ARHITEKTURA I ORGANIZACIJA

RAČUNALSKOG SUSTAVA
DEFINICIJA ARHITEKTURE RAČUNALSKOG SUSTAVA

• Tijekom vremena izraz arhitektura računalskog sustava imao je razne definicije

• Ovaj izraz pojavio se šezdesetih godina prošlog stoljeća u jednoj od vodećih

svjetskih tvrtki na području IT (informacijske tehnologije), IBM-u (International
Business Machines), a upotrebljavao se za opisivanje programskog
modela računala iz serije IBM 360 na razini asemblera tj. zbirnog jezika

• ISA (Instruction Set Architecture) - dva računala imaju istu arhitekturu ako imaju
jednak skup strojnih instrukcija; Ovako definirana arhitektura sadržava opise
elemenata kao što su skup strojnih instrukcija, tipovi podataka koji su izravno
podržani sklopovljem procesora, načini adresiranja te registri "vidljivi"
programeru na razini instrukcija u zbirnom jeziku
• P. H. Enslow, I. Flores: Algoritmi koji se rabe u osnovnim
funkcijskim jedinicama(ALU, U/I, upravljačka jedinica, memorija)

• E. C. Joseph: način uređenja strukture i organizacije sustava nizom

postupaka koji su nužni za ostvarenje ciljeva oblikovanja
• S vremenom se pojam arhitektura računala proširio tako da se ona nešto
općenitije može definirati kao slika računarskog sustava kojom se sustav
predočava programeru u strojnom jeziku, ali i programeru koji piše prevodioce
(engl. compiler) za više programske jezikekojimu se naredbe u višim
programskim jezicima prevode u strojne instrukcije.
CILJEVI ARHITEKTURE RAČUNALA:

1. Propusnost - povećanje procesne moći ili performanse sustava

2. Prilagodljivost - mogućnost uporabe sustava na različitim područjima
ljudske djelatnosti
3. Pouzdanost - što je moguće veći vremenski razmak između dva
ispada iz rada uslijed sklopovske ili programske pogreške
4. Raspoloživost - što dulje vrijeme u kojem je sustav raspoloživ
korisniku (vrijeme u kojem računarski sustav ispravno djeluje, a ne nalazi
se u postupku ispitivanja ili redovitog održavanja).
5. Niža cijena sustava - postizanje stoje moguće većeg omjera između
performanse računarskog sustava i njegove cijene.
Tri sastavna područja arhitekture

•Sklopovska oprema (Hardware)

•Programska oprema (Software)
•Humanware
 Hijerarhijski model arhitekture računala
1 2
svi mehanički, jezgra operacijskog
magnetski, električki sustava :
i elektronički rukovodi i dodjeljuje resurse
sastavni dijelovi, računala (vrijeme
naprave i uređaji procesora, memorija, U-I
jedinice, sistemski programi,
datoteke) na temelju
potreba korisničkih
programa
3
preostali dio
operacijskog
sustava:prevodio 4
ci, editori, korisnički programi i korisnici
punioci,...namjen –humanware
ski programi
(SPICE, ECAP,
BSI)
Arhitektura računala je znanosti oblikovanja računala s ciljem
ostvarivanja zahtjeva korisnika. To se postiže uporabom niza
tehnika, postupaka i zahvata u svim hijerarhijskim razinama.
Arhitektura računarskog kao distribucija
funkcija u višeslojnom modelu

• Vanjski svijet - arhitektura sustava; predstavlja sliku

sustava s motrišta korisnika koji preko namjenskog
sustava

• Razine 1.-4. odnose se na funkcije koje su (obično)

ostvarene programski s tim da su jezični procesori,
upravljanje logičkim resursima i upravljanje fizičkim
resursima razine koje odgovaraju funkcijama
operacijskog sustava računala. Upravljanje logičkim
resursima obuhvaća funkcije kao što su upravljanje
virtualnom memorijom, upravljanje bazama podataka,
upravljanje postupcima obrade u mrežama računala,
dok upravljanje fizičkim resursima podrazumijeva
funkcije rukovanja memorijom (glavnom ili radnom,
sekundarnom),upravljanje procesorom (njegovo
dodjeljivanje, odnosno dodjeljivanje vremena procesora
različitim programima) i upravljanje drugim uređajima
računarskog sustava.
• Razine 5.-10. odnose se na funkcije koje su ostvarene
sklopovski. Razina 5. koja se odnosi na funkciju
izvršavanja programa obično se naziva arhitektura
procesora ili arhitektura središnje procesne jedinice;
dok se razine 6. - 9. odnose na funkcije koje se
klasificiraju u arhitekturu ulazno-izlaznog sustava i
računalnih mreža. Funkcije u razinama 8. i 10. odnose
se na arhitekturu memorijskog sustava.

• možemo opaziti crtkane vertikalne linije u razinama 5. -

8., koje odgovaraju funkcijama dodijeljenim sklopovskoj
opremi. Crtkane linije određuju funkcije koje su zaista
realizirane sklopovljem i one koje su ostvarene
"programski" odnosno mikroprogramom. Naime, na
području arhitekture računala može se govoriti o tzv.
dualizmu sklopovske i programske opreme
• Dualizam sklopovske i programske opreme očituje se u tome da
se skoro sve što je realizirano u sklopovlju može ostvariti i
programski, i obratno. Na primjer, upravljačka jedinica procesora
može se realizirati sklopovski, ali i programski (mikroprogramom),
prevodioci za više programske jezike obično su programski
izvedeni, ali postoje procesori koji imaju sklopovski ostvarene
prevodioce (procesori izravno izvršne arhitekture; engl. direct-
execution architecture).
PITANJA ZA PONAVLJANJE

1.) Objasniti ISA arhitekturu.

2.) Objasniti ciljeve arhitekture računala.
3.) Navesti tri sastavna područja arhitekture računala.
4.) Skicirati i objasniti hijerarhijski model računala.
5.) Što je arhitektura računala prema hijerarhijskom modelu?
6.) Skicirati i objasniti arhitektura računarskog kao distribuciju funkcija u
višeslojnom modelu.
7.) Što znači dualizam sklopovske i programske opreme?