Seminarski rad iz predmeta MIKROEKONOMIJA

Osnovni elementi mikroekonomije

SADRAJ
UVOD ........................................................................................................... ............................ 1 1. Osnovni elementi mikroekonomije ............................................................................ 2 2. Trite ......................................................................................................... .................. 2 2.1. Podjela trita ................................................................................................... 3 2.2. Funkcije trita .................................................................................................. 3 2.3. Kako trita rjeavaju problema ................................. 4 tri osnovna ekonomska

3. Ponuda i potranja .................................................................................................... .. 6 3.1. Potranja ....................................................................................................... .... 6 3.1.1. Pomaci potranje ...................................................................... 7 3.2. Ponuda .......................................................................................................... .... 8 3.2.1. Pomaci ponude ........................................................................ 9 3.3. Ravnotea ponude potranje ........................................................................ 11 4. Proizvodnja ................................................................................................. ............... 12 4.1. Faktori proizvodnje inputi) .......................................................... 12
2

krivulje

krivulje i

(ekonomski

4.2. Proizvodna funkcija ......................................................................................... 13 5. Trokovi proizvodnje ................................................................................................. 14 5.1. Podjela trokova ............................................................................................. 14 6. Cijene .......................................................................................................... ................ 17 6.1. Funkcije cijena ................................................................................................ 17 6.2. Vrste cijena ..................................................................................................... 17 ZAKLJUAK ................................................................................................. ............................ 18 LITERATURA ............................................................................................... ............................ 20

UVOD
Ekonomija je nauka koja prouava kako drutvo upravlja svojim oskudnim resursima. Upravljanje drutvenim resursima je vano jer su resursi oskudni. Oskudnost znai da drutvo ima ograniene resurse, te zbog toga ne moe proizvesti sve vrste roba i usluga koje bi ljudi eljeli imati. Drutvo se sastoji od miliona domainstava, preduzea i individualnih subjekata koji su u meusobnoj interakciji. Dio ekonomije koji prouava pojedinane ekonomske subjekte donose odluke i kako meusobno djeluju na tritima nazima se mikroekonomija (gr. micros mali i oikonomija privreda). Mikroekonomija je temelj cjelokupne ekonomije, jer da bismo razumjeli kako funkcionie cjelokupna privreda prvo moramo razumjeti ponaanje preduzea, potroaa, radnika i ulagaa koji je sainjavaju.
3

Cilj ovog seminarskog rada je obraditi osnovne elemente (teme) mikroekonomije, a to su: trite, ponuda i potranja, proizvodnja, trokovi proizvodnje i cijene. Rad je podijeljen u est poglavlja u okviru kojih su detaljno razraene ove teme. U drugom poglavlju je prikazano trite, na kojem se obavljaju sve privredne aktivnosti. Pored pojma i karakteristika trita u ovom poglavlju su navedene osnovne vrste i funkcije trita, kao i nain na koji trite rjeava tri osnovna ekonomska problema (ta, kako i za koga proizvoditi). Tree poglavlje je rezervisano za temelje mikroekonomije ponudu i potranju. To su dvije rijei koje ekonomisti najvie koriste i to s dobrim razlogom jer ponuda i potranja predstavljaju mehanizme na kojima funkcionie trite. Pojedinano su razraene ponuda i potranja, kao i faktori koji utiu na pomjeranje krivulja ponude, odnosno potranje. Nakon to smo saznali ta je to ponuda, a ta potranja na kraju ovog poglavlja smo prikazali kako ponuda i potranja meusobo djeluju tj. situaciju u kojoj su ponuda i potranja u ravnotei. Svi ovi fenomeni su i grafiki predstavljeni jer slika govori vie od hiljadu rijei. U etvrtom poglavlju smo predstavili proizvodnju, bez koje bi prouavanje ekonomije bilo beskorisno. Pored osnovnog pojma i karakteristika proizvodnje navedeni su i objanjeni faktori proizvodnje, kao i proizvodna funkcija. Nakon proizvodnje su, u narednom poglavlju, predstavljeni trokovi kao najvaniji kriterij na kojem preduzea donose odluke. Objanjene su sve glavne vrste trokova na koje preduzee najvie obraaju panju, kao to su: fiksni i varijabilni, ukupni i marginalni itd. Posljednje, ali ne manje vano, poglavlje je ostavljeno za cijene kao osnovne koordinatore ponaanja proizvoaa i potroaa na tritu. Mikroekonomija je vrlo kompleksna oblast, koja se sastoji od velikog broja elemenata, i da bi se to detaljno obradilo bila bi potrebna jedna opirnija knjiga. U ovom radu su ukratko predstavljeni osnovni elementi mikroekonomije, ije je poznavanje korisno za svakog ovjeka.

1. OSNOVNI ELEMENTI MIKROEKONOMIJE

Mikroekonomija (gr. micros mali i oikonomija - privreda) je dio ekonomije koja se bavi prouavanjem naina na koji domainstva i preduzea donose odluke i kako meusobno djeluju na tritu. Iz navedene definicije moemo izvui osnovne elemente mikroekonomije: trite ponuda i potranja
4

 proizvodnja trokovi proizvodnje cijene itd. U nastavku emo detaljnije razraditi svaku od ovih kategorija.

2. TRITE
Postoje brojne definicije trita. Prema nekim autorima trite predstavlja skup kupaca i prodavatelja koji putem stvarnih ili potencijalnih meusobnih djelovanja odreuju cijenu proizvoda ili skupine 1 proizvoda. Drugi autori trite definiu kao sveukupnost odnosa ponude i potranje. Ovdje je bitno uoiti da se radi o odnosu izmeu dvije strane, a ne o mjestu na kome se te dvije strane sastaju. Za trite je takoer bitno i postojanje novca, posredstvom kojeg se vri razmjena, tj. plaanje proizvoda i usluga2. Trita poprimaju razne oblike. Ponekad su trita visoko organizirana, kao trita mnogih poljoprivrednih proizvoda. Na ovim tritima, kupci i prodavai susreu se u odreeno vrijeme i na odreenom mjestu, gdje licitator pomae odrediti cijenu i organizirati prodaju. ee su trita manje organizirana. Npr. trite sladoleda u odreenom gradu3. Meutim, iako nije organizirana, grupa kupaca i prodavaa sladoleda predstavlja trite, jer svaki kupac zna da postoji vie prodavaa od kojih moe izabrati sladoled, a svaki prodava je svjestan da postoje i drugi prodavai koji prodaju slian proizvod kao i on. Dakle, cijenu proizvoda ne odreuje niti jedan kupac ili prodava pojedinano. Umjesto toga cijenu i koliinu odreuju svi kupci i prodavai zajedno.

2.1. Podjela trita

Postoje brojne podjele trita prema razliitim kriterijima, ovdje emo navesti neke od najznaajnijih: Prema teritorijalnom kriteriju trita se dijele na: lokalno, regionalno, nacionalno i svjetsko trite. Prema obimu prometa trite (grosistiko) i trite na malo. dijelimo na trite na veliko

Pindyck, R & Rubinfeld, D: Mikroekonomija, Mate, Zagreb, 2005., str. 7.

Bogdanovi, M & estovi, L: Ekonomija od A do Z, BO i DOSIJE, Beograd, 2002., str. 114.

3

Mankiw, G.: Osnove ekonomije, Mate, Zagreb, 2004., str. 64.

Sa gledita vrste robe koja se na njemu razmjenjuje postoji: trite prehrambenih proizvoda, trite tekstila, trite metala itd. Ako u obzir uzimamo intervenciju drave, po tom osnovu trita dijelimo na: slobodno trite (bez intervencije drave) i vezano (regulirano) trite. S obzirom na karakter proizvoda trita mogu biti: homogena (prodaje se istovjetna roba) i heterogeno (predmet kupovine nije istovjetna roba). S obzirom na karakter dominirajuih proizvodnih odnosa razlikujemo: konkurentno, olikopolsko i monopolsko trite. Na tritu se razmjenjuju robe i usluge, koje su rezultat proizvodnih procesa i drugih privrednih aktivnosti, ali se isto tako kupuju i prodaju faktori proizvodnje (rad, zemlja i kapital), a mogue je, takoer, da se na tritu razmjenjuje novac i drugi finansijski instrumenti. Po tom principu se sva trita mogu podijeliti na: trita roba i usluga, trita faktora proizvodnje (rada, kapitala i zemljita) i trita novca, hartija od vrijednosti i drugih finansijskih instrumenata.

2.2. Funkcije trita

Osnovna funkcija trita jeste da povezuje proizvodnju i potronju u onom privrednom sistemu u kome vladajui odnosi svojine dovode do pojave decentralizovanog privrednog odluivanja. Ova osnovna trina funkcija moe se ralaniti na etiri konkretne trine funkcije. To su4: o informativna, o selektivna, o alokativna i o distributivna funkcija. Informativna funkcija trita se ogleda u pruanju sudionicima na tritu opih informacija o stanjima ponude i tranje za odreenom robom/uslugom. Osnovnu trinu informaciju predstavlja trina cijena, koja uesnicima na tritu signalizira o stanju ponude i tranje i na taj nain opredjeljuje donoenje odluka o ekonomskim aktivnostima5.
4

Veselinovi, P.: Ekonomija, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2010., str. 94. Hodi, K.: Uvod u ekonomiju, IK Penn, Tuzla, 2005., str. 69.

Selektivna funkcija trita je selekcija samih trinih uesnika (privrednih subjekata) na efikasne i neefikasne. Oni uesnici koji ne mogu da svoje individualne trokove proizvodnje i trine cijene (uz kvalitet, dizajn, vrijeme isporuke itd.) prilagode trinim zahtjevima i konkurenciji ispadaju iz igre6. Alokativna funkcija trita pokazuje uticaj trita na razmjetaj (alokaciju) faktora proizvodnje (rada, prirodnih resursa i kapitala). Trite omoguava ovaj razmjetaj resursa na jednostavan i jeftin nain. U onim djelatnostima u kojima raste cijena proizvoda javlja se mogunost zarade ekstra dobiti, dok u drugim djelatnostima, gdje opadaju cijene, mogunosti ostvarivanja dobre zarade se smanjuju uz pojavu opasnosti formiranja gubitka. Na ovaj nain privredni subjekti motivisani sopstvenim materijalnim interesom sele (alociraju) svoj kapital iz onih grana sa niom profitnom stopom u one grane sa viom profitnom stopom. Na slian nain se vri i alokacija drugih faktora proizvodnje. Npr. viak radne snage e nai odgovarajue zaposlenje gdje postoje bolji ekonomski uslovi. Distributivna funkcija trita se moe posmatrati na dva naina. Prvi je distribucija roba ili usluga krajnjim potroaima. Drugi vid distribucija ogleda se u raspodjeli nacionalnog dohotka (trite kroz proces formiranja cijena faktora proizvodnje odreuje dohotke njihovim vlasnicima (radnicima - plate, vlasnicima zemlje - rente, vlasnicima kapitala - kamate i dividende, poduzetnicima profit).

2.3. Kako problema

trita

rjeavaju

tri

osnovna

ekonomska

U trinoj privredi odgovori na tri osnovna ekonomska pitanja (ta, kako i za koga proizvoditi) rjeavaju se nevidljivim putem preko sistema cijena i trita, tj. putem interakcije miliona kupaca i prodavaa.
1. ta e se proizvoditi odreuje se novanim glasovima potrotaa,

i to prema njihovim svakodnevnim odlukama o kupovini. Novac koji pristie u blagajne (raune) preduzea pokazuje za kojim proizvodima postoji tranja to e biti znak njihovim proizvoaima da ih vie proizvode i, obratno, nanje novanih glasova (tj. kupovina) za druge proizvode znak je za njihovu manju proizvodnju ili, pak za prestanak proizvodnje7. Razlog ovakvog ponaanja preduzea je

Ibid., str. 69 i 70. Ibid., str. 66. i 67.

njihova elja za maksimizacijom profita (profita kao razlike izmeu ukupnih prihoda i ukupnih rashoda), a ne dobrobit potroaa8.
2. Kako

e se proizvoditi odreuje se konkurencijom mee proizvoaima. Najbolji nain da proizvoai zadovolje cjenovnu konkurenciju i maksimiziraju profite je da dre trokove na minimumu usvajanjem najefikasnijih metoda proizvodnje9. Prema tome, da bi ekonomski subjekti opstali na tritu oni moraju kontinuirano usavravati svoje proizvode, metoda proizvodnje, sredstava za rad i inovacije to ima pozitivan uinak na cjelokupno blagostanje drutva. Joseph Schumpeter ovo stanje naziva kreativna destrukcija (kreativna destrukcija je ruenje postojeih metoda proizvodnje i sredstava za rad kako bi ih zamijenili kvalitetnijim i efikasnijim). ponudi i potranji na tritima faktora proizvodnje (rad, kapital i prirodni resursi). Trita faktora odreuje cijenu nadnice, zemljine rente, kamate i profita. Njihovim zbrajanjem dobijamo nacionalni dohodak. Neposredna (primarna) raspodjela dohotka meu pojedincima odreena je trinom cijenom i koliinama faktora. Meutim, trite ispoljava i odreene nedostatke koje se ogledaju u injenici neravnopravne raspodjele dohotka, tada drava ublaavanje navedenih propusta svojom socijalnom politikom vri preraspodjelu (sekundarna raspodjela) u korist siromanih, hendikepiranih i slinih osoba.

3. Za koga proizvoditi, tko tko troi i koliko, u vekikoj mjeri ovisi o

3. PONUDA I POTRANJA
Trite se sastoji od bezbroj transakcija kupaca koji ele kupiti neki proizvod ili uslugu i prodavaca koji to ele prodati. esto se postavlja pitanje koja to nevidljiva ruka daje harmoniju i red tim procesima.10Odgovor na ovo pitanje je cijena, koja djeluje pod utjecajem
8

Na ruak ne oekujemo zbog dobrote mesara, pivara ili pekara ve zbog njihova obzira prema svom vlastitom probitku Adam Smith, Bogatstvo naroda (1776)
9

Samuelson, P & Nordhaus, W: Ekonomija, Mate, Zagreb, 1994., str. 25. Dafi, Z.: Mikroekonomija, OFF-SET, Tuzla, 2009., str. 61.

10

ponude i potranje. Ponuda i potranja su dvije rijei koje ekonomisti najee koriste i koje predstavljaju temelj mikroekonomije. U nastavku emo detaljnije objasniti ove pojmove.

3.1. Potranja
Traena koliina nekog dobra je koliina koju su kupci spremni i koju mogu kupiti.11. Na traenu koliinu utie vie faktora od kojih jedan ima kljunu ulogu cijena dobra, to se moe prikazati i matematiki Q D=QD(P). Kada bi se mnogo poveala cijena nekog dobra, kupovali bi ga manje ili bi kupovali neke supstitute. Kada bi se smanjila cijena nekog dobra kupovali bi ga vie. Ovo vai za veinu dobara u privredi i naziva se zakon tranje koji glasi: traena koliina dobra pada kada cijena dobra raste i obrnuto, uz ceteris paribus12 (da ostale stvari ostanu nepromjenjene). Postoje tri izuzetka kod kojih ne vai zakon tranje, a to su:
-

Giffenov paradoks poveanjem cijene inferiornog dobra (jeftinije robe nie kvalitete, neophodne za egzistenciju), poveava sa potranja za tim dobrom kod siromanih porodica, jer poveanje cijene nekog inferiornog dobra (npr. hljeba) iscrpljuje dohodak siromanih porodica pa su ga prisiljeni kupovati vie jer im je druga superiorna roba (npr. meso) manje dostupna. Veblenov efekat opisuje pojavu smanjivanja interesa i spremnosti kupaca da nastave kupovati robu koja je pojeftinila, jer nije vie znak ekskluzivnosti, poto je niim cijenama postala dostupna i irim masama13 (npr. Rolex satovi). Sluaj pekulacije je vazan za budua oekivanja i ponaanja cijena.

3.1.1. Pomaci krivulje potranje

Ukoliko se dogodi neka promjena koja mijenja traenu koliinu pri svakoj cijeni, krivulja potranje se pomie. Svaka promjena koja poveava traenu koliinu pri svakoj cijeni, pomie krivulju potranje udesno i naziva se poveanje potranje. Svaka promjena koja smanjuje traenu koliinu pri svakoj cijeni, pomie krivulju potranje ulijevo i naziva se smanjenje
11

Mankiw, G. Ibid., str. 65. Dafi, Z. Ibid., str. 63. Ibid., str. 64.

12

13

potranje14. Postoje mnoge varijable koje mogu pomaknuti krivulju potranje, najvanije od njih su:

Dohodak Ukoliko imamo vei dohodak znai da imamo vie za troiti veine dobara. ako potranja za dobrom raste kada dohodak raste, dobro se naziva normalno dobro. Nisu sva dobra normalna dobra. Ako potranja za dobrom raste kada dohodak pada, dobro se naziva inferiorno dobro15. Cijene povezanih dobara utjeu na potranju za robom. Kada pad cijene jednog dobra, smanjuje potranju zadrugim dobrom, ta dva dobra se nazivaju supstitutima (parovi dobara koja se mogu koristiti jedna umjesto drugih, npr. hot dog i hamburger, Coca Cola i Pepsi itd). Kada pad cijene jednog dobra poveava potranju za drugim dobrom, dva se dobra nazivaju komplementima (parovi dobara koja se koriste zajedno, npr. hardver i softver, automobili i benzin i sl). Ukusi predstavljaju skup subjektivistikih elemenata i najoitija su odrednica potranje. Ako vie volimo neko dobro, kupujemo ga vie i obrnuto. Oekivanja Ukoliko oekujemo da e slijedeeg mjeseca poskupiti nako dobro, kupovat emo ga vie u sada. Ili ukoliko oekujemo da emo slijedeeg mjeseca zaraditi vii dohodak moda emo biti spremniji da vie potroimo danas. Posebni utjecaji mogu odrediti potranju za nekim dobrima. Kia pridonosi potranji za kiobranima, snijeg utie na prodaju skija i sl. Broj kupaca Potranja zavisi i od broja kupaca. Ukoliko se jo jedan kupac pridrui ostalima traena koliina e biti vea pri svakoj cijeni.

Navedene varijable pomiu krivulju potranje (udesno ili ulijevo), dok cijena predstavlja pomak du krivulje potranje.

Grafikon 1. Krivulja potranje16

14

Mankiw, G. Ibid., str. 68. Dafi, Z. Ibid., str. 65. Preuzeto iz: Pindyck, R & Rubinfeld, D. Ibid., str. 22.

15

16

10

3.2. Ponuda
Ponuena koliina bilo kojeg dobra ili usluge je koliina koju su prodavai spremni i u mogunosti prodati. Glavna odrednica ponuene koliine je, kao i kod potranje, cijena tj. QS=QS(P). Ukoliko je visoka cijana neke robe, prodavanje te robe je profitabilno pa je ponuena koliina velika. Kada je cijena neke robe preniska prodaja te robe je manje profitabilna, pa prodavai proizvode manje, a neki e ak odluiti zatvoriti posao. Zakon koji ovo potvruje naziva se zakon ponude koji glasi: koliina dobara i usluga koju ponuai ele i mogu ponuditi tritu, poveava se sa poveanjem cijene i obrnuto, uz ceteris paribus.17

3.2.1. Pomaci krivulje ponude

Krivulja ponude pokazuje koliko su dobara i usluga proizvoai spremni ponuditi po bilo kojoj cijeni, ako su nepromjenjivi ostali faktori koji utiu na odluke proizvoaa. Ovaj odnos se moe promijeniti ukoliko se promijene neki od ovih faktora, to se prikazuje pomakom krivulje ponude. Svaka
17

Hodi, K. Ibid., str. 74.

11

promjena koja poveava ponuenu koliinu pri svakoj cijeni , pomie krivulju ponude udesno i naziva se poveanje ponude. Slino tome, svaka promjena koja smanjuje ponuenu koliinu pri svakoj cijeni pomie krivulju ponude ulijevo i naziva se smanjenje ponude18. Najvaniji faktori koji utiu na pomjeranje krivulje ponude:

Cijene ulaznih elemenata u proizvodnji (inputi) Kako bi proizveli svoj proizvod proizvoai moraju koristiti razne ulazne elemente. Obzirom da profit je jednak razlici ukupnih prihoda i ukupnih trokova, poveanje cijene inputa e poveati trokove i smanjiti profitabilnost to natjerati proizvoae da smanje ponudu, uz nepromjenjene ostale uslove. Prema tome, ponuda je negativno povezana s cijenom ulaznih elemenata koritenih u proizvodnji tog dobra. Tehnologija Promjene u tehnologiji sniavaju trokove proizvodnje i poveavaju ponudu za istu cijenu. Dakle, tehnoloki napretci su pozitivno povezani s ponudom. Oekivanja Ukoliko se oekuje da e cijene robe u budunosti rasti, preduzee moe dio svoje ponude uskladititi i smanjiti ponudu danas. Cijene povezanih dobara imaju veliki utjecaj na ponudu, posebno dobra koja se mogu lako zamijeniti jedno za drugo. Kada poraste cijena jednog dobra, ponuda njegovog supstituta e porasti. Broj prodavaa Budui da je trina ponuda izvedena od zbira individualnih ponuda, ukoliko neki prodava napusti poslovanje ponuda e se smanjiti.

Promjena cijene predstavlja pomak du krivulje ponude, dok promjena nekog od ostalih faktora pomjera krivulju ponude.

18

Mankiw, G. Ibid., str. 73.

12

Grafikon 2. Krivulja ponude19

3.3. Ravnotea ponude i potranje

Trina ravnotea je situacija u kojoj je cijena dostigla razinu pri kojoj je ponuena koliina jednaka traenoj koliini.20Cijena u tom sluaju se naziva ravnotena cijena, a koliina ravnotena koliina. Ravnotena cijena je cijena koja isti trite jer po cijeni svi su na tritu zadovoljeni: kupci su kupili sve to su prodavci htjeli prodati. Pri toj izjednaenosti nema potrebe da cijena raste ili se smanjuje. Na veini konkurentih trita (konkurentno trite je ono trite na kojem postoji veliki broj kupaca i prodavaca, tako da oni pojedinano imaju zanemarljiv utjecaj na cijene) vikovi (situacija kada je ponuda vea od potranje) i manjkovi (situacija kada je potranja vea od ponude) su samo privremeni, jer se cijene tee da se primaknu ravnotenoj razini. Ovaj fenomen je toliko prisutan da se naziva zakon ponude i potranje i glasi: cijena bilo kojeg dobra se prilagoava kako bi se izjednaile ponuena i traena koliina tog dobra.

19

Preuzeto iz: Pindyck, R & Rubinfeld, D. Ibid., str. 20. Mankiw, G. Ibid., str. 75.

20

13

Grafikon 3. Ravnotea ponude i potranje21

4. PROIZVODNJA
Obzirom da su ljudske potrebe neograniene, ljudi su od najranijih dana prilagoavali prirodu svojim potrebama. Taj proces se naziva proizvodnja. Proizvodnja se najjednostavnije definie kao proces transformacije inputa u outpute. Inputi predstavljaju resurse koji se koriste u proizvodnji: rad, zemlja (prirodni resursi) i kapital. Rezultat proizvodnje jeste odreena

21

Preuzeto iz: Pindyck, R & Rubinfeld, D. Ibid., str. 23.

14

koliina materijalnih dobara koja se raspodjeljuju meu lanovima zajednice, odnosno na sve pojedince u drutvu.22

4.1. Faktori proizvodnje (ekonomski inputi)

Faktori proizvodnje , koji se jo nazivaju ekonomski inputi, su resursi potrebni za proizvodnju dobara. Dijele se na: primarne ili izvorni (rad, prirodni resursi) i proizvodne ili izvedene (kapital, poduzetnitvo).
-

Rad, kao najvaniji faktor proizvodnje, oznaava razliite fizike i umne sposobnosti radnika koji se upotrebljavaju u proizvodnji roba i usluga. Trina cijena rada izraava se u dohotku, koji predstavlja plau radniku za njegov rad. Prirodni resursi obuhvataju sve darove prirode kao to je zemljite, ume, voda, minerali i sl. Dijele se na obnovljive (ume, voda) i neobnovljive (minerali). Kapital je faktor proizvodnje koji poprima razliita znaenja i oblike, otuda se za kapital kae da je to vrijednost koja se oplouje bez obzira na svoj konkretan oblik oplodnje. Kao osnovni pojavni oblici kapitala pojavljuju se realni i finansijski kapital. Realni kapital ine trajna kapitalna dobra (proizvodne zgrade, oprema, transportna sredstva...) koja su proizvedena radi toga da proizvode druga dobra ili usluge. Oznaavaju se jo i investicionim resursima. Finansijski kapital predstavlja razliite finansijske instrumente (novac u gotovini i tednji, dionice i ostale vrijednosne papire). Finansijski kapital je suma novca neophodna za kupovinu odreenih kapitalnih dobara.23

4.2. Proizvodna funkcija

Proizvodna funkcija pokazuje najvei output Q koji neko preduzee moe proizvesti uz bilo koju zadanu kombinaciju inputa.24Isto se moe prikazati i matematiki:
22

Veselinovi, P. Ibid., str. 63. Hodi, K. Ibid., str. 38. i 39. Dafi, Z. Ibid., str. 168.

23

24

15

Q = f (K,L, itd) pri emu je: Q koliina proizvodnje (outputa) K kapital L - rad Ova funkcija pokazuje koliinu proizvoda koju bi preduzee proizvelo sa svakom odreenom kombinacijom uloenih inputa: rada i kapitala, odnosno povezuje razinu proizvodnje s koliinom inputa. Preduzee koristi navedenu funkciju da bi odredilo optimalnu proizvodnju tj. kako bi maksimizirali profit.

5. TROKOVI PROIZVODNJE
Kao to smo ve ranije spomenuli, cilj preduzea je maksimizacija profita kao razlike ukupnih prihoda i ukupnih trokova. Dakle, trokovi su jedan od najvanijih kriterija na osnovu kojih preduzea donose odluke. Trokove definiemo kao novano izraeno troenje sredstava i rada kao i svaki izdatak u vezi sa poslovanjem preduzea.25 Sabiranjem svih ovih trokova
25

Bogdanovi, M & estovi, L. Ibid., str. 114.

16

dobijamo ukupne trokove, koji predstavljaju iznos koji preduzee plaa za kupovinu inputa (sredstava za rad, predmeta rada i plaa radnicima) ili matematiki: TC = FC + VC26.

5.1. Podjela trokova

U literaturi postoje brojne podjele trokova prema razliitim kriterijima. u nastavku emo navesti najvanije. Prema tome kako raunovoe a kako ekonomisti poimuju trokove razlikujemo:

Eksplicitne trokove koji predstavljaju stvarne izdatke preduzea u vezi nabavke zemlje, rada i kapitala. Ovi trokovi se iskazuju u poslovnim knjigama i tada se oznaavaju kao raunovodstveni trokovi. Implicitne (oportunitetne) trokove koji predstavljaju trokove koji proizilaze iz proputenih prilika, odnosno oni izraavaju prihode koji bi mogli biti ostvareni angaovanjem sredstava negdje drugo. Ovi trokovi nisu vezani za novane izdatke i njih ne evidentira raunovoa. Nazivaju se jo i ekonomski trokovi.

Najvanija podjela trokova je na fiksne i varijabilne.

Fiksni trokovi su oni trokovi koji se ne mijenjaju s dinamikom proizvodnje, visina im je uvijek ista, a moe ga se eliminirati samo s prestankom proizvodnje.27Tu se ubrajaju, izmeu ostalog, trokovi plata, trokovi zakupnine, amortizacija, kamate na pozajmljena sredstva itd. Varijabilni trokovi su trokivi koji se mijenjaju prema promjenama obima proizvodnje (trokovi sirovina i materijala i sl.). Dakle, to su trokovi koji rastu kada proizvodnja raste i obratno. Mogu biti: proporcionalni (koji su stalno isti po jedinici proizvoda), progresivni (koji se poveavaju po jedinici proizvoda proporcionalno poveanju obima proizovodnje) i degresivni (koji se smanjuju po jedinici srazmjerno poveanju obima proizvodnje).

Ovdje emo navesti jo neke trokove koji se esto spominju, a to su nepovratni trokovi, marginalni (granini) trokovi i ukupni trokovi.
26

TC ukupni troak; FC fiksni troak; VC varijabilni torak Hodi, K. Ibid., str. 53.

27

17

Nepovratni trokovi su oni trokovi koji su ve nastali i ne mogu se promijeniti sadanjim ili buduim odlukama. Marginalni (granini) troak je dodatni troak proizvodnje jedne dodatne jedinice proizvoda.28 Ukupni trokovi predstavljaju zbir pomnoenih s jedinicom proizvodnje. fiksnih i varijabilnih trokova

Grafikon 4. Ukupni i granini troak29

Kao to moemo primjetiti iz ovih grafika, ukupni trokovi se poveavaju sa poveanjem obima proizvodnje, to je i logino jer se poveanjem obima proizvodnje poveava i utroak sredstava. Meutim, granini trokovi se smanjuju s poveanjem obima proizvodnje do odreene take, a nakon te take se poveavaju. Ovo je posljedica fenomena zvanog ekonomija i disekonomija obima. Ekonomija obima je svojstvo da prosjeni ukupni troak na dugi rok pada s poveanjem koliine

28

Samuelson, P & Nordhaus, W. Ibid., str. 107. Preuzeto iz: Samuelson, P & Nordhaus, W. Ibid., str. 108.

29

18

proizvoda.30 Ovaj fenomen je posljedica odvajanja utjecaja fiksnih i varijabilnih trokova. Sutina ovog zakona zasniva se upravo na karakteristici fiksnih trokova, da po jedinici proizvoda stalno opadaju kako se poveava proizvodnja (jer su oni konstantni bez obzira na promjenu obima proizovdnje). Ekonomija obima vai do odreene koliine proizvodnje (u ovom grafikonu do proizvodnje 3Q) a nakon toga prelazi u disekonomiju obima, tj. kada prosjeni ukupni troak u dugom roku raste s poveanjem koliine proizvoda. Uzrok disekonomije obima moe biti to to se s poveanjem proizvodnje poveava broj radnika, i time dolazi do problema koordinacije koji su svojstveni velikim organizacijama.

6. CIJENE
Cijene su osnovni element trita, budui da, s jedne strane, koordiniraju odluke proizvoaa i potroaa na tritu a, s druge strane, omoguavaju optimalne alokacije ekonomskih resursa. Cijena se definie kao novani izraz vrijednosti robe (klasini pristup) ili kao iznos novca koji se plaa za kupovinu robe. Formira se na tritu pod utjecajem ponude i potranje i njihovih meusobnih odnosa.
30

Mankiw, G. Ibid., str. 283.

19

6.1. Funkcije cijena

U organizovanju ekonomskih aktivnosti u trinoj privredi cijene obavljaju tri meusobno povezane funkcije31: Prvo, one prenose informacije, povezujui uesnike na tritu bez obzira na velike prostorne udaljenosti meu njima. Drugo, one podstiu izbor onih metoda proizvodnje koji su najmanje skupi, koji se baziraju na korienju raspoloivih izvora i omoguavaju realizaciju najpoeljnijih ciljeva. I tree, one odreuju koliko ko dobija od proizvoda, tj. vre distribuciju prihoda.

6.2. Vrste cijena

Postoje dvije osnovne grupe cijena: administrativne i slobodno formirane cijene. Administrativne (planske) cijene odreuje drava. Karakteristike su im: nerealno izraavanje trokova proizvodnje; nefleksibilnost prema dinamici privrednih kretanja arbitrarnog su karaktera i sl.

Slobodno formirane cijene su odreene trinim mehanizmima, tj. odnosima ponude i potranje.

ZAKLJUAK
U ovom seminarskom radu su obraeni osnovni elementi mikroekonomije. Mikroekonomija je dio ekonomije koja se bavi prouavanjem naina na koji pojedinani ekonomski subjekti kao to su domainstva i preduzea donose odluke i kako meusobno djeluju na tritu. Osnovni elementi mikroekonomije koji su ovdje predstavljeni su: trite, ponuda i potranja, proizvodnja, trokovi proizvodnje i cijene.
31

Veselinovi, P. Ibid., str. 192.

20

Trite se najjednostavnije definie kao grupa kupaca i prodavaa odreene robe ili usluge. Postoje brojne podjele trita ali je najvanija podjela trita na: trita roba i usluga, trita faktora proizvodnje i trite novca i drugih vrijednosnih papira. Trita, nadalje, mogu biti slobodna (bez utjecaja drave) i regulirana od strane drave. Osnovne funkcije trita su: informativna, selektivna, alokativna i distributivna funkcija. U trinoj privredi trite rjeava tri osnovna ekonomska pitanja (ta, kako i za koga proizvoditi). Alat kojim trite usmjerava aktivnosti ekonomskih subjekata je cijena, koja se formira na tritu pod utjecajem ponude i potranje. Ponuda predstavlja koliinu bilo kojeg dobra ili usluge koju su prodavai spremni i u mogunosti prodati. Kljuni faktor koji utie na ponudu je cijena dobra, na osnovu ega je izveden i zakon ponude glasi: koliina dobara i usluga koju ponuai ele i mogu ponuditi tritu, poveava se sa poveanjem cijene i obrnuto, uz ceteris paribus. Ostali znaajni faktori koji koji utjeu na krivulju ponude pored cijene tog dobra su: cijene inputa, tehnologija, oekivanja, cijene povezanih dobara i broj prodavaa. Druga strana trine medalje je potranja, koja predstavlja koliinu dobara koju su kupci spremni i sposobni kupiti. Cijena dobra ponovo ima glavnu ulogu u kretanju potranje. Zakon tranje glasi: traena koliina dobra pada kada cijena dobra raste i obrnuto, uz ceteris paribus. Iako ovaj zakon vai za veinu dobara u ekonomiju, postoje i izuzetci od kojih vrijedi izdvojiti: Giffenov paradoks, Veblenov efekat i sluaj pekulacije. Neki od faktora koji mogu pomaknuti krivulju potranje su: dohodak, cijene povezanih dobara, ukusi, oekivanja, broj kupaca i dr. Situacija na tritu u kojoj je ponuda jednaka potranji naziva se trina ravnotea. U ovoj situaciji su svi trini uesnici zadovoljni, kupci su kupili sve to su prodavci htjeli prodati. Trite uvijek tei ravnotei, zakon koji ovo potvruje naziva se zakon ponude i potranje i glasi: cijena bilo kojeg dobra se prilagoava kako bi se izjadnaile ponuda i potranja. Slijedei bitan faktor mikroekonomije je proizvodnja koja predstavlja proces transformacije inputa u outpute (gotove proizvode). Osnovni ekonomski inputi ili faktori proizvodnje su: rad, prirodni resursi i kapital. Preduzea da bi proizvodila moraju imati odreene trokove. Trokovi su novano izraeni utroci sredstava, rada i ostali izdatci. Dijele se na fiksne (koji su uvijek konstantni) i varijabilne ( koji se mijenjaju s dinamikom proizvodnje). Osnovni element trita koji koordinira odluke proizvoaa i potroaa na tritu je cijena. Cijena predstavlja novani izraz vrijednosti robe, odnosno to je iznos novca koji se plaa za kupovinu robe. Formira se pod utjecajem ponude i potranje. Postoje dvije osnovne vrste cijena, a to su: slobodno
21

formirane cijene (koje se formiraju pod utjecajem ponude i potranje) i administrativne ili planske cijene koje odreuje drava.

LITERATURA
1. Bogdanovi, M., estovi, L: Ekonomija od A do Z, BO i DOSIJE,

Beograd, 2002.
22

2. Dafi, Z: Mikroekonomija, OFF-SET, Tuzla, 2009. 3. Hodi, K: Uvod u ekonomiju, IK Penn, Tuzla, 2005. 4. Mankiw, G: Osnove ekonomije, Mate, Zagreb, 2004. 5. Pindyck, R., Rubinfeld, D: Mikroekonomija, Mate, Zagreb, 2005. 6. Samuelson, P., Nordhaus, W: Ekonomija, Mate, Zagreb, 1994. 7. Veselinovi, P: Ekonomija, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2010. 8. URL = http://limun.hr/main.aspx?id=519066 (24. aprila 2011.) 9. URL = http://bs.wikipedia.org/wiki/Ponuda_i_potra%C5%BEnja (24. aprila 2011.) 10. URL = http://hr.wikipedia.org/wiki/Proizvodnja (24. aprila 2011.)

23