INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

SAOBRAĆAJNI FAKULTET
TRAVNIK

SWOT ANALIZA PROMETNOG/SAOBRAĆAJNOG

SUSTAVA SREBRENIKA

SEMINARSKI RAD

Predmet: Student:
Urbanizam i saobraćaj Mirza Kešetović

Mentor: Broj indexa:

Prof.dr.sc Sinan Alispahić S-22/15
SADRŽAJ:

1. UVOD.....................................................................................................................................3
2.OPĆI PODACI O SREBRENIKU.......................................................................................4
2.1 Geografski položaj i karakteristike reljefa........................................................................4
2.2 Mineralna bogatstva..........................................................................................................4
2.3 Poljoprivreda.....................................................................................................................5
2.4 Infrastruktura.....................................................................................................................5
2.5 Stanovništvo......................................................................................................................7
2.6 Klimatske karakteristike...................................................................................................8
2.7 Karakteristike cestovne mreže..........................................................................................8
3. SWOT ANALIZA.................................................................................................................9
4. VIZIJA PAMETNOG GRADA.........................................................................................11
4.1 Srebrenik kao pametni grad............................................................................................12
5. ZAKLJUČAK.....................................................................................................................14
LITERATURA....................................................................................................................15

2
1. UVOD

SWOT analiza (stenghts – snage, weakneses – slabosti, opportunities – prilike i threats –

opasnosti. SWOT analiza (SWOT analysis) je kvalitativna analitička metoda kojom se
stupnjevanjem elemenata u okviru 4 polja analize – mogućnosti, ograničenja, prednosti,
nedostaci – procjenjuju jake i slabe strane, pogodnosti i problemi razmatranog predmeta ili
pojave. SWOT analiza svjetski je poznata metoda koju rabe kompanije bez obzira na veličinu,
tip industrije, broj zaposlenih itd. Popularnost SWOT analize leži u njezinoj jednostavnosti.
Može se koristiti u procjeni podobnosti prostornih i tržišnih preduvjeta za turistički razvoj
nekog prostora ili podobnosti i stanja postojeće ponude u odnosu na tržište potražnje, kao i za
određena marketinška istraživanja i sl.
Zasluga za SWOT pripisuje se istraživačkom timu u sastavu: Albert Humphrey,Marion
Dosher, Otis Benepe, Birger Lie, koji je na Sveucilištu Stanford u 1960-im i 1970-im,koristeći
podatke Fortune 500 koja je i financirala projekt, imao za cilj utvrditi što je s korporativnim
planiranjem krenulo krivim smjerom kao i kreirati novi sustav za menadžment promjene.
Snage (Strenghts) su neke pozitivne unutarnje okolnosti i distinktivna svojstva organizacije
koja joj osiguravaju ili mogu osigurati konkurentsku prednost..
Nedostaci, slabosti (Weaknesses) su unutarnja svojstva organizacije koja smanjuju njezinu
uspješnost i šanse u konkurentskoj utakmici.
Prilike (Opportunities) su svi oni sadašnji ili budući uvjeti i promjene u organizacijskoj
okolini koje ona može iskoristiti za poboljšanje svoje uspješnosti i konkurentske prednosti
sada ili/i u budućnosti.
Opasnosti (Threats) su ona sadašnja ili buduća svojstva i uvjeti okoline koji imaju ili će u
budućnosti imati negativan utjecaj na organizacijsku uspješnost i konkurentski položaj.

3
2.OPĆI PODACI O SREBRENIKU

2.1 Geografski položaj i karakteristike reljefa

Općina Srebrenik se nalazi na sjeveroistoku BiH, administrativno pripada Tuzlanskom

kantonu i Federaciji BiH, a ekonomski, regiji Sjeveroistočna Bosna i Hercegovina.

Veličina općine je 248 km2.

Sredinom teritorije teče rijeka Tinja u dužini od oko 20 kilometara. Uz rijeku Tinju prolazi
magistralni put Tuzla-Orašje i željeznička pruga normalnog kolosijeka Brčko-Tuzla, te
magistralni put Županja-Tuzla-Sarajevo. S općinom Srebrenik graniče općine Tuzla, Lukavac,
Gračanica, Gradačac te Distrikt Brčko.

Istočnim dijelom općine proteže se planina Majevica, čiji najviši vrh iznosi 917 metara.
Općina spada u brdsko poljoprivredni rejon. Klima je umjereno kontinetalna sa naglašenim
godišnjim varijacijama temperature i padavina. Rijeka Tinja i njeni pritoci bujičnog su
karaktera.

U vrijeme jačih padavina dolazi do poplava poljoprivrednog zemljišta i objekata uz rijeku i

pritoke. Karakteristike terena koje zauzima općina su složena geološka građa i tektonski
sklop, što ima za posljedicu pojavu erozije i klizišta.

2.2 Mineralna bogatstva

Općina Srebrenik se nalazi u području unutarnjih Dinarida. Bez obzira na to, što se u
Tuzlanskom kantonu, tj. u neposrednoj blizini, nalaze velika ležišta lignita, mrkog uglja,
kamene soli, cementnog lapara, gline i drugih mineralnih sirovina na području Općine
Srebrenik se ne nalaze značajniji mineralni resursi.

Registrovane su pojave arsenovih ruda, nikla i kobalta, kamenog uglja, glina i industrijskog
kamena. Od istraženih mineralnih sirovina za eksploataciju je interesantan krečnjak, čije
rezerve iznose oko 52 miliona tona.

4
Na temelju nepotpunih istraživanja procjenjuju se rezerve kamenog uglja na 1,933 miliona
tona. Ove rezerve su interesantne sa stanovišta kvalitete i debljine sloja, ali bi uslovi
eksploatacije zbog nagnutog terena bili veoma teški. Prilikom planiranja uređenja prostora
treba imati u vidu da bi u dogledno vrijeme moglo doći do eksploatacije uglja i gline.

2.3 Poljoprivreda

Općina raspolaže površinom od 24.793 hektara.

Od ukupne površine općine oko 44% otpada na šume i neplodno zemljište, dok preostalih 56
% čini poljoprivredno zemljište. Prema izvršenoj kategorizaciji zemljišta 1982 godine na
visokokvalitetno zemljište (najlakše obradivo) otpada 1.782 hektara ili 11,9 %, a nalazi se u
aluvionu rijeke Tinje i njenih pritoka. Ove površine značajno su smanjene zbog izgradnje
raznih privrednih i stambenih objekata uz magistralni put, odnosno rijeku Tinju.

Oko 47 % od ukupne površine poljoprivrednog zemljišta čini kvalitetno poljoprivredno

zemljište.Bez obzira na to što je minimum zemljišnog fonda po stanovniku 0,17 hektara,
pokazatelj obradivog zemljišta po stanovniku na području općine ne smatra se povoljnim pa
se deficit zemljišta mora nadoknaditi intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom.

Pod šumama se nalazi oko 37 % općinske teritorije. Procjenjuje se da općina raspolaže sa

966.000 kubnih metara drvne mase što po stanovniku općine iznosi 21,5m 3. Po ovom
pokazatelju općina je ispod prosjeka BiH (84,9 m 3 po stanovniku) i Regije «Sjeveroistočna
Bosna» (38,1 m3 po stanovniku). Šume su niže baritetne vrijednosti, sa velikim nagibima i
izraženim erozivnim procesima. Bespravna sječa šume još uvijek je izražena na području
općine.

2.4 Infrastruktura

Otpadne vode naselja priključenih na gradski vodovod se odvode kanalizacijskom i

kolektorskom mrežom do uređeja za prečišćavanje otpadnih voda sjeverno od grada
Srebrenika. Trenutni kapacitet uređeja je 12 000 EBS, sa planiranim proširenjem na 18000

5
EBS (ekvivalentni broj stanovnika). Odvodnjom u gradskom dijelu otpadnih voda je
obuhvaćeno oko 70 % korisnika. Industrija nije adekvatno priključena na sistem za
prečišćavanje otpadnih voda.

Snabdijevanje vodom na području cijele općine Srebrenik je organizovano gradskim

vodovodom u gradu Srebrenik.

Glavni kapacitet upotrijebljenih i korisnih voda na teritoriji općine Srebrenik je rijeka Tinja,
koja u toku sušnog perioda ima vrlo male (zanemarljive) pritoke. Tinja je svrstana u II
kategoriju vodotoka, pa se iz navedenih razloga nameće nužnim problem prihvata
netretiranih zagađenih voda, u naseljima uzvodno od Srebrenika (D.Potok, Tinja, Podorašje) i
nizvodno za naselja Špionice.

Općinsko područje Srebrenik snabdijeva se električnom energijom preko elektro-energetskog

sistema Fedaracije BiH putem primarne transformatorske stanice (TS) 110/35/20/10 kV
Srebrenik I TS 35/10 kV Lipnica. Napajanje kupaca vrši preko 10 kV vodova koji napajaju
144 TS 10/0,4 kV sa TS 110/35/20/10 kV Srebrenik i jednog 10 kV voda sa TS 35/10 kV
Lipnica koji napaja 21 TS 10/04 Kv na podrčju Tinje.

Kada je u pitanju kvalitet isporuke električne energije i sigurnost postojeće mreže, stanje nije
zadovoljavajuće, jer je mreža 10 kV uglavnom podkapacitirana.Poseban problem je napajanje
područja Tinje, gdje je neophodno izgraditi trafostanicu naponskog nivoa 110/10 kV, za koju
postoji idejno rješenje međutim ne nalaze se sredstva.
Sva naseljena mjesta na području općine su pokrivena telefonskom mrežom. Ukupan broj
telefonskih korisnika je oko 8.500. Oko 90 % općinskog područja je pokriveno mobilnom
telefonijom. Glavna čvorna centrala nalazi se u glavnoj pošti u Srebreniku, a krajnje centrale
su u mjesnim poštama Sladna, D.Potok, Tinja i Jasenica.Od glavnih čvornih i krajnjih centrala
granaju se izdvojeni stupnjevi prema Špionici I, Špionici II, Gornjim Moranjcima, Cage-
Lipje, Zahirovići i Gornjem Srebreniku. U naseljenim mjestima Sladna, D.Potok, Tinja i
Jasenica telefonska mreža je nadzemna. Centrale u navedenim mjestima su zastarjele, te se
planira zamjena novim. To su ujedno i kritična podučja, a osim toga u mjestima Tinja i
Jasenica uslijed ratnih dejstava mreža je oštećena i djelomično uništena.

6
2.5 Stanovništvo

Prema posljednjem popisu stanovništva 2013. godine općina Srebrenik je imala 40.796
stanovnika. U toku rata nastale su izmjene u demografskoj slici općine u odnosu na 1991
godinu. Procjena općinskog razvojnog tima o broju stanovnika za 2003 (45.000 stanovnika)
se razlikuje od procjene Federalnog zavoda za statistiku (42,033 stanovnika). Procjena
općinskog LER tima o broju stanovnika za 2003. godinu se bazira na podacima o prirodnom
prirastaju i podacima o izbjeglom stanovništvu koje se trajno naselilo na području općine.
Gustina naseljenosti stanovništva je 181 stanovnik na km2, što je niže od TK koja prema
podacima Federalnog zavoda za statistiku u 2003. godini iznosi 192 stanovnika na km2.
Međutim gustina neseljenosti u Općini Srebrenik je značajno veća od prosjeka regije, i
prosjeka BiH (75 stanovnika na km2).

Procjenjuje se da oko 12.800 stanovnika živi u urbanim naseljima ili 28 %, dok preostalih
32.200 stanovnika ili 72 % spada u stanovništvo koje živi u ruralnim naseljima.

U periodu od 2000 do 2003. godine prosječno se rađalo 452 djece godišnje, dok je prosječan
broj umrlih osoba za isti vremenski period bio 221 stanovnik godišnje.

Trend pada prirodnog priraštaja je posljedica teške ekonomske situacije u državi,

nemogućnosti zapošljavanja, loših uslova života, nemogućnosti rješavanja osnovnih
egzistencionalnih potreba i neodgovarajuće zdravstvene zaštite. Prirodni priraštaj stanovništva
u periodu 2000-2003 godina iznosi prosječno 230 stanovnika ili 5 stanovnika na svakih 1000
stanovnika.

Također vidimo da u posljednje četiri godine imamo kontinuiran pad prirodnog prirasta
stanovništva. Radno sposobno stanovništvo čini 65 % ukupne populacije. Slijedi stanovništvo
od 0-14 godina sa 9.800 stanovnika ili 22 % od ukupnog broja stanovnika, a najmanju grupu
čine osobe od 65 i više godina na koje otpada 5.800 stanovnika ili 13 % od ukupnog broja
stanovnika Općine Srebrenik. U odnosu na 1991. godinu starosna skupina od 0-14 godina
smanjila brojčano, kao i njen udjel unutar ukupne populacije (sa 25 % na 22 %). Nasuprot
tome imamo brojčano povećanje starosne grupe radno sposobnog stanovništva, međutim njen
udio u ukupnoj populaciji u 2003. godini je manji za 2 % u odnosu na 1991. godinu. Jedina
starosna grupa u kojoj bilježimo brojčani porast i ujedno i porast procentualnog udjela u

7
ukupnoj populacije je populacija starija od 65 godina. U odnosu na 1991. godinu njen udio u
ukupnoj populaciji je porastao za 5 %. Kretanje starosne struktura stanovništva na području
Općine Srebrenik ukazuje na trend starenja populacije.

2.6 Klimatske karakteristike

Općina Srebrenik, ima karakteristike umjerene kontinentalne klime. Utjecaj sa sjevera je dosta
ublažen brdovitošću predjela i čestim promjenama ciklona sa zapada. Srednje januarske
temperature iznose 0,2 – 0,7 stepeni celzijusa, najtopliji je juli sa srednjim vrijednostima od
oko 21 stepen C, dok je srednja godišnja temperatura 11,2 stepena C. Trajanje bezmraznog
perioda je dosta različito, i iznosi od 174 – 206 dana., područje Srebrenika ima relativno male
količine padavina koje iznose 873 mm. Međutim, padavine nisu ravnomjerno raspoređene.
Maksimalne su u proljeće, a minimalne u zimskom periodu. Sniježni pokrivač u sjevernom
dijelu traje do 60 dana, a u brdsko-planinskim područjima i do 90 dana. Trajanje sijanja sunca
je dosta veliko, a vegetacijski period traje od 180 – 200 dana u godini.

2.7 Karakteristike cestovne mreže

Magistralna cesta M 18 prolazi kroz gradsku zonu grada Srebrenika i uz istu je formirano niz
naselja te ova saobraćajnica predstavlja glavnu komunikaciju. Izgradnjom naselja duž
magistralne ceste došlo je do smanjenja kapaciteta puta, te znatnog povećanja saobraćajnih
nezgoda. Iz navedenog se vidi da je gradu potrebno izmještanje tranzitnog saobraćaja obzirom
da postojeća magistrala prerasta u gradsku saobraćajnicu i nema svoju prvobitnu namjenu
tranzita. Pored ove saobraćajnice postoje i regionalne ceste koje povezuju grad Srebrenik sa
gradovima Gračanicom i Čelićem. I ove saobraćajnice prolaze izgrađenim prostorom te je
takođe odvijanje saobraćaja otežano.
Grad Srebrenik sa ostalim gradovima unutar kantona povezan je magistralnim i regionalnim
cestama. Ove ceste se pretežno protežu urbanim područjima gradova što utiče na smanjenje
brzine kretanja na njima odnosno povećanja vremena putovanja.
Iako ima veoma povoljan geoprometni položaj, povezanost Općine Srebrenik i TK-a sa
transportnom mrežom BiH i šire je veoma slaba, prvenstveno zbog nerazvijene mreže
saobraćajnica višeg ranga. Postojeća mreža saobraćaja je lošem stanju i izuzetno je
opterećena, što uveliko otežava komunikacije Općine Srebrenik i TK-a sa transportnom
mrežom BiH, kao i šire, izvan granica BiH. Gustina kategorisane putne mreže u samoj Općini

8
Srebrenik veća je od prosjeka u TK i BiH, kako ukupno – tako i modernizovane putne mreže.
Iako Općina ima razvijenu mrežu saobraćajnica – kvalitet mreže (njeni elementi, odnosno
računska brzina) je dosta nizak. Ovdje je važno napomenuti da je najveća zastupljenost
lokalnih saobraćajnica cca 87 % od ukupne dužine kategorisane mreže. Učešće magistralnih i
regionalnih puteva je veoma malo.

Kada je u pitanju javni saobraćaj, na području općine Srebrenik postoje sljedeće općinske
autobuske linije:
- Srebrenik – Špionica sa 11 polazaka
- Srebrenik – Sladna sa 15 polazaka
- Srebrenik – Čekanići sa 6 polazaka
- Srebrenik – G.Moranjci sa 4 polaska
- Srebrenik – G.Srebrenik sa 4 polaska
- Srebrenik – Seona sa 15 polazaka
- Srebrenik – Like sa 8 polazaka
- Srebrenik – Cage sa 2 polaska
- Srebrenik – Jasenica sa 14 polazaka
- Srebrenik – Zahirovići sa 7 polazaka.

9
3. SWOT ANALIZA

SWOT analiza za Srebrenik

SNAGE SLABOSTI

- Dobra saobraćajna infrastruktura užeg - Neadekvatno održavanje saobraćajne

gradskog područja
- Dobar tranzitni saobraćaj
- Visok stepen korištenosti cestovnog
saobraćaja
- Orjentisanost privrede na cestovni saobraćaj
- Visok stepen asvaltiranih cesta
- Dobra cestovna povezanost
- Okruženost obilnim raznovrsnim resursima.
infrastrukture izvan užeg gradskog područja
- Nefunkcionalno ulaganje sredstava
- Preopterećenost prometne mreže
- Nedostatak parkirnog prostora u centru
grada
- Zagađenje saobraćajem
- Neefikasan medjugradski saobraćaj
- Izostanak prepoznatljivog identiteta
- Tehnička starost voznog parka.

PRILIKE PRIJETNJE

- Dobar geostrateški položaj omogućava - Globalna finansijska kriza i recesija

razvoj saobraćajne infrastrukture
- Globalni trend održivog razvoja
- Globalizacija turizma
- Iskorištavanje blizine aerodroma za razvoj
saobraćaja i turizma
- Razvoj IT tehnologija za unaprijedjenje
saobraćajnog sustava
- Implementacija savremenih rješenja u
procesima obnavljanja i izgradnje novih
cestovnih kapaciteta
- Razvoj biciklističkog saobraćaja.
- Neracionalno korištenje javnog gradskog
prostora
- Negativan trend u pogledu promjena cijena
goriva
- Odlazak mladih, stručnih ljudi
- Nesposobnost brzog prilagođavanja
uvođenja novih tehnologija
- Nezainteresovanost vlasti za razvoj
saobraćajne infrastrukture
- Dugogodišnje neulaganje u razvoj
saobraćaja.

Prilike se vezuju za ekonomski rast i integracije u EU. Najveće prijetnje proističu iz

nezainteresovanosti vlasti za razvoj saobraćaja. Jake snage su u industrijskoj i energetskoj
strukturi. Slabosti su u niskom kapacitetu javnog upravljanja razvojem i velikom stupnju
ugroženosti u okolinskom razvoju, te nedovoljnoj promociji mogućnosti za privlačenje
investitora i promociji prepoznatljivog identiteta Srebrenika. Iako Srebrenik ima svoje snage,
odnosno prednosti mislim da bi se one jos više mogle iskoristiti uz kvalitetan kadar koji će
voditi grad. Prilike se mogu iskoristiti na način da se privuku strani investitori, koji će bolje
iskoristiti prirodne resurse i dobar geografski položaj grada. Uticaj prijetnji se može smanjiti
na način da se izvrši rekonstrukcija pravnih institucija i poticanjem mladih, stručnih ljudi da
ovdje ostvaruju svoje poslovne planove i ciljeve.

10
4. VIZIJA PAMETNOG GRADA

Živimo u vremenu i okruženju koje teži epitetu 'pametan', a mnogi svjetski gradovi idu prema
prestižnoj i sve važnijoj tituli 'smart city'. Sam koncept pametnih gradova na dnevnoj bazi
postavlja nove izazove pred gradske vlasti i stanovnike gradova.
U gradovima se proizvede 80 % svjetskog bruto nacionalnog proizvoda i potroši dvije trećine
ukupne svjetske potrošnje energije. Iz njih u atmosferu ode 70 % ukupne svjetske emisije
stakleničkih plinova, a milijun ljudi dnevno umre od posljedica zagađenja zraka u gradovima.
U gradovima živi oko 3,5 milijardi ljudi, točnije više od 50 % stanovništva Zemlje. Ipak,
činjenica koja definitivno stoji jest da sve više ljudi želi živjeti baš u gradovima, što za
gradove predstavlja velike izazove. Ponajprije po pitanju opskrbe, tretiranja otpada i otpadnih
voda, mobilnosti i zaposlenosti stanovništva, emancipaciji stanovništva u upravljanju gradom
i sl.
Pametan grad se može najjednostavnije definirati kao sustav koji koristi digitalne i
komunikacijske tehnologije da zadovolji sve potrebe svojih građana te unaprijedi učinkovitost
gradskih usluga. Pametan grad uz to smanjuje troškove i potrošnju energije, što stvara čišći
okoliš i podiže životni standard stanovnika.
Konkretno, pametan grad integrira sve funkcije javnih usluga poput rasvjete, prometa ili
proizvodnje energije te na taj način povećava njihovu efikasnost, smanjuje troškove električne
energije, ubrzava komunikaciju među spomenutim podsustavima i znatno smanjuje emisije
CO2.
Pametan grad je veoma širok pojam, i obuhvata sve osnovne i strateške oblasti u
funkcionisanju jednog grada – od snabdevanja vodom, upravljanja električnom energijom,
preko javnog transporta, elektronske uprave, pa sve do atraktivnosti grada u pogledu zdravijeg
života sa manjim zagađenjem, povećanim osećajem bezbjednosti i spremnosti da se primi veći
broj turista i posjetilaca u toku velikih događaja.

Konkretno, pametan grad integriše sve navedene postojeće funkcije javnih usluga sa novim
funkcijama kao što su električna vozila, distribuirana proizvodnja el. energije, elektronsko
zdravstvo, upravljanje vanrednim situacijama, bezbjedonosni video-nadzor i ostalo, a sve sa
finalnim ciljem da se poveća efikasnost postojećih sistema, smanje troškovi električne
energije i uspostavi komunikacija među spomenutim podsistemima grada i na taj način znatno

11
smanji emisija ugljen-dioksida i ostalih zagađivača. Svaki grad ima iste šanse da uz adekvatna
rešenja postane pametan, bez obzira na raspoložive resurse.
Jedan od najbolje rangiranih gradova u regionu je Beč, zahvaljujući formiranju javno privatne
organizacije sa zadatkom razvoja Smart City strategije i rješenja, uključujući stimulacije kako
bi se 50 % električne energije do 2030. godine dobilo iz solarne energije. Možda ovaj primjer
može da bude ideja vodilja za sve nas i primjer na koji način pametni gradovi postaju realnost
u veoma kratkom roku.

4.1 Srebrenik kao pametni grad

Svaki grad ima iste šanse da uz adekvatna rješenja postane pametan, bez obzira na raspoložive
resurse. Objedinjeni cilj je da građani na svojoj koži osjete viši nivo usluge, počev od
električne energije bez prekida, kvalitetnije pijaće vode, bržeg i boljeg javnog transporta pa do
usluga u upravi i zdravstvu.

Pet je osnovnih područja gdje se manifestuje pametni grad:

 tehnološki razvoj
 građevine
 komunalne usluge
 transportna infrastruktura
 pametan grad sam po sebi

Da bi Srebrenik postao pametni grad, iz tehnološke perspektive potrebna je otvorena,

prilagodljiva, horizontalna i proširiva arhitektura, jer se na taj način omogućuje bilo kojem
nadležnom tijelu, dobavljaču ili građaninu da se na nju spoji. Treba izbjegavati vlasničke
protokole i formatiranje podataka.
Moderni inteligentni transportni sistemi, te projekti pametne ulične rasvjete mnogo bi
unaprijedili infrastrukturne projekte u Srebreniku.
Konvencionalna ulična rasvjeta stvara više od 40 % ukupnih gradskih energetskih troškova.
Korištenjem odgovarajuće „smart city“ aplikacije – kao što je kombinacija LED rasvjete s

12
inteligentnim rješenjima upravljanja –Srebrenik bi mogao smanjiti svoju energetsku potrošnju
od 30 % do 70 %, uz smanjenje troškova održavanja za 10 %. Građani na taj način također
ostvaruju izravnu korist od ideja za pametnu rasvjetu. Ulična rasvjeta općenito se smatra
važnim sigurnosnim čimbenikom jer istodobno sprečava nesreće i otkriva potencijalne izvore
opasnosti.
Što se tiče transportne infrastrukture i javnog gradskog transporta u Srebreniku se u posljednje
vrijeme dosta ulaže u tom segmentu. Glavna autobusna stanica je modernizovana, a postoji i
aplikacija za pametne telefone, sa redom vožnje.
Neke od stvari koje bi Srebrenik, kao budući pametni grad trebalo da integriše su:

- električna vozila,
- distribuirana proizvodnja el. energije,
- elektronsko zdravstvo,
- upravljanje vanrednim situacijama,
- bezbjednosni video-nadzor,
- širokopojasni besplatni internet,
- dostupnost informacija za građane,
- sortiranje, odvoz i reciklaža otpada.

A sve sa finalnim ciljem da se poveća efikasnost postojećih sistema, smanje troškovi

električne energije i uspostavi komunikacija među spomenutim podsistemima grada i na taj
način znatno smanji emisija ugljen-dioksida i ostalih zagađivača.

Uz uvođenje inteligentnih sistema, koji su preduvjet za stvaranje pametnog grada, budućnost

IT sektora u BiH je zagarantovana.

13
5. ZAKLJUČAK

Pametni gradovi nastaju ne samo zahvaljujući tehnologiji nego i viziji onih koji ga vode.
Kako bi grad mogao započeti s implementacijom pametnih rješenja potrebno je imati solidne
komunikacijske temelje u obliku kvalitetne pametne mreže kojom će se upravljati svim
gradskim procesima te proizvodnjom i potrošnjom energije. Nakon toga grad može krenuti s
integracijom javnih usluga, ugradnjom sustava senzora i brojača te je moguće ostvariti
planirane uštede i smanjiti emisije CO2.

Pri razvoju pametnih gradova ključno je kontinuirano mjeriti kvaliteta pruženih usluga da bi
se na vrijeme optimizirali svi procesi te na taj način troškovi sveli na minimum. Analizom
prikupljenih podataka može se sastaviti plan daljnjeg razvoja zavisno o područjima gradskih
sustava koji ne funkcioniraju sa željenom učinkovitošću.
Uz adekvatna ulaganja u infrastrukturu, integraciju gradskih usluga i pametnu mrežu povrat
investicije je samo pitanje vremena. Do sada su svi projekti pametnih gradova zabilježili
smanjenu potrošnju električne energije i resursa.
U svijetu znatno jača trend razvoja pametnih gradova koji su u potpunosti energetski održivi.
Radi se o gradovima koji velik postotak električne energije dobivaju iz održivih izvora poput
solarne energije i energije vjetra. Kućanstva u spomenutim gradovima u velikom broju slučaja
proizvode više energije nego potroše pa primjerice stanovnici pojedinih gradova višak
proizvedene električne energije unutar kućanstva prodaju natrag gradu.

Pametni gradovi su proizvod ubrzanog razvoja novih informacijskih tehnologija i znanja, koje
se bazira na internet tehnologijama, bežičnim komunikacijskim sustavima i ostalim senzorima
čiji je temelj tehnologija Internet of Things. Pojam Internet of Things podrazumijeva
instalaciju raznih senzora i njihovo povezivanje u lokalne mreže i gradsku internet mrežu,
kako bi se dobila funkcija prepoznavanja, praćenja, nadzora i upravljanja objektima. Na taj
način se svakodnevno prikuplja ogromna količina podataka koju je potrebno analizirati i
pravilno iskoristiti.

14
LITERATURA

 http://srebrenik.ba/
 http://www.ictbusiness.info/poslovna-rjesenja/buducnost-pametnih-gradova
 http://senergy.rs/benefit/pametan-grad/
 http://www.poslovni.ba/specijal/pametni-gradovi-2016
 Bublin, M.,: Prostorno i okolinsko planiranje, Univerzitet u Sarajevu - Građevinski
fakultet, Sarajevo 2009.
 Dadić, I.; Kos, G.: Prometno i prostorno planiranje; Skripta, Fakultet prometnih
znanosti, Zagreb, 2007.
 Kulović, M.: Uvod u saobraćajno inženjerstvo, Internacionalni univerzitet Travnik,
Travnik 2011.

15