Uvod u mjerenje

Definicije osnovnih pojmova o mjerenju:

Mjerena veliina je fizikalna veliina kojoj mjerenjem odreujemo
vrijednost.
Mjerenje je skup djelovanja radi odreivanja vrijednosti fizikalne
veliine.
Elektrina mjerenja su mjerenja fizikalnih veliina koje nastaju uslijed
djelovanja elektromagnetskih pojava. Te veliine su: jakost elektrine
struje, koliina elektriciteta, elektrini napon, elektrini otpor, elektrina
snaga, elektrina energija, elektrini kapacitet, induktivitet i dr.
Mjerni instrument je naprava ili ureaj kojim se provodi postupak
mjerenja fizikalne veliine.
Elektrini mjerni instrument je naprava ili ureaj kojim se provodi
postupak mjerenja elektrine veliine.
 Mjerilo je naprava ili instrument kojim provodimo
mjerenje (npr. vaga i omometar).

Mjera je element koji utjelovljuje neku mjernu

veliinu (npr. uteg).

Da bi mjerenje elektrinih veliina bilo uspjeno,

potrebno je poznavati naelo rada i karakteristike
mjernih instrumenata i mjerne metode koje je
potrebno provesti tijekom mjernog postupka.
Neke neelektrine veliine mjere se tako da se
najprije pretvore u elektrine. To se izvodi
mjernim pretvornicima neelektrinih veliina
u elektrine.

Svaka neelektrina veliina koja se mjeri na taj

nain posebnim se pretvornikom pretvori u
istosmjerni napon, te se dalje mjeri preciznim
istosmjernim voltmetrom.
Mjerna jedinica je dogovorena jedinina koliina fizikalne
veliine s kojom se usporeuje mjerna veliina kako bi se
saznala njezina vrijednost. Moemo je definirati kao
dogovorom prihvaenu posebnu veliinu koja slui za
kvantitativno iskazivanje veliina iste dimenzije.
Mjerna metoda je nain kojim se u postupku mjerenja dolazi
do vrijednosti mjerne veliine. Moemo je definirati kao logiki
openito opisan slijed djelovanja, koji se rabi za provedbu
mjerenja.
Mjerne metode, a time i mjerni postupci mogu biti:
Neposredni u mjernom postupku mjerni se rezultat dobiva
oitavanjem pokazivanja instrumenta kojim se provodi
mjerenje.
Posrednom u mjernom postupku mjerni se rezultat dobiva
raunom iz dviju ili vie izmjerenih veliina.
Mjerni rezultat je brojana vrijednost koja opisuje
koliko je puta mjerena veliina vea ili manja od mjerne
jedinice.

Mjerni rezultat = brojani iznos mjerna jedinica

MJERNE JEDINICE
1. Jedinice Meunarodnog sustava, tzv. jedinice SI:
osnovne;
izvedene bez posebnih naziva i znakova;
izvedene s posebnim nazivima i znakovima;
iznimno doputene jedinice izvan SI.

2. Decimalne jedinice (tvore se pomou decimalnih

predmetaka)
od jedinica SI, izuzev Celzijeva stupnja i kilograma
od sljedeih iznimno doputenih jedinica izvan SI: litra, teks, bar, elektronvolt i var

3. Sloene izvedene jedinice.

od izvedenih i osnovnih SI jedinica (npr. V/m, mm2/m i dr.)
Izvedene SI jedinice nastale su mnoenjem i dijeljenjem osnovnih SI
jedinica. Neke od njih izraavaju se samo kao kolinik ili umnoak
osnovnih SI jedinica, a neke su dobile posebne nazive i zovemo ih
imenovane izvedene SI jedinice.
Neke od izvedenih SI jedinica bez posebnih naziva i znakova:
Mjerne jedinice koje su dobile posebne nazive,
imenovane su uglavnom prema prezimenima
znanstvenika koji su prouavali fizikalne pojave, povezali
ih s fizikalnim veliinama koje predstavljaju, te ih defi-
nirali, tj. odredili im jedininu vrijednost. U fizici i
elektrotehnici esto se primjenjuju: J, N, W, T i dr.
Iznimno doputene jedinice izvan SI

U mjernoj tehnici doputene su neke jedinice

s posebnim nazivima i znakovima koje se ne
nalaze unutar SI, ali su vrlo este
u uporabi i udomaile su se u svakodnevnom
ivotu.
 Predmeci mjernih jedinica
Naziv Oznaka Brojana vrijednost
peta P 1 000 000 000 000 000 = 1015
tera T 1 000 000 000 000 = 1012
giga G 1 000 000 000 = 109
mega M 1 000 000 = 106
kilo k 1 000 = 103
hekto h 100 = 102
deka da 10 = 101
deci d 0,1 = 10-1
centi c 0,01 = 10-2
mili m 0,001 = 10-3
mikro 0,000 001 = 10-6
nano n 0,000 000 001 = 10-9
piko p 0,000 000 000 001 = 10-12
femto f 0,000 000 000 000 001 = 10-15