SKRIPTA : FIZIKALNE VELIINE I MJERNE JEDINICE

1.

FIZIKALNE VELIINE I MJERNE JEDINICE

Fizika je prirodna znanost koja prouava tijela, njihova svojstva i djelovanje u prostoru i vremenu.
Svojstva tijela koja se mogu mjeriti zovu se fizikalne veliine ( npr: temperatura, volumen, masa,
sila...).
Mjerenje je brojanje koliko je puta promatrana fizikalna veliina vea ili manja od odabrane mjerne
jedinice.
Mjerna jedinica fizikalne veliine je dogovorom utvren iznos te veliine.

1.1. OBRADA PODATAKA MJERENJA

Da bismo dobili to toniji rezultat mjerenja, mjerenje ponavljamo nekoliko puta i dobivamo
izmjerene vrijednosti veliine x: x1, x2, x3...
Prosjenu vrijednost x raunamo tako da zbrojimo sve izmjerene vrijednosti veliine x i i
podijelimo sa ukupnim brojem podataka

Sa

n.

x1 x2 ... xn
n
x i

oznait emo odstupanje svakog pojedinanog podatka od prosjene vrijednosti.

x i izraunat emo tako da od pojedinanog podatka

veliine.
x i =

oduzmemo prosjenu vrijednost

x -x
i

Najvee odstupanje po iznosu zvat emo maksimalno i oznaiti sa x max .

Rezultat mjerenja iskazat emo
1.2.

x=

x x max .

MEUNARODNI SUSTAV MJERNIH JEDINICA ( SI )

SI razlikuje imenovane, osnovne, izvedene, decimalne i dozvoljene mjerne jedinice.

IMENOVANE JEDINICE SI
Imenovane mjerne jedinice imaju svoje neovisno ime.
Uz est osnovnih, svoje posebno ime imaju neke izvedene mjerne jedinice i dozvoljene
mjerne jedinice ( npr: metar, sekunda, litra, njutn, paskal...) .

OSNOVNE MJERNE JEDINICE SI

fizikalna veliina

mjerna jedinica

duljina
masa
vrijeme
temperatura
jakost elektrine struje
jakost izvora svjetlosti
koliina (mnoina) tvari

metar
kilogram
sekunda
kelvin
amper
kandela
mol

oznaka
mjerne
jedinice
m
kg
s
K
A
cd
mol

Sve ostale mjerne jedinice koje postoje mogu se izraziti pomou ovih sedam osnovnih
mjernih jedinica.
IZVEDENE JEDINICE
Izvedene jedinice odreene su odnosima osnovnih (imenovanih ) mjernih jedinica.
Vidi tabelu nekih izvedenih
mjerna jedinica simbol
(fonetski)
njutn
N
paskal
Pa
dul
J
vat
W
kulon
C

imenovanih mjernih jedinica.

fizikalna
definicija mjerne
veliina
jedinice
sila
kg m /s
tlak
kg /m s
energija
kg m/s
snaga
kg m/s
elektrini naboj
As

IZNIMNO DOZVOLJENE JEDINICE

U tabeli se nalaze neke iznimno dozvoljene mjerne jedinice.
jedinica
morska milja
kutni stupanj
Celsiusov stupanj
tona
minuta
vatsat

fizikalna veliina
duljina (zrani i pomorski promet)
kut
temperatura
masa
vrijeme
energija

DECIMALNE MJERNE JEDINICE

veza sa SI jedinicama
1 852 m
/180 rad
K
1 000 kg
60 s
3 600 J

Vee i manje mjerne jedinice od imenovanih tvore se tako da se imenovana povea 10, 100,
1 000, 1 000 000 ... puta ili da se odredi njena 1/10, 1/100, 1/1 000 ...
Imena tako dobivenih mjernih jedinica tvorimo pomou predmetaka.

10 n
Simbol
jota
Y
10 24
zeta
10 21
eksa
E
10 18
peta
P
10 15
tera
T
10 12
giga
G
10 9
mega
M
10 6
kilo
k
10 3
hekto
h
10 2
deka
da
10 1
10 0
deci
d
10 -1
centi
c
10 -2
mili
m
10 -3
mikro

10 -6
nano
n
10 -9
piko
p
10 -12
femto
f
10 -15
ato
a
10 -18
zepto
z
10 -21
jokto
y
10 -24
Prefiks

decimalni prikaz broja

1 000 000 000 000 000 000 000 000
1 000 000 000 000 000 000 000
1 000 000 000 000 000 000
1 000 000 000 000 000
1 000 000 000 000
1 000 000 000
1 000 000
1 000
100
10
1
0,1
0,01
0,001
0.000 001
0.000 000 001
0.000 000 000 001
0.000 000 000 000 001
0,000 000 000 000 000 001
0,000 000 000 000 000 000 001
0,000 000 000 000 000 000 000 001

itanje broja
kvadrilijun
trilijarda
trilijun
bilijarda
bilijun
milijarda
milijun
tisuu
sto
deset
jedan
desetinka
stotinka
tisuinka
milijuntinka
milijarditinka
bilijuntinka
bilijarditinka
trilijuntinka
trilijarditinka
kvadrilijuntinka

Od [n 1]
1991
1991
1975
1975
1960
1960
1960
1795
1795
1795
1795
1795
1795
1960
1960
1960
1964
1964
1991
1991

Za tvorbu decimalnih mjernih jedinica moe se koristiti samo jedan predmetak, koji se pie zajedno
sa imenom mjerne jedinice.
1.3.

POTENCIJE BROJA 10

Potenciranje je skraeno mnoenje istih mnoitelja.

Broj oblika a zovemo potencija: a je baza, a n je eksponent.
Eksponent nam kae koliko puta se baza javlja kao faktor.
U fizici koristimo potencije broja 10. Potencije broja 10 za bazu imaju broj 10.
102 = 100

103 = 1000

....

Po definiciji je 10 1 = 10

10 1

1.4.

1
= 0.1
10

i 10 0 = 1

10 2

1
= 0.01
100

10 3

1
= 0.001
1000

.....

ZNANSTVENI ZAPIS BROJA U FIZICI

Znanstveni zapis broja je umnoak dvaju faktora : npr. 9.23 10

1. faktor je decimalan broj vei ili jednak 1 i manji od 10 ( iza decimalne toke ima
decimalnih mjesta po potrebi, najee do tri)
npr. 9.23
2. faktor je potencija broja 10

npr. 10 .

Recept za prikaz rezultata u znanstvenom obliku

Za zadani broj

npr. 0.000 000 067 887 375

1. pronaemo prvu znamenku razliitu od nule

2. iza nje stavimo decimalnu toku i dopiemo decimale po potrebi uz
zaokruivanje

6
6.79

Time smo odredili prvi dio znanstvenog zapisa.

Jo moramo odrediti eksponent u potenciji broja 10.
3. prebrojimo za koliko smo decimalnih mjesta (znamenaka) pomaknuli
decimalnu toku

4. predznak eksponenta je pozitivan ako smo decimalnu toku

pomicali ulijevo, predznak eksponenta bit e negativan ako
smo decimalnu toku pomicali udesno

-8

Znanstveni zapis broja 0.000 000 067 887 375 je 6.79 10 8 .

1.5. PRERAUNAVANJE DECIMALNIH MJERNIH JEDINICA

decimalne mjerne jedinice u imenovane

jedinice
imenovane mjerne jedinice u decimalne

mnoimo sa vrijednou prefiksa decimalne

mjerne jedinice
dijelimo sa vrijednou prefiksa decimalne
mjerne jedinice

decimalne mjerne jedinice u novu

decimalnu mjernu jedinicu

decimalnu prvo u imenovanu, a zatim

imenovanu u novu decimalnu

Recept za preraunavanje decimalnih mjernih jedinica pomou logaritamske skale

npr.

6 007 cl =

kl
6 007 cl = 6.007 103

1. broj prepiemo u znanstvenom obliku

10x

2. za faktor pretvorbe 10x jo moramo odrediti nepoznati eksponent:

3. odredimo imenovanu mjernu jedinicu

litra

4. njeno ime upiemo iznad nule na logaritamskoj skali

5. pronaemo na skali koju mjernu jedinicu preraunavamo u koju

cl u kl

6. ako preraunavamo veu u manju x e biti pozitivan,

ako preraunavamo manju u veu x je negativan
7. iznos od x odreujemo brojanjem

od cl do kl 5

8. raunamo
6 007 cl = 6.007 103

1. 6.

10-5

kl = 6.007 10-2 kl 0.06 kl

MJERNE JEDINICE ZA POVRINU I VOLUMEN

mjerne jedinice za povrinu

kl

1 m = 100 dm = 10 m
1 m = 10 000 cm = 10 cm
1 m = 1 000 000 mm= 10 6 mm

1 dm= 10 2 m
1 cm= 10 4 m
1 mm = 10 6 m

mjerne jedinice za volumen

1 m= 1000 dm= 10dm
1 m= 1 000 000 cm=10 6 cm

1 dm=10 3 m
1 cm= 10 6 m

1 dm 3 zovemo jo jedna litra.

1.7.

SKALARNE I VEKTORSKE FIZIKALNE VELIINE

Skalarne fizikalne veliine u potpunosti su odreene iznosom (brojem i mjernom jedinicom).

( npr: temperatura, masa, energija...)
Vektorske fizikalne veliine u potpunosti su odreene iznosom ( broj i mjerna jedinica) i smjerom
(pravac i orijentacija). ( npr: sila, brzina, akceleracija)
Vektorske veliine zbrajamo kao vektore : na kraj prvog vektora prenesemo poetak drugog,
na kraj drugog poetak treeg itd. Zbroj ( rezultantu) dobijemo spajanjem poetka prvog s krajem
posljednjeg vektora-pribrojnika.
Ako crtamo u mjerilu ( uz pomo geometrijskog pribora) iznos rezultante moemo odrediti
mjerenjem.
Pomak i put

Kako se pomak opisuje brojem i jedinicom, te se moe oznaiti njegov pravac i smjer, kaemo da je
pomak vektorska veliina.
Put se opisuje brojem i jedinicom, no on nema stalan smjer, pa kaemo da je pomak skalarna
veliina.
Prijeeni put uvijek je jednak algebarskom zbroju vrijednosti (duljina) svih malih pomaka po stazi
od poetnoga do zavrnog poloaja.