Osnove elektrotehnike I

Prof.dr.sc. Snjeana Rimac-Drlje,

dipl.in.
rimac@etfos.hr
1

to smo nauili proli put?

Gaussov zakon
Tok vektora E kroz zatvorenu plohu S jednak je
omjeru algebarske sume naboja obuhvaenog
tom plohom i dielektrine konstante

E dS =
S

za Qi unutar plohe S

 Polje naelektrizirane vodljive kugle polumjera a

- za r < a vrijedi E=0

za r a

Q
E=
2
4 r 0

Jakost polja naelektriziranog pravca

E=
2 r 0
[C/m] - linijska gustoa naboja

 Jakost polja naelektrizirane ravnine (homogeno)

E =
2 0
[C/m2] plona gustoa naboja
Jakost polja izmeu dvije ravnine naelektrizirane s

nabojem suprotna predznaka

E =
0
4

Jo o influenciji

- kada se uspostavi elektrostatska ravnotea NEMA elektrinog

polja u vodiu
-NEMA ni tangencijalne komponente elektrinog polja na
povrini vodia silnice su uvijek okomite na povrinu vodia5

Faradayev kavez zatita od vanjskog

elektrostatskog polja

 Zatita vanjskog prostora od elektrostatskog

polja

ELEKTRINI POTENCIJAL,
Elektrini potencijal je skalarna veliina
koja opisuje elektrino polje.
Potencijal se uvodi preko potencijalne
energije nekog naboja u elektrinom polju E

 promatramo naboj Q u elektrinom polju E

Fel
Q

dl
B

 Pod djelovanjem elektrine sile naboj se giba od

toke A prema toki B, pri emu polje vri rad
B

Ael = Fel dl = Q E dl =
A

mQ vB2
2

mQ v A2
2

Kako bismo promatrali promjenu iskljuivo

potencijalne energije naboja Q, uvodimo
mehaniku protusilu koja osigurava da nema
promjene kinetike energije naboja

10

Fuk = Fel + Fmeh

Fel
Q

dl

Fmeh

11

 Ukupan rad dviju sila u sluaju kada nema promjene

kinetike energije jednak je 0.
B

uk

dl = Fel dl + Fmeh dl = 0

Zakljuujemo da je rad sile elektrinog polja potroen na

savladavanje mehanike sile.
B

Fel dl = Fmeh dl
Rad elektrinog polja kod premjetanja naboja iz toke A u
toku B izvren je na raun potencijalne energije naboja Q.
Za premjetanje naboja Q od toke B u toku A potrebno
je utroiti rad vanjske sile, ime se poveava potencijalna
energija naboja Q.
12

 Razlika potencijalnih energija u toki A i B

B

W pB W pA = Fel dl = Fmeh dl
B

W p = Fel dl = Q E dl
Uobiajeno je i u suglasju sa tehnikom praksom da se
promatra razlika potencijalnih energija, odnosno
potencijalna energija promatrane toke u odnosu na
referentnu.
Neka je toka A referentna toka za koju vijedi da je
potencijalna energija naboja u toj toki jednaka 0.

W pA = 0 J

13

 Potencijalna energija toke B u odnosu na

referentnu toku A
B

W pB = Q E dl
A

W pB = Q E dl
A

Izraz pod integralom ne ovisi o naboju Q, te

dijeljenjem energije WpB s Q dobijamo skalarnu
veliinu koja se izvodi iz E i u potpunosti
opisuje elektrino polje to je elektrini potencijal
14

W pB
Q

= E dl
A

B = E dl
A

B je potencijal toke B u odnosu na

referentnu toku A ( u kojoj je B=0 V)
Kada znamo potencijal neke toke moemo
izraunati energiju naboja u toj toki

W pC = Q' C
15

NAPON RAZLIKA POTENCIJALA

Razliku potencijala izmeu toke B i C nazivamo
elektrini napon

U BC = B C

[V ]

Napon ne ovisi o izboru referentne toke

B

U BC = B C = E dl ( E dl )
U BC

B
C
C
= E dl + E dl + E dl
C
A
A
B

U BC = E dl
C

16

POTENCIJAL U POLJU TOKASTOG NABOJA

promatrana tocka

E dl

promatrane tocke =

referentna tocka

rB = rB
E

dl

rB

A= 0 V

dl A

rB

A - referentna toka

dl = -dr

B'

B'

B'

B'

B = E dl = E dl + ( E dl ) = E dl cos180 0 E dl cos 900

B'

B =

2
r
4

dr =

Q 1
Q
1
( ) =
K
rA 4 rB
4 rB '

17

POTENCIJAL U POLJU TOKASTOG NABOJA

B =

Q
4 rB

K konstanta ovisna o izboru referentne

toke
Ako odredimo referentnu toku u
beskonanosti
rA = K =

Q
4 rA

=0

B =

Q
4 rB

18

POTENCIJAL U POLJU VIE

TOKASTIH NABOJA
Elektrino polje vie tokastih naboja je vektorska
superpozicija polja pojedinih naboja
B

B = Euk dl = ( E1 + E2 + )dl = E1dl E2 dl

B = B1 + B 2 + B 3 +

19

VEZA I E
Ako poznajemo E u prostoru oko naboja moemo
odrediti potencijal bilo koje toke u tom polju:
B

B =

E dl

A ( ref . t .)

Isto tako je iz poznatog potencijala u prostoru oko

naboja mogue odrediti vektor jakosti elektrinog
polja E.
20

VEZA I E
Vrijedi:

B =
B

dl
E
A

A ( ref . t .)

A ( ref . t .)

E dl cos = d

d = E cos dl
d
E cos =
dl

d
El =
dl
El je komponenta vektora E u smjeru dl.

21

VEZA I E
Da bismo proraunali vektor E moramo poznavati
komponente vektora u koordinatnom sustavu
U pravokutnom koordinatnom sustavu iz poznatog
(x,y,z) raunamo komponente Ex, Ey i Ez
( x, y , z )
( x, y, z )
( x, y, z )
Ex =
, Ey =
, Ez =
z
x
y

Vektor E je jednak
E = Ex i + E y j + Ez k

22

VEZA I E
Veza izmeu vektora jakosti polja i skalarne veliine
potencijala izraena je preko operatora nabla

= i +
j+ k
x
y
z

E =
Vektor E je ujedno i promjena potencijala po jedinici
duljine u smjeru u kojem je ta promjena najvea to se
izraava gradijentom

E = grad

Predznak oznaava smjer E

u smjeru pada potencijala 23

POTENCIJAL NAELEKTRIZIRANE KUGLE

A (ref. toka)

E=0

+
+

a
+

Q
+

E=

Q
4 r

, r a

+
+
+

+ + +

+P
+

24

POTENCIJAL NAELEKTRIZIRANE KUGLE

Za sve toke izvan kugle vrijedi
B

Q
B =
dr
=
2
4

4
r
A

1 1
Q
=
K
rB rA 4 rB

Za sve toke unutar kugle vrijedi

C
P Q
Q 1 1
Q

dr + 0 dr =
=
K
C =
2

P
A 4 r
4 rP rA 4 a

Potencijal cijele kugle je jednak potencijalu njene

povrine
25

Potencijal naelektrizirane kugle

26

EKVIPOTENCIJALNE PLOHE
Ekvipotencijalnu plohu ine toke istog
potencijala
Vektor E je uvijek okomit na ekvipotencijalnu
plohu silnice i ekvipotencijalne plohe su
meusobno okomite
Izraz E = grad govori da je smjer vektora E
suprotan smjeru rasta potencijala
Ako izraz E l = d
za bliske plohe
dl

aproksimiramo sa

El =

vidimo da e za plohe

za koje je uz isti manji l, komponenta El biti vea

27

Ekvipotencijalne plohe i silnice u polju

tokastog naboja

28

Ekvipotencijalne plohe i polje dva

tokasta naboja

29

Ekvipotencijalne plohe i polje dva

tokasta naboja

30

Potencijal u polju izmeu dvije ravnine

E ( x) = E
+

za 0 < x < d

Potencijal bilo koje toke

izmeu dvije ravnine je:
x

( x) = E dx = E x xref
x

xref

-x

(x)

( x) = E x + E xref

za xref = 0:
( x) = E x
-x 0

d/2

za xref = d/2:
( x) = E x + E d / 2
za xref = d:
( x) = E x + E d
31

POTENCIJAL U POLJU
NAELEKTRIZIRANOG PRAVCA
+
B

rB

E
dr
A

+Q

rA

E=
2 r

32

POTENCIJAL U POLJU
NAELEKTRIZIRANOG PRAVCA
B

B =

E dl
A ( ref . t .)

dr

B =
=
ln r | =
(lnrA ln rB )

2 A r
2
2
r
B

rB

rA

B =
ln
2 rB
33

Ekvipotencijalne plohe i polje dva

naelektrizirana vodia

Kuzmanovi 69. str.

34

Raspodjela naboja na tijelu proizvoljna oblika

10
20

10 =
20 =

1
4 0
1
4 0

Q10
Q 20
)
+
a1
d a1

Q 20
Q10
+
)
a2
d a2

35

Raspodjela naboja na tijelu proizvoljna oblika:

Ukupni naboj prije i poslije
spajanja mora biti jednak :

1
2

1
4 0
1
4 0

Q1 + Q2 = Q10 + Q20
1= 2

Q1
)
a1

4 0

Q2
)
a2

a1
1
Q
1
Q a

( 1) =
( 2 ) 2
a1 4 0 a1
4 0 a 2 a 2

Q1
1
Q
)=
( 2)
a1
4 0 a 2
36

Raspodjela naboja na tijelu proizvoljna oblika

Q1 a 1
Q2 a2
=
2
2
4 0 a1
4 0 a 2

a1 = 2 a 2
0
0
1 a2
=
2 a1

Gustoa naboja je vea na kugli manjeg polumjera

zakrivljenosti
Jakost polja je vea na uz povrinu kugle manjeg
polumjera na tijelu polje je najae uz iljke
37

Proboj dielektrika na iljku

(Di)elektrina vrstoa maksimalna jakost

polja iznad koje dolazi do proboja
dielektrika
38

39

Domaa zadaa
Proitati:
Kuzmanovi 9. poglavlje (117. 142. str.)

40