizvoa dobiva aurne
podatke o kretanju strane proizvodnje, stanju ponude i potranje na
tom tritu

Pozitivni uinci globalizacije

Laki pristup i dostupnost svijeta u najirem smi slu te rijei
Laki pristup informacijama, znanjima, zemljama, ku lturama,
tehnologijama

 Ubrzanje svjetskog gospodarskog razvoja

Negativni uinci globalizacije
Uniformiranje ukusa, obiaja, navika,
pa i svojevrsna opa amerikanizacija lokalnih i nacionalnih kultura
produbljenje razlika izmeu bogatih i siromanih

Prednosti izravnog nastupa na inozemnom tritu su:

Proizvoa sam organizira izvoz i uvoz roba, prilagoavajui
organizaciju uvoza i izvoza svojim potrebama i tritima na koja
prodaje svoje proizvode ili s kojih uvozi robu za svoje potrebe
Temeljitom obradom stranog trita, usmjerenom na prodaju vlastitih
proizvoda, proizvoa moe stvarno ocijeniti svoje izglede za
plasman svojih proizvoda i usluga, i isplativost takvog plasmana
Obavljajui sam izvoz vlastitih proizvoda, iskljuuje svako mijeanje
u prodaju od strane treih osoba i ostvarenu dobit ne dijeli s
posrednicima
Solidnim poslovanjem proizvoa sebi osigurava stabilnu poziciju na
inozemnom tritu
Zahvaljujui unutarnjoj i vanjskoj izvozno-uvoznoj orijentaciji
omogueno mu je bolje poznavanje stanja na inozemnom tritu, i u
skladu s tim pravovremeno reagiranje na mogue promjene
Nedostaci izravnog nastupa na inozemnom tritu su:
Izravna prodaja robe redovito zahtijeva velike trokove za odravanje
unutarnje vanjskotrgovinske organizacije i trgovake mree u
inozemstvu
Proizvodno poduzee mora obavljati cjelokupno vanjskotrgovinsko
poslovanje od istraivanja trita do konanog ostvarenja posla.
Stoga mora raspolagati odgovarajuim osobljem, to su dodatni
trokovi
Ako poduzee ne izvozi (ili uvozi) robu kontinuirano, tada trokovi
vlastite organizacije za vanjsku trgovinu mogu bitno poveati
trokove poslovanja
Izravnim nastupom na inozemnom tritu poduzee automatski
preuzima i sve rizike
Izravan izvoz vlastitih proizvoda zahtijeva vee angairanje kapitala
(i koritenje skupih kredita)

Globalizacija se ogledava kao:

Svekoliko gospodarsko, tehnologijsko, informacijsko , politiko i
kulturno povezivanje svijeta u cjelinu uz potporu novih
informatikih tehnologija.
Najvea ekonomska i drutvena promjena jo od industrijske
revolucije
Ali je ujedno i proces porasta veza izmeu drutava i problema
te pokretanje snaga svjetskog trita i ekonomsko slabljenje
drava
Valja istaknuti i da je ona proces kojim se intenzivira
konkurentnost na tritu

EFTA
Europsko udruenje slobodne trgovine
Osnovana 1960. u svrhu promicanja slobodne trgovine i ekonomske
integracije
7 zemalja osnovateljica
Danas broji etiri zemlje lanice sa vie od
12,7 milijuna stanovnika
Stockholmska konvencija
Trgovinski tijekovi EFTA-e
Meunarodna razmjena
Trgovinska strategija
Jedna od najveih trgovinskih mrea na svijetu
1. sporazum - panjolska, 1980.
3 faze praenja trgovinske politike
Liberalizacija kretanja rada i kapitala u EFTA-i
Slobodno kretanje radne snage
Liberalizacija kretanja robe, usluga, ljudi i kapitala
Nema diskriminacije na temelju nacionalnosti radnika
Osnovni problemi EFTA-e
Gospodarska kriza 2007. -> oporavak od recesije
Visoka stopa nezaposlenosti
Politika oporavka
Siromatvo
Postignua i efekti EFTA-e
Politika o unutarnjem tritu
Politika o stvaranju ekonomije znanja
Politika zapoljavanja
Politika o socijalnoj ukljuenosti
Politika o postizanju odrivog razvoja
Perspektive i izazovi budueg razvoja EFTA-e
Vano je razvijati i njegovati dobre odnose sa zemljama kandidatkinjama
Dugoroan rast -> ulaganje u obrazovanje, istraivanje, inovacije i
kreativnost
Znanje i vjetina
Hrvatska i EFTA
Vaduz Zagreb, 21. lipnja 2001.

 1. sijenja 2002. stupio na snagu

EFTA ukida carine na uvoz industrijske robe
Industrijske grane koje Hrvatska eli zatititi pred konkurencijom ->
carine se ukidaju postupno
Ciljevi: unaprijediti uvjete ivota i zapoljavanja, poveati produktivnost i
financijsku stabilnost...
Ulaskom u EU prestaje vrijediti sporazum

CEFTA
Srednjoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini

Viegradska deklaracija
1992. potpisan sporazum, a 1993. stupio na snagu
Glavna naela na kojima se temelji CEFTA
2 razdoblja u procesu razvijanja
Prijelazna organizacija
Danas broji osam zemalja lanica

Trgovinski tijekovi CEFTA-e

Formiranje slobodnih trgovinskih podruja

Svrha -> liberalizacija trgovine industrijskim i poljoprivrednim dobrima
EU -> najvaniji trgovinski partner
Intraregionalna trgovina

Liberalizacija kretanja rada i kapitala u CEFTA-i

Slobodno prekogranino kretanje robe, usluga i ljudi
Inozemni kapital utjee na -> ekonomski rast, platnu bilancu,
makroekonomsku stabilnost
Greenfield ulaganja
Najvee priljeve FDI-ja u regiji primila je Hrvatska
Institucionalni okvir i monitoring u CEFTA-i

Nema vrst institucionalan okvir

Slovaka -> glavna zagovornica
U odboru sudjeluje po jedan predstavnik svake lanice
Tajnitvo CEFTA-e locirano je u Bruxellesu 2008.
Pruanje tehnike i administrativne potpore

Osnovni problemi CEFTA-e

Loe definirani uvjeti lanstva i ogranieni ciljevi integracije
Nestabilna politika prolost, ratovi i sukobi

 Nedostatan kapital potreban za razvoj gospodarstva, osobito poduzetnitva

Nedovoljno razvijena prometna i telekomunikacijska infrastruktura
poskupljuje
Postignua i efekti CEFTA-e
Najvei uspjeh -> uspjena liberalizacija trgovine
Ukinute ili smanjene carine
Odredbe o reguliranju odnosa na podrujima razmjene usluga, javne
nabave, ulaganja
Zabranjene izvozne subvencije i regulirana pravila podrijetla

Perspektive i izazovi budueg razvoja CEFTA-e

Napredak postignut na podruju liberalizacije trgovine

Treba nastojati unaprijediti slobodno kretanje robe, usluga, ljudi i kapitala
Pojednostavniti granine i administrativne procedure
Osigurati pristup informacijama
Poveati znanje o carinskim i necarinskim barijerama

Hrvatska i CEFTA

2003. Hrvatska postala lanicom CEFTA-e

Sporazum CEFTA 2006 22. kolovoza 2007.
Unutar CEFTA 2006 -> ekonomski najjaa
Najvaniji izvozni partneri: BiH, Srbija i Makedonija
Najvie uvozi kemijske proizvode, strojeve i prijevozna sredstva, hranu...
Najvie izvozi mineralna goriva i maziva, pie i duhan...
Ulaskom u EU prestaje vrijediti sporazum