Skripta Vjezbe 2017

SKRIPTA IZ INFORMATIKE
Zagreb 2017. Mario Somek, dipl.inž.
SADRŽAJ str.
OPĆENITO O RAČUNALU-------------------------------------------------------------------------------------2
OPERATIVNI SUSTAV WINDOWS---------------------------------------------------------------------------5
WORD – RAD S TEKSTOM------------------------------------------------------------------------------------9
WORD – RAD S TABLICAMA-------------------------------------------------------------------------------13
WORD – SKUPNO PISMO-----------------------------------------------------------------------------------16
EXCEL – TABLIČNI PRORAČUNI----------------------------------------------------------------------------19
EXCEL – DODATNE FUNKCIJE------------------------------------------------------------------------------24
POWER POINT – RAD S PREZENTACIJAMA-------------------------------------------------------------28
INTERNET – OPĆENITO-------------------------------------------------------------------------------------31
INTERNET – PRETRAŽIVANJE STRUČNIH BAZA PODATAKA------------------------------------------35
ACCESS – IZRADA BAZE I RAD S BAZOM PODATAKA--------------------------------------------------39
DUBINSKA ANALIZA PODATAKA---------------------------------------------------------------------------48
OPĆENITO O RAČUNALU
1. POJAM
Računalo se sastoji od mnogo dijelova. Pojam računalo podrazumijeva odgovarajuću strojnu opremu (hardware) i
programsku podršku (software) koja je usklađena na način da korisniku omogućava nesmetan rad na računalu.
Računalo u tehničkom smislu možemo definirati kao elektronički uređaj namijenjen za pohranu i obradu podataka. Na
rezultate obrade utječe korisnik putem:
 ulaznih i
 izlaznih jedinica.
Računalo obrađuje i pohranjuje podatke na složen tehnološki način, a prikaz tih podataka prilagođen je čovjeku. Ulazne
jedinice zaprimaju naredbe od čovjeka i pretvaraju ih u određene podatke. Računalo radi s tim podacima, obrađuje ih,
a izlazne jedinice obrađene podatke pretvaraju u informacije razumljive čovjeku.
2. DIJELOVI – STROJNA OPREMA (eng. hardware)

Računalo se sastoji od mnogo dijelova-komponenti, svaka od njih na određen način je važna, ali najvažnija po
autorovom mišljenju je memorija za trajnu pohranu podataka (tzv. tvrdi disk ili hard disc), ne zbog cijene ili eventualno
najvažnije uloge od svih komponenti već zbog podataka spremljenih u toj memoriji. Zamislite situaciju kvara memorije
(tvrdog diska), a da ste prethodno radili nekoliko mjeseci i imate na njoj spremljene vrlo vrijedne dokumente. Svaki dio
u računalu je važan, ali ipak ljudski rad je najvažniji.
Osim memorije za trajnu pohranu podataka, u računalu (unutar kućišta) postoje i drugi dijelovi (komponente), tzv.
strojna oprema (ovdje će se ukratko spomenuti oprema koja omogućuje osnovne radnje na računalu):
 matična ploča,
 procesor (CPU),
 već spomenuta, memorija za trajnu pohranu podataka (tvrdi disk),
 radna memorija (RAM),
 grafički podsustav (grafička kartica),
 napajanje,
 ventilator (hladilo),
 pogon(i) za vanjske optičke diskove (CD/DVD/CDRW/DVDRW),
 mrežna kartica,
 kućište (postolje, okvir bez gore navedenih dijelova).
Perifernu opremu računala koja također spada pod strojnu opremu, potrebno je razlikovati od gore navedene opreme.
To je oprema koja se priključuje (raznim kablovima, bežično) na računalo (kućište) sa svrhom obavljanja neke radnje:
 monitor,
 zvučnici,
 tipkovnica,
 eksterni modem,
 miš (pokazivač),
 pisač,
 mikrofon,
 mobilni telefon,
 bilo koji drugi uređaj koji se spaja na računalo tj. kućište (npr. čitač za bankovne kartice).
 PARTICIJE
Većina računala za osobnu upotrebu (eng. Personal Computer) ima ugrađenu jednu memoriju za trajno
spremanje podataka (tvrdi disk). Ponekad se iz razloga boljeg i preglednijeg organiziranja podataka u
računalu stvaraju „particije“. Trajna memorija (tvrdi disk), „dijeli“ se na nekoliko dijelova. Ti dijelovi
označeni su slovima abecede (bez hrvatskih znakova) i prikladnim nazivima.
 TIPKOVNICA
Danas postoje različite tipkovnice, od jednostavnih do multimedijskih s dodatnim tipkama.
Općenito svaka tipkovnica ima četiri osnovne skupine tipki:
str. 2
NAZIV SKUPINE POLOŽAJ NA TIPKOVNICI NAJZNAČAJNIJE TIPKE NAPOMENA

Slovne i brojevne.
Na lijevom i središnjem
Tipke: „Enter“, „Backspace“, Paziti na jezik unosa teksta
Slovna dijelu. Zauzima najveći
„Shift“, „Ctrl“, „Alt“, (npr. Hrvatski, Engleski).
dio tipkovnice.
Razmaknica.
Krajnji desni dio Brojevne, osnovne aritmetičke Tipka NumLock otključava
Numerička
tipkovnice. funkcije. dio tipki iz skupine.
Uglavnom namjena tipki je
Između slovne i „Delete“, „Home“, „End“,
Navigacijska za kretanje unutar
numeričke skupine tipki. Navigacijske strelice.
dokumenta.
F1-Pomoć (Help), F2-
Funkcija pojedine tipke
Krajnji gornji red. Tipke Preimenovanje (Rename)
Funkcijska ovisi u kojem programu se
označene slovom F. mape/datoteke, F5-pokretanje
trenutno radi.
prezentacije u PowerPoint-u.
 MIŠ (POKAZIVAČ)
Većina miševa ima dvije tipke, lijevu i desnu te kotačić između njih. Simbol miša prikazuje se na ekranu i
može imati različit izgled (najčešće strelica, sličica pješčanog sata, sličica CD-a i sl.) u zavisnosti od radnje
koju računalo izvodi. Pomicanjem miša na stolu pomiče se simbol na ekranu. Različiti simboli miša u
zavisnosti od okruženja u kojem se radi imaju različitu funkciju. Općenito funkcije miša jesu:
FUNKCIJA TIPKA/KOTAČIĆ MIŠA „KLIKANJE“ MIŠEM PRIMJENA
Označavanje Lijeva tipka Jedan „klik“

Mape, datoteke,
Pokretanje Lijeva tipka Dva brza uzastopna „klika“ sličice (ikone)
Premještanje Lijeva tipka Jedan „klik“ sa zadrškom
Otvoren prozor mape
Kretanje unutar prozora Kotačić -
ili dokumenta
Mape, datoteke,
Prikaz brzog izbornika Desna tipka Jedan „klik“
sličice (ikone)
KORISNO:
 Prilikom aktiviranja lijeve ili desne tipke miša, miš mora biti nepomičan.
 Različiti simboli miša u različitim programima imaju različitu funkciju.
 Ukoliko se miš odvoji od podloge simbol koji ga predstavlja na radnoj površini neće se pomicati.
 Pravilan rad s tzv. USB vanjskim memorijama ili „stick-ovima“ je :
 Pri prvom spajanju preko USB konektora na računalo potrebno je malo pričekat da se pojavi simbol
memorije u prozoru mape (računalo instalira upravljački program za memoriju),
 Pri uklanjanju iz računala potrebno je u donjem desnom dijelu radne površine izvršiti sigurno uklanjanje
hardvera tj. USB memorije (u protivnom postoji mogućnost gubitka podataka na memoriji).
Sigurno uklanjanje hardvera obavlja se u donjem desnom dijelu radne površine/ekrana na

traci zadatka „klikom“ na strelicu usmjerenu prema gore pri čemu se prikazuju tzv. skrivene
sličice. Na slici simbol za USB vanjsku memoriju/disk nalazi se u gornjem desnom kutu.
3. PROGRAMSKA PODRŠKA (eng. software)

Programska podrška na nekom računalu ovisi uglavnom o potrebama korisnika. Prema tome instaliraju se programi s
različitom namjenom: za pisanje teksta, za izradu tabličnih proračuna, za pristup internetu, za dizajn, za slušanje
muzike, za gledanje filmova, za programiranje, antivirusni programi itd.
Operativni sustav, glavni program na računalu spada u obveznu programsku podršku (bez njega računalo ne radi i
nemoguće je instalirati ostale programe) i uz njega dolaze neki jednostavni programi: npr. za crtanje, kalkulator, za
pisanje teksta bez posebnog uređivanja. Zahtjevnije programe pa tako i Office programe potrebno je dodatno instalirati
na računalo.
Osim OS WIN, postoje i drugi operativni sustavi, npr. MS DOS (zastario, prethodnik OS WIN), LINUX (besplatan, postoji
nekoliko verzija), MAC OS (namijenjen Macintosh računalima).
Mogli bismo programsku podršku podijeliti na osnovnu bez koje računalo ne radi i na dodatnu, koja ovisi o interesu i
potrebama korisnika.
str. 3
Na svakom računalu namijenjenom za osobnu upotrebu, uglavnom za nesmetan i siguran rad savjetuje se instalirati
sljedeće programe:
 operativni sustav s mogućnošću redovitog ažuriranja koje će se pokretati automatski ili ručno,
 po potrebi upravljačke programe („drivere“) za svaku od ugrađenih komponenti u računalu,
 antivirusni program s mogućnošću redovitog, svakodnevnog automatskog ažuriranja,
 program protiv „Spyware-a“ – programa koji na računalu neovlašteno prikuplja podatke s mogućnošću
redovitog ažuriranja,
 program za sažimanje dokumenata (komprimiranje),
 preglednik PDF dokumenata,
 preglednik za pristup internetu.
NAPOMENA: za ažuriranje pojedinih programa potrebno je računalo povezati s Internetom.
str. 4
OS WIN
OPERATIVNI SUSTAV WINDOWS
1. OPĆENITO O OS WIN
Operativni sustav Windows (u daljnjem tekstu OS WIN) glavni je program na računalu bez kojeg računalo ne radi. To je
vrlo složen program u čijem stvaranju je sudjelovalo mnogo računalnih stručnjaka.
Postoji nekoliko verzija OS WIN, a trenutno zadnja je 10. Program je proizvod tvrtke Microsoft koja je dosada izradila
nekoliko operativnih sustava, od Win 95 do popularne verzije XP, VISTA te 8.1.
2. FUNKCIJE I ZNAČAJKE
o Najvažnije funkcije OS WIN:
 povezuje u jedinstvenu cjelinu strojnu i perifernu opremu računala,
 omogućuje korisniku unos naredbi te njihovo nesmetano izvršavanje,
 omogućuje upravljanje mapama i datotekama (dokumentima).
o Najvažnije značajke:
 višezadačnost (Multitasking) – omogućuje pokretanje više programa odjednom pri čemu korisnik
trenutno može raditi u samo jednom programu dok ostali čekaju spremni na rad u pozadini. Prozor
(program, mapa) u kojem se trenutno radi naziva se - aktivan prozor.
 Mogućnost lokalizacije – dio naredbi, izbornika i sl. prevedeni su na hrvatski jezik,
 grafičko sučelje – predstavlja način (slikovni) komunikacije računalo – čovjek,
 Windows (eng. prozori, okviri) – cjelokupna komunikacija operativnog sustava s korisnikom odvija se
putem okvira sličnih izgledu prozora unutar kojih se nalaze razne postavke i naredbe,
 višekorisnička mogućnost rada – omogućuje stvaranje više različitih korisničkih računa (za svaku osobu
posebno) s mogućnošću pridjeljivanja odgovarajućih dozvola, prava pri radu na računalu.
3. PROCES UKLJUČIVANJA RAČUNALA

Prilikom uključivanja računala potrebno je pričekati određeno vrijeme da bi se pojavila slika na ekranu. U tom trenutku
odvija se proces učitavanja programa (OS WIN i drugih) s memorije za trajnu pohranu podataka (tvrdi disk) u radnu
(RAM) memoriju računala.
Memorija za trajnu pohranu podataka ima osobinu pamćenja podataka i kad računalo nije uključeno (bez električne
energije), ali nije prikladna za rad, za razliku od RAM memorije koja ima upravo suprotna obilježja (dobre radne
osobine, ali ne pamti podatke bez električne energije).
Istovremeno OS WIN vrši provjeru ispravnosti strojne i periferne opreme (kažemo da se „sustav podiže i testira“).
4. PRIJAVA NA SUSTAV/RAČUNALO
Unutar većih ustanova i poduzeća postoji više korisnika računala. Svaki korisnik koji želi raditi na nekom računalu mora
se prijaviti na sustav/računalo. U zavisnosti od prikaza na ekranu potrebno je odabrati/upisati korisničko ime te zatim
upisati lozinku.
Za prijavu korisnik mora imati korisnički račun što podrazumijeva korisničko ime i lozinku.
o NAMJENA KORISNIČKIH RAČUNA
 Različita prava/dozvole pri radu na računalu,
 zaštita privatnosti podataka za različite korisnike,
 u svakom trenutku zna se koji korisnik je radio na sustavu/računalu.
5. POČETNI PRIKAZ NA EKRANU

Ovdje će se ukratko objasniti početni prikaz ekrana po uključivanju računala.
o RADNA POVRŠINA (DESKTOP)
 podrazumijeva sve što korisnik trenutno vidi na ekranu, a čiji sadržaj ovisi o tome što se radi (prozor
mape, dokumenta, raznih programa). Neispravno je reći „na ekranu“ imam . . .
o TRAKA ZADATKA ILI PROGRAMA (eng. TASKBAR)

 Uglavnom nalazi se na dnu radne površine,
 vodi evidenciju o svim otvorenim prozorima (mapama i programima),
 omogućuje korisniku prebacivanje između prozora (mapa i programa),
 u desnom donjem kutu prikazuje pokrenute (pomoćne) programe,
 u lijevom donjem kutu prikazuje Start izbornik, a desno od njega sličice za brzi pristup.
o SLIČICE (IKONE, eng. ICONS)

 Slikovni prikazi koji označavaju mape ili programe putem kojih korisnik, koristeći mogućnost grafičkog
sučelja otvara mape/dokumente ili pokreće programe.
str. 5
OS WIN
 Sličice su različitog izgleda te tako simboliziraju različite mape, dokumente ili programe.
 Glavne sličice (sistemske mape) računala jesu:
 This PC/računalo (My Computer) - služi za pristup memoriji za trajno spremanje podataka
(particijama memorije ukoliko postoje) te vanjskim memorijama (diskovima): USB memoriji, CD/DVD
medijima.
 Dokumenti (Documents) - mapa koja se uglavnom koristi kao glavna mapa za spremanje dokumenata.
 Smeće (Recycle Bin) - svi dokumenti koje izbrišemo pohranjuju se u ovoj mapi te ih je moguće po želji
ponovo koristiti (naredba Restore). Ukoliko smo sigurni da nam dokumenti u smeću neće trebati
brišemo ih trajno pražnjenjem smeća (Empty Recycle Bin).
o START IZBORNIK
Glavni izbornik na računalu, nalazi se u donjem lijevom kutu početnog prikaza.
Općenito, izbornici nude naredbe ili neke dodatne opcije za rad.
Aktiviraju se putem trake izbornika u nekom programu, putem Start tipke
ili putem desnog „klika“ mišem.
Opcije iz izbornika uglavnom se odabiru lijevom tipkom miša. Simbol Start izbornika.
Start izbornik sadrži sljedeće važne stavke i podizbornike:
 PROGRAMI (ALL APPS)
 Putem ovog podizbornika mogu se vidjeti i pokrenuti programi instalirani na računalu. Programi su
poredani po abecedi. Neki jednostavniji programi dolaze s OS WIN i nalaze se pod slovom W,
Windows Accessories (Pomagala): Sticky notes, Notepad, Paint itd. dok je većinu programa potrebno
dodatno instalirati na računalo te prema svom nazivu i početnom slovu abecede zauzimaju svoje
mjesto.
 UKLJUČIVANJE (POWER)
 Omogućuje isključivanje i ponovno uključivanje računala (Restart), zatim trajno isključivanje računala
(Shut down), te stavljanje računala u stanje mirovanja (Sleep).
 POSTAVKE (SETTINGS, u prijašnjim verzijama OS WIN Control panel)

 Mapa putem koje se vrše osnovne i dodatne postavke računala u svezi:
o monitora (rezolucija, frekvencija osvježavanja),
o raznih upozorenja pojedinih programa (Notifications),
o instaliranih programa (Apps) i njihovih značajki,
o dodavanja/instaliranja novog hardvera,
o miša/pokazivača (brzina pomicanja, simbol, brzina „klikanja“),
o povezivanja s Internetom,
o osobnih postavki boja prozora/okvira,
o korisničkih računa na računalu (dodavanja, preimenovanja, stvaranja/promjene lozinki),
o vremena i jezika unosa teksta (hrvatski, engleski itd.),
o tipkovnice,
o zvuka,
o ažuriranja i sigurnosti računala.
 FILE EXPLORER
 Po pokretanju ovog podizbornika otvorit će se prozor mape koja svojim lijevim dijelom omogućuje
odabir lokacija računala. Ovdje se nalaze glavne mape računala: Documents, Desktop-Recycle Bin i
This PC. Ujedno vide se svi diskovi računala (particije) i CD/DVD/USB pogoni i sl.
Osim ovih osnovnih podizbornika moguće je dodati po želji i druge, a iznad njih nalazi se popis često
korištenih programa. S desne strane nalazi se dodatni dio Start izbornika s tzv. „plivajućim“ prozorima koji je
također moguće personalizirati odnosno prilagoditi željama korisnika.
Unutar operativnog sustava postoji vrlo opsežan sustav pomoći i podrške korisnicima. Korisnik pomoć može
potražiti putem postojećeg sadržaja ili upisivanjem ključne riječi (uvjet je veza na Internet). Sustav pomoći
postoji u gotovo svakom programu, a moguće ga je koristiti putem tipke F1 ili sličice Pomoć (Help).
KORISNO:
str. 6
OS WIN
 Kad simbol miša prikazuje da se izvodi neka naredba, radnja (obično simbol pješčanog sata) ne zadavati računalu
novu naredbu sve dok se prethodna ne izvrši (miš će prestati prikazivati da se izvodi neka naredba).
 Prije isključivanja računala potrebno je zatvoriti sve prozore (mape, dokumente, programe) i tek tada isključiti
računalo putem Start izbornika.
 Po želji u Start izbornik mogu se dodati (engl. pin) mape, dokumenti, programi tako da korisnik ima tzv. brzi pristup
onome što često koristi.
6. RAD S PROZOROM
Prozor (eng. Window) predstavlja na slikovit način
mapu, dokument ili program. Za prozore putem kojih
se određuju neke postavke koristi se i naziv
- dijaloški okvir.
Primjer dijaloškog okvira „Postavljanje stranice“ iz „Excel-a“.
Okvir sadrži sljedeće elemente:

-četiri kartice („Stranica“, „Margine“ ...),
-tekstualna polja (npr. desno od „Područje ispisa:“),
-potvrdne okvire (okviri s kvačicama, moguće je
odabrati više ponuđenih opcija),
-izbornik padajuće strelice (desno od „Komentari:“),
-gumbe opcija (lijevo od „Dolje, pa prijeko“, moguće
je odabrati samo jednu opciju),
-naredbene gumbe („U redu“, „Odustani“).
o OTVARANJE PROZORA
 Ostvaruje se brzim „dvoklikom“ lijevom tipkom miša ili odabirom željenog alata.
o NAREDBE ZA RAD S PROZOROM
 Većina se nalazi u krajnjem gornjem desnom kutu prozora u obliku malih okvira (gumbi).
 Smanjenje (eng. Minimize) – krajnji lijevi,
 povećanje (eng. Maximize) – srednji,
 zatvaranje (eng. Close) – krajnji desni,
 postavljanje na željenu veličinu (eng. Restore) – srednji, Osnovni gumbi za rad s prozorom.
 premještanje prozora – „uhvati“ se mišem za traku naziva i povlači po želji.
o AKTIVAN PROZOR
 Prozor u kojem se trenutno radi i koji je uvijek pune boje (nije osjenčan).
 Na traci zadatka dio koji označava prozor pune je boje.
 Dobije se jednim „klikom“ lijevom tipkom miša na željeni prozor ili na njegov dio na traci zadatka.
Traka zadatka (pri dnu radne površine) prikazuje trenutno otvorene programe (prozore/okvire). Simboli izgledaju utisnuto:
pokrenut je Word. Ukoliko je pokrenuto npr. više Word-ovih programa to ćemo vidjeti odabirom (klikom) sličice Word.
7. FILE EXPLORER
Program dolazi zajedno s OS WIN i omogućava lakši rad s mapama i datotekama. Izgled je vrlo sličan izgledu bilo koje
mape, a posebnost je u tome što se sastoji od dva dijela:
1. lijevog u kojem se vidi tzv. hijerarhija računala sa svim važnim lokacijama i
2. desnog u kojem se vidi sadržaj trenutno odabrane mape. Željenu mapu odabiremo u lijevom dijelu.
Male strelice pored nekih mapa u lijevom dijelu označavaju postojanje podmapa unutar te mape.
Program se pokreće putem Start izbornika, podizbornika Programi (All Programs), podizbornika Pomagala
(Accessories). U novijim operativnim sustavima Windows svaka mapa koja se otvori uglavnom prikazuje se u prikazu
Explorer.
8. RAD S MAPAMA I DATOTEKAMA
str. 7
OS WIN
o DEFINICIJE
 Mapa (eng. Folder) predstavlja spremnik za datoteke (dokumente). Služi za pohranjivanje datoteka, ali i
drugih mapa.
 Datoteka ili dokument (eng. File) sadrži podatke i informacije u određenom obliku (tekst, tablica, slika,
zvuk ...). Računalo omogućuje pohranu podataka i informacija u datoteku te naknadno višestruko
korištenje tih datoteka odnosno podataka i informacija. Svaka datoteka iza naziva ima svoj nastavak
(oblik) koji označava program s kojim je stvorena.
o OSNOVNE NAREDBE ZA RAD

Prije primjene neke od osnovnih naredbi važno je odabrati (otvoriti) željenu lokaciju za rad na računalu (npr.
Documents, Desktop, neka od particija i sl.) ili odabrati željenu mapu/datoteku. Naredbe je moguće izvoditi na
razne načine, a ovdje će biti prikazan rad s brzim izbornikom (jednom desni „klik“ mišem).
 STVARANJE I IMENOVANJE
 Odabrati lokaciju (prazno područje unutar mape),
 iz brzog izbornika odabrati
Nova (New)  Mapa (Folder),
 upisati željeno ime mape,
 potvrditi čitav postupak tipkom Enter.
 BRISANJE (DELETE)
 Odabrati mapu/datoteku,
 iz brzog izbornika odabrati Izbriši (Delete),
 iz potvrdnog okvira odabrati željeno.
 PREIMENOVANJE (RENAME)
 iz brzog izbornika odabrati Preimenuj (Rename),
 upisati novo željeno ime,
 potvrditi čitav postupak tipkom Enter.
 KOPIRANJE I PREMJEŠTANJE (COPY-PASTE, CUT-PASTE)

 iz brzog izbornika odabrati Kopiraj (Copy) ili Izreži (Cut),
 odabrati novu željenu lokaciju i iz brzog izbornika na
željenoj lokaciji (u praznom području)
odabrati Zalijepi (Paste). Sadržaj brzog izbornika pri
odabiru mape.
 KRETANJE UNUTAR MAPA
Koriste se alati Natrag (Back) i Naprijed (Forward) u obliku strelica na alatnoj traci prozora mape (gornji
lijevi kut). Alati su prikazani kad je mapa otvorena i ukoliko u jednoj mapi postoji više mapa (podmapa).
KORISNO:
 Prilikom korištenja naredbi iz brzog izbornika paziti na označavanje. Sadržaj izbornika ovisi o tome što se u
tom trenutku označi (na što se „klikne“).
 Postupak KOPIRANJA podrazumijeva stvaranje dva ista objekta (mape ili datoteke). Objekt koji se kopira
ostaje na lokaciji s koje se kopira.
 Pri postupku PREMJEŠTANJA objekt koji se premješta nestaje s lokacije gdje se do tada nalazio.
 Za uspješan postupak KOPIRANJA (Kopiraj-Zalijepi, eng. Copy-Paste) i PREMJEŠTANJA (Izreži-Zalijepi, eng.
Cut-Paste) važno je naredbe koristiti u navedenom slijedu i odmah po odabiru lokacije
kopiranja/premještanja.
 Pri korištenju naredbi Kopiraj (Copy) i Izreži (Cut) obavezno označiti željeni objekt, dok kod naredbe Zalijepi
označiti („kliknuti“) bijelo prazno područje mape (u zavisnosti gdje se kopira/premješta objekt).
 Nastavak (oblik, ekstenzija) datoteke tamo gdje se vidi (moguće je postaviti u OS WIN da se ne vidi) ne
smije se mijenjati. U protivnom računalo neće znati kojim programom da otvori tu datoteku.
str. 8
WORD - RAD S TEKSTOM
WORD – RAD S TEKSTOM
1. OSNOVNO O PROGRAMU WORD

Program je namijenjen za pisanje, uređivanje i ispis teksta, ukratko obradu teksta. Također može poslužiti za izradu
tabela i jednostavniju obradu slika. Program ne dolazi u kompletu s OS WINDOWS te ga je stoga potrebno dodatno
instalirati na računalo.
Program se pokreće putem Start izbornika, podizbornika All apps, mape Microsoft Office. Pri pokretanju programa
Word otvara i novi prazan dokument.
o Sličica (Ikona) koja predstavlja dokument stvoren programom Word:
o Nastavak (oblik): .docx.
2. KORISNIČKA PRILAGODBA RADNE POVRŠINE

Prije početka rada (pisanja) u Word-u poželjno je izvršiti prilagodbu radne površine, što podrazumijeva:
o PRIKAZ RAVNALA, ZUMIRANJE, VRSTE POGLEDA NA DOKUMENT I SL.
 Navedene opcije nalaze se u izborniku Prikaz (View).
 Savjet za alat Povećalo istovremeno je aktiviranje tipke Ctrl i kotačića (pomicanje) miša (Ctrl+kotačić
miša).
o POSTAVA STRANICE
 Postava stranice obavlja se: Izgled stranice Postavljanje stranice. Moguće je izvršiti neke osnovne
postavke:
 veličina papira (A3, A4, A5 itd.),
 orijentacija papira (portret – uspravan ili pejzaž – položen),
 margine stranice - udaljenost teksta od ruba papira.
3. RAD S TEKSTOM
o UNOS
 Pri unosu teksta važan je položaj trepćuće okomite crtice, točke unosa teksta ili kursora
(„kursor“ ne predstavlja miša). Položaj se određuje navigacijskim strelicama na tipkovnici ili mišem.
Znakovi koji se unose putem tipkovnice prikazuju se lijevo od „kursora“.
 Slijedi opis najvažnijih tipki:
Mogućnosti: Opis radnje:

Utipkajte željenu tipku (Caps Lock – tipka za unos velikih slova,
Mali znakovi (slova, brojevi)
mora biti isključena)
 Uključite Caps Lock (indikator se nalazi u gornjem desnom
kutu tipkovnice) za unos trajno velikih znakova ili
Veliki znakovi (slova, brojevi)
 za pojedinačni unos velikih znakova koristite tipku SHIFT
(tipka sa simbolom strelice prema gore)+željenu tipku
Posebni znakovi:
 smješteni iznad brojeva na  SHIFT+brojčana tipka
brojčanim tipkama
 smješteni sa strane u odnosu  Istovremeno držati tipku ALTGR (s desne strane razmaknice) i
na broj na brojčanim tipkama odgovarajuću brojčanu tipku
Da biste: Potrebne radnje:

„Kursor“ postavite ispred teksta koji želite pomaknuti i pritisnite
Tekst pomakli prema dolje
tipku ENTER
„Kursor“ postavite ispred teksta koji želite pomaknuti i pritisnite
Tekst pomakli prema gore
tipku BACKSPACE (tipka iznad ENTER)
Napravili razmak između riječi Pritisnite razmaknicu (najduža tipka)
Postavite kursor na odgovarajuće mjesto te pritisnite tipku
Izbrisali sadržaj BACKSPACE (briše sadržaj lijevo od kursora) ili DELETE (briše
sadržaj desno od kursora)
KORISNO:
 Svaka naredba ili sadržaj u dokumentu može se poništiti naredbom Poništi (Undo) putem Alatne trake za
brzi pristup (pored Gumba Office).
str. 9
o OZNAČAVANJE
 Ukoliko se željeni sadržaj dokumenta želi urediti potrebno je označiti ga. Postoji nekoliko mogućnosti za
označavanje:
Područje označavanja: Radnja:

Jedna riječ Brzi „dvoklik“ mišem na željenu riječ
Jedan „klik“ mišem u području lijeve margine u razini
Jedan redak
željenog retka
Izbornik Polazno → Uređivanje (Edit) → Odaberi →
Sadržaj dokumenta
Odaberi sve (Select All)
„Kliknuti“ lijevom tipkom miša na početak željenog teksta,
Dio sadržaja (teksta) držati tipku i prevlačiti lijevo, desno, gore ili dolje (po želji).
Otpustiti tipku miša na željenom mjestu.
o KOPIRANJE I PREMJEŠTANJE (COPY, CUT, PASTE)

Korisne naredbe koje se često koriste u mnogim drugim programima, a ne samo u Word-u. Postoje različite
mogućnosti korištenja: putem izbornika, putem alatne trake ili tipkovnice. Prikladna opcija je putem brzog
izbornika i tipkovnice.
o Kopiranje podrazumijeva naredbe Kopiraj (Copy) – Zalijepi (Paste). Tipkovnicom CTRL+C – CTRL+V.
 Premještanje podrazumijeva naredbe Izreži (Cut) – Zalijepi (Paste). Tipkovnicom CTRL+X – CTRL+V.
 Slijed radnji je sljedeći:
a) odabrati željeni sadržaj (tekst, slika),
b) desni „klik“ miša na odabranom sadržaju (putem tipkovnice CTRL+C ili CTRL+X),
c) iz brzog izbornika odabrati Kopiraj (Copy) ili Izreži (Cut),
d) odabrati željeno mjesto u dokumentu („kliknuti“ da se pojavi „kursor“) ili CTRL+V,
e) desni „klik“ miša i iz izbornika odabrati Zalijepi (Paste).
o UREĐIVANJE
Na sam postupak uređivanja dokumenta može se utrošiti mnogo truda i vremena. Za početak dovoljno je
dokument jednostavno urediti. Stoga ukratko o nekim alatima za uređivanje, a korisnik sam neka na osnovu
pokazanih opcija pokuša dodatno urediti dokument.
o Za uređivanje ili oblikovanje sadržaja uglavnom koristi se vrpca izbornika Polazno.
Alatna traka za oblikovanje s pripadajućim alatima. Aktivirani alati izgledaju „utisnuto“.
Pritisnite mišem za prikaz dijaloškog okvira željenog podizbornika.
o Za prikaz brojeva u bazi ili eksponentu (npr. H2O ili 53) koristi se: Polazno → Font pa prikaz dijaloškog
okvira Font.
o Ukoliko je tekst greškom napisan malim slovima, a potrebno je velikim, dovoljno je izvršiti promjenu iz
malih u velika slova: Polazno → Font te ovaj alat
o Pri nabrajanju moguće je zasebno svakoj stavci u nizu nabrajanja pridodati broj ili grafičku oznaku. Stavke
moraju biti u zasebnom retku, tj. odlomku i moraju biti označene. Koristi se: Polazno → Odlomak te po
želji alati:
4. RAD S DOKUMENTOM
 SPREMANJE NOVOG DOKUMENTA (Spremi kao, eng. Save As)
Postupak se izvodi kad se prvi put sprema sadržaj dokumenta u računalo.
Koristi se Gumb Office → Spremi kao (Save As) → Dokument programa Word:
 U polju Naziv datoteke (File name) upiše se željeni naziv dokumenta.
 U polju Spremi u (Save in) odabere se lokacija računala na koju se sprema dokument.
Naredbenim gumbom Spremi (Save) potvrđuje se čitava radnja dok se gumbom Odustani (Cancel) radnja
otkazuje bez ikakvih promjena.
str. 10
 SPREMANJE PROMJENA NA DOKUMENTU (Spremi, eng. Save)

Spremljeni dokument na „tvrdom disku“ računala moguće je naknadno dodatno urediti ili nadopunjavati
sadržajem. Po završetku potrebno je spremiti te promjene: Gumb Office → Spremi (Save) ili “klikom” na sličicu
diskete pored Gumba Office.
 OTVARANJE POSTOJEĆEG DOKUMENTA (Otvori, eng. Open)

Pri otvaranju postojećeg dokumenta spremljenog na računalu potrebno je znati na kojoj lokaciji se nalazi (gdje
je spremljen).
o Gumb Office → Otvori Open. U prikazanom okviru odredi se lokacija željenog dokumenta, Odabere se
dokument te otvori putem naredbe Otvori (Open).
 STVARANJE NOVOG DOKUMENTA (Novi, eng. New)

o Gumb Office → Novo → Prazan dokument.
 SEKCIJE/ODJELJCI DOKUMENTA
Veliki dokumenti uobičajeno imaju zasebne cjeline što omogućuje zasebno uređivanje, numeriranje tih cjelina,
a nazivamo ih sekcije ili odjeljci. Kod pisanja završnih, doktorskih i drugih radova postoji potreba za zasebnim
numeriranjem prve, pa iduće dvije str. te zatim ostalog dijela dokumenta. Pri tome potrebno je prethodno
izraditi odjeljke kako bi se moglo zasebno numerirati pojedine stranice u istom dokumentu.
o STVARANJE ODJELJAKA
Postavimo „kursor“ u dokument gdje želimo završiti s jednim i započeti s drugim odjeljkom. Izgled
stranice → Postavljanje stranice → Prekidi → Prijelomi odjeljka → Sljedeća stranica.
 NUMERIRANJE CJELINA/POPISA (VIŠERAZINSKI POPISI)

Prilikom pisanja dužih dokumenata, knjiga, završnih i drugih radova postoji potreba za automatiziranim
numeriranjem (označavanjem) naslova cjelina u dokumentu što je ujedno kasnije korisno za stvaranje
automatiziranog sadržaja dokumenta. Dodatno javljaju se unutar cjelina podcjeline itd., što sve zajedno
nazivamo višerazinskim popisima.
o STIL POPISA
Za određivanje stila/izgleda popisa koristimo Polazno → Odlomak → alat Višerazinski popis. Odabirom
odgovarajućeg (ili stvaranjem novog) stila definirali smo kojim će brojem ili slovom biti označene razine i
podrazine popisa. Primjeri:
1. (prva razina) ili I.
1.2. (druga razina) 1.
1.3. (treća razina) itd. a.
Po određivanju stila popisa započinjemo s unosom teksta ispod svake razine. Za kretanje po razinama
koristimo se alatima za uvlake (odmah desno do alata višerazinskog popisa). Podrazumijeva se da je svaka niža
razina uvučena u odnosu na prethodnu višu razinu.
 TABLICE SADRŽAJA
Knjige i druga literatura na početku ili kraju imaju sadržaj u kojem su vidljive cjeline, podcjeline, poglavlja i sl. s
pripadajućim brojem stranice (na kojoj se stranici nalazi određeno poglavlje tj. sadržaj). Sadržaj je moguće
automatski stvoriti temeljem postojećeg teksta u dokumentu odnosno njegovih cjelina ili višerazinskih popisa
što je dodatno korisno kod nadopunjavanja sadržaja u dokumentu. Dovoljno je samo stvoriti tablicu sadržaja i
svaki puta po promjeni (dodavanju) teksta u dokumentu ili novih cjelina, odgovarajućim alatom ažurirati
tablicu sadržaja s brojevima stranica.
o IZRADA SADRŽAJA
Pretpostavimo da imamo dokument s višerazinskim popisima. Ispred ili na kraju teksta u dokumentu
„kliknemo“ i stvorimo prijelom odjeljka-sljedeća stranica kako bi sadržaj bio zasebno na stranici. Potrebno
je označiti nazive cjelina (višerazinskih popisa) koje želimo prikazati u sadržaju (to činimo istovremeno
označavajući jedan naziv i dodajemo idući pomoću tipke Ctrl). Zatim Reference → Tablica sadržaja →
Dodaj tekst → Razina1. Na taj način odredili smo prve razine u sadržaju te na isti način označimo nazive
drugih razina i definiramo ih kao Razina2. Word je umetnuo tablicu sadržaja s pripadajućim stranicama.
o STRUKTURA DOKUMENTA
Dokument s kojim se radi često je dosta velik i nazivi cjelina nalaze se na raznim stranicama međusobno
udaljenim za npr. 3, 5, 15 stranica što je dosta nespretno za istovremeno označavanje. Da bismo na
jednostavan način označili cjeline potrebne za prvu razinu (ili bilo koju drugu) prikaza u tablici sadržaja
potrebno je odabrati prikaz strukture dokumenta Prikaz → Struktura. Na taj način dobit ćemo samo
str. 11
nazive razina (cjelina) u dokumentu bez drugog teksta. Podrazumijeva se da su razine (višerazinski popisi)
stvorene.
Ovdje je prikazan postupak ručnog stvaranja sadržaja, no postoje i drugi načini izrade sadržaja koji uključuju
korištenje stilova teksta.
5. ISPIS DOKUMENTA
Prije ispisa dokumenta poželjno je odrediti neke postavke stranice, numerirati stranice i obavezno pogledati izgled
dokumenta na papiru.
o POSTAVA STRANICE
Postava je objašnjena u dijelu KORISNIČKA PRILAGODBA RADNE POVRŠINE.
o NUMERIRANJE STRANICA
U dokumentu koji sadrži mnogo stranica Word može automatski brojati stranice i istovremeno upisivati te
brojeve.
Koristi se: Umetni (Insert) → Zaglavlje i Podnožje (Header and Footer) → Brojevi stranica (Page Number) i u
prikazanom okviru odredi se položaj (na vrhu ili na dnu stranice) i oblik broja.
o NUMERIRANJE SEKCIJA/ODJELJAKA
Za ovaj način numeriranja potrebno je prethodno stvoriti odjeljke s prijelomom odjeljaka (opcija sljedeća
stranica).
Prvo numeriramo sve stranice u dokumentu Umetni → Zaglavlje i Podnožje → Broj stranice → Dno stranice i
po želji npr. središnje poravnanje broja. U području dna/podnožja postavimo kursor na stranicu/redni broj od
koje želimo ponovo započeti numeriranje. Nalazimo se u Dizajn načinu rada (možemo raditi samo u
zaglavlju/podnožju). Odaberemo na kartici Zaglavlje i podnožje → Broj stranice → Oblikovanje brojeva
stranice te u dijelu Numeriranje stranica odaberemo opciju Počni od i upišemo broj 1.
o PREGLED PRIJE ISPISA (Print Preview)

Prije ispisa dokumenta potrebno je provjeriti kako dokument izgleda na papiru. Pogled na izgled dokumenta
obavlja se: Gumb Office → Ispiši (Print) → Pregled prije ispisa (Print Preview), a izvodi se u svrhu racionalnog
korištenja papira i tinte za pisač. Ponekad ono što korisnik vidi u dokumentu (na ekranu) ne izgleda isto na
papiru te se i u tu svrhu radi pretpregled ispisa.
U pogledu Pregleda prije ispisa na vrpci dostupni su alati za jednostavno uređivanje dokumenta.
Ukoliko pregled odgovara željenom izgledu odabere se Zatvori pregled prije ispisa (Close print Preview) te
naredba za ispis: Gumb Office → Ispiši (Print) → Ispiši (Print).
Ukoliko pretpregled ne odgovara željenom izgledu odabere se Zatvori pregled prije ispisa i potom dodatno po
želji uređuje dokument.
o OPCIJE ISPISA
Pri odabiru naredbe Ispiši (Print) otvara se okvir putem kojeg je moguće odrediti postavke ispisa (opcije ovise
o modelu i vrsti instaliranog pisača na računalu):
 Odabir pisača
 Određivanje stranica za ispis: svih ili samo nekih.
 Broj kopija za ispis.
 Opcija složi za uvez (Collate).
 Crno-bijeli ili ispis u boji.
 Kvaliteta ispisa.
 Broj stranica po listu papira: Zumiranje (Zoom) → Stranica po listu (Pages per sheet).
Na kraju po odabiru postavki za ispis odabere se naredba U redu (OK).
KORISNO:
 Moguće je imati dva Word-ova dokumenta istog sadržaja i različitog naziva (Word ne provjerava sadržaj), ali nije
moguće imati dva Word-ova dokumenta istog naziva spremljena na istoj lokaciji.
 Izbjegavajte jednoznačno imenovati dva dokumenta bez obzira gdje ih spremate.
 Dokument stvoren npr. verzijom Word 2007 moguće je otvoriti verzijom Word 2003 (starijom verzijom) samo
ukoliko se dokument prethodno spremi u obliku Word 97 - 2003: Gumb Office → Spremi kao → Dokument
programa Word 97 – 2003. Isto vrijedi i za novije verzije Word-a.
str. 12
WORD – RAD S TABLICAMA
1. OSNOVNO O RADU S TABLICAMA U WORD-U

U Notepad-u primjerice i u nekim besplatnim programima za obradu teksta nije moguće izraditi tablice pa možemo
reći da program Word predstavlja napredniji program za rad s tekstom.
Općenito u stvaranju tablice obratite pozornost na to koje podatke prikazujete u redcima, a koje u stupcima. Svakako
uvijek planirajte retke za stavke koje se pojavljuju u velikom broju, npr. pacijenti, automobili, artikli u trgovini sl., dok
stupce koristite za stavke koje se pojavljuju u manjem broju i koje opisuju stavke navedene u redcima.
Tablice se sastoje od redaka i stupaca. Sjecišta redaka i stupaca čine pravokutnike tj. ćelije u koje se unose podaci.
Savjetuje se tablice u Word-u koristiti samo za tablični prikaz manje količine podataka i izradu jednostavnijih
proračuna. Za složenije proračune i veću količinu podataka koje je potrebno prikazati u tablici pogodnije je koristiti
program za tablične proračune Excel.
2. IZRADA (UMETANJE) TABLICE

Za izradu tablice koristi se: Umetni → Tablice → Tablica. Važno je odrediti željeni broj redaka (Rows) i stupaca
(Columns). Prije same izrade potrebno je kursorom odrediti mjesto unosa tablice.
U radu s tablicom dodatno prikazuju se dva izbornika: Dizajn i Izgled.
3. RAD S PODACIMA U TABLICI (UREĐIVANJE PODATAKA)

Unos teksta (podataka) u tablicu obavlja se na način kao i pri unosu teksta koji nije u tablici.
 „Kliknemo“ mišem u željeno područje tablice.
 Započnemo s unosom zadanog teksta putem tipkovnice (za brisanje krivo upisanog teksta koristimo tipku
Delete ili Backspace).
 Označimo upisani tekst te ga po želji oblikujemo-uređujemo.
Prema tome i u tablicama moguće je primijeniti alate za uređivanje teksta. Također moguće je kombinirati rad s
tekstom i tablicama (npr. na početku dokumenta imate tekst zatim slijedi tablica i na kraju imate ponovo tekst itd).
Za uređivanje koriste se alati izbornika Polazno.
Vrpca s alatima za oblikovanje teksta. Aktivirani alati izgledaju „utisnuto“.
Označavanje sadržaja u tablici isto je kao i kod sadržaja koji nije smješten u tablicu. Potrebno je paziti na odabir željene
ćelije. Nije moguć unos teksta u više ćelija odjednom.
Postavimo kursor na početak željenog teksta „kliknemo“ lijevom tipkom miša sa zadrškom te povlačimo mišem desno
preko teksta.
Za vrijeme dok je tekst označen s alatne trake za uređivanje odaberemo žaljeni alat (npr. znak B i I).
Za označavanje tablice/retka/stupca/ćelije koristi se: Izgled → Tablica → Odaberi. Pri tome važan je položaj kursora
(mjesto unosa teksta, trepćuća crtica).
Za numeriranje ili označavanje velikog broja stavki (pacijenata) u tablici može se bespotrebno utrošiti mnogo vremena.
Zamislite tablicu sa 150 redaka i potrebu ručnog upisivanja brojeva u te retke. U tu svrhu koristi se alat za numeriranje
ili po potrebi grafičke oznake: Polazno → Odlomak (drugi alat-sličica u gornjem redu zdesna na prikazanoj alatnoj
vrpci). Prije same primjene ovog alata potrebno je označiti sve retke ili stupce u koje se želi upisati brojeve.
4. UMETANJE STUPACA/REDAKA
Umetanje stupaca i redaka izvodi se: Izgled → Reci i Stupci → Umetni iznad/ispod/lijevo/desno, pri čemu je potrebno
paziti na položaj kursora te prema tome odabrati mjesto za umetanje.
Kursor mora biti u području tablice.
U odnosu na položaj kursora umetnuti se može novi stupac lijevo ili desno od stupca u kojem je kursor.
Po potrebi može se umetnuti i novi redak iznad ili ispod retka u kojem je kursor.
5. RAD S FORMULAMA
Pogodnost pri radu s podacima u tablici jesu formule koje omogućuju izračunavanje. U odnosu na Excel, Word ima
manje mogućnosti u radu s formulama.
Važno je da se podaci koje se želi uključiti u izračun nalaze u tablici kao i to da se sam izračun izvodi u tablici.
Oblik formule (sintaksa i semantika) je sljedeći:
=FUNKCIJA(RASPON PODATAKA NA KOJE SE FUNKCIJA PRIMJENJUJE).
str. 13
Primjer funkcije zbroja: =SUM(ABOVE) – zbraja sadržaj ćelija iznad ćelije u koju se upisuje formula (above, eng. iznad).
Formule se unose: Izgled (Layout) → Podaci (Data) → Formula.
U tekstualnom polju Formula:
 na prvom mjestu je znak jednakosti,
 zatim željena funkcija,
 iza funkcije obavezno u zagradi upisuje se ABOVE
(kad se računa po vertikali, eng. iznad) ili
LEFT (kad se računa po horizontali, eng. lijevo).
Najvažnije funkcije:
 SUM – zbroj,
 AVERAGE – srednja vrijednost (prosjek),
 MIN – minimum,
 MAX – maksimum,
 COUNT – brojač i
 +, -, /, * - osnovne aritmetičke funkcije.
Okvir za unos formula.
Padajuća strelica u dijelu okvira Zalijepi funkciju:
(Paste function:) sadrži popis dostupnih funkcija. .
KORISNO:
 Paziti na položaj kursora pri radu s podacima iz tablice (uvijek mora biti unutar tablice).
 Zagrada iza funkcije uvijek je samo jedna (otvorena i zatvorena).
 Čitava formula piše se bez razmaka i u njoj može biti više funkcija.
 Ukoliko se pri nepravilnom radu pojavi poruka: „Sintaksna pogreška“ – izbrisati poruku i ponoviti postupak unosa
formule na ispravan način (paziti na točan oblik formule i naziv funkcije).
 Prazan redak između raspona podataka i formule kod nekih funkcija dovodi do pogrešnog rezultata, stoga savjet je
izbjegavati prazne retke između raspona podataka i formule.
6. SORTIRANJE PODATAKA
Postojeće podatke u tablici možemo prikazati prema željenom kriteriju.
Primjerice u tablici s npr. sto redaka i pet stupaca lako je sortirati podatke po npr. „abecednom redu prezimena
pacijenata“ ukoliko se koristi alat za sortiranje. Pri tome važno je ne uključivati u sortiranje redak naziva stupaca, redak
u kojem su formule te prazne retke. Za pravilan postupak potrebno je:
 označiti sve podatke koji se sortiraju,
 odabrati: Izgled (Layout) → Podaci (Data) → Sortiranje (Sort),
 odabrati stupac kriterija sortiranja, Word prepoznaje tip podatka u tom stupcu te upisuje
Tekst/Broj/Datum,
 odabrati vrstu sortiranja:
 uzlazno: od 0 do ∞ ili od A do Ž,
 silazno: od ∞ do 0 ili od Ž do A.
Paziti na opciju koja se nalazi u donjem dijelu prozora Sortiranje (Sort) u dijelu Moj popis (My list has) te odabrati po
potrebi sadrži Redak zaglavlja (Header row) ili Ne sadrži redak zaglavlja (No header row).
Okvir naredbe Sortiranje
str. 14
7. BRISANJE STUPACA/REDAKA
Brisanje stupaca i redaka izvodi se: Izgled (Layout) → Reci i Stupci (Rows and Columns) → Izbriši (Delete), pri čemu je
potrebno paziti na položaj kursora te prema tome izbrisati željeni stupac/redak/ćeliju/tabelu.
Brisanjem stupca/retka/ćelije/tabele briše se i pripadajući sadržaj.
8. UREĐIVANJE TABLICE
Podrazumijeva neke od mogućnosti:
 Postavljanje širine stupaca i visine redaka koje se izvodi mišem. Potrebno je „uhvatiti“ (kliknuti i držati lijevu tipku)
liniju koja razdvaja dva stupca ili dva retka te povlačiti mišem lijevo ili desno (za stupce), odnosno gore ili dolje (za
retke).
 Poravnanje sadržaja u ćeliji/tablici: desni „klik“ u željenoj ćeliji ili označiti čitavu tablicu te iz brzog izbornika
odabrati Poravnanje ćelija (Cell Alignment.
 Poravnanje čitave tablice u odnosu na papir: desni klik u tablici i iz brzog izbornika odabrati Svojstva tablice (Table
Properties) → kartica Tablica (Table) te izabrati željeno poravnanje.
 Stvaranje rubova oko ćelija/tablica: Dizajn (Design) → Stilovi tablice (Table Styles) ili Obrubi (Borders) → Obrubi i
sjenčanje (Borders and Shading) kartica Obrubi (Borders).
 Stvaranje ispuna ćelija/tablice: Dizajn (Design) → Stilovi tablice (Table Styles) ili Sjenčanje (Shading) ili
Obrubi i sjenčanje (Borders and Shading) kartica Sjenčanje (Shading).
9. ISPIS
Prije ispisa dokumenta poželjno je odrediti neke postavke stranice, numerirati stranice i obavezno pogledati izgled
dokumenta na papiru.
POSTAVA STRANICE I SADRŽAJA STRANICE

Postava stranice obavlja se: Izgled stranice → (Page Layout). Alati na prikazanoj vrpci omogućuju promjene:
 veličine papira (A3, A4, A5 itd.),
 usmjerenja papira (portret – uspravan ili pejzaž – položen),
 margina stranice - udaljenost teksta od ruba papira,
 uvlaka teksta (Indent),
 postavki odlomka (Paragraph),
 vrste pozadine stranice (Watermark).
NUMERIRANJE STRANICA
U dokumentu koji sadrži mnogo stranica Word može automatski brojati stranice i istovremeno upisivati te brojeve.
Koristi se: Umetni (Insert) → Zaglavlje i Podnožje (Header and Footer) → Brojevi stranica (Page Number) i u prikazanom
okviru odredi se položaj (na vrhu ili na dnu stranice) i oblik broja.
PREGLED PRIJE ISPISA (Print Preview)

Prije ispisa dokumenta potrebno je provjeriti kako dokument izgleda na papiru. Pogled na izgled dokumenta obavlja se:
Gumb Office → Ispiši (Print) → Pregled prije ispisa (Print Preview), a izvodi se u svrhu racionalnog korištenja papira i
tinte za pisač. Ponekad ono što korisnik vidi u dokumentu (na ekranu) ne izgleda isto na papiru te se i u tu svrhu radi
pretpregled ispisa.
U pogledu Pregleda prije ispisa na vrpci dostupni su alati za jednostavno uređivanje dokumenta.
Ukoliko pregled odgovara željenom izgledu odabere se Zatvori pregled prije ispisa (Close print Preview) te naredba za
ispis: Gumb Office → Ispiši (Print) → Ispiši (Print).
Ukoliko pretpregled ne odgovara željenom izgledu odabere se Zatvori pregled prije ispisa i potom dodatno po želji
uređuje dokument.
OPCIJE ISPISA
Pri odabiru naredbe Ispiši (Print) otvara se okvir putem kojeg je moguće odrediti postavke ispisa (opcije ovise o modelu
i vrsti instaliranog pisača na računalu):
 Odabir pisača (u računalnoj učionici odabrati pisač „racunalna“).
 Određivanje stranica za ispis: svih ili samo nekih.
 Broj kopija za ispis.
 Opcija složi za uvez (Collate).
 Crno-bijeli ili ispis u boji.
 Kvaliteta ispisa.
 Broj stranica po listu papira: Zumiranje (Zoom) → Stranica po listu (Pages per sheet).
Na kraju po odabiru postavki za ispis odabere se naredba U redu (OK).
str. 15
WORD – SKUPNO PISMO
1. ŠTO JE TO SKUPNO PISMO U WORD-U ?

Program Word osim jednostavnih alata za uređivanje teksta, omogućuje korisnicima i neke tzv. naprednije opcije. Jedna
od njih je skupno pismo koje u ovoj vježbi podrazumijeva spajanje dva različita dokumenta. Npr. obavljena su određena
mjerenja i podaci su spremljeni u bazu podataka u tabličnom obliku (Excel-ova tablica). Svaki korisnik neke usluge
pismenim će putem biti obaviješten o rezultatima tih mjerenja. U tu svrhu koristiti će se dokument u Word-u. Skupno
pismo omogućuje umetanje željenih podataka iz Excel-ove tablice (baze podataka) na točno određena mjesta u Word-
ov dokument. Pri tome velika je ušteda vremena u radu u odnosu na upisivanje podataka u svaki dokument zasebno ili
primjenom alata kopiraj.
2. POKRETANJE ALATA (ČAROBNJAKA ZA SKUPNA PISMA) I STVARANJE PISMA

o Prije početka rada sa skupnim pismom poželjno je imati već napisan tekst (željeni dopis) u Word-u (datoteka
WordVježba3.docx) i tablicu s podacima o mjerenjima (datoteka WordVježba3.xlsx).
o Također prije pokretanja alata potrebno je otvoriti Word-ov dokument (WordVježba3) putem kojeg će se
izvršiti povezivanje s tabelom (dopis u koji se na određena mjesta umeću podaci iz Excel-ove tabele).
o Slijedi pokretanje alata za izradu cirkularnog pisma:
Alat za cirkularno pismo (čarobnjak) aktivira se iz

izbornika „Skupna pisma“ podizbornika „Pokreni
cirkularna pisma“.
Alat se aktivira iz Word-ovog dokumenta u koji će se

umetati podaci iz Excel-ove tabele.
Postavke cirkularnog pisma nalaze se s desne strane radnog prozora

dokumenta Word u tzv. „Oknu zadatka“.
Cirkularno pismo stvorit ćemo pomoću tzv. postepenog čarobnjaka

za cirkularna pisma koji sadrži šest koraka.
o U prvom koraku odabire se vrsta dokumenta (Pisma) te „klikne“ na vezu (link) Sljedeće: Polazni dokument
(nalazi se na dnu Okna zadatka).
o U drugom koraku odabire se dokument (trenutni) u koji se žele

umetnuti podaci iz tabele te „klikne“ na vezu (link) Sljedeće:
Odabir primatelja.
Ukoliko prije početka rada s cirkularnim pismom niste otvorili

Dopis (datoteka WordVježba3.docx), odabir dopisa i otvaranje
Možete izvršiti u ovom koraku čarobnjaka.
Također moguć je povratak na prethodni korak.
str. 16
o U trećem koraku odabire se primatelj tj. tabela (dokument) u kojoj se nalaze podaci za povezivanje s dopisom.
U našem slučaju već postoji takav dokument te ćemo u dijelu okna zadatka Koristite postojeći popis „kliknuti“
na vezu (link) Pregledaj…
 Otvorit će se prozor putem kojeg na radnom računalu odabiremo
željenu datoteku s podacima za povezivanje (datoteka
WordVježba3.xlsx). Treba znati na kojoj lokaciji računala je datoteka
spremljena. Po odabiru datoteke „kliknemo“ na gumb Otvori.
 U prozoru Odabir tablice odaberemo tabelu i kliknemo na gumb U redu.
Ukoliko tabela ima više listova ovdje se odabire željeni list.
 Otvorit će se prozor Primatelji cirkularnih pisama. Prozor sadrži podatke
iz tabele Excel-a s nazivima stupaca te potvrdnim okvirima s lijeve strane
(„kvačice“). Aktiviranjem gumba U redu te „klikom“ na vezu Sljedeće:
Napišite pismo prelazi se na idući korak čarobnjaka.
Uklanjanjem „kvačica“ (lijevi „klik“ na „kvačicu“) moguće je

po želji izostaviti neka polja (redak s podacima) koja se potom
neće vidjeti u cirkularnom pismu
o U četvrtom koraku na željena mjesta u našem dopisu umetnut ćemo odgovarajuća polja (podatke) iz Excel-
ove tabele.
 Prvo je potrebno u dopisu iz kojeg vršimo povezivanje „kliknuti“ na željeno mjesto u tekstu gdje ćemo
umetnuti odgovarajuće poje iz tabele. U dopisu je u zagradi (tekst sive boje) radi lakšeg snalaženja
naveden naziv polja kojeg treba na to mjesto umetnuti. Dakle, „klikne“ se iza riječi „djelatnik“ jer na tom
mjestu želimo ubaciti prezime i ime djelatnika iz tabele Excel-a.
 „Klikom“ na link Dodatne stavke… otvara se prozor Umetanje spojnog polja u kojem odabiremo polje
Prezime i ime djelatnika te odaberemo Umetni. Zatvorimo prozor. U dopisu na mjestu umetanja pojaviti
će se tekst «PREZIME_I_IME_DJELATNIKA». Tekst ovakvog oblika (siva podloga, navodni znaci, donje crte)
predstavlja u Word-u oznaku i naredbu ubacivanja polja iz drugog dokumenta.
 Postupak umetanja preostalih polja izvodi se na isti način samo je odabir mjesta u dopisu i odabir polja iz
prozora Umetanje spojnog polja drugačiji. Važno je prvo odabrati željeno mjesto u dopisu pa putem veze
(link-a) Dodatne stavke… odabrati željeno polje.
 Umetnite, sljedeći prethodni primjer (opisano u četvrtom koraku čarobnjaka u prve dvije stavke)
preostala polja te po završetku prijeđite na peti korak čarobnjaka.
str. 17
Prozor „Umetanje spojnog polja“ iz kojeg se odabire željeno polje.

Prije otvaranja prozora „Umetanje spojnog polja“ bitno je „kursor“ postaviti na odgovarajuće mjesto (u ovom
primjeru između riječi „djelatnik“ i „obavio“).
o U petom koraku radite pretpregled pisma pri čemu u gornjem dijelu Okna zadatka klikom na desno
usmjerenu dvostruku strelicu pregledavate rezultate spajanja s tabelom, odnosno umjesto oznake za
umetanje polja («PREZIME_I_IME_DJELATNIKA») biti će prikazan konkretan podatak.
o U zadnjem šestom koraku završavate spajanje i stvaranje cirkularnog pisma. Primijetite da dopis još uvijek ima
samo jednu stranicu (donji lijevi kut dokumenta).
 „Klikom“ na vezu Uređivanje pojedinačnih pisama otvara se prozor Spajanje u novi dokument. U tom
prozoru odaberite spajanje svih slogova (Sve) te „kliknite“ na gumb U redu.
 Sada biste trebali imati dokument s onoliko stranica koliko imate slogova - redaka (označenih pacijenata u
trećem koraku čarobnjaka) u tabeli Excel-a.
 Time ste završili stvaranje cirkularnog pisma. Takav dokument (pismo) možete zasebno spremiti i po želji
dodatno urediti te ispisati.
Prozor „Spajanje u novi

dokument“ kojim stvarate više
stranica
dokumenta u zavisnosti od
odabranog broja redaka iz
tabele.
str. 18
EXCEL – TABLIČNI PRORAČUNI
1. POKRETANJE PROGRAMA
Program se pokreće putem Start izbornika, podizbornika All Apps, mape Microsoft Office ili klikom na sličicu koja
predstavlja dokument stvoren programom Excel:
Pri pokretanju programa Excel otvara novu praznu knjigu (Book) i određen broj (po želji) radnih listova (Sheet).
Radne listove vidimo u donjem lijevom dijelu prozora.
Dokumenti stvoreni programom Excel (verzija 2007) imaju nastavak (oblik): .xlsx.
Sličica (ikona) koja predstavlja datoteku stvorenu programom Excel.

2. OSNOVNO O EXCEL-U:
Program je namijenjen za izradu tablica, prikaz podataka u tablicama, izradu proračuna i grafički prikaz podataka.
Navedeno je po želji moguće ispisati ili koristiti u drugim programima npr. za prezentacije ili u Word-u. Program ne
dolazi s OS WINDOWS te ga je stoga potrebno dodatno instalirati na računalo.
o TABLICE U EXCEL-U
Stupci (do 16000) u Excel-u (verzija 2007) označeni su slovima, a redci (do milijun) brojevima. U pravilu slova,
brojevi, horizontalne i vertikalne linije ne vide se na papiru pri ispisu. Sjecišta stupaca i redaka čine pravokutnike
koje zovemo ćelijama (ćelija, eng. Cells).
Svaka ćelija u koju se zasebno upisuje željeni sadržaj, ima adresu, to je kombinacija pripadajućeg slova i broja (npr.
A10, CS250, IK15653) što je posebno važno pri radu s formulama.
Listovi (Sheet) predstavljaju zasebne tablice koje je moguće međusobno povezivati.
U jednoj knjizi listova može biti do 255.
Traka formule predstavlja područje u kojem je prikazan stvaran sadržaj ćelije.
Postavke za traku formule, ravnalo i oznake stupaca/redova: Prikaz → Prikaži/sakrij.
Traka formule (desno od fx) prikazuje stvaran sadržaj ćelije B4.

Rezultat zbroja u radnom području vidljiv je u obliku rješenja.

Prije početka rada korisno je u Excel-u izvršiti prilagodbu radne površine, što podrazumijeva:
odabir VRSTE POGLEDA NA DOKUMENT, upotrebu POVEĆALA, odabir BROJA RADNIH LISTOVA, POSTAVU
STRANICE I SL. Npr.:
 promjena općih postavki programa Excel: Gumb Office → Mogućnosti programa Excel,
 postavljanje udaljenosti teksta (tabele) od ruba papira: Izgled stranice → Postavljanje stranice →
Margine,
 odabir položaja papira (Portret i Pejzaž): Izgled stranice → Postavljanje stranice → Orijentacija,
 odabir formata papira A4, A3 i sl.: Izgled stranice → Postavljanje stranice → Veličina,
 prikaz slova i brojeva koji označavaju stupce i retke te prikaz linija oko svake ćelije: Izgled stranice →
Mogućnosti lista → Crte rešetke i Naslovi,
 zumiranje dokumenta (prečica za ovaj alat je istovremeno pritisnuti tipku Ctrl i pomicati kotačić na mišu):
Prikaz → Zumiranje → Zumiranje,
 zamrzavanje željenog retka/stupca i nakon pomicanja dokumenta prema dolje, osobito pogodno za
dokumente koji svojom veličinom ne stanu u vidno polje na monitoru: Prikaz → Zumiranje → Zamrzni
okna,
 umetanje novih listova: Polazno → Ćelije → Umetni →Umetni list,
 brisanje postojećih listova: Polazno → Ćelije → Izbriši → Izbriši list, time se bespovratno briše i sadržaj
lista,
 odabir vrste pogleda na dokument: Prikaz → Prikaz radne knjige.
.
4. OTVARANJE DOKUMENTA (DATOTEKE)
 Otvaranje novog Excel-ovog dokumenta: Gumb Office → Novo→ Prazna radna knjiga ili Predložak,
 Otvaranje postojećeg Excel-ovog dokumenta: Gumb Office → Otvori. Otvorit će se dijaloški okvir u kojem
se odabere lokacija na kojoj se nalazi željena datoteka te se „dvoklikom“ otvori datoteka.
5. RAD S DOKUMENTOM
SPREMANJE NOVOG DOKUMENTA (Spremi kao, eng. Save As)
 Gumb Office → Spremi kao → Radna knjiga programa Excel.
str. 19
 U polju Naziv datoteke (File name) upiše se željeni naziv datoteke (dokumenta).
 U polju Spremi u (Save in) odabere se lokacija računala na koju se sprema dokument.
 Naredbenim gumbom U redu (OK) potvrđuje se čitava radnja dok se gumbom Odustani (Cancel) radnja
otkazuje bez ikakvih promjena.
SPREMANJE PROMJENA NA DOKUMENTU (Spremi, eng. Save)

sadržajem. Po završetku potrebno je spremiti te promjene: Gumb Office → Spremi.
KORISNO:
 Moguće je imati dva Excel-ova dokumenta istog sadržaja, ali različitog naziva (Excel ne provjerava sadržaj).
 Nije moguće imati dva Excel-ova dokumenta istog naziva spremljena na istoj lokaciji.
 Izbjegavajte jednoznačno imenovati dva dokumenta bez obzira gdje ih spremate.
6. UNOS I OZNAČAVANJE PODATAKA

Kada se prvi puta unosi podatak u ćeliju dovoljno je jednom „kliknuti“ na željenu ćeliju.
Ukoliko se postojeći sadržaj u ćeliji želi izmijeniti potrebno je dvaput brzo „kliknuti“ u ćeliju (pojavljuje se
„kursor“). Primijetite da većina alata s vrpce u tom trenutku postane nedostupna.
Ukoliko se sadržaj u tablici želi urediti potrebno je označiti ga. Označiti se može:
PODRUČJE OZNAČAVANJA: OPIS RADNJE:

„dvoklik“ u željenu ćeliju te kao i u
sadržaj unutar jedne ćelije
Word-u označiti željeni sadržaj
više susjednih ćelija - neprekinut niz „kliknuti“ jednom držati lijevu tipku i
podataka povlačiti
„kliknuti“ jednom na prvu ćeliju
više nesusjednih ćelija - prekinut niz držati tipku Control u lijevom donjem
podataka dijelu tipkovnice
„kliknuti“ na iduću ćeliju po želji
Kad se označe željeni podaci, ćelije, nizovi podataka tada se mogu urediti alatima koje nalazimo u Word-u
(podebljati, ukositi, pobojati i sl.).
7. POSTAVLJANJE ŽELJENE ŠIRINE STUPCA/VISINE RETKA

Korisnik proizvoljno određuje širinu/visinu stupca/retka tako da miša dovede u područje slova ili brojeva i „uhvati“
liniju koja razdvaja dva stupca ili retka te po želji povlači mišem.
Ukoliko sadržaj jedne ćelije preklapa više drugih ćelija potrebno je proširiti stupac. Kod proračuna koji zbog širine
ćelije nisu u potpunosti vidljivi pojavit će se simbol „ljestvi“.
Tekst koji je upisan npr. u ćeliju A10 i koji preklapa nekoliko susjednih ćelija A11, A12, A13 moguće je uređivati
samo u ćeliji u koju je upisan, dakle u A10.
Kao pomoćni alat za smještaj sadržaja u ćeliju koristite: Polazno → Ćelije → Oblikuj → Veličina ćelije.
8. AUTOMATSKA ISPUNA
Ovaj alat omogućuje istovremeno brojanje redova i upisivanje brojeva u te retke.
 Pri tome važno je uvijek u prvu ćeliju unijeti početnu vrijednost i prebaciti se u iduću ćeliju (s tipkom Enter).
 Miš se postavi u područje donjeg desnog ruba ćelije u koju je upisana početna vrijednost.
 Simbol miša mora biti crni križić i tada se aktivira tipka Ctrl (potrebno je zadržati tipku), pojavljuje se mali
plus.
 Nakon toga aktivira se sa zadrškom lijeva tipka miša i povlači se mišem prema dolje ili desno preko ćelija.
Kod unosa zadnjeg broja ili vrijednosti u nizu važan je redoslijed otpuštanja tipki: prvo se otpušta lijeva tipka miša
te na kraju tipka Ctrl.
Simbol miša u donjem desnom kutu Simbol miša u donjem desnom kutu
označene ćelije (koristi se za samoispunu ćelije + tipka Ctrl (koristi se za samoispunu brojeva).
riječi u kombinaciji s brojem, npr.
REZ1, REZ2, REZ3 …).
9. UMETANJE/BRISANJE STUPCA/RETKA
str. 20
Pri umetanju potrebno je u području oznaka stupaca/redaka mišem označiti željeni stupac/redak te: Polazno →
Ćelije → Umetni → Umetni stupce lista. Excel umeće novi stupac lijevo od označenog, a novi redak iznad
označenog. Stupac/redak automatski dobiva svoju oznaku.
o OZNAČAVANJE STUPCA/RETKA
„Kliknuti“ mišem jednom u područje slova (stupci) ili brojki (redci),
Oblik miša mora biti strelica prema dolje/prema desno.
Područje oznaka Područje oznaka stupaca/redaka,

stupaca/redaka, sredina linija koja razdvaja dva stupca/retka
oznake stupca/retka (označavanje). (određivanje širine stupca ili visine retka).
Kod brisanja potrebno je također označiti željeni stupac/redak te odabrati Polazno → Ćelije → Izbriši → Izbriši
stupce/retke lista.
10. VRSTE PODATAKA U EXCEL-U

Prije izrade proračuna u tablici potrebno je odrediti tip podatka u ćeliji.
Excel može za isti unos podatka prikazati nekoliko različitih stanja.
Npr. upiše li se broj dva u ćeliju s tipom podatka datum, prikazat
će se 2.1.1900, upiše li se broj dva u ćeliju s tipom podatka broj
prikazat će se broj dva. Kod proračuna tip podatka uvijek je broj.
Ostali tipovi podatka odabiru se prema njihovoj namjeni.
Označi se željena ćelija ili više njih te: Polazno → Ćelije → Oblikuj →
Oblikovanje ćelija → kartica Broj (Number).
Najvažniji tipovi podataka: tekstualni, brojčani, datumski, postotni.
Primijetite obavezno pri odabiru željenog tipa podatka njegove
dodatne mogućnosti s desne strane okvira.
Odabir tipa podatka nalazi se u izborniku Polazno → Ćelije → Oblikuj →

Oblikovanje ćelija → kartica Broj (Number) pri čemu se odabire željena Kategorija
(Category) i postavljaju opcije te kategorije (s desne strane Decimalna mjesta).
11. PRORAČUNI U TABLICI

Proračune u tablici preporučljivo je izvoditi po završetku unosa podataka, a moguće je i naknadno mijenjanje
podataka uključenih u proračun pri čemu se formula (rezultat) automatski ažurira (za razliku od proračuna u
Word-u). Unos formula moguć je na razne načine, a ovdje će biti spomenuta dva: putem tipkovnice i alatne vrpce.
o OBLIK FORMULE
Kao u Word-u i ovdje je oblik formule:
=FUNKCIJA(PODRUČJE PODATAKA ZA IZRAČUN).
Za razliku od Word-a ovdje se područje podataka uključenih u izračun označava adresom ćelije (u Word-u je to
riječima ABOVE ili LEFT).
Primjer funkcije SUM s različitom sintaksom (znakovljem između adresa ćelija):
 =SUM(A1:A10) – funkcija zbraja sve ćelije u stupcu A od prvog do desetog retka (uključujući i deseti redak),
 =SUM(A1;A10) – funkcija zbraja samo ćelije A1 i A10.
Paziti na sintaksu (znakovlje) između adresa ćelija u formuli. Dvotočka (:) koristi se za neprekinut niz ćelija, a točka-
zarez (;) za prekinut niz ćelija. U Excel-u je u jednoj formuli moguće koristiti više funkcija.
Pri izračunu putem formule u radnom području tablice pojavljuje se rezultat u obliku broja, no stvaran sadržaj
ćelije upisana je formula i on je vidljiv u traci formule ili ako se „dvoklikne“ u ćeliju s formulom.
o FUNKCIJE U EXCEL-U
U Excel-u postoji više od dvjesto različitih funkcija raspoređenih u nekoliko skupina (tekstualne, logičke, financijske
…). Osnovne funkcije jesu:
FUNKCIJA: ZNAČENJE: AKTIVIRANJE:

SUM zbrajanje tipkovnicom ili alatom
AVERAGE srednja vrijednost tipkovnicom ili alatom
MIN minimum tipkovnicom ili alatom
MAX maksimum tipkovnicom ili alatom
COUNT brojač tipkovnicom ili alatom
str. 21
+ zbrajanje tipkovnicom
- oduzimanje tipkovnicom
* množenje tipkovnicom
/ dijeljenje tipkovnicom
^ potenciranje tipkovnicom
o UNOS FORMULE PUTEM TIPKOVNICE

Odabere se željena ćelija i upiše se formula sa željenom funkcijom prema točno određenom obliku.
Osnovne aritmetičke funkcije (+, -, *, /) i znak za potenciranje mogu se upisati isključivo na ovaj način.
o UNOS FORMULE POMOĆU ALATNE TRAKE

Odabere se ćelija za unos formule te Formule → Biblioteka funkcija,
Unutar ponuđenih skupina odabere se željena funkcija i tada se
pojavljuje pokretna isprekidana linija kojom Excel „nudi“ ćelije za
izračun, mišem se odaberu željene ćelije koje se žele uključiti u izračun
i to:
 prevlačenjem mišem preko susjednih ćelija
(neprekinut niz ćelija) ili
 odabirom nesusjednih ćelija pomoću miša i tipke Ctrl
(prekinut niz ćelija) ili,
 ručnim unosom adresa ćelija.
Alat Automatski zbroj (AutoSum). Pored se
nalazi padajuća strelica s popisom osnovnih funkcija.
12. UREĐIVANJE ĆELIJA/TABLICE
Savjetuje se uređivati tablicu tek kada je unos podataka i rad s podacima završen. Uređivanje podrazumijeva
stavljanje rubova oko ćelija, ispuna ćelija bojama, uređivanje teksta i sl. Koristi se Polazno → Font i Polazno →
Poravnanje.
o SPAJANJE VIŠE ĆELIJA U JEDNU

Ova mogućnost može se koristiti za poravnanje naslova iznad tablice ili za objedinjavanje više naslova stupaca u
jedan naslov/stupac.
Potrebno je označiti mišem više susjednih ćelija odjednom
te Polazno → Poravnanje → Spoji i centriraj. Alat za spajanje više ćelija
Poželjno je prvo izvršiti spajanje te zatim upisati željeni te istovremeno poravnanje
sadržaj u spojenu ćeliju. sadržaja u ćelijama.
13. GRAFIČKI PRIKAZ PODATAKA

Podaci i izračuni u Excel-ovoj tablici mogu se grafički prikazati. Postoje razni oblici i vrste grafikona. Za neke je
potrebno više podataka odnosno potrebno je odabrati najprikladniji grafikon u zavisnosti od podataka koji se
grafički prikazuju.
o ODABIR PODATAKA ZA GRAFIKON

Vrlo važan prvi postupak za izradu grafikona.
Odabrati u tablici željene stupce (ćelije s podacima) s pripadajućim nazivima tih stupaca (ne slovnim i brojevnim
oznakama stupaca i redaka).
Obavezno pri označavanju stupaca koristiti tipku Ctrl (bez obzira jesu li susjedni ili ne susjedni stupci).
o POSTUPAK IZRADE GRAFIKONA

 Za odabir vrste grafikona: Umetni → Grafikoni → Stupac → 2DStupac.
Prikazuje se vrpca za uređivanje grafikona. Na traci naslova prozora piše Alati grafikona.
Odaberite izbornik Izgled. Ovdje se u grafikon postavljaju nazivi osi i naslov grafikona.
 Za nazive osi: Natpisi → Nazivi osi → Naziv primarne okomite/vodoravne osi.
 Za naslov grafikona: Natpisi → Naslov grafikona → Centrirani preklapajući/Iznad grafikona.
Potrebno je kliknuti u odgovarajuće područje Naslova ili naziva osi te promijeniti naziv.
 Grafikon mora sadržavati i legendu: Izgled → Natpisi → Legenda.
Po završetku izrade grafikona potrebno je kliknuti u bilo koju praznu ćeliju kako biste se vratili na prvotnu vrpcu s
alatima.
Dodatne opcije za uređivanje grafikona dobiju se „dvoklikom“ na grafikon i nalaze se ispod izbornika Oblik.
str. 22
o RAD S GRAFIKONOM
Grafikon će se smjestiti na postojeći list. Može se naredbom premjesti (Izreži-Zalijepi) premjestiti na zaseban List ili
se može na postojećem Listu premjestiti. Pri smještaju u zaseban List (Sheet) povezuju se dva lista radne knjige
Excel-a. Također može se povećati i smanjiti.
 Premještanje na postojećem Listu: odabrati grafikon (u bijelom praznom području) pritisnuti i držati lijevu
tipku miša i povlačiti.
 Promjena veličine grafikona: postaviti miša na rub grafikona, pritisnuti i držati lijevu tipku miša te
povlačiti mišem.
o UREĐIVANJE GRAFIKONA
Grafikon se sastoji od mnoštva elemenata (naslova, naziva osi, legende, područja grafa itd...). Sve te elemente
moguće je zasebno uređivati putem alatne trake za grafikone. Potrebno je označiti željeni objekt unutar grafikona
te odabrati: Dizajn → Stilovi grafikona ili Oblik → Stilovi oblika.
Također moguće je izvršiti promjenu postojeće vrste grafikona: Umetni → Grafikoni.
KORISNO:
 Paziti kod pregleda ispisa da grafikon ili tabela bude jedinstveno prikazan na jednoj stranici ili prema potrebi
razdvojeno.
 U legendi grafikona trebaju se nalaziti samo nazivi stupaca čiji podaci se prikazuju u grafikonu.
 Ukoliko grafikon ostane označen pri Pregledu prije ispisa vidjet će se samo grafikon bez ostalog sadržaja u listu.
14. ISPIS DOKUMENTA

Podrazumijeva određivanje postavki prije ispisa dokumenta na papir. Osobito je potrebno paziti da tablica bude
jedinstveno prikazana na jednom listu papira, a ne da npr. sedam stupaca bude na jednoj stranici, a osmi stupac
na drugoj. Isto vrijedi i za grafikon.
o POSTAVA STRANICE
Najvažnije opcije postave stranice objašnjene su u cjelini Korisnička prilagodba radne površine.
Ovdje je korisno spomenuti opciju poravnanja tablice u sredinu papira bez obzira na broj redaka i stupaca: Izgled
stranice → Margine → Prilagođene margine Centriraj na stranici.
o PRETPREGLED ISPISA
Važan je zbog provjere položaja sadržaja tablice na papiru, uvijek se radi prije ispisa: Gumb Office → Ispiši →
Pregled prije ispisa. Ukoliko izgled odgovara željenom ili je potrebno izvršiti prepravke potrebno je pritisnuti gumb
Zatvori pregled prije ispisa.
Pri povratku na radno područje pojavljuje se crtkana linija koja označava rub papira. Paziti da tablice i grafikoni
budu homogeni (na jednoj stranici papira).
Rub stranice u Excelu moguće je vidjeti korištenjem opcije: Prikaz → Prikazi radne knjige.
Za provjeru izgleda tablice i grafikona na papiru, pri pretpregledu ispisa potrebno je paziti da grafikon nije
označen.
Pretpregled ispisa moguće je napraviti samo ako je na računalu instaliran pisač i naravno ako postoji sadržaj u
Knjizi (Book) tj. Listu (Sheet).
o OPCIJE ISPISA
Najvažnije opcije iste su kao u Word-u. Gumb Office → Ispiši → Ispiši.
Dodatne korisne mogućnosti pri ispisu jesu odabir određenog
područja za ispis unutar tablice (Odabrano) i po želji ispis cijele
radne knjige (Book) ili samo trenutnog, aktivnog lista (Sheet). Dodatne mogućnosti ispisa u Excel-u nalaze
se u donjem lijevom dijelu okvira Ispis
(Print).
str. 23
EXCEL – DODATNE FUNKCIJE
1. UVOD
Program za tablične kalkulacije Excel sadrži više od dvjesto funkcija raspoređenih u nekoliko cjelina: logička, financijska,
matematičko-trigonometrijska, tehnička i druge. U ovoj vježbi objasnit će se sljedeće funkcije: COUNTA, COUNTIF,
SUMIF, IF, IF (ugniježđeni), ROUND i funkcije baze podataka (DSUM, DMIN, DMAX, DCOUNTA, DAVERAGE). Također
objasnit će se pojam apsolutne i relativne adrese te kako automatizirati označavanje određenih vrijednosti (tzv. uvjetno
oblikovanje).
Navedene funkcije po mišljenju autora u mnogome mogu olakšati i ubrzati rješavanje praktičnih problema s kojima se
susreću zaposlenici u raznim područjima djelatnosti (zdravstvo, računovodstvo, tajništvo, razni administrativni poslovi,
prodavači i sl.). Za lakše savladavanje ove tematske jedinice preporuča se korisniku prethodno usvojiti osnovna znanja
rada s programom Excel, kao i rad s formulama i osnovnim funkcijama: SUM, MIN, MAX, AVERAGE, COUNT te
osnovnim aritmetičkim funkcijama (+, -, *, /).
2. UPUTE ZA RAD
U ovoj vježbi kratko je opisana navedena funkcija s tekstualnim i slikovnim objašnjenjem.
3. OBJAŠNJENJE KORIŠTENIH POJMOVA U TEKSTU

Niz brojeva predstavlja raspon ćelija od npr. B6 do B20 (B6:B20) i govorimo o neprekinutom nizu. Prekinut niz čine
samo određene ćelije - (npr. A4;D7;H100).
4. APSOLUTNE I RELATIVNE ADRESE

Prosječan korisnik programa Excel uglavnom pri radu s formulama koristi tzv. relativne adrese (npr. A10, D522, CL1000).
Kako bi se u pojedinim situacijama pri rješavanju praktičnih problema u potpunosti iskoristile mogućnosti Excel-a
potrebno je koristiti tzv. apsolutne adrese ćelija.
Primijeniti u određenim trenucima pojedinu vrstu adrese važno je osobito pri korištenju opcije automatske ispune
ćelija s ćelijom u kojoj je upisana funkcija. Ukoliko se radi o relativnoj adresi ćelije tada je ta ispuna moguća tzv.
povlačenjem miša i rezultat će biti ispravan za svaki redak ili stupac, no ukoliko se radi o apsolutnoj adresi tada će u
funkciju biti uključena adresa ćelije s navedenom apsolutnom adresom bez obzira na trenutni položaj miša odnosno
oznaku ćelije. Uvjetno rečeno možemo napraviti sljedeću podjelu apsolutnih adresa:
 apsolutna adresa ćelije $A$6,
 apsolutna adresa ćelije po retku A$6,
 apsolutna adresa ćelije po stupcu $A6.
Oznaka za apsolutnu adresu (znak $) upisuje se putem tipkovnice (tipka Shift+4) i uvijek mora biti ispred oznake (slova,
brojke) željenog stupca ili retka.
Pravilno (početno) upisana formula u ćeliju C4

omogućuje samoispunu po horizontali i po vertikali
zahvaljujući navedenoj apsolutnoj adresi za drugi
redak (C$2) te apsolutnoj adresi za stupac B ($B).
5. UVJETNO OBLIKOVANJE
Kod uvjetnog oblikovanja kao što i sama riječ kaže ćelija će poprimiti željeni izgled (boja slova, pozadine i sl.) ukoliko
njena vrijednost (sadržaj) ispunjava određeni uvjet, npr. sadrži brojeve veće (>) od 15,3 ili sadrži određenu riječ.
Ova mogućnost pogodna je pri označavanju željenih vrijednosti koje mogu biti važne za daljnji rad (pri tome se ne gubi
vrijeme na dodatno traženje tih vrijednosti dobivenih npr. nekim izračunom).
U primjeru, postavljeno je uvjetno oblikovanje pri kojem će ćelije koje sadrže vrijednosti između 300 i 500 (uključujući
granične vrijednosti) poprimiti izgled podloge u zelenu boju.
str. 24
Postupak je sljedeći:
1. označite ćelije na koje želite primijeniti uvjetno oblikovanje,
2. iz izbornika Polazno odaberite naredbu Uvjetno oblikovanje,
3. odaberite Istakni pravila ćelije te postavite željeno pravilo,
4. ukoliko želite da ćelije koje ispunjavaju postavljeni uvjet poprime
određen izgled odaberite željeno oblikovanje (ispuna, obrub, tekst).
6. FUNKCIJA COUNTA
Omogućuje evidentiranje pojave (znaka) bilo kojeg oblika, za razliku od funkcije COUNT koja predstavlja brojač koji
evidentira samo pojavu brojeva u navedenom nizu.
Funkcija primijenjena u ćeliji B6 (izgled prikazan u B7) pogodna je u

slučaju kada korisnik neku evidenciju obavlja bilo kojim znakom
(stupac POTVRDA UPLATE, znak plusa), a ako se evidencija obavlja
brojem to može biti i funkcija COUNT.
7. FUNKCIJA COUNTIF
Brojač točno navedenih pojava u nekom nizu (brojeva, slova, znakova). Pri brojanju znakova u obliku riječi potrebno je
znak navesti u navodne znake (Excel ga na taj način „tumači“ kao riječ).
Posebno je korisna mogućnost traženja željene vrijednosti korištenjem tzv. operatora usporedbe:
Pri tome se operator zajedno s brojem stavlja u navodne znake.
Operatori usporedbe:
 veće (>) ili veće i jednako (>=),
 manje (<) ili manje i jednako (<=),
 različito (<>),
 jednako (=).
8. FUNKCIJA SUMIF
Ova funkcija zbrojit će određene vrijednosti u nizu brojeva. Vrijednosti mogu biti brojevi ili znakovi (u tom slučaju
funkcija će obaviti isto što i COUNTIF funkcija). Također funkcija omogućuje zbrajanje pripadajućih vrijednosti (primjer
u ćeliji D7).
str. 25
9. FUNKCIJA IF
Funkcija IF predstavlja tzv. uvjetnu funkciju kojom se ispituje neka tvrdnja odnosno stanje ili sadržaj u ćeliji. U
navedenim primjerima funkciju bismo mogli tumačiti („prevesti“) na sljedeći način:
 (funkcija u B7) ako je vrijednost u ćeliji B3 jednaka 10 ispiši DA, u protivnom ispiši NE i
 (funkcija u C7) ako je vrijednost u ćeliji C3 manja od vrijednosti u ćeliji C6 ispiši 10% u protivnom ispiši 15%.
10. FUNKCIJA IF (UGNJEŽĐENI)

Često se funkcija IF koristi za ugnježđivanje drugih funkcija pri čemu možemo dobiti složenije i vrlo korisne formule. Pri
tome takvu funkciju zovemo ugniježđena IF funkcija (unutar formule nalazi se funkcija IF unutar koje, da bi se ispitala
istinitost neke tvrdnje, nalazi se neka druga funkcija). U Excel-u moguće je ugnijezditi do 7 razina funkcija.
U primjeru prikazano je jednostavno ugnježđivanje.
11. FUNKCIJA ROUND

Često je u nekim konačnim izračunima potrebno zaokružiti vrijednosti, rezultat na točno određen broj decimala. U tu
svrhu koristi se ova funkcija.
Potrebno je prvo izvršiti željeni proračun, a tada s funkcijom odrediti

prikaz određenog broja decimala tj. izvršiti zaokruživanje vrijednosti.
12. FUNKCIJE BAZE PODATAKA

Funkcija baze podataka ima više, no kada se usvoji način na koji one rade lagano ih je primijeniti s obzirom da su
povezane s osnovnim funkcijama: SUM, AVERAGE, COUNT, MIN, MAX. Ispred se samo dodaje veliko slovo D.
Kod nekog niza brojeva (u ovom slučaju govori se o bazi podataka, a tu je uključeno i zaglavlje tablice) potrebno je
uvijek predvidjeti područje uvjeta ili kriterija (sivo obojano područje). To područje korisnik jednostavno sam kopira
uvijek iznad tablice (baze) točno prema položaju naziva stupaca. U području uvjeta odrede se željeni uvjeti na osnovu
kojih se dobiju rješenja (u primjeru želimo vidjeti dugovanja veća od 100 za Ime1).
str. 26
Ćelije sa žutom podlogom su dobiveni rezultati. Pri tome koristili smo funkciju
DCOUNT, dok je zeleno obojana ćelija rezultat funkcije DMIN.
str. 27
POWER POINT – RAD S PREZENTACIJAMA
1. OSNOVNO O PREZENTACIJAMA
Završetkom formalnog obrazovanja, studiranja, proces poučavanja ne prestaje. Da bi pojedinac bio uspješan u
poslu kojeg obavlja jedan od preduvjeta je osobno usavršavanje i edukacija.
Razni oblici edukacije i usavršavanja odvijaju se putem stručnih seminara, predavanja i skupova. Ponekad takvi
skupovi neplanski dovedu osobe u situaciju da prenose znanje i osobna radna iskustva drugima.
Proces poučavanja moguće je provoditi na razne načine, pomoću raznih nastavnih pomagala. Danas gotovo
uobičajen način je putem računala, projektora, projekcijskog platna te odgovarajuće programske podrške.
Programska podrška je raznolika, a danas često korišten program dolazi iz skupine Office pod nazivom PowerPoint.
Datoteke (prezentacije I projekcije) stvorene programom PowerPoint imaju nastavak (oblik): .pptx. i .ppsx
PowerPoint-ova prezentacija PowerPoint-ova projekcija

Nastavak je .pptx Nastavak je .ppsx
Poželjno je da predavač osim informatičkog i osobnog stručnog znanja posjeduje i metodičko znanje. Ono
podrazumijeva primjenu raznih načina i metoda prenošenja znanja drugima. Pri tome važnu ulogu ima i
organizacija same prezentacije. Preporuča se podijeliti je na tri dijela:
 Uvodni - otprilike 10 % ukupne prezentacije,
 Glavni - otprilike 80 % ukupne prezentacije,
 Završni - otprilike 10 % ukupne prezentacije.
Za vrijeme same prezentacije ponekad poželjno je dodatno komentirati sadržaje prezentacije jer se oni u
prezentaciji navode u obliku natuknica i sažeti su na najvažnije činjenice, a također potrebno je predvidjeti i
eventualna pitanja slušatelja.
2. POKRETANJE PROGRAMA
Program se pokreće putem Start izbornika, podizbornika All apps, mape Microsoft Office ili klikom na sličicu koja
predstavlja dokument stvoren programom PowerPoint.
Pri pokretanju programa PowerPoint otvara i novu praznu prezentaciju s jednim slajdom.

o POGLED NA PREZENTACIJU
Podrazumijeva odabir željenog pogleda na prezentaciju, postavljanja ravnala,
rešetke, postavljanje područja za komentare, željeno zumiranje i sl.
U tu svrhu koristi se uglavnom izbornik Pogled (View).
S lijeve strane radne površine odabire se prikaz slajdova:
 strukturni (Outline) ili
 slajd (Slides). Vrste prikaza slajdova nalaze
se s lijeve strane radne površine.
o BILJEŠKE U PREZENTACIJI
U donjem dijelu radne površine nalazi se područje za unos bilješki (Notes). Predavač ima mogućnost slušateljima
podijeliti pisane bilješke prezentacije koje ujedno i predavaču mogu poslužiti kao podsjetnik prilikom dodatnog
objašnjavanja sadržaja prezentacije.
4. RAD S DOKUMENTOM
o OTVARANJE POSTOJEĆEG DOKUMENTA (DATOTEKE)
Otvaranje PowerPoint-ovog dokumenta vrši se putem izbornika: Gumb Office → Otvori (Open). Otvorit će se
dijaloški okvir u kojem se odabire lokacija na kojoj se nalazi željena datoteka te se „dvoklikom“ otvori datoteka.
o STVARANJE NOVOG DOKUMENTA (DATOTEKE)

Stvaranje PowerPoint-ovog dokumenta vrši se putem izbornika: Gumb Office → Novo (New) → Prazna prezentacija
(Blank presentation). Otvorit će se nova prazna prezentacija s jednim slajdom.
o SPREMANJE NOVOG DOKUMENTA (Spremi kao, eng. Save As)

Koristi se izbornik: Gumb Office → Spremi kao (Save As) → Prezentacija programa Power Point.
str. 28
U polju Naziv datoteke (File name) upiše se željeni naziv dokumenta i odabere se lokacija računala na koju se
sprema dokument.
Naredbenim gumbom U redu (OK) potvrđuje se čitava radnja dok se gumbom Odustani (Cancel) radnja otkazuje
bez ikakvih promjena.
o SPREMANJE PROMJENA NA DOKUMENTU (Spremi, eng. Save)

sadržajem. Po završetku potrebno je spremiti te promjene putem: Gumb Office → Spremi (Save).
o SPREMANJE DOKUMENTA U OSTALIM OBLICIMA

Na dnu dijaloškog okvira Spremi kao (Save As) ispod tekstualnog polja Naziv datoteke (File name) nalazi se
tekstualno polje Spremi u obliku (Save as type). U ovom polju određujete (birate) željeni oblik datoteke. Pri radu s
PowerPoint-om korisni su oblici: Struktura/RTF (Outline/RTF) i PowerPoint projekcija (PowerPoint Show).
Spremanje u obliku Struktura/RTF pogodno je kada iz neke prezentacije želite „izvući“ samo tekst koji je tada
pogodan za daljnji rad i uređivanje u Word-u. Pri tome slike, tablice i sl. potrebno je ručno kopirati, one neće biti
„izvučene“.
Spremanje u obliku PowerPoint-ove projekcije radi se kada je prezentacija koju radite završena te je spremna za
projekciju pred auditorijem. U tom obliku prezentaciju ne možete naknadno dodatno uređivati, a za njezin pregled
dovoljan je tzv. Power Point preglednik, besplatan program.
5. STVARANJE SADRŽAJA U PREZENTACIJI

Pri izradi prezentacije najveći posao predstavlja prikupljanje sadržaja. Potrebno je iznositi provjerene činjenice i
osobno stručno iskustvo. Pogodno je sadržaj pripremiti u nekom drugom programu (npr. tekst u Word-u, tablične
proračune i grafove u Excel-u i sl.) i tada kopiranjem umetnuti u željeni slajd.
o DODAVANJE NOVOG SLAJDA

Za dodavanje novog slajda koristi se: Polazno (Home) → Slajdovi (Slides) → Novi slajd (New Slide). Trenutni
redoslijed slajdova može se u bilo kojem trenutku promijeniti jednostavnim povlačenjem (tehnika označi i odvuci)
željenog slajda u području prikaza slajdova i to iznad ili ispod nekog drugog slajda (s lijeve strane).
o ODABIR IZGLEDA (STRUKTURE) SLAJDA

Pri umetanju novog slajda potrebno je unaprijed planirati sadržaj slajda. U slajd je moguće umetnuti slike, crteže,
zvuk, grafikone, tablice, multimedijski sadržaj. Pri umetanju novog slajda prikazuju se različiti oblici slajda
(strukture)
koji s prikazanim pripadajućim okvirima, pomažu autoru prezentacije u planiranju rasporeda smještaja različitih
objekata u slajd te pomažu prilikom postavljanja animacija pojedinih objekata na slajdu.
Dio ponuđenih oblika slajdova s

pripadajućim sadržajima (objektima).
6. UREĐIVANJE PREZENTACIJE
Prezentaciju je moguće dodatno urediti (pozadina slajdova, tekst, boje, uvlake, naslovi).
o DIZAJN SLAJDA
Alati za uređivanje sadržaja slajdova slični su onima u Word-u, odnosno iz izbornika Dizajn (Design) moguće je
urediti pozadinu slajdova. Preporuča se da izgled pozadine bude isti za sve slajdove u prezentaciji. Moguće je
primijeniti gotove predloške te ih naknadno dodatno uređivati.
str. 29
o AUTOMATSKA IZMJENA SLAJDOVA

Prijelaz između slajdova može se izvoditi ručno („klikom mišem“) ili automatski (nakon isteka određenog
vremena). Svakom slajdu može se u zavisnosti od količine sadržaja dodijeliti vremensko trajanje prikaza na zaslonu
(radnoj površini, projekcijskom platnu). Ova opcija postavlja se putem izbornika: Animacije (Animations).
o ZVUČNI EFEKTI
Dodavati se mogu i zvučni efekti pri prijelazu slajdova. Za to je potrebna odgovarajuća strojna oprema (zvučnici,
zvučna kartica), a opcija se podešava putem izbornika Animacije (Animations) → Prijelaz na ovaj slajd (Transition
to this slide) u dijelu Zvuk prijelaza (Transition sound).
7. DODAVANJE ANIMACIJA
Dodavanjem animacija prezentacija postaje zanimljivija i time je veća mogućnost uspješnijeg prijenosa znanja
slušateljima no potrebno je paziti da se ne postavi previše animacija na jedan objekata.
o ANIMACIJE SADRŽAJA SLAJDOVA

Odabere se željeni sadržaj (tekst, tablica, slika) određenog slajda (dovoljno je samo „kliknuti“ u područje teksta,
slike, tablice) i: Animacija → Animacija → Prilagođena animacija
(Custom animation) i odabere se putem naredbe Dodaj efekt (Add
Effect), s desne strane radne površine, željena animacija.
Padajuća strelica gumba

„Dodaj efekt“ nudi
četiri skupine efekata
o ANIMACIJE PRI PRIJELAZU SLAJDOVA

Moguće je postaviti animacije pri prijelazu slajdova. Animacije → Prijelaz na ovaj slajd te u lijevom dijelu odabrati
željenu animaciju prijelaza. Savjetuje se odabranu animaciju primijeniti na sve slajdove u prezentaciji.
8. POKRETANJE PREZENTACIJE I UPRAVLJANJE PREZENTACIJOM

Pokretanje prezentacije moguće je najbrže putem funkcijske tipke F5 na tipkovnici ili Dijaprojekcija (Slide Show) →
Pokreni dijaprojekciju → Od početka.
Prijelaz između slajdova prezentacije obavlja se tipkom Enter ili lijevim klikom miša ukoliko nije uključena opcija
automatske izmjene slajdova.
Desnim klikom na projekciju za vrijeme njezinog trajanja dobit ćete izbornik putem kojeg se možete vratiti na
prethodni slajd ili možete koristiti „olovku“ za dodatno isticanje željenog sadržaja na slajdu (vidljivo u donjem
desnom kutu dijaprojekcije).
Pokrenuta prezentacija u bilo kojem trenutku može se zaustaviti tipkom Esc na tipkovnici.
9. ISPIS SADRŽAJA PREZENTACIJE

o POSTAVA STRANICE I PREGLED PRIJE ISPISA
Putem pregleda prije ispisa moguće je odrediti što i kako se želi ispisati: prezentacija u obliku brošure, struktura
slajda, bilješke. Pretpregled se pokreće standardno kao i u Word-u i Excel-u. Navedena mogućnost nalazi se u
prikazanoj vrpci s alatima pretpregleda.
Opcije se postavljaju: Gumb Office → Ispiši → pregled prije ispisa (Print Preview) putem alata na vrpci na vrhu
radne površine. Ovdje se postavlja i željena orijentacija papira.
str. 30
INTERNET - OPĆENITO
INTERNET – OPĆENITO
1. OPĆENITO O INTERNETU
Internet predstavlja globalnu (svjetsku) mrežu međusobno povezanih računala koja omogućuje razmjenu podataka
putem različitih servisa.
o MODEL KLIJENT - POSLUŽITELJ

Razmjena podataka odvija se po modelu klijent – poslužitelj. Klijent predstavlja računalo na kojem radi korisnik, a
poslužitelj predstavlja središnje računalo stalno spojeno na internet i povezano s ostalim poslužiteljima u čitavom
svijetu.
student-klijent poslužitelj
student-klijent telekomunikacijska infrastruktura
o KORISNIČKI RAČUN
Za pristup internetu korisnik mora imati korisnički račun kojeg zatraži od davatelja internet usluga. Korisnički račun
sadrži korisničko ime (user name) i lozinku (password) putem kojih računalni sustav davatelja internet usluga
prepoznaje korisnika i omogućuje mu spajanje na internet (po određenoj tarifi/cijeni).
2. KORISNIČKI PRISTUP
Korisnici računala, općenito internetu mogu pristupiti na dva načina: putem pristupne točke i putem stalne veze.
Oba pristupa koriste u osnovi za prijenos podataka postojeću telekomunikacijsku infrastrukturu. Danas se za prijenos
podataka putem interneta koriste i bežični načini prijenosa.
o PRISTUPNA TOČKA
Na pojedinim lokacijama ili ustanovama postoji bežični pristup internetu koji je dostupan korisnicima uz određene
uvjete. Korisnik računala prvo se spaja na internet i tek tada može koristiti željeni servis tj. odgovarajući program.
o PRISTUP STALNOM VEZOM

Pristup putem stalne veze osigurava se središnjim, poslužiteljskim računalom koje je stalno povezano na internet, a
korisnička računala povezana su na središnje računalo putem lokalne računalne mreže ( LAN). Ovakav način pristupa
skuplji je, može osigurati mnogo veće brzine prijenosa pri preuzimanju podataka s interneta i zahtjeva dodatnu
telekomunikacijsku opremu. Danas i tzv. kućni korisnici imaju mogućnost pristupa internetu na ovaj način putem ADSL
usluge.
Računalo korisnika stalno je spojeno na internet i moguće je odmah koristiti željeni servis tj. pokrenuti odgovarajući
program.
3. SERVISI
Postoji mnogo servisa - usluga dostupnih korisnicima putem interneta i neprestano se pojavljuju novi. Za korištenje
nekih servisa potreban je poseban program, a ponekad i dodatna strojna oprema.
Neki servisi dostupni putem interneta jesu:
– WWW (eng. World Wide Web) - pretraživanje sadržaja tzv. web stranica,
– Elektronička pošta (E-pošta, eng. E-mail) - razmjena poruka,
– Forum - sudjelovanje u stručnim raspravama (diskusijama),
– Mrežne novine (Usenet News) – omogućuje čitanje i slanje informacija iz određenog područja,
– Mrežno brbljanje (eng. Chat) - „razgovaranje“ (slikovno) putem tipkovnice i monitora,
– Razgovaranje putem interneta (VoIP) - „telefoniranje“,
– Spajanje na udaljeno računalo (Telnet) - rad na daljinu,
– Razmjena veće količine podataka između računala (File Transfer Protocol).
Najčešće korištene usluge WWW, E-pošta i Forum u nastavku će biti detaljnije obrađene.
4. WWW
Servis WorldWideWeb (kraće Web) omogućuje korisnicima pregledavanje i objavljivanje informacija različitog sadržaja.
Informacije se nalaze na tzv. web stranicama i mogu biti u obliku teksta, slike i zvuka. Servis se temelji na HTML jeziku
koji omogućuje povezivanje različitih web stranica putem veza ili „linkova“ (Hyperlink). Program ili preglednik instaliran
na računalu omogućuje prikaz web stranica.
Veze (linkovi) na web stranice prepoznaju se po simbolu miša koji na tim mjestima mijenja izgled u malu ruku.
str. 31
o PROGRAM ZA PRISTUP SERVISU

Za pristup ovom servisu potreban je program tzv. preglednik. Uglavnom koriste se programi Internet Explorer ili Mozilla
Firefox. Programi se standardno pokreću iz Start izbornika ili odabirom odgovarajuće sličice:
Internet Explorer: Mozilla Firefox:
Prozor programa preglednika (Internet Explorer) sastoji se od elemenata sličnih elementima prozora u Word-u ili Excel-
u:
– Traka naziva prozora,
– Traka izbornika,
– Traka alata,
– Adresna traka - područje u koje se upisuje
adresa web stranice te potom aktivira
gumb Go ili tipka Enter,
– Radna površina odnosno površina za
prikaz sadržaja web stranice. Prikaz dijela prozora web preglednika s elementima
trake izbornika, trake alata i adresne trake.
Najčešći alati koji se koriste pri radu s preglednicima jesu:
– Back – služi za povratak na prethodnu adresu web stranice,
– Forward – odabir zadnje upisane adrese web stranice,
– Stop – zaustavlja trenutno učitavanje sadržaja web stranice,
– Refresh – ponovno učitavanje sadržaja web stranice,
– Home – učitavanje (sadržaja) postavljene početne web stranice u pregledniku,
– Favorites – mapa u koju se po želji spremaju adrese web stranica,
– History – mapa s popisom adresa posjećenih web stranica.
o OBLIK WWW ADRESE

Najvažnije područje programa je Adresna traka (Address) u koju se upisuje web adresa željene stranice.
Oblik web adrese je npr. www.zlog.hr, pri čemu je:
– www - naziv servisa, uvijek je potrebno upisati,
– zlog.hr - domena, naziv stranice (uglavnom to je puni ili skraćeni naziv ustanove čijoj stranici se pristupa),
– hr - označava područje domene (skraćenica od naziva države). Postoje i opće domene npr. org, net, com i domene
vezane za SAD (edu, gov) čije značenje (skraćenica na engleskom) označava djelatnost ustanove čijoj stranici se
pristupa.
Web adrese ne sadrže hrvatske znakove i znak razmaka, a potrebno je paziti i na pravilnu sintaksu tj. položaj točki u
adresi.
5. TRAŽILICE
Internet je medij koji se uglavnom koristi za edukaciju. Ponekad korisnike zanima određeni sadržaj, a pri tome ne znaju
gdje ga naći tj. ne znaju web adresu. U tu svrhu mogu se koristiti tzv. tražilice.
Neke od njih jesu:
– Google (www.google.hr),
– Yahoo (www.yahoo.com),
– AltaVista (www.altavista.com).
U adresno područje preglednika upisuje se npr. www.google.hr. Otvara se stranica koja omogućuje pretraživanje
interneta po ključnoj riječi – riječi koja se upisuje u tekstualno područje tražilice. Ukoliko se radi o pojmu koji sadrži više
riječi koriste se navodnici. Rezultat pretraživanja pojavljuje se u obliku veza (linkova) na web stranice koje sadrže
ključnu riječ. Korisnik pregledavajući ponuđena rješenja (adrese web stranica) može doći do željenog sadržaja.
Za pretraživanje ključne riječi po jednoj web stranici u pregledniku koristi se izbornik Edit  Find te se upiše željena
riječ. Za brže pretraživanje pojma od dvije ili više riječi koriste se navodni znaci. Za pojam „medicinska informatika“
dobit će se manje rješenja nego za isti taj pojam bez navodnika.
6. PREUZIMANJE SADRŽAJA S INTERNETA (DOWNLOAD)

Na internetu postoji mnogo različitog sadržaja: tekstova, slika, filmova, muzike itd. Neke sadržaje korisnici mogu
preuzeti s interneta. Takvi sadržaji označeni su podvučenom linijom te je riječima opisano objašnjenje da se sadržaj
može preuzeti. Također ta mjesta na internetu predstavljaju veze (linkove, hiperveze) na datoteke za preuzimanje. Pri
preuzimanju („klik“ mišem na link ili desni „klik“ na link pa odabrati Save Target As) otvara se dijaloški okvir ili prozor s
str. 32
opcijama za preuzimanje datoteke. Potrebno je na računalu kojim se vrši preuzimanje odrediti lokaciju spremanja i
proizvoljno imenovati datoteku. Trajanje preuzimanja ovisi o brzini veze na internet i veličini datoteke koja se preuzima.
Po završetku preuzimanja korisnik putem postojećeg okvira za preuzimanje dobiva obavijest kada je datoteka preuzeta
(Download complete). Brzina preuzimanja kao i brzina pristupa internetu iskazuju se jedinicom bit/s (bit po sekundi),
uglavnom pri današnjim brzinama pristupa internetu koristi se izraz Mbit/s (mega bit po sekundi).
7. ELEKTRONIČKA POŠTA
Ovu uslugu moguće je koristiti na dva načina: putem programa namijenjenog za e-poštu npr. Outlook Express ili putem
Webmail servisa. Ovaj drugi način popularniji je i ujedno jednostavniji za korištenje.
Korisnik mora imati osobnu adresu e-pošte koju zatraži od davatelja internet usluga ili može otvoriti besplatnu. U oba
slučaja dobije se korisnički račun (ime i lozinka) pomoću kojeg se pristupa elektroničkom sandučiću s e-poštom.
o OBLIK ADRESE E-POŠTE

Elektronička pošta (e-mail) ima oblik mario@zlog.hr, pri čemu je znak @ - pri (at), oznaka za e-poštu. Ispred znaka @
(na tipkovnici desna tipka Alt Gr + V) nalazi se korisničko ime, a iza znaka nalazi se domena ili naziv računala na kojem
je pohranjena sva pošta korisnika (naziv ovisi o odabranom davatelju internet usluge).
Slijedi općenito, ukratko objašnjenje osnovnih pojmova koji se koriste pri radu s e-poštom neovisno o programu koji se
koristi.
Prvo je potrebno PRIJAVITI SE korisničkim imenom i lozinkom koja se dobije od davatelja internet usluga.
Otvara se korisnikov e-poštanski sandučić s prikazom MAPA (pretinaca) određene namjene i naziva (popis mapa nalazi
se uglavnom pri vrhu ili s desne strane prozora):
– DOLAZNO (INBOX) – mapa koja sadrži sve dolazne poruke. Primljene, a nepročitane poruke posebno su označene
(podebljan naziv poruke - bold),
– POSLANO (SENT) – mapa koja sadrži poslane poruke,
– SMEĆE (TRASH) – sve izbrisane poruke nalaze se u ovoj mapi,
– ADRESAR – mapa koja sadrži po želji spremljene adrese e-pošte.
OPCIJE ZA RAD S E-POŠTOM (POLJA ZA UNOS TEKSTA I NAREDBENI GUMBI):

– ŠALJE, OD (SENDER, FROM) – polje u kojem je navedena e-pošta pošiljatelja,
– DATUM (DATE) – datum primitka/slanja poruke,
– NASLOV (SUBJECT) – polje za upis naziva poruke (prema sadržaju poruke),
– NOVA PORUKA (CREATE NEW) – gumb za pokretanje okvira za stvaranje nove poruke,
– POŠALJI (SEND) – gumb za slanje e-pošte. Aktivira se kad su ispunjena sva polja potrebna za uspješno slanje
poruke,
– PRIMA (TO) - u ovo polje upisuje se adresa e-pošte primatelja,
– KOPIJA (CC) – poruka se može poslati na više adresa istovremeno. U ovo polje navode se adrese primatelja i
odvajaju međusobno znakom zareza. U polju PRIMA (TO) mora biti upisana e-pošta barem jednog primatelja,
adrese e-pošte primatelja svi primatelji vide,
– SKRIVENA KOPIJA (BCC) – isto kao i kod prethodne stavke s time da adrese e-pošte primatelja svi primatelji ne
vide,
– ODGOVORI (REPLY) – naredba koja se koristi ukoliko se pošiljatelju želi odmah odgovoriti na primljenu poruku,
– PROSLIJEDI (FORWARD) – naredba koja omogućuje prosljeđivanje primljene poruke trećoj osobi,
– PRIVITAK (ATTACHMENT) – svakoj poruci koja se šalje/prima može biti pridodana datoteka (dokument) s računala
(Word-ov, Excel-ov i sl.).
8. PRIVITAK (ATTACHMENT) ELEKTRONIČKE POŠTE

Gotovo svakodnevno postoji potreba komunicirati gotovim, već izrađenim dokumentima putem e-pošte. Da biste e-
pošti pridodali željeni dokument (tekstualni, tablični, slikovni, zvučni itd.) s vašeg računala potrebno je:
– započeti sa stvaranjem Nove poruke („kliknuti“ na gumb),
– u prozoru za stvaranje nove poruke „kliknuti“ na link (gumb) Privitak (ili Browse),
– tada će se otvoriti dijaloški okvir sličan izgledu okvira pri otvaranju datoteke (dokumenta),
– iz tog okvira s korisničkog (radnog) računala odaberite lokaciju računala na kojoj se nalazi željena datoteka,
– odaberite željenu datoteku,
– „kliknite“ na gumb Otvori (Open). Okvir će se zatvoriti te na kraju
– „kliknite“ na gumb Dodaj (Add).
Vaš dokument sada je u privitku e-pošte.
Prilikom slanja e-pošte postoje ograničenja koja se odnose na veličinu datoteke (dokumenta) u privitku. Ograničenja
ovise o pružatelju internet usluga te se općenito savjetuje da veličina privitka bude do 10 MB (Mega bajta).
str. 33
Veličinu dokumenta možete provjeriti tako da putem desnog „klika“ na željenu datoteku (mora biti zatvorena i nije u
privitku) iz brzog izbornika odaberete Svojstva (Properties) te iz otvorenog okvira na kartici Općenito (General) u dijelu
Veličina (Size) vidite veličinu datoteke.
Prilikom slanja mapa ili više dokumenata u privitku pogodno je koristiti program za komprimiranje datoteka i mapa
(npr. WinRAR).
9. FORUM
Ovoj usluzi pristupa se putem određene web stranice. Neke ustanove pružaju uslugu foruma npr. na fakultetu (web
stranica), gdje je moguće uključiti se u forum (raspravu, diskusiju) na željenu temu. Sudjelovati u forumu moguće je na
dva načina:
– korisnik sam pokreće temu za diskusiju, ukoliko je to dozvoljeno od osobe koja održava uslugu (administrator) ili
– uključuje se u postojeću diskusiju (temu).
Uglavnom pregledavanje diskusija po temama moguće je bez korisničkog računa dok je za aktivno sudjelovanje u
forumu (diskusiji) potrebno registrirati se iz razloga preuzimanja korisničkog imena i lozinke potrebnih za pristup
forumu.
Postupak preuzimanja korisničkog imena i lozinke te pravila ponašanja i korištenja navedeni su na forumu kojem se
pristupa.
str. 34
INTERNET – PRETRAŽIVANJE STRUČNIH BAZA PODATAKA
1. ŠTO JE PUBMED
PubMed predstavlja javno dostupnu bazu podataka koja sadrži više od 20 milijuna citata (navođenja stručnih članaka,
pozivanja na stručne članke) iz područja biomedicinske struke (medicine, sestrinstva, veterinarske struke i sl.).
PubMed održava i brine za neprestano ažuriranje nacionalni centar za biotehnologiju (National Center for
Biotechnology Information, NCBI), pri američkoj medicinskoj biblioteci (National Library of Medicine, NLM) podržanoj
od nacionalnog instituta za zdravlje (National Institutes of Health, NIH).
Podaci u bazi podataka ažuriraju se od strane izdavača časopisa koji prosljeđuju navode, citate iz časopisa nacionalnom
centru za biotehnologiju (NCBI), tj. PubMed-u te tako pružaju javnosti mogućnost pristupa cjelokupnom tekstu u
časopisu putem interneta.
2. OSNOVNE SMJERNICE ZA PRETRAŽIVANJE PODATAKA

• Što nam treba, što me zanima, postaviti pitanje.
• Znati mjesto gdje se može naći kvalitetna informacija iz područja struke (PubMed).
• Iz pitanja koje smo postavili izvući najvažnije, tzv. ključne riječi.
• Upisati u odgovarajuće područje za pretraživanje ključnu riječ ili pojam (više riječi). Baza podataka PubMed pri
tome će prikazati listu sličnih pojmova zbog uključene opcije provjere pravopisa. Po potrebi odabrati pojam.
• Po želju postaviti dodatne opcije pri pretraživanju (napredno pretraživanje-advanced search, ograničenja
pretraživanja -limits).
• Izvršiti pretraživanje baze podataka.
• Spremiti rezultate pretraživanja.
Početna stranica PubMed-a, www.pubmed.gov

Primjer 1:
Područje interesa: „osnovni kriteriji za dijagnozu autoimunog hepatitisa“.
Ključne riječi po kojima će se izvršiti pretraživanje: autoimuni hepatitis (autoimmune hepatitis), kriteriji (criteria).
Primjer 2:
Područje interesa: „kolesterol kao čimbenik kardiovaskularnog rizika“, tekst na hrvatskom jeziku.
Ključne riječi po kojima će se izvršiti pretraživanje jesu: kardiovaskularni rizik ( cardiovascular risk), kolesterol
(cholesterol).
Dodatne opcije pretraživanja: postaviti ograničenje (limits) na hrvatski jezik. Izvršit će se pretraživanje članaka
napisanih i na hrvatskom jeziku.
Primjer 3: „infekcije urinarnog trakta kod djece“.

Ključne riječi: infekcija (infection), urinarni (urinary), djeca (children).
Dodatne opcije pretraživanja: pronaći besplatan članak (free text).
3. OBJAŠNJENJE REZULTATA PRETRAŽIVANJA

Po izvršenom pretraživanju prikazat će se rezultati pretraživanja.
Naslov
Autori
Stranice
Svezak (knjiga) i izdavački broj

Skraćeni naziv Datum objave
časopisa
str. 35
4. DETALJI PRETRAŽIVANJA
Često pri pretraživanju kao rezultat dobije se mnogo veza (link-ova, rješenja). Za preciznije pretraživanje potrebno je
dodatno opisati predmet (sadržaj) pretraživanja:
• Umjesto općenitog upisati specifičan pojam, ključnu riječ (npr. umjesto hepatitis, upisati hepatitis C)
• Uz postojeći pojam upisati po mogućnosti dodatne pojmove, ključne riječi koje pobliže opisuju ono što tražimo
(npr. Hepatitis C infekcija djeca)
• Koristiti dodatne mogućnosti pretraživanja (Limits): npr. odabrati ženski rod (Female).
5. ŠTO SE PRIKAZUJE KAO REZULTAT PRETRAŽIVANJA

Pri pretraživanju baze podataka, PubMed ne sadrži niti će prikazati čitav članak iz časopisa već samo zaključak članka
časopisa (kratak pregled). Ukoliko je članak besplatan kod rezultata pretraživanja nalazit će se oznaka, veza Free text ili
Free Article.
Moguće je da neki časopisi nemaju zaključak.
Cijelom članku moguće je pristupiti putem web stranice (npr. izdavača) ukoliko je ona navedena kod rezultata
pretraživanja (veza s desne strane radne površine, iznad područja Related citations). Pristup časopisu putem web
stranice koju ne osigurava PubMed možda će zahtijevati registraciju ili pretplatu od strane korisnika.
6. SPREMANJE REZULTATA PRETRAŽIVANJA

Rezultate pretraživanja moguće je spremiti na nekoliko načina.
S lijeve strane svake veze (linka) koju dobijemo kao rezultat pretraživanja nalazi se potvrdno polje. “Klikom” u potvrdno
polje pored odgovarajuće veze (pojavit će se “kvačica”) označava se odgovarajući rezultat pretraživanja koji će se
spremiti.
Iz izbornika Pošalji Send to (mala padajuća strelica pored) koji se nalazi u gornjem desnom kutu radne površine
odabere se željena opcija spremanja:
Najčešće opcije jesu: spremanje u datoteku (File) i spremanje u međuspremnik (Clipboard).

• Spremanjem u datoteku stvara se nova datoteka na lokalnom računalu (na računalu na kojem se radi) s
podacima o rezultatima pretraživanja.
• Spremanje u međuspremnik omogućuje naknadno pristup podacima iz baze PubMed. Međuspremnik
podrazumijeva spremnik baze podataka PubMed, a ne spremnik lokalnog računala. Da bismo pristupili
međuspremniku u krajnjem desnom kutu radne površine odaberemo Međuspremnik (Clipboard), pri čemu
prethodno mora postojati sadržaj u međuspremniku.
7. PRETRAŽIVANJE PODATAKA PREMA AUTORU

U područje za unos ključne riječi potrebno je unijeti prezime autora i inicijale imena (početno slovo) bez znakova
interpunkcije (točke, zareza i sl.).
Primjer 1:
Pronaći članke autora:
• Adams Bill
• Rajko Ostojić
Primjer 2:
Pronaći citate članaka u svezi genske terapije za cističnu fibrozu pacijenata, autora Bonnie W. Ramsey-a.
Potrebno je kombinirati spoznaje o općenitom pretraživanju i pretraživanju po autoru.
Ključne riječi: cistično (cystic), fibroza (fibrosis), gensko (gene), terapija (therapy), ramsey bw.
Primjer 3:
Metabolički sindromi pacijenata s hipertenzijom autorice Tine Dušek.
Pretraživanje po punom nazivu autora (ime i prezime) moguće je za citate objavljene 2002. pa do današnjeg dana.
Primjer 4:
• Garcia Algar, Oscar
• Joshua Lederberg
str. 36
Postoji i opcija naprednog pretraživanja (advanced search) koja omogućuje pronalazak autora iz popisa svih autora pri
čemu je uključena opcija automatskog prepoznavanja riječi (autocomplete).
Ukoliko je samo poznato autorovo prezime (nepoznato je ime) tada za pretraživanje koristimo tzv. tag-ove 1 polja ili
tag-ove, posebne oznake koje se navode u uglatim zagradama.
Prikaz nekih tag-ova2 koji se koriste u PubMed bazi podataka:
OZNAKA (TAG) PRIMJER

Author [AU] autor Lederberg
Book [book] Knjiga Essentials of glycobiology
Journal Title [TA] Naslov časopisa Basic research in cardiology
Title [TI] Naslov Neuropediatric care
8. PRETRAŽIVANJE PODATAKA PREMA NAZIVU ČASOPISA

U područje za unos ključne riječi potrebno je unijeti naziv časopisa ili skraćeni naziv časopisa s pripadajućim tag-om.
Primjer 1:
• Acta Med Croatica [Journal]
• Neuropsihijatrija [Journal]
• Brain tumor pathology [Journal]
Pokušajte za navedene primjere pretražiti bazu podataka s navedenim tag-ovima i bez navedenih tag-ova. Usmeno
usporedite rezultate te na temelju rezultata donesite zaključak.
Primjer 2:
Zadatak je pronaći citate članaka u svezi virusa hepatitisa C u časopisu Acta Med Croatica.
Ključne riječi: hepatitis C, Acta Med Croatica.
9. PRETRAŽIVANJE PODATAKA PREMA CITATU

Za pretraživanje po citatu potrebno je znati dodatne informacije kao što su prezime autora, naziv časopisa, godinu
objave časopisa.
Koristi se tzv. pretraživać citata (Single Citation Matcher).
• Na početnoj stranici baze PubMed odabere se veza na Single Citation Matcher ili koristi se opcija naprednog
pretraživanja Advanced search.
• Pri opciji Single Citation Matcher u polja po želji unesu se poznati podaci (nije obvezno ispuniti sva polja).
• Izvrši se pretraživanje.
Primjeri:
• Naziv časopisa: The Journal of urology
o Autor: Bradley
o Citat: Prostate cancer
• Naziv časopisa: British medical journal
o Autor: Clark R
o Citat: Arrhythmia
10. PRETRAŽIVANJE PODATAKA PREMA DATUMU

Koriste se opcije naprednog pretraživanja (Advanced search).
U području Search Builder iz izbornika odabere se datum objave (Publication Date). U tekstualno područje unese se
željeni datum u odgovarajućem formatu. Moguće je pretraživanje:
• točno po određenom datumu (npr. točan datum objave časopisa) ili
• pretraživanje unutar zadanog vremenskog perioda (npr. objavljeni časopisi od 2000. do 2001. g.).
Pokrene se pretraživanje gumbom Index.
Od prikazanih rezultata odabere se željeni datum i upiše (kopira) u glavno područje za pretraživanje.
Pokrene se pretraživanje.
1
Tag-ovi su ključne riječi koje opisuju neku temu
2
Popis ostalih tag-ova koji se koriste u PubMed-u nalazi se na adresi: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/bookshelf/br.fcgi?
book=helppubmed&part=pubmedhelp#pubmedhelp.Search_Field_Descrip
str. 37
11. BOOLEAN (LOGIČKI) OPERATORI (I-AND, ILI-OR, NE-NOT)

Boolean ili logički operatori jednostavni su izrazi koji pomažu pri pretraživanju podataka unutar neke baze.
Ukoliko u polje za pretraživanje upišemo nekoliko pojmova sustav za pretraživanje između tih pojmova umeće
odgovarajuće Boolean operatore.
Moguće kombinacije jesu:
• Vitamin AND Mineral – rezultat pretraživanja sadrži oboje i vitamin i mineral.
• Vitamin OR Mineral – rezultat pretraživanja sadrži samo jedno od navedenog: ili vitamin ili mineral.
• Vitamin NOT Mineral – rezultat pretraživanja sadrži vitamin i ne sadrži mineral.
Izvršite pretraživanje koristeći logičke operatore s pojmovima RNA i DNA. Usporedite rezultate.
str. 38
ACCESS – IZRADA BAZE I RAD S BAZOM PODATAKA
1. OPĆENITO O BAZAMA PODATAKA

Postoje različite vrste baza podataka kao i programa za njihovu izradu. Često se koristi Access, program pomoću kojeg
je moguće izraditi tzv. relacijsku bazu podataka. Relacijske baze sastoje se od tabela koje su međusobno povezane na
određen način, odnosno između tabela uspostavljene su relacije (odnosi).
Općenito baze podataka predstavljaju spremnike koji omogućuju pohranjivanje velike količine podataka. Iz tih
spremnika moguće je korištenjem odgovarajućih alata dostupnih u bazi doći do određenog (željenog) podatka.
Važna osobina svake baze mogućnost je povezivanja s drugim bazama. Danas su vrlo popularne baze kojima se pristupa
putem interneta. Primjer za takvu bazu je „Studomat“.
Pri stvaranju baze podataka pomoću programa Access, baza predstavlja jednu datoteku unutar koje se stvaraju objekti.
Ukoliko koristite verzije 2003 ili 2007 koje nisu lokalizirane (prevedene na hrvatski jezik) kod objašnjenja specifičnih
pojmova ponegdje koristiti će se uz hrvatsko i englesko nazivlje.
U početku razrade ove vježbe navedena su neka pravila, značajke i pojmovi koje je nužno poznavati za kasniji pravilan
praktičan rad s bazama pomoću Access-a.
o OBJEKTI BAZE Sličica (ikona) baze izrađene

Najvažniji objekti jesu: programom Access s
 TABELE (TABLES), pripadajućim oblikom (nastavkom) .accdb.
 UPITI (QUERIES),
 OBRASCI (FORMS),
 IZVJEŠTAJI (REPORTS).
o ZNAČAJKE BAZE
 JEDAN UNOS PODATKA - određeni podatak unosi se samo jednom, a koristi se po potrebi na raznim mjestima
neograničeno.
 PRIMARNI KLJUČ - oznaka kojom se jednoznačno određuje podatak (predmet promatranja-entitet).
 POLJE - područje u koje se upisuje podatak koji predstavlja jedno svojstvo entiteta (atribut).
 ZAPIS (SLOG) - područje (redak u tabeli ili trenutni prikaz obrasca) u kojem se nalazi više svojstava jednog
entiteta (više atributa).
 VRSTA PODATKA - značajka kojom se određuje tip (vrsta) podatka u polju.
 SVOJSTVA POLJA - značajkama se određuju razna ograničenja pri unosu podatka u polje.
o PRAVILA IZRADE
Obično u izradi baze podataka sudjeluje više osoba u zavisnosti od složenosti, potreba i primjene baze, to su osobe iz
struke za čije potrebe se izrađuje baza te stručnjaci za rad s IT tehnologijom ili informatičari. Pri izradi potrebno je
pridržavati se određenih pravila kako bi se osigurao kasniji nesmetan rad baze, kaže se da je potrebno normalizirati
bazu. Po završetku izrade baze potrebno je obavezno osigurati testni rad. Važnija pravila jesu:
 Svaki entitet ima svoju tabelu s pripadajućim atributima koji se odnose samo na taj entitet.
 Svaka tabela mora imati polje primarnog ključa (Primary key) koje jednoznačno određuje svaki entitet. Mora
postojati integritet entiteta.
 Tabele se međusobno povezuju putem polja ključeva (primarnog i sekundarnog).
 Povezujuća polja moraju biti istog tipa podatka i imati iste vrijednosti.
2. POKRETANJE PROGRAMA I STVARANJE BAZE

Program za izradu baza pokreće se: Start → All apps → Microsoft Office → Access. Na radnoj površini programa
odabere se Prazna baza (Blank Database). Bazi se odredi naziv te lokacija spremanja. Osim stvaranja nove prazne baze
Access 2007 omogućuje stvaranje baze na temelju gotovih predložaka (Templates).
Pri svakom ponovnom otvaranju baze sigurnosni sustav Access-a putem trake poruka (ispod vrpce s alatima) upozorit
će vas da je iz sigurnosnih razloga onemogućen dio sadržaja baze.
o RADNA POVRŠINA PROGRAMA

Radna površina jednostavna je i drugačija od ostalih programa. Najvažniji dio kao i kod ostalih Office 2007 programa
predstavljaju izbornici s pripadajućim vrpcama (Polazno, Stvori, Vanjski podaci …). Putem njih stvaraju se novi objekti i
u bilo kojem trenutku moguće je otvoriti ili pristupiti željenom objektu u bazi. Polazni i osnovni objekti u bazi jesu
tabele. Stoga je prvo potrebno stvoriti tabelu ili više njih te se tek tada mogu stvarati ostali objekti. S lijeve strane
prozora dostupno je tzv. Navigacijsko okno (Navigation Pane), a u središnjem dijelu prikazuje se odgovarajući objekt. U
navigacijskom oknu nalazi se popis svih objekata u bazi ili sadržaj baze podataka.
str. 39
Izbornici s pripadajućim vrpcama.
Traka poruka
U desnom dijelu prozora prikazan je sadržaj

odabranog objekta. Odabrani objekt je Tabela
(Tables) PACIJENTI. Moguće je otvoriti više objekata
koji se mogu prikazati putem kartica (tabova).
Otvoreni su tablica i obrazac PACIJENTI.
Navigacijsko okno. U bazi vidljivo je pet tabela i tri

obrazaca.
3. TABELE (TABLES)
Relacijske baze podataka sastoje se od tabela međusobno povezanih na određen način. U početku izrade baze
potrebno je izraditi nekoliko tabela, unijeti u njih podatke te ih po potrebi međusobno povezati.
Pri stvaranju nove prazne baze otvara se objekt prazne tabele ili stvaramo novu tabelu: Stvori (Create) → Tablice
(Tables) → Tablica (Table).
o POGLED NA TABELE (OBJEKTE BAZE)
Općenito pri radu s objektima baze postoji nekoliko vrsta pogleda na objekte te su prema tome dostupni različiti alati.
Najvažniji jesu:
 KORISNIČKI (podatkovni) pogled - namijenjen korisnicima pri unosu podataka,
 DIZAJN pogled - namijenjen pri izradi i strukturiranju objekata baze.
Način pogleda mijenja se: Polazno (Home) → Prikazi (Views) → Prikaz (View), pri čemu prethodno mora biti otvoren
željeni objekt.
4. TIP PODATKA (POLJA) U TABELI (DATA TYPE)

Nakon proizvoljnog određivanja atributa (naziva polja Field Name) tabele u dizajn pogledu, potrebno je svakom polju
pridijeliti tip podatka. Time se unaprijed određuje vrsta podatka i onemogućuje pogreška pri unosu (npr. tekstualni tip
podatka neće biti moguće upisati u polje datumskog tipa podatka). Postoji nekoliko tipova podataka navedenih u
popisu padajuće strelice u koloni Tip podatka (Data Type) u Dizajn pogledu tabele.
 TEKSTUALNI (TEXT) – prihvaća tekst i brojeve (do 255 znakova).
 PROŠIRENI TEKSTUALNI (DOPIS) – prihvaća tekst i brojeve (više od 255 znakova).
 BROJČANI (NUMBER) – koristi se za brojeve s kojima se planira računati ili za decimalne brojeve.
 DATUMSKI/VREMENSKI (DATE/TIME) – za prikaz datuma ili vremena.
 TEKUĆI (CURRENCY) – za prikaz oznake valute (kn ili po želji).
 AUTOMATSKO NUMERIRANJE (SAMONUMERIRANJE) – omogućava automatsko numeriranje zapisa (u polje
takvog tipa podatka nije moguće proizvoljno upisivati brojeve).
 LOGIČKI (YES/NO) – omogućava unos samo dviju vrijednosti (npr. da ili ne).
 POVEZUJUĆI S DRUGIM DOKUMENTIMA (OLE OBJECT) – ukoliko se iz baze podataka želi stvoriti veza na drugi
dokument (tekstualni ili slikovni) koristi se ovaj tip podatka.
 VEZA NA DOKUMENT (HYPERLINK) – omogućava umetanje veze (Hyperlink-a, web stranice) prema željenom
dokumentu.
 PRIVITAK (ATTACHMENT) – polje koje omogućuje vezu do željenog privitka (datoteke, dokumenta).
 ČAROBNJAK ZA POVEZIVANJE (LOOKUP WIZARD...) – omogućuje povezivanje s poljima iz drugih tabela.
Iz postojećeg popisa za svako polje mora se odabrati željeni tip podatka (nije moguće unositi tipove kojih nema na
popisu).
KORISNO:
 Ne odabirite tip podatka ukoliko prethodno niste upisali naziv polja,
str. 40
 uvijek prvo odredite vrstu podatka i svojstva polja (iduća cjelina) pa tek tada unosite podatke u tabelu,
 primjena odgovarajućih tipova podataka u bazi smanjuje mogućnost pogreške pri unosu podataka i omogućuje
povećanje sigurnosti baze te brži pristup (dohvaćanje podataka) pri radu s podacima.
5. SVOJSTVA POLJA (FIELD PROPERTIES)

Svaki tip podatka u dijelu Značajke polja (Field Properties), koji se nalazi u donjem lijevom dijelu radne površine
korisničkog pogleda, dozvoljava postavljanje određenih značajki polja. Neke značajke iste su za različit tip podatka.
TIP POLJA ZNAČAJKA OPIS

Određuje najveći broj znakova pri unosu podatka.
Veličina polja (Field Size)
Manje od navedenog broja može se upisati
Zadana vrijednost (Default Value) Vrijednost prikazana do trenutka unosa nove
U polje se obavezno upisuje podatak, polje mora se
TEKSTUALNI Potrebno (Required)
ispuniti
(TEXT)
Pravilo potvrde valjanosti Pravilom se npr. može odrediti točan broj znamenki
(Validation Rule) koje treba unijeti u polje (pogodno kod JMBG)
Ova značajka povezana je s prethodnom.
Tekst provjere valjanosti
Putem nje određuje se poruka korisniku u slučaju
(Validation Text)
unosa podatka koji nije u skladu s pravilom unosa
Veličina polja (Field Size) Određuje npr. cijeli ili decimalni broj
BROJČANI Određuje oblik broja (npr. oznaku valute, oznaku
Oblik broja (Format)
(NUMBER) tisućice, postotka)
Decimalna mjesta Određuje prikaz decimalnih mjesta desno
(Decimal Places) od oznake zareza
DATUMSKI/
VREMENSKI Oblik datuma (Format) Određuje oblik prikaza datuma
(DATE/TIME)
Po završetku određivanja značajki obavezno se određuje polje primarnog ključa u dizajn pogledu, „klikne“ (označi) se u
odgovarajuće polje te: Dizajn (Design Views) → Alati (Tools) → Primarni ključ (Primary key). Tabela je sada spremna za
unos podataka.
Alat za postavljanje primarnog ključa.
Dizajn pogled na tabelu „Pacijenti“.
U stupcu Naziv Polja (Field Name)

prikazana su polja (nazivi) koja sadrži
tabela.
Putem padajuće strelice u stupcu Vrsta

podataka (Data Type) određuje se tip
podatka za svako polje.
Stupac Opis (Description),

neobavezan je za ispunjavanje, a
služi za detaljniji opis polja.
U donjem dijelu okvira u području

Svojstva Polja (Field Properties)
prikazane su značajke trenutno
odabranog polja - „Broj osiguranika“
(tip podatka - Text).
o SPREMANJE I IMENOVANJE TABELE
str. 41
Tabelu spremamo u bazu čiju lokaciju na računalu smo odredili na početku pri stvaranju baze. Potrebno je odabirom
alata po izgledu diskete spremiti i imenovati tabelu. Također, pri prvom prebacivanju iz korisničkog (podatkovnog) u
dizajn pogled baza će zahtijevati spremanje tabele.
Poželjno je da naziv tabele bude u skladu s entitetom čiji se podaci nalaze u tabeli.
6. UNOS PODATAKA
Unos podataka u tek stvorenu bazu obavlja se prvo u odgovarajućoj tabeli putem korisničkog (podatkovnog) pogleda.
Pogled se mijenja: Polazno (Home) → Prikazi (Views). Odabere se korisnički pogled: Prikaz podatkovnog lista
(Datasheet view) i unos u tabelu može započeti.
KORISNO:
 Potrebno je uvijek prvo odrediti vrstu i svojstva polja, zatim polje primarnog ključa, spremiti tabelu i tek tada
započeti s unosom podataka. Kasnije promjene (vrste, značajki, primarnog ključa) mogu izazvati poteškoće u radu.
 Postupak izrade tabele (gore naveden) vrijedi za svaku novu tabelu. Broj tabela ovisi o namjeni baze i zahtjevima
korisnika baze. Može ih biti dvije, pet, deset ili više.
 Ukoliko se kod unosa podataka pojavi poruka sustava (baze) vjerojatno se niste pridržavali pravila za unos
podataka. Izbrišite upisani podatak te u dizajn pogledu tabele provjerite tip podatka i značajke polja. Prema tome
u korisničkom pogledu ponovo upišite podatak.
 Kasniji unos novih podataka u bazu obavlja se putem obrazaca (Forms) dok tabele predstavljaju samo spremnike
podataka i nije ih moguće uređivati kao npr. tabele u Excel-u.
7. STVARANJE VEZA, ODNOSA (RELATIONSHIPS)

Stvaranje veza ili odnosa u bazi predstavlja postupak povezivanja određenih polja između različitih tabela i ovisi o
namjeni baze i zahtjevima korisnika.
o POLJA KLJUČEVA
Pri stvaranju veza uvijek se povezuju polja dviju tabela, tzv. primarne i sekundarne. Povezujuće polje primarne tabele
naziva se polje primarnog ključa, a povezujuće polje sekundarne tabele naziva se polje sekundarnog ključa. Sekundarna
tabela (povezujuće polje) podređena je primarnoj (izvorno polje s kojim se izvršilo povezivanje).
Postoje različite veze između tabela, a najčešće su: jedan na jedan i jedan na više.
o VRSTE VEZA
Jedan na jedan
Ovaj tip veze omogućuje povezivanje jednog zapisa iz primarne tabele s jednim zapisom iz sekundarne tabele.
Jedan na više
Ovaj tip veze omogućuje povezivanje jednog zapisa iz primarne tabele s više zapisa iz sekundarne tabele.
Za prikaz, postavljanje i brisanje veza (odnosa) između tabela koristi se: Alati baze podataka (Database tools) →
Prikaži/Sakrij (Show/Hide) → Odnosi (Relationships). Ukoliko se odmah ne prikažu tabele potrebno ih je prikazati:
Odnosi (Relationships) → Prikaz tablice (Show table) → Dodaj (Add), te odabrati tabele koje se povezuju i potom
povezati odgovarajuća polja tehnikom „uhvati i ispusti“.
Veze je moguće postaviti putem dizajn pogleda tabele Čarobnjakom za traženje vrijednosti iz stupca Tip polja (Data
Type) ili: Dizajn → Alati → Stupac za pretraživanje.
KORISNO:
- Povezivanje tabela vršiti pomoću čarobnjaka za povezivanje i tek tada u prozoru Relationships izvršiti tzv. slikovno
povezivanje.
8. PRAVILA PRI POVEZIVANJU

 U bazi podataka moraju postojati najmanje dvije tabele koje moraju imati definirano polje primarnog ključa (ID).
 Tabele se međusobno povezuju putem polja ključeva (primarnog i sekundarnog).
 Povezujuća polja moraju biti istog tipa podatka i imati iste vrijednosti.
 Tabele s kojima se radi povezivanje moraju biti zatvorene, osim tabele iz koje se vrši povezivanje.
9. UVJETI POTREBNI ZA ISPRAVNO POKRETANJE ČAROBNJAKA

 Otvorite tabelu u koju želite umetnuti povezujuće polje, sve ostale tabele zatvorite.
 Odaberite dizajn pogled tabele: Polazno → Prikazi → Prikaz → Prikaz Dizajna.
 Označite („kliknite“) prvi prazan redak u stupcu Naziv polja (Data field). Važno je gdje „kliknete“ jer Access na
tom mjestu umeće povezujuće polje (Lookup field).
str. 42
 Odaberite: Dizajn → Alati → Stupac za pretraživanje (Lookup field).
Prikaz tabele PACIJENTI iz Access-ove baze podataka iz koje vršite povezivanje.

Primijetite ispravan odabir retka za umetanje povezujućeg polja
(položaj „kursora“, uspravna crtica ispod retka NAPOMENA).
10. ČAROBNJAK ZA TRAŽENJE VRIJEDNOSTI

Ukoliko ste ispravno uradili radnje iz prethodne (druge) točke pred vama je okvir Čarobnjaka za traženje vrijednosti
(Lookup Wizard). Slijedite objašnjenja po koracima čarobnjaka.
KORAK 1
U ovom koraku imate dvije opcije: potrebno je
odabrati gornju opciju, povezati s postojećom
tabelom (vrijednostima) u bazi.
Donja opcija omogućuje unos željenih vrijednosti.
Po odabiru željenih postavki „kliknite“ na Sljedeće

(Next).
KORAK 2
Ovdje odabirete postojeću tabelu (Tables) ili upit
(Queries) iz baze podataka (da biste vidjeli tabele i
upite morate ih prethodno stvoriti).
U primjeru odabrana je tabela MEDICINSKE SESTRE.

(Next).
KORAK 3
Iz tabele odabrane u prethodnom koraku birate
željena polja (jedno ili više). Po odabiru „kliknete“ na
jednostruku desno usmjerenu strelicu kako biste
odabrano polje prebacili iz dijela Dostupna polja
(Available Fields) u dio Odabrana polja (Selected
Fields).
U primjeru odabrano je polje PREZIME.
Ukoliko ste pogriješili pri odabiru vratite željeno polje

s jednostruko lijevo usmjerenom strelicom.

(Next).
str. 43
KORAK 4
Ukoliko želite podatke iz odabranog polja sortirati po
željenom kriteriju tada putem padajuće strelice
odabirete polje kriterija.
Savjetuje se da u ovom koraku ne vršite postavke već
samo „kliknite“ na Sljedeće (Next).
KORAK 5
U ovom koraku prikazani su podaci iz polja tabele s
kojom ste izvršili povezivanje.
Važno je primijetiti i zapamtiti da se povezivanje
izvršilo na temelju polja primarnog ključa, a ne polja
PREZIME koje je odabrano u KORAKU 3.
Polje primarnog ključa je sakriveno (Hide key
column).
Ukoliko biste maknuli kvačicu vidjeli biste podatke i iz
tog polja.
Zašto je odabrano polje PREZIME?

Iz razloga jer ljudi komuniciraju s imenima i
prezimenima, dok je bazi relevantan podatak pri
povezivanju primarni ključ (ljudi se ne obraćaju jedni
drugima primarnim ključem već imenom!).

(Next).
KORAK 6
Na kraju imenujete povezujuće polje.
Savjetuje se da ime upućuje na tabelu (polje) s kojom
ste izvršili povezivanje radi lakšeg kasnijeg
prepoznavanja tog polja.
Po odabiru željenih postavki „kliknite“ na Završi

(Finish).
Baza će vas pitati za spremanje podataka prije uspostavljanja

odnosa (veze). Odgovorite potvrdno.
str. 44
Ukoliko ste ispravno radili, u podatkovnom (korisničkom) pogledu u tabeli

PACIJENTI ispod polja NAPOMENA umetnuto je povezujuće polje MEDICINSKE
SESTRE.
Time je postupak umetanja polja čarobnjakom završen.
Odaberite sada korisnički pogled tabele PACIJENTI (Polazno → Prikazi) te u polju MEDICINSKE SESTRE pridodajte svakom
pacijentu jednu sestru (prezime).
Primijetite u polju SESTRE padajuću strelicu i izbornik iz kojeg možete odabrati ponuđene podatke, pri čemu nije moguće
upisivati nove.
Ukoliko treba unijeti novo prezime sestre tada biste to učinili u tabeli MEDICINSKE SESTRE i taj podatak bi se tada
automatski pojavio na popisu u polju MEDICINSKE SESTRE tabele PACIJENTI.
11. GRAFIČKI PRIKAZ VEZA - ODNOSA (eng. RELATIONSHIPS) IZMEĐU TABELA U BAZI PODATAKA
Uspostavljene veze ili odnose između tabela u bazi moguće je vidjeti i grafički putem: Alati baze podataka
(Database tools) → Prikaži/Sakrij (Show/Hide) → Odnosi (Relationships).
Primijetite vezu između tabela PACIJENTI i MEDICINSKE SESTRE opisanu u ovoj uputi. Veza koja je uspostavljena naziva se
„Jedan na više“. Vrstu veze označavaju oznake 1 i ∞ (čitamo: jedna sestra više pacijenata).
Da biste dobili ove oznake morate osigurati tzv. Referencijalni Integritet veze.
Označavanjem željene veze i brzim izbornikom (desni „klik“) odabirete Uredi odnos (Edit Relationship), a potom u
prikazanom okviru Nametni ref. Integritet (Enforce Ref. Integrity) te aktivirate naredbu U redu (OK). Time ste ujedno
osigurali višu razinu sigurnosti podataka u bazi.
Ukoliko naknadno, nakon povezivanja i pridjeljivanja svojstva određenog zapisa (sloga) pokušate izbrisati taj zapis (u
našem primjeru jedno od prezimena u polju PREZIME tabele MEDICINSKE SESTRE), Ref. Integritet onemogućiti će brisanje
tog zapisa jer je prethodno odabran u povezujućem polju SESTRE tabele PACIJENTI.
12. UPITI
Upiti predstavljaju tabele dobivene na osnovu traženih podataka iz postojećih tabela.
Npr. u sustavu neke bolničke baze podataka potrebno je izdvojiti sve pacijente koji su zaprimljeni na odjel kirurgije u
periodu od 1.1. 06. do 1.7. 06. Teoretski postupak je sljedeći:
 Entitet su pacijenti, potrebno je izdvojiti sve pacijente primljene u bolnicu u 2006. god.
 Izdvojiti pacijente primljene na odjel kirurgije.
 Izdvojiti pacijente primljene u određenom periodu, 1.1. 06. - 1.7. 06.
str. 45
Upiti se rade prema potrebi te često predstavljaju višestruko filtriranje postojećih podataka pri čemu je rezultate
moguće spremiti u zasebnu tabelu - upit.
13. OBRASCI
Obrasci su namijenjeni za unos podataka i rad s podacima. Dodatno se slikovno uređuju jer predstavljaju korisničku
površinu putem koje korisnik unosi podatke u bazu podataka. Obrazaca u jednoj bazi može biti više. Obrazac se može
sastojati od polja iz jedne tabele ili od polja iz više različitih tabela. Za uspješnu izradu obrasca koji se sastoji od polja iz
različitih tabela potrebno je prethodno stvoriti odnos (veze) između tabela.
o STVARANJE
 Izravno stvaranje obrasca na osnovu prethodno označene tabele u bazi: Stvori (Create) → Obrasci (Forms)
Obrazac (Forms), stvorit će se obrazac sa svim poljima označene tabele.
 Stvaranje pomoću Čarobnjaka: Stvori → Obrasci → Više obrazaca → Čarobnjak za obrasce.
1. odabirom željenih polja iz različitih objekata (tabela, upita) stvara se novi obrazac,
2. u idućim koracima određuju se izgled i stil,
3. na kraju obrazac se imenuje.
Obrazac je stvoren i spreman za unos podataka. Za dodatno uređivanje potrebno je odabrati dizajn pogled na isti način
kao i kod tabela.
Prozor „Čarobnjaka“ za izradu obrazaca

(izgled prozora isti je pri izradi izvještaja).
U dijelu Tablice/Upiti (Tables/Queries)

putem izbornika padajuće strelice odabire
se željeni objekt u bazi.
U dijelu Dostupna Polja (Available Fields)

prikazana su polja odabranog objekta.
U dijelu Odabrana Polja (Selected Fields)

prikazana su polja koja se postavljaju
u Obrazac/Izvještaj.
Polja se odabiru jednostrukom desno

usmjerenom strelicom.
14. IZVJEŠTAJI
Izvještaji omogućuju prikaz željenih podataka iz baze u papirnatom obliku. Mogu sadržavati polja iz samo jedne tabele
ili iz više različitih tabela. Za uspješnu izradu izvještaja koji se sastoji od polja iz različitih tabela potrebno je prethodno
stvoriti odnos (veze) između tabela.
o STVARANJE
 Izravno stvaranje izvještaja na osnovu prethodno označene tabele ili obrasca u bazi: Stvori (Create) → Izvještaji
(Reports) → Izvještaj (Report), stvorit će se izvještaj sa svim poljima označene tabele ili obrasca.
 Stvaranje pomoću Čarobnjaka: Stvori → Izvještaji → Čarobnjak za izvještaje.
1. Odabire se tablica te željena polja iz tablice (ili upita),
2. stvaraju se po želji razine grupiranja,
3. određuje se po želji kriterij za sortiranje,
4. u idućim koracima određuju se izgled i stil,
5. na kraju izvještaj se imenuje.
Izvještaj je stvoren i spreman za ispis. Za dodatno uređivanje potrebno je odabrati dizajn pogled na isti način kao i kod
tabela ili izbornik Raspored te po želji alat za uređivanje.
Pri ispisu postoje standardne opcije za ispis kao i kod dokumenta u programu Word: Postavljanje stranice → Izgled
stranice.
KORISNO:
 Svaki objekt u bazi moguće je zasebno ispisati, izbrisati i preimenovati putem Navigacijskog okna i brzog izbornika.
 Brisanje i preimenovanje nije moguće ukoliko je objekt otvoren.
15. DOHVAĆANJE PODATAKA
str. 46
Dohvaćanje podataka značajna je mogućnost u bazi te vrlo korisna u praktičnom radu. Omogućuje brzi pristup do
traženih podataka i pregled podataka po željenom redoslijedu. Dohvaćanje se može koristiti pri radu s tabelama,
upitima i obrascima. Moguće je koristiti nekoliko mogućnosti (alata) za dohvaćanje željenih podataka:
o PRETRAŽIVANJE
Koristi se za brzi pristup (pronalazak) do određenog podatka u bazi. Alat za pretraživanje.
 Otvori se željena tabela ili obrazac.
 Odabere se alat za pretraživanje. Polazno → Pronađi → Traženje (alat izgleda „dalekozora“).
 U tekstualno područje Traži ovo (Find What) upiše se traženi podatak (riječ, broj).
 Odrede se postavke pretraživanja: Pogledaj u (Look In), Podesi na (Match), Pretraživanje (Search).
 Traži sljedeće (Find next).
Rezultati pretraživanja biti će osjenčani.
o SORTIRANJE
Koristi se za prikaz podataka po redoslijedu koji se određuje željenim kriterijem. Npr. podaci u tablici s 250 pacijenata i
pripadajućim atributima mogu se sortirati po atributu „datum prijema u ustanovu“ i to po abecednom redu.
 Otvori se željena tabela ili obrazac.
 Točka unosa (kursor) postavi se u stupac (polje) kriterija (npr. „datum prijema u ustanovu“).
 Odabere se: Polazno → Rasporedi i filtriraj → AZ ili ZA.
Alati za uzlazno i silazno
sortiranje.
o FILTRIRANJE (PROPUŠTANJE)
Ovaj postupak sličan je stvaranju upita. Alat se može koristiti za pregled („propuštanje“) podataka koji su ispunili
određene uvjete, npr. pacijenti koji su bili na UZV obradi.
 Otvori se željena tabela ili obrazac,
 Točka unosa (kursor) postavi se u stupac (polje) kriterija (npr. „UZV“),
 Odabere se: Polazno → Rasporedi i filtriraj → Odabir. Iz padajućeg izbornika odabere se željeni kriterij i prikazati
će se podaci koji ispunjavaju odabrani uvjet, dok se ostali podaci neće prikazati (nisu izbrisani).
Isključivanje filtra obavlja se alatom na alatnoj traci Preklopi filtar (Remove Filter).
Alat za filtriranje. Alat za isključivanje filtra.
16. UVOZ I IZVOZ PODATAKA

Baza podataka omogućuje uvoz podataka iz drugih baza/programa te izvoz podataka u druge baze/programe. Uvoz
podataka može se raditi iz raznih tabela i drugih baza podataka, dok je izvoz najprikladnije raditi u Word. U oba slučaja
potrebno je odrediti postavke u zavisnosti od programa s kojim se radi uvoz/izvoz. Pri radu s programima iz skupine
Office (Word i Excel), postupak je jednostavan.
o UVOZ
Opcija uvoza koristi se kada postoje podaci koji nisu stvarani unutar baze podataka već se nalaze spremljeni npr. u
tabeli u Excel-u ili se nalaze u nekoj drugoj bazi podataka. Prednost uvoza ušteda je vremena potrebnog za unos
uvezenih podataka u bazu.
 Odabere se: Vanjski podaci → Uvezi, te po potrebi odgovarajući alat.
 Otvara se okvir (čarobnjak) putem kojeg je potrebno pronaći datoteku za uvoz te izvršiti po potrebi dodatne
postavke.
o IZVOZ
Ova opcija omogućuje da se podaci iz nekog izvještaja jednostavno prebace u Word-ov dokument iz razloga dodatnog
uređivanja, daljnjeg korištenja dokumenta i sl.
 Otvori se ili označi željeni objekt.
 Odabere se: Vanjski podaci → Izvoz te po potrebi odgovarajući alat
str. 47
DUBINSKA ANALIZA PODATAKA
1. OPĆENITO O DUBINSKOJ ANALIZI PODATAKA (DAP)

Baze podataka predstavljaju spremnike koji omogućuju pohranjivanje velike količine podataka. Iz spremnika
moguće je korištenjem odgovarajućih metoda i alata doći do novih znanja, primjerice mogu se utvrditi odnosi
pojedinih, željenih atributa te utvrditi njihova međuzavisnost. Primjena takovih postupaka omogućuje predviđanje
poslovnih događaja, a time efikasnije i racionalnije poslovanje. Za uspješno provođenje potrebno je prethodno
prikupljati i pohranjivati podatke prema unaprijed utvrđenim pravilima odnosno postojećem kodeksu atributa. Kod
DAP za pronalaženje novog znanja nekom od metoda u zavisnosti od cilja koji se želi postići, koriste se razni
algoritmi3. Čitav proces DAP obuhvaća nekoliko faza (prema CRISP4 modelu):
- Razumijevanje problema
- Razumijevanje podataka
- Priprema podataka
- Modeliranje
- Evaluacija modela
- Primjena
Slika 1. Prikaz procesa otkrivanja znanja
U zavisnosti o vrsti analize koja se provodi, metode DAP mogu se razvrstati u neku od skupina:
- klasifikacija
- grupiranje
- opis klasa
- predviđanje
- razvojna analiza
Neke od često korištenih metoda s opisom rezultata analize jesu:

- asocijacijska pravila (engl. Association rule), spada u klasifikaciju, kao rezultat analize dobije se pravilo
oblika: uvjerenost da će za promatrani skup podataka atribut “Mjer2” biti u “Rasponu2” te da će
istovremeno “Mjer3” biti u “Rasponu2” iznosi 0,875. Uvjerenost se izražava numerički u rasponu od 0 do
1. Rasponi vrijednosti kod atributa podrazumijevaju razrede brojčanih vrijednosti.
- kod stabla odlučivanja (engl. Decison tree), spada u klasifikaciju, kao rezultat analize dobije se pravilo
odlučivanja oblika: ako je kod atributa „zanimanje djelatnika” vrijednost “medicinska sestra” i kod atributa
“predmet” vrijednost “šuplja igla” tada tzv. ciljni (promatrani) atribut “status” ima vrijednost “inficirano”.
Obzirom na širinu i složenost postupaka DAP u ovoj pripremi obradit će se postupak stabla odlučivanja na
praktičnom primjeru.
2. STABLO ODLUČIVANJA
Stablo odlučivanja prema općoj podjeli postupaka DAP spada u skupinu klasifikacije te se temelji na induktivnom
pristupu otkrivanja novog znanja. To podrazumijeva generiranje novih znanja ili zakonitosti zasnovanih na
praktičnim primjerima ili rezultatima mjerenja (polazi se od posebnog k općem). Rezultati dobiveni po provedenoj
analizi iščitavaju se u grafičkom prikazu koji ima oblik stabla. Za formiranje stabla koriste se algoritmi ID3 i C4.5 i
noviji s težnjom stvaranja jednostavnijih stabala. Stablo se sastoji od korijenskog čvora koji se hijerarhijski dijeli u
grane ili čvorove niže razine. Položaj atributa u stablu (Slika 2) određuje faktor entropije pa atribut koji ima najnižu
entropiju odnosno najveću informacijsku dobit u stablu će biti nadređen ostalim atributima. Postupak se unutar
3
Postupak ili pravilo za rješavanje nekog problema, svodi se na izvođenje pojedinih osnovnih operacija određenim redoslijedom.
4
CRISP-DM (Cross Industry Standard Process for Data Mining) je model procesa pretraživanja podataka koji opisuje često korištene pristupe koje
stručnjaci koriste kako bi riješili probleme pri pretraživanju.
str. 48
stabla ponavlja sve dok se ne dobiju krajnji čvorovi koji su homogeni i nakon kojih nema daljnjeg dijeljenja po
čvorovima. Čvor je homogen kada sve vrijednosti atributa odgovaraju vrijednostima ciljnog atributa.
U prvoj i drugoj fazi (razumijevanje problema i podataka) pretpostavka je da se obzirom na prirodu
poslovanja u promatranom poslovnom procesu koji se odvija unutar odgovarajuće zdravstvene ustanove želi ispitati
kako ljudska komponenta (atributi: staž, stručna sprema, zanimanje) utječe na pojavu infekcije u poslovnom
procesu. Jasno je da u svakodnevnom poslovanju potrebno je izbjegavati ovakvu pojavu jer stvara dodatne
komplikacije pri liječenju kao i troškove, stoga je potrebno poslovni proces oblikovati na način da se ova pojava
minimizira. Također, potrebno je utvrditi kriterij uspješnosti rezultata provedene analize te pratiti hoće li dobiveni
rezultati biti uvjereni kako bi se mogli nedvosmisleno primijeniti u praksi. Uz pretpostavku da podaci postoje u
spremniku podataka podrazumijeva se da korisnik te podatke razumije kako bi za potrebe poslovanja mogao
odrediti važnost atributa i njihovih vrijednosti koji u konačnici mogu dovesti do rezultata prikladnog za primjenu u
praksi.
U trećoj fazi pripremaju se podaci na način da pri analizi budu reprezentativni odnosno potpuni i da budu u
skladu s kodeksom atributa, uklanjaju se nekvalitetni podaci, nedostajuće vrijednosti pri čemu se pazi na kvantitetu
cjelokupnog skupa. Ujedno iz spremnika podataka izdvajaju se samo oni podaci koji su predmet ispitivanja definiran
u prvoj fazi.
Četvrta faza podrazumijeva odabir željene metode za analizu te se u ovom primjeru radi o stablu
odlučivanja.
Skup podataka sadrži sljedeće atribute s pripadajućim vrijednostima:
ZANIMANJE STRUČNA RADNI STAŽ

INFICIRANO
DJELATNIKA SPREMA (god.)
medicinska sestra SSS <10 da
medicinska sestra VŠS <10 da
medicinska sestra SSS >10 ne
doktor medicine specijalist <10 ne
fizioterapeut SSS >10 da
doktor medicine specijalist <10 da
doktor medicine specijalist >10 ne
fizioterapeut KV/NKV <10 da
medicinska sestra SSS >10 da
fizioterapeut KV/NKV >10 da
doktor medicine specijalizant <10 da
doktor medicine specijalist >10 da
fizioterapeut SSS >10 da
fizioterapeut KV/NKV <10 da
doktor medicine specijalist >10 da
medicinska sestra VŠS <10 da
medicinska sestra SSS >10 ne
doktor medicine specijalizant <10 da
U promatranom skupu potrebno je odrediti ciljni atribut u skladu s predmetom istraživanja u prvoj fazi. Ovdje je to
atribut „inficirano“ koji može imati dvije vrijednosti: da ili ne. Posebno pri izradi stabla kod svakog atributa (zavisni
atributi) promatrat će se zapisi u kojima je vrijednost ciljnog atributa „da“.
Stablo odlučivanja u kojem je primjerice korijenski atribut „zanimanje djelatnika“ prikazujemo na sljedeći način, pri
čemu brojevi ispod vrijednosti atributa označavaju: broj koji odgovara vrijednosti „da“ ciljnog atributa/ukupan broj
vrijednosti.
str. 49
Slika 2. Stablo odlučivanja
Promatrajući stablo primjenom Boole-ovih operatora izvode se pravila odlučivanja:

- ZANIMANJE DJELATNIKA/medicinska sestra AND STRUČNA SPREMA/sss AND RADNI STAŽ/<10 = INFICIRANO/da
- ZANIMANJE DJELATNIKA/medicinska sestra AND STRUČNA SPREMA/všs = INFICIRANO/da
- ZANIMANJE DJELATNIKA/doktor medicine AND STRUČNA SPREMA/specijalizant = INFICIRANO/da
- ZANIMANJE DJELATNIKA/fizioterapeut = INFICIRANO/da
U petoj fazi provodi se evaluacija rezultata dobivenih analizom te na temelju zadnjeg navedenog pravila
zaključujemo da u sadašnjem poslovnom procesu jedan od faktora koji dovodi do infekcije je ZANIMANJE
DJELATNIKA/fizioterapeut.
U šestoj fazi praktično se primjenjuju pravila pri planiranju poslovnog procesa. Iz navedenog u poslovnom
procesu u kojem sudjeluje fizioterapeut možda bi bilo potrebno izvršiti dodatnu edukaciju djelatnika ili poduzeti
druge radnje kako bi se pojavnost infekcije u domeni posla koju obavlja fizioterapeut smanjila.
DAP za navedeni primjer bazirala se na maloj količini podataka, no važnost i snaga DAP potpomognute računalima
je u tome da se u kratkom vremenu mogu analizirati velike količine podataka temeljem kojih se dobiju modeli s
vjerodostojnijim i uvjerenijim pravilima.
str. 50

Skripta Vjezbe 2017

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Skripta Vjezbe 2017

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SKRIPTA IZ INFORMATIKE

Zagreb 2017. Mario Somek, dipl.inž.

2. DIJELOVI – STROJNA OPREMA (eng. hardware)

NAZIV SKUPINE POLOŽAJ NA TIPKOVNICI NAJZNAČAJNIJE TIPKE NAPOMENA

FUNKCIJA TIPKA/KOTAČIĆ MIŠA „KLIKANJE“ MIŠEM PRIMJENA

Označavanje Lijeva tipka Jedan „klik“

Sigurno uklanjanje hardvera obavlja se u donjem desnom dijelu radne površine/ekrana na

3. PROGRAMSKA PODRŠKA (eng. software)

NAPOMENA: za ažuriranje pojedinih programa potrebno je računalo povezati s Internetom.

OPERATIVNI SUSTAV WINDOWS

3. PROCES UKLJUČIVANJA RAČUNALA

5. POČETNI PRIKAZ NA EKRANU

o TRAKA ZADATKA ILI PROGRAMA (eng. TASKBAR)

o SLIČICE (IKONE, eng. ICONS)

 POSTAVKE (SETTINGS, u prijašnjim verzijama OS WIN Control panel)

Primjer dijaloškog okvira „Postavljanje stranice“ iz „Excel-a“.

Okvir sadrži sljedeće elemente:

8. RAD S MAPAMA I DATOTEKAMA

o OSNOVNE NAREDBE ZA RAD

 KOPIRANJE I PREMJEŠTANJE (COPY-PASTE, CUT-PASTE)

WORD – RAD S TEKSTOM

1. OSNOVNO O PROGRAMU WORD

2. KORISNIČKA PRILAGODBA RADNE POVRŠINE

Mogućnosti: Opis radnje:

Da biste: Potrebne radnje:

Područje označavanja: Radnja:

o KOPIRANJE I PREMJEŠTANJE (COPY, CUT, PASTE)

Alatna traka za oblikovanje s pripadajućim alatima. Aktivirani alati izgledaju „utisnuto“.

Pritisnite mišem za prikaz dijaloškog okvira željenog podizbornika.

 SPREMANJE PROMJENA NA DOKUMENTU (Spremi, eng. Save)

 OTVARANJE POSTOJEĆEG DOKUMENTA (Otvori, eng. Open)

 STVARANJE NOVOG DOKUMENTA (Novi, eng. New)

 NUMERIRANJE CJELINA/POPISA (VIŠERAZINSKI POPISI)

o PREGLED PRIJE ISPISA (Print Preview)

WORD – RAD S TABLICAMA

1. OSNOVNO O RADU S TABLICAMA U WORD-U

2. IZRADA (UMETANJE) TABLICE

3. RAD S PODACIMA U TABLICI (UREĐIVANJE PODATAKA)

Za uređivanje koriste se alati izbornika Polazno.

Vrpca s alatima za oblikovanje teksta. Aktivirani alati izgledaju „utisnuto“.

Okvir naredbe Sortiranje

POSTAVA STRANICE I SADRŽAJA STRANICE

PREGLED PRIJE ISPISA (Print Preview)

WORD – SKUPNO PISMO

1. ŠTO JE TO SKUPNO PISMO U WORD-U ?

2. POKRETANJE ALATA (ČAROBNJAKA ZA SKUPNA PISMA) I STVARANJE PISMA

Alat za cirkularno pismo (čarobnjak) aktivira se iz

Alat se aktivira iz Word-ovog dokumenta u koji će se

Postavke cirkularnog pisma nalaze se s desne strane radnog prozora

Cirkularno pismo stvorit ćemo pomoću tzv. postepenog čarobnjaka

o U drugom koraku odabire se dokument (trenutni) u koji se žele

Ukoliko prije početka rada s cirkularnim pismom niste otvorili

Uklanjanjem „kvačica“ (lijevi „klik“ na „kvačicu“) moguće je

Prozor „Umetanje spojnog polja“ iz kojeg se odabire željeno polje.

Prozor „Spajanje u novi

EXCEL – TABLIČNI PRORAČUNI

Sličica (ikona) koja predstavlja datoteku stvorenu programom Excel.

Traka formule (desno od fx) prikazuje stvaran sadržaj ćelije B4.

3. KORISNIČKA PRILAGODBA RADNE POVRŠINE

SPREMANJE PROMJENA NA DOKUMENTU (Spremi, eng. Save)

6. UNOS I OZNAČAVANJE PODATAKA

PODRUČJE OZNAČAVANJA: OPIS RADNJE:

7. POSTAVLJANJE ŽELJENE ŠIRINE STUPCA/VISINE RETKA