VANJSKA TRGOVINA PITANJA I ODGOVORI 1.) Koji su osnovni ciljevi usvajanja MMF-a?

? Meunarodni Monetarni fond osnovan je u prosincu 1945. godine s ciljem: - obnove i ouvanja stabilnih teajeva, postupnog ukidanja ogranienja na tekue transakcije, obnove i razvoja multilateralnih plaanja i postizanja konvertibilnosti valuta lanica u tekuim transakcijama - davanja zajmova lanicama u privremenim tekoama s bilancama plaanja zbog spreavanja devalvacija ili ogranienja u plaanjima i trgovini - definiranja pravila za znatnije promjene teajeva valuta onih zemalja koje su u trajnijim neravnoteama 2.) Koje su razlike WTO-a i G.A.T.T.-a? GATT je opi sporazum o carinama i trgovini, usvojen u listopadu 1947. god. WTO je svjetska trgovinska organizacija osnovana sporazumom u Marrakeshu 1994. godine Kljune razlike izmeu WTO-a i GATT-a su: WTO je organizacija s jasno odreenim ciljevima, naelima, strukturom i izvorima financiranja, dok je GATT bio samo skup privremenih pravila s provizornom organizacijskom strukturom WTO regulira trgovinu robom, uslugama i trgovinu povezanu s pravima intelektualnog vlasnitva, dok je GATT sadravao samo pravila za trgovinu robom. Rjeavanje sporova izmeu lanica u WTO-u je precizno definirano, institucionalizirano i brzo, a osiguran je i mehanizam za provedbu donesenih odluka. GATT nije imao tako precizne i razraene mehanizme pa je uvijek prijetila mogunost da gubitnika strana, posebno ako se radilo o monoj lanici, jednostavno ne prizna presudu i odbije njezinu provedbu tvrdei kako odluka nije utemeljena na tekstu Sporazuma. 3.) Navedite osnovne zadae WTO-a. osiguravati provedbu ve postojeih i svih buduih multilateralnih sporazuma organizirati nove trgovinske pregovore o daljnjoj liberalizaciji nacionalnih trita razmatrati i nadzirati trgovinske politike zemalja lanica osigurati meunarodno sudite za rjeavanje trgovinskih sporova i razlika izmeu zemalja lanica suraivati s ostalim organizacijama vanim za globalnu ekonomsku politiku pomagati i pruati tehniku pomo zemljama u razvoju i slabije razvijenim zemljama potivati i promicati norme za zatitu ovjekova okolia

4.) Koja su temeljna naela trgovinskog sustava koja promie WTO? Osnovna naela multilateralnog trgovakog sustava koje definira i promie Svjetska trgovinska organizacija su: naelo nediskriminacije u trgovini osnovno naelo svjetskog trgovinskog sustava koje se osniva na dvjema klauzulama: - klauzuli najpovlatenije nacije, po kojoj je lanica WTO-a obvezatna sve ostale lanice tratirati kao onu najpovlateniju, te svim proizvodima iz zemalja lanica odobriti tretman jednak najpovoljnijem tretmanu - klauzuli nacionalnog postupanja zabranjuje diskriminaciju izmeu domae i uvozne robe i usluga, odnosno diskriminaciju izmeu domaih i inozemnih dobavljaa i nositelja prava intelektualnog vlasnitva naelo transparentnosti i predvidivosti trgovakih politika odreuje carinu kao osnovni instrument zatite nacionalnog gospodarstva, zabranjuje necarinska ogranienja, propisuje da sve zatitne mjere i relevantni propisi moraju biti registrirani u WTO-u i dostupni svakoj lanici i da se mogu mijenjati samo po propisanoj proceduri. naelo daljnje liberalizacije i sve lakeg pristupa tritima osigurano je obvezom pokretanja novih krugova multilateralnih pregovora za daljnju liberalizaciju trgovine, posebno trgovine poljoprivrednim proizvodima i tekstilom, uslugama i pravima intelektualnog vlasnitva. 5.) Koji su ciljevi WTO-a? Ciljevi WTO-a su razvitak slobodne multilateralne trgovine radi breg rasta proizvodnje robe i usluga, pune zaposlenosti i rasta ivotnog standarda zemalja lanica. 6.) Koji su kljuni multilateralni sporazumi na kojima se zasniva WTO? Kljuni multilateralni sporazumi na kojima se osniva WTO su: GATT 1994. sastoji se od 4 dijela. U prvom dijelu je klauzula najpovlatenije nacije i popis svih usuglaenih koncesija lanica. U drugom dijelu je pravilo o nacionalnom postupanju, propisi o necarinskim mjerama (kao to su damping, izvozne subvencije, koliinska ogranienja, raspodjela kvota, zatita bilance plaanja, sloboda tranzita, pravila o podrijetlu proizvoda i dr.). Trei dio sadri odredbe o osnivanju carinskih unija i zona slobodne trgovine, te odgovornosti vlada za djelovanje regionalnih i lokalnih vlasti. U etvrtom su dijelu obveze razvijenih zemalja u pogledu ubrzanog rasta izvoza, a time i ubrzavanja ukupnog razvitka nerazvijenih zemalja. Ovim odredbama i pravilima u svjetsku trgovinu robom ugraena su naela koja promiu liberalne i otvorene trgovinske sustave tako da lanice mogu ostvariti sve probitke koje donosi trgovina u uvjetima neiskrivljene i potene konkurencije.

GATS Opi sporazum o trgovini uslugama je multilateralni sporazum koji ini skup obvezujuih pravila za liberalizaciju trgovine uslugama. Njime se lanicama propisuje da u trgovini uslugama primjene sva naela koja su propisana i koja se primjenjuju pri trgovini robom, dakle trai se da se stranog pruatelja usluge tretira u skladu s naelom najpovlatenije nacije i naelom nacionalnog tretmana. TRIPS Trgovinski aspekti prava na intelektualno vlasnitvo ima za cilj osigurati meunarodnu zatitu tvorevina ljudskog uma kao to su pravo umnoavanja, patenti, industrijski dizajn, robni i trgovaki znakovi. Trips propisuje jedinstvene minimalne standarde kojima se jami zatita intelektualnog vlasnitva. Za provedbu svakog od tih sporazuma mjerodavno je posebno Vijee. 7.) Navedite i objasnite sporazume o kljunim postupcima i procedurama vanjskotrgovinskog poslovanja. Sporazumi koji reguliraju kljune postupke i procedure u tijeku vanjskotrgovinskih poslova su sporazumi kojima je cilj smanjiti mogunost ograniavanja uvoza koritenjem tzv. necarinskih, odnosno neprotekcionistikih mjera. Svi ti sporazumi obvezuju lanice WTO-a na nain da njihove odredbe moraju ugraditi u svoje nacionalno zakonodavstvo i osigurati njihovu primjenu. Tu pripadaju: sporazum o antidampingu odreuje to se smatra dampingom, koji je postupak utvrivanja da je rije o dampinkoj cijeni te koje su mogue antidampinkke mjere. Dampinka cijena je izvozna cijena koja je nia od normalne cijene. sporazum o tehnikim preprekama trgovini donesen je zato to je uoeno da su se tehniki standardi i procedure pribavljanja certifikata zloupotrebljavali. Sporazumom se: - potie zemlje lanice da primjenjuju meunarodne standarde gdje god je to mogue, - obvezuje drave da njihova nacionalna tijela za standardizaciju obavjetavaju WTO o svim promjenama na tom podruju - precizno propisuje postupak izdavanja razliitih certifikata. sporazum o carinskoj vrijednosti definira osnovicu, odnosno postupak izraunavanja osnovice na koju se plaa uvozna carina. sporazum o pravilima o podrijetlu robe regulira uvjete i postupak za utvrivanje podrijetla robe, propisuje jedinstvenu formu, sadraj i postupak izdavanja odgovarajue isprave te propisuje kako tu ispravu treba potvrditi carinska sluba zemlje izvoza. sporazum o postupku izdavanja uvoznih dozvola propisuje u kojim se sluajevima mogu koristiti uvozne dozvole kao i postupak izdavanja tih dozvola. sporazum o subvencijama zabranjuje subvencioniranje izvoza osim u tono odreenim sluajevima: - ako se radi o izravnoj ili neizravnoj financijskoj pomoi koju drava ili njezini organi na teritoriju zemlje lanice daju svojim tvrtkama - ako ih proglaava ili provodi vlada ili neki dravni organ - ako je mogue utvrditi izravnu korist od te financijske pomoi 3

Doputene subvencije su: - subvencije za bazina znanstvena istraivanja - subvencije za razvoj nerazvijenih podruja - subvencije u ekoloki iste tehnologije - subvencije u poljoprivredi sporazum o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama Sustav rjeavanja sporova lanica WTO-a ureen je Sporazumom o proceduri i pravilima za rjeavanje sporova, a za rjeavanje sporova postoji poseban Odbor. 8.) Koja je osnovna razlika izmeu efektivne strane valute i devize? Vanjskotrgovinske transakcije se najee obraunavaju i naplauju u razliitim devizama. Zato se svaka meunarodna trgovinska transakcija i sastoji od dvije kupnje, odnosno dvije prodaje. Prva je kupnja, odnosno prodaja robe ili usluge, a druga je kupnja, odnosno prodaja deviza kojom e se transakcija platiti. Efektivna strana valuta podrazumijeva gotovi strani novac (papir i kovanice) koji je zakonsko sredstvo plaanja u nekoj zemlji, dok se pod devizom podrazumijevaju sva novana potraivanja od inozemstva. Devize su strana gotovina, ekovi i drugi novani instrumenti koji glase na stranu valutu i koji se mogu naplatiti u efektivnoj stranoj valuti. Potraivanja prema inozemstvu nastaju prodajom robe ili usluga nerezidentima za strane valute. Prema tome, devize od tog izvoza stjeemo danom izvoza robe ili usluge iako se stvarna naplata realizira poslije, u roku koji je dogovoren. 9.) Objasnite pojam konvertibilnosti deviza (valuta). Konvertibilne devize (valute) su one valute koje se mogu slobodno zamjeniti za valute drugih zemalja. Razlikujemo: vanjsku konvertibilnost govorimo kad je valuta prihvaena u inozemstvu kao konvertibilna (stranci su nam spremni prodavati svoju robu i usluge za kune te ih primiti po teaju koji odgovara njezinu domaem slubenom teaju unutarnju konvertibilnost govorimo kad se domaa valuta neke zemlje (npr. kuna) u domaim bankama i po slubenom teaju slobodno zamjenjuje za strane valute Potpuna konvertibilnost oznaava mogunost zamjene neke valute u bilo koju drugu valutu bez obzira na vrste transakcija i bez obzira na iznose. Takva konvertibilnost ne postoji. Konvertibilnost u tekuim plaanjima znai da je domaa valuta slobodno zamjenjiva poradi plaanja u vanjskoj trgovini robom i uslugama. Konvertibilnost valute u praksi najee oznaava njezinu konvertibilnost u tekuim plaanjima s inozemstvom.

10.) Objasnite pojmove: devize, rezident i nerezident. DEVIZE su sva novana potraivanja od inozemstva. Potraivanja prema inozemstvu nastaju prodajom robe ili usluga nerezidentima za strane valute. Prema tome, devize od tog izvoza stjeemo danom izvoza robe ili usluge iako se stvarna naplata realizira poslije, u roku koji je dogovoren. REZIDENTI u deviznom smislu su: pravne osobe sa sjeditem u RH podrunice stranih trgovakih drutava i trgovaca pojedinaca upisane u registre u RH poduzetnici pojedinci koji obavljaju djelatnost za koju su registrirani fizike osobe s prebivalitem u RH fizike osobe koje u RH borave na osnovi dozvole boravka u trajanju od najmanje 183 dana diplomatska i druga predstavnitva RH u inozemstvu, te hrvatski dravljani zaposleni u njima i lanovi njihovih obitelji NEREZIDENTI su sve osobe koje nisu rezidenti, odnosno sve fizike osobe s prebivalitem i sve pravne osobe sa sjeditem u inozemstvu. 11.) Objasnite razliku izmeu pojmova likvidnosti i solventnosti. Likvidnost je sposobnost pravodobnog podmirenja dospjelih novanih obveza. Solventnost oznaava sposobnost pravodobnog i potpunog podmirenja obveza cjelokupnom imovinom. 12.) Objasnite pojam korespondentnosti u bankarskom poslovanju. Korespondentne banke su strane banke s kojima domae banke imaju sklopljen meusobni sporazum o obavljanju plaanja za svoje komitente na osnovukojeg domaa banka otvara u inozemnoj banci svoj raun na koji e se uplaivati devize od izvoza robe njezinih komitenata i s kojeg e se inozemnim dobavljaima plaati roba isporuena tim komitentima. Zauzvrat, strana banka u naoj banci otvara svoj raun sa svrhom da te iste poslove obavlja za svoje komitente. Zagrebaka banka Deutchland bank. 13.) Objasnite utjecaj poveanja uvoza s odreenog trita na teaj kune prema valuti zemlje iz koje se uvozi (recimo USD). Poveanje uvoza uzrokuje poveanu potranja za dolarima. Zbog toga teaj dolara raste, a pada teaj kune. Tada se poveavaju uvozne cijene to dovodi do smanjenja uvoza. 14.) to ukljuuju poslovi, tekua plaanja i prijenosi po osnovi tekuih plaanja? Poslovi, tekua plaanja i prijenosi po osnovi tekuih plaanja ukljuuju: plaanja po osnovi trgovine robom i uslugama s inozemstvom te uobiajena kratkorona meubankarska plaanja plaanja kamata i neto dohodaka od ulaganja u inozemstvo plaanja vezana za amortizaciju zajmova, raspodjelu dobiti i smanjenja vrijednosti izravnih ulaganja prijenose vezane radnike doznake, mirovine, poreze, lanarine i kazne i dr.

15.) to spada u devizne kapitalne poslove? Devizni kapitalni poslovi su svi kapitalni poslovi sklopljeni izmeu rezidenata i nerezidenata, kao i svi prijenosi imovine motivirani prijenosom kapitala. U tu skupinu spadaju: izravna ulaganja ulaganja u nekretnine poslovi s vrijednosnim papirima na tritu kapitala poslovi s vrijednosnim papirima na tritu novca kreditni poslovi depozitni poslovi plaanja po osnovi ugovora o osiguranju jednostrani prijenosi imovine otuivanje prava steenih ulaganjem otuivanje vrijednosnih papira vezanih za poslove s nekretninama reparacija sredstava i prijenos likvidacijske i/ili staajne mase 16.) Koja su sredstva plaanja kojima se obavlja platni promet s inozemstvom? Platni promet s inozemstvom obuhvaa sveukupna meusobna plaanja rezidenata dvaju razliitih carinskih i valutno-monetarnih podruja. Svi rezidenti moraju obavljati platni promet preko banaka koje imaju odobrenje Hhvatske narodne banke (tzv. banke s velikim ovlatenjem). Po hrvatskim propisima sredstva plaanja kojima se obavlja platni promet s inozemstvom su: - konvertibilne devize - domaa valuta 17.) Kad je nuan prijeboj potraivanja i koji su uvjeti za pribavljanje odobrenja od HNB-a za prijeboj potraivanja? Prijeboj potraivanja je nuan u sluaju kad inozemni partner ili njegova zemlja dou u tekoe zbog kojih je nastupila nemogunost naplate. Prijeboj potraivanja doputen je uz posebno odobrenje HNB-a, a uvjeti za pribavljanje odobrenja su: da to zatrai domaa osoba da se dokae da je devizna naplata nemogua da je s tim suglasna i strana osoba 18.) Objasnite pojam i osnovne sastavnice bilance plaanja. Bilanca plaanja je sustavan shematski prikaz svih ekonomskih transakcija rezidenata s nerezidentima u nekom vremenskom razdoblju, najee za razdoblje od jedne godine. Bilanca plaanja sastoji se od: bilanca tekuih transakcija obuhvaa sve transakcije vezane uz tekue poslovanje s inozemstvom bilanca kapitalnih transakcija obuhvaa sva kretanja kapitala izmeu rezidenata i nerezidenata bilanca rezervi kojom se izravnava bilanca plaanja

19.) Objasnite osnovnu razliku izmeu bilance plaanja i devizne bilance. Jedina razlika je u tom to se u deviznu bilancu knjie samo one transakcije koje stvarno dovode do priljeva i odljeva deviza u tekuem razdoblju, tj. stvarne naplate i stvarna plaanja u tekuem razdoblju, uvoz robe i usluga koji je stvarno plaen u tom vremenu itd. 20.) to su carine i koji su osnovni razlozi za koritenje carina? Carine su posebna vrsta poreza kojeg drava naplauje pri prijelazu, prenoenju, odnosno prelasku robe preko carinske crte. Osnovni razlozi za koritenje carina su: regulacija opsega i usmjeravanje tijekova vanjskotrgovinske razmjene zatita domae proizvodnje pomo uravnoteenju bilance plaanja zbog potreba dravnog prorauna 21.) Navedite i objasnite najvanija naela carinskog zakona. Carinski zakon ureuje sva prava i obveze osoba koje su sudionici vanjskotrgovinske razmjene, ovlasti carinske uprave RH, kao i problematiku zatite hrvatskog gospodarstva. Najvanija naela carinskog zakona su: sva su carinska pitanja regulirana carinskim zakonom mogunosti za ubrzavanje i pojednostavljenje carinskih postupaka uz smanjenje rizika naplate carina i PDV-a liberalizacija carinskih postupaka uvoenje JCD jedinstvene carinske deklaracije (umjesto velikog broja carinskih formulara) uvoenje novih carinskih postupaka, tzv. postupci s gospodarskim uincima, koji trebaju pridonositi ukupnom gospodarskom razvitku zemlje 22.) Objasnite pojam odreivanja carinskog statusa robe? Odrediti carinski status neke robe znai odrediti je li rije o domaoj ili stranoj robi, u carinskom smislu, odnosno u skladu s carinskim propisima. Domaa roba je ona koja je u cijelosti dobivena ili proizvedena u carinskom podruju RH te ne sadri robu uvezenu iz strane zemlje. Strana roba je ona koja se ne moe odrediti kao domaa. 23.) Navedite osnovne carinske postupke. Osnovni carinski postupci su: putanje robe u slobodan promet provozni postupak postupak carinskog skladitenja postupak unutarnje proizvodnje postupak prerade pod carinskim nadzorom postupak privremenog uvoza/izvoza postupak vanjske proizvodnje izvozni postupak

postupci s gospodarskim uinkom

24.) Objasnite redoviti i pojednostavljeni carinski postupak. Da bi se roba stavila u carinski postupak, potrebno je podnjeti carinsku deklaraciju u pisanom obliku (na formularu jedinstvene carinske deklaracije), elektronikom razmjenom ili usmeno. Carinska deklaracija moe se podnijeti u redovitom ili pojednostavljenom postupku. U redovitom postupku podnosi se ispravno popunjena JCD uz koju se prilau i sve druge propisane isprave. Carinska sluba prihvaa deklaraciju, pregledava isprave i robu te, ako je sve u redu i ako su plaene propisane pristojbe, potvruje deklaraciju i puta robu deklarantu. Pojednostavljeni postupak odvija se u dva osnovna oblika: na osnovu nepotpune dokumentacije pregled robe u skladitu uvoznika 25.) Ukratko objasnite provozni postupak. Provozni postupak je prijevoz robe od otpremne do odredine carinarnice unutar hrvatskog carinskog podruja. Tijekom postupka provoza, roba (strana ili domaa) se nalazi pod carinskim nadzorom. Razlikujemo: provoz za izvoz, provoz za uvoz, tradicionalni provoz i provoz unutar zemlje. Postupak provoza zavrava se podnoenjem robe i propisanih isprava odredinoj carinarnici koja vraanjem jednog primjerka JCD-e obavjetava otpremnu carinu o prispjeu robe. 26.) to su to carinski postupci s gospodarskim uinkom i koje radnje obuhvaaju? Carinski postupci s gospodarskim uinkom su oni carinski postupci u okviru kojih postoji mogunost odgode plaanja ili povrata prethodno plaene carine. Tu spadaju carinski postupci ija bi primjena trebala imati poticajni uinak na nacionalno gospodarstvo. Oni ukljuuju: postupak carinskog skladitenja postupak unutarnje proizvodnje postupak prerade pod carinskim nadzorom privremeni uvoz 27.) Objasnite postupak carinskog skladitenja. Postupak carinskog skladitenja podrazumijeva smjetaj robe u carinsko skladite, tj. u prostor koji odgovara propisanim uvjetima, koji je pod nadzorom carinarnice i koji je carinarnica odobrila za skladitenje uvezene robe ili robe za izvoz. Na uvezenu robu smjetenu u carinsko skladite ne plaa se carina, PDV niti druge uvozne pristojbe sve do njezine prodaje i putanja u promet. Dranje robe u carinskim skladitima nije vremenski ogranieno, pa je tako uvoznicima omoguen uvoz veih koliina robe (kad je cijena najpovoljnija), odgoda plaanja uvoznih pristojbi, utede u uvanju robe koritenjem vlastitog skladita.

28.) Objasnite postupak unutarnje proizvodnje. Postupak unutarnje proizvodnje je carinski postupak s gospodarskim uinkom unutar kojeg se obavlja preradba strane robe. Carinarnica e postupak odobriti dokae li se da je to gospodarski opravdano i da je mogue je osigurati potrebnu carinsku kontrolu i nadzor. Postupak je gospodarski poticajan time to se carina ne naplauje, odnosno to se ona vraa ako je prethodno ve plaena. To je tzv. sustav odgode (kad je postupku unutarnje proizvodnje podvrgnuta strana roba namjenjena ponovnom izvozu, carina se naknadno plaa ako se roba ne izveze, nego se pusti u slobodan promet) i sustav povrata carine (za prethodno uvezenu robu za koju je plaena carina, koja je nakon toga ugraena u izvozni proizvod, vraa se prethodno plaena carina). 29.) Objasnite postupak preradbe pod carinskim nadzorom. Postupak prerade pod carinskim nadzorom je postupak s gospodarskim uinkom pri kojem se naplata carine i drugih pristojbi odgaa sve dok se postupak prerade ne zavri. Prerada se obavlja pod carinskim nadzorom, a gotov proizvod se carini prema stopi iz carinske tarife koja se odnosi na preraeni proizvod. Taj postupak omoguuje dodatno zapoljavanje domaih proizvodnih kapaciteta i devizne utede. 30.) Objasnite postupak vanjske proizvodnje. Postupak vanjske proizvodnje odobrava se samo u sluajevima kad za potrebne proizvodne postupke u zemlji nema odgovarajuih proizvodnih kapaciteta. Odobrenje za postupak vanjske proizvodnje daje carinarnica, u sluaju da se radi o domaim osobama, da je dobiveni proizvod nastao od privremeno izvezene robe te ako vanjskom proizvodnjom nisu ugroeni osnovni interesi hrvatski proizvoaa. Proizvodi dobiveni u postupku vanjske proizvodnje mogu se osloboditi plaanja carine. 31.) Ukratko objasnite poslovanje carinskih skladita. Carinsko skladite je prostor koji odgovara propisanim uvjetima, koji je pod nadzorom carinarnice i koji je carinarnica odobrila za skladitenje uvezene robe ili robe za izvoz. Carinsko skladite omoguava domaim gospodarskim subjektima da bez carinskih i poreznih optereenja skladite robu, namjenjenu nepoznatom kupcu. Drugi cilj carinskog skladitenja je smjetaj robe radi reeksporta. U carinsko skladite se takoer smjeta roba iji izvoz nije mogue obaviti u odobrenom roku, kao i roba u postupku unutarnje proizvodnje. 32.) Navedite i objasnite osnovne vrste carinskih skladita. Postupak carinskog skladitenja podrazumijeva smjetaj robe u carinsko skladite koji je pod nadzorom carinarnice i koji je carinarnica odobrila za skladitenje uvezene robe ili robe za izvoz. Carinsko skladite moe biti javno ili privatno. Javno carinsko skladite moe koristiti svaka osoba, dok je privatno carinsko skladite ogranieno za skladitenje robe posjednika skladita. Javno skladite moe biti tipa A, B i F, a privatno skladite moe biti tipa C, D, i E.

Osnovne vrste carinskih skladita su: Skladite tipa A javno skladite u kojemu je za sve obveze odgovoran posjednik skladita. Otvaranje ovakvog skladita odobrava se osobama koje su registrirane za pruanje usluga skladitenja i za koje postoji vjerojatnost da e prometom opravdati gospodarske potrebe i trokove carinarnice. Skladite tipa B javno skladite u kojemu svaki korisnik skladita ima iskljuivu odgovornost za robu smjetenu u carinsko skladite. Taj tip skladita, u pravilu, otvaraju otpremnici. Skladite tipa C privatno skladite u kojemu je posjednik skladita istovremeno njegov korisnik, iako ne nuno i vlasnik robe. Carinsku deklaraciju za poetak postupka carinskog skladitenje mora podnjeti korisnik odobrenja. Skladite tipa D privatno skladite u kojemu je posjednik skladita istovremeno njegov korisnik, iako ne nuno i vlasnik robe. Iz tog se skladita uvoznu robu moe pustiti u slobodan promet prije podnoenja odgovarajue dokumentacije. Skladite tipa E privatno skladite u kojemu je posjednik skladita istovremeno njegov korisnik, iako ne nuno i vlasnik robe. Koristi se za skladitenje robe posebnih svojstava (npr. ive ivotinje), a postupak carinskog skladitenja doputa se bez smjetaja u carisko skladite. Skladite tipa F javno skladite u kompetenciji carinarnice. 33.) Navedite i ukratko objasnite dokumente koji se rabe pri carinjenju. Jedinstvena carinska deklaracija pisana isprava koja se rabi kao jedinstveni formular carinske deklaracije za sve vrste carinskih postupaka. Carinska deklaracija se podnosi carinarnici kojoj je podnesena i roba i to u uredovno vrijeme carinarnice. JCD-a sastoji se od jednog kompleta od 8 primjeraka ili dva kompleta od 5 primjeraka potrebnih za provedbu odabranog carinskog postupka. Isprave koje se prilau JCD-i za putanje robe u slobodan promet su: - raun i ostale trgovake isprave na osnovi kojih je prijavljena carinska vrijednost robe deklaracija o carinskoj vrijednosti robe isprave za utvrivanje povlatenog podrijetla robe sve druge potrebne isprave 34.) Navedite minimalne uvjete za obavljanje trgovine. Minimalni uvjeti za obavljanje trgovine su: minimalni tehniki uvjeti kojima moraju udvoljavati poslovne prostorije, oprema i sredstva za obavljanje trgovine opi sanitarni i zdravstveni uvjeti kojima moraju udvoljavati poslovne prostorije, oprema, sredstva i osobe koje posluju s robom minimalna struna sprema koju moraju imati osobe koje obavljaju odreene poslove u trgovini

10

35.) Navedite vrste vanjskotrgovinskih poslova. Vrste vanjskotrgovinskih poslova su: leasing posebni oblici trtrgovine s inozemstvom kompenzacijski poslovi poslovi posredovanja malogranini uvoz i izvoz konsignacijska prodaja 36.) Navedite i ukratko objasnite naine prodaje robe u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Najpoznatiji naini prodaje robe u vanjskotrgovinskoj razmjeni su: prodaja izravnim trgovakim pregovorima najraireniji nain prodaje i kupnje robe poznate kvalitete, jo se naziva i neposredna trgovaka pogodba. Kupac poziva potencijalne prodavatelje da mu poalju svoju ponudu za isporuku odreene robe. Po primitku ponuda, kupac odabire najpovoljniju i poziva ponuaa na izravne pregovore, nakon ega se sklapa kupoprodajni ugovor. prodaja po vienju robe u cijelosti kupoprodaja se dogaa u nazonosti i kupca i prodavatelja, na mjestu gdje se nalazi roba. U sluaju sklapanja kupoprodajnog ugovora, kupac kvalitativno i kvantitativno preuzima robu. prodaja na osnovi uzoraka prodavatelj uz svoju ponudu alje kupcu dva odvojena uzorka robe. Ova prodaja se dogaa kad kupac i prodavatelj nemaju mogunost susreta i kad nije mogue opisati kakvou predmeta kupoprodaje. prodaja po standardnoj oznaci prigodom prodaje robe kupac se u svom upitu pozove na odreeni standard i njegovu oznaku, te navede potrebnu koliinu robe i eljeno vrijeme i mjesto isporuke. licitacijska prodaja 37.) Navedite glavna obiljeja sajamske prodaje robe. Potencijalni kupci mogu na jednom mjestu, uz relativno male trokove i za kratko vrijeme, upoznati cjelokupnu ponudu. Sajmovi poveavaju djelotvornost poslovanja, upoznavanja kupaca i prodavaa, upoznavanja najnovijih dostignua znanosti i tehnologije, irenja poznanstava i veza itd. Mwwunarodne sajmove moemo podijeliti na: ope na kojima se izlae i nudi roba iroke potronje, npr. Zagrebaki velesajam specijalizirane na kojima se izlau uzorci iz jedne skupine proizvoda ili uzorci proizvoda iz odreene gospodarske grane, npr. Sajam medicine i tehnike. 38.) to je burza? Burze su stalna i organizirana trita na kojima se trguje standardiziranom i tipiziranom pa stoga i zamjenjivom robom. Burzom se naziva i zgrada gdje se sastaju prodavatelji i kupci radi sklapanja trgovakih poslova po pravilima i uzancama dotine burze. Ponekad se burzom naziva i sam sastanak pa i posjetitelji burze.

11

39.) Objasnite razliku izmeu promptnih i terminskih poslova. Burzovni poslovi mogu se podijeliti u dvije osnovne grupe, ovisno o tome je li ugovorena isporuka predmeta kupoprodaje odmah ili po proteku odreenog vremena, pa tako razlikujemo promptne poslove i terminske poslove. Promptni poslovi su poslovi koji se sklapaju s namjerom da se stvarno i obave, odnosno s namjerom da prodavatelj isporui prodanu robu, a kupac isplati dogovoreni iznos. Terminski poslovi su burzovni poslovi ija se realizacija ugovara na neki odreeni, budui datum (rok, termin), s ciljem zarade na teajnoj razlici (razlici u cijeni). 40.) Koji su osnovni preduvjeti razvoja terminske trgovine? Osnovni preduvjeti razvoja terminske trgovine su: roba mora bit standardizirana (npr. penica 1. klase) uvoenje sustava margina (ne mora se platiti cijeli iznos, nego samo postotak) prebijanje pozicije zauzimanje suprotne pozicije (fizika isporuka ne postoji) roba kojom se standardno trguje (ima veliki godinji promet) roba se ne smije kvarit 41.) Navedite vrste burzi prema predmetu trgovanja. Novano-devizne burze su najstarije vrste burza. Na njima se trguje novcem i devizama i na taj nain bitno djeluje na formiranje njihovih vrijednosti. Svaka transakcija na tim burzama je pokrivena nekim kratkoronim vrijednosnim papirom tako da prijenosu novca u jednom smjeru odgovara prijenos vrijednosnog papira u suprotnom smjeru. Efektne burze na njima se trguje razliitim vrstama obveznica i dionica. Trgovinom na burzi se formiraju i njihove cijene. Efektne burze se jo nazivaju i burze vrijednosnih papira. Robne burze na njima se trguje samo onom robom koju je uprava burze uvrstila u kotaciju, ija je kvaliteta precizno opisana burzovnim uzancama i koja nosi odreenu standardnu oznaku. To su npr. nafta, penica, bakar, zlato, pamuk itd. Robne burze mogu biti ope i specijalizirane za odreenu robu. Burze usluga su specijalizirane institucije i trita prijevoza, osiguranja i usluga kooperacije. Burze za trgovinu prijevoznim sredstvima sredita su ponude i potranje brodskog i zranog prijevoza, locirane u svjetskim trgovakim sreditima robnog prometa. 42.) Navedite razliku izmeu sudionika na terminskom tritu, bikova i medvjeda. Meu trgovcima kojima je cilj ostvarenje zarade na promjeni cijena, razlikujemo: one koji se u amerikoj terminologiji nazivaju bikovima (eng. Bulls), optimistini su na porast cijena. Takvi pekulanti e danas kupovati terminske ugovore za isporuku neke robe jer su uvjereni kako e cijena robe iz tih ugovora na dogovoreni budui termin biti vea pa e oni

12

svoje ugovore moi prodati po toj veoj cijeni i naplatiti ostvarenu razliku u cijenama. Pesimistini pekulanti nazivaju se medvjedima (eng. Bears) koji vjeruju da e cijene padati i da e na tom buduem terminu biti nie nego danas. Zato oni danas prodaju ugovore po dananjoj cijeni, vjerujui da e ih (prije dospijea) moi kupiti po nioj cijeni i isporuiti svom kupcu, te na taj nain ostvariti zaradu. 43.) Koja je cijena via, spot ili terminska i zato? Terminska cijena je via zbog trokova skladitenja... 44.) Koje su najvanije pozitivne znaajke elektronikog poslovanja? Najvanije pozitivne znaajke elektronikog trgovanja jesu: brz pristup informacijama i cjelodnevna dostupnost prodajnih mjesta tijekom cijele godine globalna dostupnost, manji trokovi prodaje s tim da poveanje broja kupaca ne zahtjeva poveanje broja zaposlenih manji trokovi ispunjavanja narudbi jer je naruivanje automatizirano otvorenost novim tritima i trajno stvaranje i iskoritavanje novih poslovnih prilika jeftiniji marketing mogunost osobnog praenja ponaanja kupaca od prvog klika miem pa do konane kupnje pruanje boljih usluga kupcima i mogunost kreiranja vlastitih baza podataka smanjenje trokova korisnike podrke 45.) Navedite i objasnite emu slue zatitne klauzule u vanjskotrgovinskim kupoprodajnim ugovorima. Zatitne klauzule, INCOTERMS ini skup trgovakih izraza koji precizno odreuju mjesto isporuke robe, podjelu trokova izmeu prodavatelja i kupca te precizno definiraju mjesto i trenutak prijelaza rizika vezanih za robu koja je predmet kupoprodaje. U reviziji Incotermsa iz 2000. godine ima ukupno 13 izraza (paritetnih klauzula) svrstanih u 4 skupine: skupina E: EXW skupina F: FAS, FCA, FOB skupina C: CFR, CIF, CIP, CPT skupina D: DES, DEQ, DDP, DDU Bilo bi dobro da izvoznici ugovaraju transportne klauzule iz skupina C i D, prema kojima se uz robu prodaju i usluge prijevoza, osiguranja i dr. Pa se na taj nain zapoljava domaa privreda i ostvaruje vei devizni priljev. Uvoznici bi trebali ugovarati klauzule iz skupine E i F kako bi mogli angairati domae prijevoznike, osiguravajua drutva i druga usluna poduzea.

13

46.) Navedite osnovne skupine poslovnih isprava u vanjskoj trgovini. Osnovna podjela poslovnih isprava: robne isprave prijevozne isprave isprave o osiguranju carinske isprave Robne isprave: fakture, skladinice, potvrde o robi Prijevozne isprave: pomorske teretnice, teretni listovi, pediterske potvrde, ostale prijevozne isprave Isprave o osiguranju: generalna polica, pojedinana polica, certifikat osiguranja, potvrda o osiguranju Carinske isprave: jedinstvena carinska deklaracija, deklaracija o carinskoj vrijednosti robe 47.) Navedite sve dokumente iz skupine faktura i objasnite trgovaku fakturu. 1.) Trgovaka faktura ili trgovaki raun je osnovna robna isprava koju pri isporuci robe ili nakon pruene usluge izdaje prodavatelj, naslovljava je na kupca i poziva ga da plati isporuenu robu, odnosno uinjenu uslugu. o bitni sastojci fakture: opis i cijena robe o usklaenost sa akreditivom (opis robe iz trgovake fakture mora odgovarati opisu iz akreditiva) o klauzula S.E.& O. uz greke i propuste (titi izvoznika) daje pravo ispravke eventualnih raunskih pogreaka u fakturi o najei nedostaci na trgovakim fakturama (svi dokumenti moraju odgovarat jedan drugom, isti uvoznik, isti izvoznik, vrijednost robe...) 2.) Proforma faktura (predraun) je zapravo ponuda izdavatelja izdana u obliku fakture. 3.) Predfaktura se pojavljuje u poslovima s robom koja je podlona znatnijim gubicima u teini u tijeku transporta 4.) Konzularna faktura je isprava koju potpisuje i potvruje konzularni predstavnik zemlje uvoznice, a koji je mjerodavan za zemlju prodavatelja 5.) Carinska faktura je posebna vrsta fakture koja se ispostavlja na tiskanici propisanoj u zemlji kupca. 6.) Specifikacija robe pojavljuje se kod poiljki koje se sastoje od velikog broja razliitih artikala koji spadaju pod razliite tarifne brojeve, a imaju i razliite cijene. Specifikacija robe koristi se kod kvantitativnog preuzimanja i kod carinjenja robe jer pomae utvrivanju vrste robe, tarifnog broja, a time i odreivanju visine carinske stope. 7.) Lista pakiranja je popis robe po paketima i koletima koji ine jednu poiljku (opisuje ambalau) 48.) Koje su slinosti, a koje razlike izmeu liste pakiranja i specifikacije robe? Specifikacija robe je isprava koja sadri popis svih pojedinanih artikala koji ine jednu poiljku. Ona, dakle, detaljno opisuje robu. Lista pakiranja je popis robe po koletima u koja je upakirana i koja ine jednu poiljku. Ona, dakle, detaljno opisuje ambalau. 14

I lista pakiranja i specifikacija robe prilau se trgovakoj fakturi. 49.) Objasnite skladinicu i njenu glavnu osobinu. Skladinica je isprava koju deponentu robe izdaje javno skladite potvrujui da je navedenu robu primilo na uvanje i obvezujui se da e ju predati deponentu, odnosno osobi na koju on prenese svoje pravo raspolaganja robom. Skladinica je vrijednosni papir koji se najee izdaje po naredbi deponenta i koja je onda prenosiva indosamentom. Takvim prijenosom skladinice postie se da se uskladitena roba preprodaje jednostavno i bez trokova suvinog transporta i manipulacije robom. Skladinica moe biti jednodjelna (u praksi se rijetko primjenjuje) i dvodjelna, koja se sastoji od: priznanice i zalonice o bitni sastojci su: naziv javnog skladita, tekui broj skladine knjige, ime i sjedite deponenta, naziv, koliina i vrijednost uskladitene robe, datum i potpis ovlatene osobe javnog skladita pediterska skladina potvrda (FIATA) je isprava kojom pediter potvruje da je navedenu robu primio od deponenta i smjestio je na svoje skladite te se obvezuje da e je predati deponentu. 50.) Objasnite potvrde o robi. Potvrde o robi su isprave koje govore o podrijetlu robe, njezinoj koliini, kvaliteti, zdravstvenoj ispravnosti i sl. 1.) Potvrda o podrijetlu su dokumenti kojima izdavatelj potvruje da je neki proizvod podrijetlom iz zemlje u kojoj je izdan i certifikat o podrijetlu. o mogu ih izdat trgovake komore, carinska uprava i izvoznik robe o HGK izdaje dva oblika potvrde o podrijetlu robe: preferencijalnu i nepreferencijalnu potvrdu o EUR 1 je tiskanica koja se koristi izmeu Hrvatske i Europske unije, a kojom se dokazuje da je predmetna roba hrvatskog podrijetla Da bi se neki proizvod priznao kao hrvatski, uvozne komponente ne smiju biti vee od 40%. 2.) Potvrda o izravnoj poiljci je isprava koju na zahtjev kupca pribavlja izvoznik, a njom carinske vlasti neke zemlje potvruju da je predmetna roba prevezena kao izravna poiljka. U Hrvatskoj tu potvrdu izdaju ulazne carinarnice nakon izvjea izlazne carinarnice. 3.) Potvrda o krajnjem korisniku je isprava koju na zahtjev prodavatelja izdaje kupac kao jamstvo da je on krajnji korisnik predmetne robe. 4.) Potvrda o kvaliteti robe je isprava koju izdaje organizacija registrirana za kontrolu kvalitete i kvantitete robe potvrujui da je pregledala predmetnu robu i navodei rezultate do kojih je analizom dola. 5.) Certifikat o teini robe isprava o slubeno izmijenjenoj teini robe pri njenoj otpremi u mjestu polazita (vano ako robu plaamo po teini). 6.) Tvorniki atest potvrda kojom proizvoa potvruje kvalitetu robe (koristi se kod tehnolokih proizvoda). 7.)Potvrda o vioj sili isprava koja opravdava izvoznika ako ne isporui robu na vrijeme.

15

Certifikati o zdravstvenom stanju robe 1.) Sanitarna potvrda - dokaz da je proizvod proizveden po postojeim sanitarnim normama 2.) Veterinarska potvrda dokaz da su proizvodi zdravstveno ispravni 3.) Fitopatoloka potvrda za proizvode biljnog porijekla 51.) Navedite i objasnite prijevozne isprave u vt poslovanju! Pomorske teretnice Teretne listove Meunarodne pediterske potvrde Isprave o osiguranju robe Carinske dokumente Karnet TIR Karnet ATA POMORSKE TERETNICE Pomorska teretnica je prijevozna isprava koju na zahtjev krcatelja izdaje brodar ili njegov ovlateni agent kao dokaz da je navedenu robu preuzeo na prijevoz u prividno dobrom stanju i kojom se obvezuje da e je prevesti do navedene odredine luke i tamo je, u stanju u kojem ju je primio, predati prvom (zakonskom) imatelju originala teretnice. Teretnica ima trio osnovne funkcije: 1) Potvruje postojanje ugovora o prijevozu i uvjeti tog ugovora 2) Slui kao dokaz da je brodar primio teret koji je u njoj naveden 3) Utvruje obvezu brodara da navedeni teret preda legitimnom imatelju teretnice Vrste teretnica: linijska pomorska teretnica je prijevozna isprava i robni vrijednosni papir koji se izdaje pri ukrcaju robe na brodove linijske (redovite) plovidbe arter teretnica je prijevozna isprava koja se rabi pri prijevozu robe brodovima slobodne plovidbe ista teretnica sadri primjedbe kojima bi se izriito kontroliralo kako je oteena roba bila ambalairana neista teretnica je svaka teretnica koja sadri neku primjedbu kojom se izriito kontroliraju nedostaci na robi (npr. vlana roba, mokra, neista, oteena itd.) TERETNI LISTOVI Teretni listovi su prijevozne isprave koje se pojavljuju u eljeznikom, cestovnom, zranom, rijenom i pomorskom prometu. Propisani su meunarodnim konvencijama o pojedinim vrstama prijevoza. Unificirani su i izdaju se dvojezino, na jeziku zemlje prijevoznika i na jednom svjetskom jeziku. Meunarodni eljezniki tovarni list isprava je o prijevozu robe u meunarodnom eljeznikom prometu kojom eljeznica svojim igom potvruje kako je primila robu na prijevoz, da e je prevesti do naznaene odredine eljeznike postaje te da e je tamo predati navedenom primatelju teretni list je isprava na ime

16

on je samo isprava kojom se dokazuje postojanje ugovora o prijevozu robe eljeznicom Meunarodni teretni list u cestovnom prometu prijevozna je isprava koja se koristi pri prijevozu robe razliitim vrstama kamiona glasi na primatelja nije vrijednosni papir niti je ugovor o prijevozu, on je samo dokaz o postojanju ugovora o prijevozu Zrani tovarni list isprava je kojom zrani prijevoznik potvruje primitak robe zbog prijevoza na oznaeno odredite to je tiskanica na engleskom jeziku propisana meunarodnom konvencijom o prijevozu robe zrakom MEUNARODNE PEDITERSKE POTVRDE Razlikujemo slijedee meunarodne pediterske potvrde: 1) pediterska potvrda o primitku isprava je kojom pediter potvruje da je od odreene osobe u odreenom mjestu primio tono navedenu i opisanu robu uz neopoziv nalog da organizira njenu otpremu i stavi je na raspolaganje imenovanom primatelju 2) pediterska prijevozna potvrda isprava kojom pediter potvruje da je primio od nalogodavca odreenu robu zbog otpreme odreenim prijevoznim sredstvom 3) pediterska teretnica za mjeoviti prijevoz isprava je kojom se pediter obvezuje obaviti ili u svoje ime pribaviti obavljanje cjelokupnog transportnog pothvata od mjesta prihvata do mjesta isporuke navedenog na teretu 4) Kurirske i potanske potvrde su transportni dokumenti koje izdaje potanski ured ili kurirsko poduzee iz mjesta otpreme robe ISPRAVE O OSIGURANJU ROBE U transportnom se osiguranju rabi generalna i pojedinana polica osiguranja. Generalna polica - rabi se kad osiguranik sukcesivno i u kraim vremenskim razmacima izvozi ili uvozi istu ili slinu robu na istom paritetu - u takvim je primjerima praktinije i jeftinije sklopiti generalni ugovor o osiguranju i ishoditi generalnu policu nego za svaki pojedini izvozni posao pribavljati pojedinanu policu Pojedinana polica - izdaje se u sluaju povremenih ugovora o osiguranju - u takvim e sluajevima osiguratelj, po zahtjevu osiguranika izdati policu osiguranja koja sadri sve bitne elemente ugovora o osiguranju i koja e mu omoguiti naplatu eventualne tete CARINSKI DOKUMENTI Carinski dokumenti u uem smislu rijei jesu isprave iju je uporabu u carinskim postupcima propisala Hrvatska uprava carina ili se one upotrebljavaju na osnovi meunarodnih konvencija koje je Hrvatska ratificirala.

17

U irem smislu tu spadaju sve one isprave koje se rabe u carinskim postupcima, dakle robne, prijevozne, isprave o osiguranju i druge. Jedinstvena carinska deklaracija - je osnovna carinska isprava koja se od 1. sijenja 2000. rabi kao jedinstveni formular carinske deklaracije za sve vrste carinskih postupaka - izgled i sadraj formulara odgovara pravilima Svjetske trgovinske organizacije, drugim rijeima jednak je odgovarajuim formularima u drugim zemljama lanicama WTO-a Deklaracija o carinskoj vrijednosti robe - je isprava koja se pojavljuje pri uvozu robe - kao to i naziv isprave govori slui pri izraunavanju carinske osnovice, cijene robe na koju se obraunavaju propisana carinska davanja KARNET TIR Carinski je dokument koji se primjenjuje za ubrzavanje i pojednostavljenje carinske formalnosti prilikom prijelaza cestovnih motornih vozila iz jedne zemlje u drugu, odnosno prilikom tranzita. Dvije du osnovne vrste karneta: onaj koji se rabi za prijevoz izmeu dvije zemlje (ima 6 listia) i onaj koji se rabi za tranzit izmeu vie zemalja (14 listia). Karnet TIR otvara carinarnica u zemlji polaska i to nakon to pregleda robu i vozilo te provjeri koje je prijevoznik unio u karnet. Odredina carinarnica evidentira karnet TIR u kontrolniku ulaznih karneta i u roku od sedam dana alje potvrdu primitka robe polaznoj carinarnici a ostali dio arhivira. KARNET ATA Dokument je koji omoguuje privremeni uvoz neke robe bez plaanja carine i poreza s time da se predmetna roba mora najdulje u roku od jedne godine vratiti u inozemstvo u neizmijenjenom stanju. Karnet ATA se moe izdati fizikim i pravnim osobama sa prebivalitem u zemlji izdavatelja karneta. Izlazna carinarnica u zemlji privremenog izvoza otvara karnet, provjerava je li pravilno popunjen i odgovaraju li podaci stvarnom stanju robe. Ulazna carinarnica u zemlji uvoza provjerava je li karnet potvren i je li izdavatelj popunio sve predviene rubrike. Prilikom vraanja robe u inozemstvo izlazna carinarnica u zemlji privremenog uvoza pregledava robu, usporeuje podatke iz karneta sa stvarnim stanjem robe, potvruje talon ponovnog izlaza robe i upisuje ga u kontrolnik. 52.) Ukratko objasnite tehniku plaanja akreditivom. Meunarodni dokumentarni akreditiv je instrument plaanja u kojem se neka banka na zahtjev i po nalogu svog komitenta (nalogodavca) obvezuje da e: 1) isplatiti korisnika akreditiva ili nekoj treoj osobi po njegovoj naredbi odreeni novani iznos ili da e 2) ovlastiti neku drugu banku da obavi takvo plaanje pod uvjetom da korisnik ili ta trea osoba banci preda ugovorenu dokumentaciju i udovolji svim ostalim uvjetima akreditiva.

18

53.) Ukratko objasnite dokumentarnu naplatu robni inkaso. Inkaso naplata u platnom prometu s inozemstvom primjenjuje se kada izmeu poslovnih partnera vlada uzajamno povjerenje steeno na osnovi dugogodinjeg poslovnog odnosa kada su uvjeti na tritu takvi da jedna strana, kojoj to odgovara, diktira takav nain plaanja. Prvi korak u postupku dokumentarne naplate je dostava naloga za inkaso i dogovorenih dopremnih i drugih dokumenata. Na osnovi naloga banka remitent (banka prodavatelja) e angairati inkaso banku koju odredi nalogodavac ili ako on to ne uini banka e odabrati sama. Banka remitenta e potom primljeni nalog proslijediti inkaso banci koja e o tome obavijestiti korisnika naplate-kupca. Kupac e banci doznaiti inkaso iznos ili e akceptirati mjenicu nakon ega mu inkaso banka predaje prijevozne i druge dokumente na osnovu kojih e moi preuzeti i ocariniti robu. 54.) Koje su razlike plaanja akreditivom i robnim inkasom? Akreditiv je puno sigurniji instrument plaanja jer u mehanizmu akreditiva korisnik (prodavatelj robe) zapoinje s isporukom robe tek po otvaranju akreditiva odnosno nakon to je osigurao naplatu. U inkaso naplati to nije tako jer prodavatelj otpremne i druge dokumente alje zajedno s robom, oekujui da e kupac robe postupiti u skladu s ugovorom i da e otkupiti dokumente(akceptirati mjenicu) i preuzeti robu. To se ne mora uvijek i dogoditi pa na prodavatelju ostaju rizici neplaanja ili neakceptiranja. Moe se rei da je inkaso puno nesigurniji i riziniji od akreditiva. 55.) Objasnite bankovnu doznaku u platnom prometu s inozemstvom. Bankovna doznaka za plaanje u inozemstvu je nalog komitenta (dunika-kupca) svojoj poslovnoj banci da na teret njegovih sredstava isplati odreenu svotu deviza inozemnoj osobi (vjerovniku, inozemnom dobavljau) koja je naznaena u nalogu. Domaa banka prihvaa taj nalog i nakon toga nalae inozemnoj, obino korespodentnoj banci isplatu odreene novane svote u obliku odobrenja ili isplate u gotovini korisniku te doznake. 56.) Navedite vrste rizika u vanjskoj trgovini. Vrste rizika su: prenosivi, neprenosivi, osigurljivi, neosigurljivi, subjektivni i objektivni rizici. Prenosivi rizici o su skupina rizika za koje je mogue utvrditi vjerojatnost nastupa i visina moguih teta o mogue je da se njihov negativan uinak smanji ili izbjegne njihovim prenoenjem na poslovnog partnera ili na osiguravajue organizacije koje se profesionalno bave upravo preuzimanjem rizika uz naplatu premije osiguranja o neki od prenosivih rizika su: valutni rizik, transportni, ratni rizik itd. Neprenosivi rizici o jesu oni kojima nije mogue odrediti vjerojatnosti nastupa pa time ni visinu mogue tete

19

o nije ih mogue primijeniti na osiguravatelja ili neku drugu organizaciju pa poduzeu preostaje da se sam pobrine za njihovu prevenciju, smanjivanje negativnih uinaka provedbom odgovarajue politike rizika Osigurljivi rizici o to su oni rizici od kojih se moemo osigurati o tu ubrajamo slijedee rizike: osobni rizik kojemu je izloen pojedinac, imovinski rizik kojemu je izloena imovina, i rizik od odgovornosti za tetu na imovini, zdravlju ili ivotu tree osobe Neosigurljivi rizici o su rizici razliiti nepredvidivi i katastrofalni rizici na koje pojedinac nije mogao utjecati pa se ne mogu ni osigurati Subjektivni rizici o nastaju kao posljedica subjektivne volje ovjeka o teko su predvidljivi i teko mjerljivi jer ovise o volji i postupcima pojedinca pa nisi ni osigurljivi Objektivni rizici o su oni rizici na koje pojedinac ne moe utjecati niti ih svojom voljom ukloniti o taj je rizik lako izmjeriti, odrediti uestalost nastupa, visinu prosjenih teta pa su stoga oni i osigurljivi 57.) Koje su znaajke robnih, a koje financijskih rizika? ROBNI RIZICI Odnose se na robni dio vanjskotrgovinskog posla te obuhvaaju sve nepredvidive dogaaje koji mogu rezultirati tetama na robi odnosno na predmetu kupoprodaje. Kao posljedica robnih rizika dolazi i do krenja odredbi ugovora koje se odnose na vrstu, koliinu i kvalitetu te na vrijeme isporuke predmeta kupoprodaje. U literaturi se susree velik broj klasifikacija ali najee se svrstavaju u slijedee tri skupine: rizik provedbe kupoprodajnog ugovora rizik vrsta, kvalitete i koliine robe te transportni rizik FINANCIJSKI RIZICI Nastaju kao posljedica nepredvienih dogaaja koji mogu oteati i/ili onemoguiti plaanje i/ili naplatu u nekom vt poslu na ugovoreni nain, u ugovorenoj vrijednosti i u ugovorenom roku. Mogu biti izazvani subjektivnim osobinama i okolnostima i/ili mogu biti posljedica odreenih objektivnih uzroka. Najei objektivni uzroci pjeve financijskih rizika su mjere gospodarske politike koje poduzimaju dravne vlasti, kao i posljedica kretanja na domaem i meunarodnim i financijskim tritima. Razlikujemo: - rizik cijena - rizik izvoznog kredita - rizik konvertiranja - rizik transfera - teajni rizik

20

rizik devalvacije i revalvacije

58.) Navedite prednosti i nedostatke izravnog i neizravnog izvoza. Neizravan (indirektan) izvoz o indirektnom izvozu govorimo kada proizvoa za izvoz svojih proizvoda rabi usluge drugih, neovisnih, organizacija iz svoje zemlje takve organizacije nazivaju se posrednikim prednosti posrednici su strunjaci za izvozne poslove; izvrsno poznaju strana trite; imaju dobre poslovne veze i uspjeno mogu pronai trite za odreeni proizvod; koritenjem posrednika opseg prodaje moe se poveati u vrlo kratkom roku; proizvoa moe uz minimalan rizik procijeniti stvarni potencijal inozemnog trita nedostaci posrednici su skloni baviti se trgovinom vie razliitih roba to za posljedicu uma loiju promociju; kako je profit osnovni motiv poslovanja svih posrednika oni e se najvie baviti proizvodima koji im kratkorono gledano donose najveu dobit; ako se pojavi neki poslao koji e donositi vei profit oni e ga prihvatiti i odbaciti neki drugi posao; mogunosti sukoba interesa izmeu proizvoaa i posrednika Izravan izvoz o izravnom izvozu govorimo kada domai proizvoa neku robu izvozi i otprema robu izravno kupcu u inozemstvo odnosno u njegovu tvrtku ije je sjedite u inozemstvu prednosti profit ostaje u matinom poduzeu; zadrava se puna kontrola nad distribucijom i promocijom proizvoda; izvrsno je poznato strano trite pa se zna to treba mijenjati kako bi se jo bolje odgovorilo na potrebe trita; prodajni kanali su trajni i uhodani; zbog rasta prodaje smanjuju se prosjeni trokovi i raste profit nedostaci za ulazak na strano trite potrebna su velika poetna ulaganja; proizvoa ulazi u rizik jer postoji mogunost da proizvod ne bude prihvaen; postoji mogunost da proizvoa nema potrebna financijska i marketinka znanja a usluge specijalista su preskupe; potrebno je puno vremena da se postigne potreban volumen prodaje, a postoji mogunost da se on i ne postigne 59.) to sve spada u otpremnike poslove? Osnovna zadaa otpremnika je organizacija otpreme i dopreme robe. U obavljan je te osnovne funkcije otpremnici moraju organizirati i koordinirati i cijeli niz drugih poslova. Osnovni otpremniki poslovi jesu poslovi savjetovanja i izrada ponuda, poslovi odreivanja instradacija i ugovaranja prijevoza, poslovi organizacije utovara, istovara i pretovara, poslovi osiguranja, uskladitenja, carinsko posredovanje te poslovi prihvata i predaje robe.

21

Specijalni otpremniki poslovi poslovi kontrole kvalitete i kvantitete robe, preuzimanja robe, pakiranje i kontrola pakiranja, uzimanje uzoraka, izdavanje jamstvenih pisama, poslovi izdavanja otpremnikih dokumentacija.

22