II PRAKTINA VJEBA MICROSOFT WORD

U OVOJ VJEBI UPUTE TA TREBA DA URADITE PISANE SU PLAVO, DOK JE CRNIM SLOVIMA OSTAVLJEN ONAJ TEKST SA KOJIM NETO TREBA DA URADITE. Ispod ovog odjeljka unesite samostalno tri odjeljka (paragrafa) teksta po vlastitom izboru. Nemojte unositi nita dugako, da ne gubite vrijeme (neka svaki odjeljak bude dugaak tri do etiri reda teksta), tj. otprilike oko 4 reenice srednje duine, koje bi trebale da sadre i neke interpunkcijske znakove. Na poetku svakog odjeljka pritisnite TAB tipku (tabulator) da uvuete prvi red odjeljka. Izmeu svaka dva odjeljka ostavite po jedan prazan red. Na kraju prekontrolirajte da li ste napravili kakvu tamparsku greku u dokumentu, i ispravite je ukoliko jeste... Sami nebo zna koliko Ga volim ja,da me ljubav ta ko vino opija,samo nebo zna bez njega dan meni je godina.suze moje suze mije potecite kao kise,recite mu da ga volim samo njega I nikog vise. Kad zora nbajavi dan u javu pretvori san,kada svatove tvje doceka majka moja shvatit ce smisao rjeci ZAUVJEK TVOJA.

Sve rekao si tad kad otisao si sa njom.nemoj da me gledas sa visine,prvoj bori dat ces moje ima da te sjeca dok na celu stoji,sta ti znace zagrljaji moji..
Prvom odjeljku koji ste napisali, promijenite vrstu slova (Font) u Arial. Drugom odjeljku postavite stil za za nakoena slova (Italic). Treem odjeljku promijenite veliinu slova na 14 taaka. Zatim, sva tri odjeljka poravnajte tako da tekst bude poravnat uz obe margine (upravo kao to je poravnat ovaj odjeljak). Namjestite tekstu u sljedeen redu ("OVO JE NASLOV") font Tahoma, veliinu 20, podebljajte ga (Bold), i namjestite ga na sredinu teksta (centrirajte):

OVO JE NASLOV
Potpiite se u prazan prostor ispod ovog reda (tj. napiite svoje ime i prezime), i poravnajte potpis uz desnu marginu teksta. Ermina Tolja U tekstu koji slijedi, zamijenite dijelove teksta napisane velikim slovima podacima koji se zaista odnose na Vas: Zovem se Ermina Tolja i dolazim iz MS Travnik u koja se nalazi gradu (ili selu)u Travniku. Trenutno idem na prvu godinu Prirodno-Matematikog fakulteta, odsjek matematika, smjer nastavni. Trenutno radim praktinu vjebu iz predmeta Uvod u informacione tehnologije. Nakon to ste izvrili zamjenu, Vae ime i prezime nakosite i podebljajte. Ime kole, ime grada, naziv fakulteta, odsjeka i smjera samo nakosite. Ime predmeta nakosite i podvucite (upravo kako u ovom odjeljku). Na kraju, poravnajte ureeni odjeljak uz obe margine. Naredni odjeljak je predugaak, i trebalo bi ga razdvojiti na dva odjeljka, tako da prvi govori o ROM, a drugi o RAM memorijama. Podijelite taj odjeljak na dva odjeljka (i ostavite

jedan prazan red izmeu njih). Svakom odjeljku uvucite poetni red. Nakon toga, promijenite vrstu slova (font) u oba odjeljka na Arial, i namjestite veliinu slova na 10.
Kod ROM memorija (ROM Read Only Memory) podaci u memoriju su upisani jo u fazi proizvodnje nekim postupkom (poput progorijevanja, buenja, itd.) koji ostavlja trajne fizike promjene u mediju koji slui za memoriranje i stoga su podaci zapisani u njima trajni. to je jo bitnije, jasno je da se iz ovakve memorije podaci mogu samo itati, ali ne i upisivati, odakle i potie njeno ime. Kad se govori o ROM-u, obino se misli na vrstu interne memorije ali i neke eksterne memorije su takoe ROM tipa (npr. CD ROM). Kod RAM memorija (RAM - Random Access Memory) podaci se mogu nasumice upisivati i itati iz bilo kojeg dijela memorije i po potrebi brisati, odakle i potie njihovo ime. Nekada se nazivaju i R/W memorije (R/W Read/Write). Memorije ovog tipa koje su zasnovane na elektronikom principu rada briu kompletan sadraj iskljuivanjem napajanja, dok to ne mora biti sluaj kod RAM memorija koje su zasnovane na drugom principu rada (npr. magnetnom). Kad se govori o RAM-u, gotovo iskljuivo se misli na vrstu interne memorije, mada u irem smislu rijei i veinu eksternih memorija moemo smatrati memorijama RAM tipa.

Naredna dva odjeljka (koja govore o EEPROM memorijama) nelogino su razdvojeni, a trebali su zapravo biti jedan odjeljak. Spojite ih da zaista postanu jedan odjeljak. EEPROM memorije (EEPROM Electrical Erasable PROM) su prilino sline EPROM-u ali kod njih postoji mogunost brisanja i pomou elektrine struje (tipino mnogo jae nego pri normalnom radu). Logiki, EEPROM lii na RAM memoriju, jer se u njega ipak mogu upisivati podaci proizvoljan broj puta isto elektronim putem (dakle, bez potrebe za vaenjem ipa iz raunara). Stoga se EEPROM memorije ponekad nazivaju i FLASH RAM. Meutim, njihov sadraj je postojan kao kod ROM memorija, tj. ne brie se tek tako sam od sebe. Bitniji razlog zbog ega se EEPROM rae svrstava u ROM memorije je injenica da se upis podataka u EEPROM vri neuporedivo sporije (i do milion puta) od upisa u klasine RAM memorije tako da bi EEPROM trebalo koristiti u situacijama kada postoji principijelna potreba za mijenjanjem upisanih podataka, ali koja e se vriti vrlo rijetko. Veina fontova ima osobinu da su proporcionalni, tj. da na primjer slovo "i" zauzima manje prostora na ekranu od slova "m". U nekim sluajevima to nije poeljno, stoga postoje i neproporcionalni fontovi. Primjer takvog fonta je Courier New. Promijenite font narednog odjeljka (u kojem se govori o fontovima) u Courier New da vidite razliku. Ovaj font je malo krupan, pa nakon promjene fonta smanjite veliinu slova u odjeljku na 10:
Tri standardna fonta koji se obino koriste su "Times New Roman", kod kojeg slova imaju "podloke" i pomalo su zavrnuta, "Arial", kod kojeg slova nisu zavrnuta na krajevima (uporedite prvu i drugu polovinu ovog odjeljka), i "Courier New", koji nije proporcionalan i pogodan je za pisanje listinga programa i slinih stvari u kojima proporcionalnost moe da smeta (njega ete upravo namjestiti).

Neki fontovi ne sadre slova nego specijalne znake. U naredna dva reda nalaze se dvije reenice. Promijenite prvoj font u Symbol, a drugoj u Windings: ... Sljedea dva odjeljka su grekom zamijenjena, mada je, ako proitamo tekst, jasno da je drugi odjeljak trebao da doe ispred prvog. Koristei ClipBoard, dovedite ove odjeljke u ispravan poredak.

Iz elementarne matematike znamo da postupak sabiranja dva cijela broja zavisi od toga jesu li oni istog znaka ili nisu. Jasno je da ista logika mora vrijediti i za binarni brojni sistem. Meutim, pronaen je interesantan nain zapisa negativnih brojeva u binarnom brojnom sistemu koji omoguava da potpuno istim postupkom sabiramo i brojeve sa predznakom kao i brojeve bez predznaka neovisno od toga kakav im je predznak. To znatno pojednostavljuje konstrukciju raunarskih sklopova koji obavljaju raunske operacije. Taj specijalan nain zapisa negativnih brojeva u binarnom brojnom sistemu zovemo zovemo ''drugi komplement kod'' (2KK) ili ponekad ''komplement dvojke''. Osnovna ideja za 2KK je da se negativni binarni brojevi ne uvaju na ranije opisani nain u raunarskoj memoriji (po sistemu "znak i vrijednost") nego da se ukoliko je broj negativan, svaka njegova cifra izvrne (komplementira) tj. odbije od jedinice (time se dobija tzv. "prvi komplement kod" ili "komplement jedinice", skraeno 1KK) a nakon toga se na tako izvrnut broj dodaje jedinica i dobiveni zapis uva u memoriji. Obojite prethodne odjeljke (nakon to ste doveli u ispravan poredak) u crveno, a sve skraenice u njima (1KK i 2KK) u zeleno. U redu ispod zapiite matematski (koristei eksponente) iskaz "c na kvadrat jednako je a na kvadrat plus b na kvadrat": C2=a2+b2 U redu ispod zapiite matematski (koristei oznake za indeks) sljedeu reenicu "x u indeksu 1 manji je od x u indeksu 2": X1<X2 Sljedei odjeljak teksta uokvirite dvostrukim okvirom, a zatim ga osjenite sivom bojom sa gustinom od 10%: Radi ilustracije koliko u praksi zaista iznose jedan kilobajt, megabajt, itd. naveemo nekoliko primjera. Orijentaciono, jedna stranica gusto kucanog teksta sadri oko 2000 znakova, tako da je za pamenje jedne stranice teksta potrebno oko 2000 bajtova, odnosno oko 2 KB. Pri tome treba voditi rauna da se misli na suhi, isti, neformatirani tekst. im ponemo da ukraavamo tekst, npr. da mijenjamo oblik i veliinu slova ili da dodajemo slike, tabele, formule itd. zahtjevi za memorijom pocinju intenzivno da rastu.

Promijenite veliinu margina itavom dokumentu tako da lijeva i desna margina budu iroke 2 cm, a gornja i donja margina 3 cm. U narednom odjeljku opisani su koraci koje je potrebno izvriti da bi se snimio dokument na disketu. Razdvojite svaki od koraka u posebnu stavku, i izvrite njihovu automatsku numeraciju rednim brojevima 1., 2. itd. 1. 2. 3. 4. Da bi se dokument sauvao na disketu, potrebno je: Izabrati komandu Save As iz menija File; Unijeti eljeno ime dokumenta u polje za unos nazvano File Name; Namjestiti eljeno odredite (disketu u naem primjeru) u polje nazvano Save In; Kliknuti miem na dugme Save.

U narednom odjeljku nalazi se spisak predmeta koji imate na prvoj godini studija. Razdvojite svaki od predmeta u posebnu stavku, i izvrite njihovo oznaavanje "mecima" koji imaju oblik poput znaka : Na prvoj godini sluam sljedee predmete: Uvod u matematiku; Uvod u linearnu algebru i analitiku geometriju; Matematika analiza I; Osnove kompjuterskih sistema; Filozofija matematike i prirodnih nauka; Elementarna matematika; Tjelesni odgoj.

Postavite prekid stranice ispod ovog reda, tako da naredni odjeljak zapone na novoj stranici teksta.

U sljedeem odjeljku navedeni su rezultati praktine vjebe iz operativnog sistema Windows 95 za nekoliko studenata iz generacije 2002/2003. Razdvojite te podatke u posebne redove. Nakon toga, oznaite sve te redove, i definirajte za njih tabulator udaljen 10 centimetara od lijeve margine koji poravnava tekst udesno i koji ostavlja trag u formi takica. Nakon toga, upotrijebite definirani tabulator da odmaknete broj poena od imena svakog studenta (sa takastim tragom). Konano, sortirajte dobijenu listu u opadajui poredak po broju bodova: Bojii Samira 16, Habul Nermina 19, malcelj Nina 17, Dizdarevi Damir 20, Meki Haris 16, Vidovi Danijela 19, ubi Nenad 17, Abaz Denita 15, Ramovi Selma 15 Pomou naredbe Find and Replace, zamijenite svako pojavljivanje rijei "odjeljka" u ovom dokumentu u rije "odlomka". Umetnite ispod ovog odjeljka sadraj dokumenta "kapacitet.doc". Uvucite novodobijenom odjeljku (koji govori o kapacitetima karakteristinih memorijskih ureaja) prvi red, a zatim ga podijelite u tri kolone nejednake irine. Ubacite Vae ime i prezime u zaglavlje dokumenta, centrirajte ga, a u podnoje teksta prvo upiite tekst "Praktina vjeba iz Word-a", a zatim umetnite tekui datum i vrijeme. Napiite u narednom redu znakove: "priblino jednako", "plus-minus" i grko slovo "fi". U odjeljku ispod jedna javlja se formula koja je runo prelomljena tako da joj je jedan dio u jednom redu, a drugi u drugom redu (napomena: ovo se deava jedino ako ste zaista postavili irinu lijeve i desne margine na 2 cm, kako se trailo u jednom od prethodnih pitanja). Korigirajte ovaj problem koristei neprekidivi razmak (nonbreaking space). Kvadrat nad hipotenuzom jednak je zbiru kvadrata nad katetama, odnosno krae zapisano a2 + b2 = c2 gdje su a i b katete, a c hipotenuza trougla. Ovo pravilo je poznato pod nazivom Pitagorina teorema. Ispod ovog odjeljka napravite tabelu sa est redova i etiri kolone, i popunite je podacima po vaoj elji. Neka u prvom redu budu naslovi ta pojedine kolone predstavljaju, a u ostalim redovima neki brojani podaci. Centrirajte sve podatke u tabeli, a podatke u prvom redu jo i podebljajte. Smanjite irinu tabele, tako da i njen poetak i kraj budu odmaknuti oko 3 cm od margina teksta. Nakon toga, postavite debeli okvir oko tabele. Konano, sortirajte tabelu po sadraju prve kolone (iskljuujui naslovni red). U tablici prikazanoj ispod dodajte novu kolonu izmeu kolona "trea" i "peta", i popunite je na isti nain kao i ostale kolone. Nakon toga, namjestite da irine svih kolona budu tano jednake. Prva Druga Trea Peta blabla blabla blabla blabla blabla blabla blabla blabla blabla blabla blabla blabla U programu Paint nacrtajte jednostavnu sliicu ne prevelikih dimenzija (ne zatvarajte Word za to vrijeme), isjecite je i umetnite je ispod ovog reda. Namjestite je na sredinu. Nakon

toga, iskoristite TextBox da ispiete neto u prazan prostor desno od umetnute slike. Oko napisanog teksta ne treba da bude nikakav vidljivi okvir. Ispod ovog odjeljka napiite ukratko ta treba uiniti ukoliko Vam Word neprestano vri zamjenu malog slova "i" u veliko slovo "I". Ispod ovog odjeljka napiite ukratko ta treba uiniti ukoliko Vam Word neprestano podvlai tekst koji kucate crvenom vijugavom linijom. Nacrtajte ispod ovog odjeljka (koristei Word alate za crtanje) krug i preko njega dvije linije (prvo umetnite nekoliko praznih redova da dobijete neophodan prostor za crtanje). Podesite da prva linija ide preko, a druga ispod kruga. Na kraju, grupirajte taj krug i linije u jednu cjelinu. Napiite ispod ovog odjeljka svoje ime i prezime koristei ukrasni tekst (WordArt). Stil i boje izaberite po sopstvenom izboru. Ubacite ispod ovog odjeljka sliku po vlastitom izboru iz galerije slika (ClipArt), i prilagodite joj veliinu po sopstvenom izboru. Napiite ispod sljedee slike precizno formulu koja je nacrtana na slici:

Napiite ispod reenicu: "neki brojevi, poput korijena iz 2, nisu racionalni brojevi", pri emu ete, umjesto fraze korijena iz 2 zaista napisati matematski simbol za taj broj. Definirajte da je sljedei odjeljak pisan engleskim jezikom (amerika podvarijanta), a zatim koristei automatsku provjeru pravopisa i gramatike, pronaite i ispravite pravopisnu greku u sljedeem odjeljku: You can implement a Boolean function as logic gates in more than one way. It is highly desirable to find the simplest implementation-that is, the one with the smallest number of gates or wires. The process of reducing a Boolean function to its simplest two-level form is called Boolean minimization or reduction. We will introduce the detailed algorithm for minimization, as well as a simple method suitable for pencil and paper. We emphatsize methods that will help you to visualize what is going on during reduction. Va dokument snimite na hard disk (u odgovarajui radni folder za Vau grupu) i na disketu pod imenom "Zavrsni".