PRAKTIČNA NASTAVA – MODUL 1

Mjerenje električnih veličina vezanih za IT sisteme

Autor:
Damir Kunosić
MJERNE JEDINICE
Za razvoj tehnologije, znanosti i tehnike bilo je potrebno ustanoviti jedan jedinstveni međunarodni
sistem (standard) označavanja mjernih jedinica. Zbog toga, se još daleke 1875. godine na
konferenciji jedanaest zemalja, u Francuskoj, prihvatio međunarodni standard (Le Système
International d’ Unités ) nazvan SI standard.
Da bi se mogao razumjeti SI standard potrebno je specificirati osnovne, dodatne i izvedene
jedinice.

OSNOVNE I IZVEDENE JEDINICE

SI sistem se zasniva na sedam osnovnih (bazične jedinice) i dvije dodatne jedinice. Sve se
mjerne veličine mogu prikazati pomoću kombinacije osnovnih i dodatnih jedinica. U Tabeli 1.1.
prikazane su osnovne, a u Tabeli 1.2. dodatne jedinice.

VELIČINA JEDINICA SIMBOL

dužina metar m
masa kilogram kg
vrijeme sekunda s
električna struja amper A
termodinamička temparatura kelvin K
svjetlosni intenzitet kandela cd
količina tvari mol mol
tabela 1.1.

VELIČINA JEDINICA SIMBOL

ravni ugao radijan r
prostorni ugao steradijan sr
tabela 1.2

ZNANSTVENO OBILJEŽAVANJE
U elektrotehnici i elektronici koriste se vrlo velike i vrlo male jedince. Tako npr. električna struja
može poprimiti iznose u hiljadama ili milijunima ampera, kao što i električni otpor može iznositi
milijune ohma.
Kako bi dopunili ovaj dio potrebno je:
 Odrediti kako se upotrebom znanstvenog obilježavanja (broj sa bazom deset) pišu
brojevi
 Prikazati bili koji broj sa bazom deset
 Računati sa brojevima čija je baza deset

Znanstveno obilježavanje predstavlja na prikladan način prikazivanje malih i velikih brojeva i

računanje s njima. U znanstvenom obilježavanju jedinica se predstavlja kao umnožak broja od 1
do 10 sa brojem čija je baza deset. Na primjer broj 150 000 u znanstvenom obliku prikazan
pisao bi se 1.5 x 105, a broj 0.00022 kao 2.2 x 10-4.
BROJ SA BAZOM DESET
Tabela 1.3. prikazuje pozitivne i negativne brojeve i odgovarajuće brojeve sa bazom deset. Taj
broj se sastoji od eksponenta x i baze deset (10x). Iznos eksponenta broja deset određuje koliko
se decimalna točka pomiče lijevo ili desno od decimalne tačke broja. Za pozitivne eksponente
broja deset decimalna tačka pomiče se u desno od decimalne tačke broja. Za negativne
eksponente broja deset decimalna tačka pomiče se u lijevo od decimalne tačke broja. Tako na
primjer eksponent 4 znači:

104 = 1 x 104 = 1.0000. = 10,000

desno

Za negativan eksponent -4 slijedi:

10-4 = 1 x 10-4 = .0001. = 0.0001

lijevo

106 = 1,000,000 10-6 = 0.000001

105 = 100,000 10-5 = 0.00001
104 = 10,000 10-4 = 0.0001
103 = 1,000 10-3 = 0.001
102 = 100 10-2 = 0.01
101 = 10 10-1 = 0.1
100 = 1 100 = 1

tabela 1.3.
PRIMJER 1

Izrazi slijedeće brojeve znanstvenim obilježavanjem

(a) 200 (b) 5000 (c) 85,000 (d) 3,000,000

Rješenje:
U ovom se slučaju decimalna tačka pomiče desno iza prve znamenke cijelog broja. Eksponent
broja deset pozitivan je i iznosi onoliko koliko se mjesta pomiče decimalna tačka.

(a) 200 = 2 x 102 (b) 5000 = 5 x 103

(c) 85,000 = 8.5 x 104 (d) 3,000,000 = 3 x 106

PRIMJER 2

Izrazi slijedeće brojeve znanstvenim obilježavanjem

(a) 0.2 (b) 0.005 (c) 0.00063 (d) 0.000015

Rješenje:
U ovom se slučaju decimalna tačka pomiče lijevo iza zadnje znamenke decimalnog broja.
Eksponent broja deset negativan je i iznosi onoliko koliko se mjesta pomiče decimalna tačka.

(a) 0.2 = 2 x 10-1 (b) 0.005 = 5 x 10-3

(c) 0.00063 = 6.3 x 10-4 (d) 0.000015 = 1.5 x 10-5

PRIMJER 3

Napiši slijedeće brojeve u decimalnom obliku

(a) 1 x 105 (b) 2 x 103 (c) 3.2 x 10-2 (d) 2.50 x 10-6

Rješenje:
Pomičući decimalnu tačku lijevo ili desno imajući u vidu značenje pozitivnog ili negativnog
eksponenta broja baze deset dobiju se slijedeći brojevi:

(a) 1 x 105 = 100,000 (b) 2 x 103 = 2000

(c) 3.2 x 10-2 = 0.032 (d) 2.5 x 10-6 = 0.0000025
TEHNIČKO OBILJEŽAVANJE I METRIČKI PERFIKSI

Tehničko (inženjersko) obilježavanje, za razliku od znanstvenog, upotrebljava se u tehnici kad se

govori o velikim ili malim jedinicama ili količinama, kad se određuje napon, struja, otpor,
kapacitet, induktivitet i vrijeme.

Upotreba tehničkog obilježavanja i metričkog prefiksa kao predstavnika velikih i malih

veličina

 Popis metričkih prefiksa

 Zamjena eksponenata kod brojeva s bazom deset, sa metričkim prefiksom
 Upotreba metričkog prefiksa u obilježavanju električnih veličina
 Pretvorba metričkih prefiksa

Tehničko (inženjersko) obilježavanje

Tehničko obilježavanje, koje je slično znanstvenom, dobija se, kako je eksponent broja deset
višekratnik broja tri, pomicanjem decimalne tačke na lijevo po tri decimalna mjesta. Npr. broj
33,000 po sistemu inženjerskog obilježavanja piše se 33 x 10 3. U znanstvenom obliku isti broj
pisao bi se 3.3 x 104. Kod malih brojeva, kao napr. 0.045, inženjerski oblik bi glasio 45 x 10-3 a
znanstveni 4.5 x 10-2.

PRIMJER 4

Napiši slijedeće brojeve u tehničkom obilježavanju

(a) 82,000 (b) 243,000 (c) 1,956,000

Rješenje:
(a) 82,000 pišemo kao 82 x 103
(b) 243,000 pišemo kao 243 x 103
(c) 1,956,000 pišemo kao 1.956 x 106

PRIMJER 5

Pretvori slijedeće brojeve u tehničko obilježavanje

(a) 0.0022 (b) 0.000000047 (c) 0.00033

Rješenje:
(a) 0.0022 piše se 2.2 x 10-3
(b) 0.000000047 piše se 47 x 10-9
(c) 0.00033 piše se 330 x 10-6
METRIČKI PREFIKSI

U tehničkom obilježavanju metrički prefiks predstavlja uobičajan način upotrebe

eksponencijalnih brojeva sa bazom deset, kako je to i prikazano u Tabeli 1.4. sa simbolima i
odgovarajućim brojevima.

METRIČKI PREFIKS SIMBOL EKSPONENT BAZE 10

femto f 10-15
pico p 10-12
nano n 10-9
mikro μ 10-6
mili m 10-3
kilo K 103
mega M 106
giga G 109
tera T 1012

tabela 1.4.

PRIMJER 6

Napiši slijedeče veličine upotrebom metričkog prefiksa

(a) 50,000 V (b) 25,000,000 Ω (c) 0.000036 A

Rješenje:
(a) 50,000 V = 50 x 103 V = 50 kV
(b) 25,000,000 Ω = 25 x 106 = 25 MΩ
(c) 0.000035 A = 35 x 10-6 = 35 μA
PRETVORBA METRIČKIH PERFIKSA

Često je prilikom proračuna potrebno pretvarati određene veličine različitih metričkih prefiksa,
npr. miliampere (mA) u mikroampere (μA). Pomičući decimalnu tačku pripadajućeg broja na
lijevo ili na desno, ovisno o karakteru pretvorbe, rezultat se može napisati pomoću metričkog
prefiksa.

Kako bi kompletirali ovo poglavlje potrebno je pokazati kako se

 Pretvaraju jedinice u metrički prefiks i obratno

 Pretvaraju mili, mikro, nano i pico
 Pretvorba kilo i mega

Pretvorba u metričke jedinice postiže se pomičući decimalnu tačku

1. Na lijevo kada se velike jedinice pretvaraju u manje

2. Na desno kada se male jedinice pretvaraju u veće

Npr. ukoliko je potrebno pretvoriti miliampere (mA) u mikroampere (μA), pomiče se decimalna
tačka tri mjesta u lijevo, jer je razlika između tih dviju jedinica upravo tri mjesta (mA je 10 -3 a μA
je 10-6 ).

PRIMJER 7

Pretvori 0.15 miliampera (0.15mA) u mikroampere

Rješenje:
Pomičući decimalnu tačku za tri mjesta u desno dobijemo
0.15 mA = 0.15 x 10-3 A = 150 x 10-6 A = 150 μA

PRIMJER 8

Pretvori 4500 mikrovolta (4500μV) u milivolte (mV)

Rješenje:
Pomičući decimalnu tačku za tri mjesta u lijevo dobijemo
4500 μV = 4500 x 10-6 = 4.5 x 10-3 = 4.5 mV

PRIMJER 9

Pretvori 5000 nanoampera (5000nA) u mikroampere (μA)

Rješenje:
Pomičući decimalnu tačku za tri mjesta u lijevo dobijemo
5000 nA = 5000 x 10-9 A = 5 x 10-6 A = 5 μA
PRIMJER 10

Pretvori 47,000 pikofarada (pF) u mikrofarada (μF)

Rješenje:
Pomičući decimalnu tačku za šest mjesta u lijevo dobijemo
47,000 pF = 47,000 x 10-12 F = 0.047 x 10-6 F = 0.047 μF

PRIMJER 11

Pretvori 0.00022 mikrofarada (0.00022 μF) u pikofarade (pF)

Rješenje:
Pomičući decimalnu tačku za šest mjesta u desno dobijemo
0.00022 μF = 0.00022 x 10-6 F = 220 x 10-12 F = 220 pF

PRIMJER 12

Pretvori 1800 kiloohma (1800 kΩ) u megaohma (MΩ)

Rješenje:
Pomičući decimalnu tačku za tri mjesta u lijevo dobijemo
1800 kΩ = 1800 x 106 Ω = 1.8 MΩ

PRIMJER 13

Saberi 15 mA i 8000 μA i rezultat izrazi u miliamperima

Rješenje:
15 mA + 8000 μA = 15 x 10-3 A + 8000 x 10-6
= 15 x 10-3 A + 8 x 10-3 = 15 mA + 8 mA = 23 mA
 PRAKTIČNA NASTAVA

DOMAĆI RAD:

1. Koji od navedenih pojmova nije električna veličina

a) struja b) napon c) vrijeme d) snaga

2. Jedinica za struju je:

a) volt b) wat c) amper d) joule

3. Jedinica za napon je:

a) ohm b) wat c) volt d) farad

4. Jedinica za otpor je:

a) ampere b) henry c) hertz d) ohm

5. Hertz je jedinica za:

a) snagu b) induktivitet c) frekvenciju d) vrijeme

6. 15,000 W jednako je:

a) 15 mA b) 15 kW c) 15 MW c) 15 µW

7. Broj 4.7 x 103 možemo pisati kao:

a) 470 b) 4700 c) 47,000 d) 0.0047

8. Broj 56 x 10-3 možemo pisati kao:

a) 0.056 b) 0.560 c) 560 d) 56,000

9. Broj 3,300,000 možemo napisati u inženjerskom obilježavanju kao:

a) 3300 x 103 b) 3.3 x 10-6 c) 3.3 x 106 d) nijedan od a) do c)

10. Deset miliampera možemo napisati kao:

a) 10 MA b) 10 µA c) 10 kA d) 10 mA

11. Pet hiljada volti možemo napisati kao:

a) 5000 V b) 5 MV c) 5 kV d) nijedan od a) do c)

12. Dvadeset milijuna ohma možemo napisati kao:

a) 20 mΩ b) 20 MΩ c) 20 MΩ d) 20µΩ

1
 Univerzalni mjerni instrument 1

Univerzalni mjerni instrument

Za servisiranje raznih električnih uređaja u kućanstvu, u radionici, ili za održavanje
električnih strojeva u proizvodnim pogonima potrebno je mjeriti struje, napone i otpore. Pošto
je nepraktično nositi više instrumenata napravljen je univerzalni mjerni instrument (naziva se
i multimetar). On je lako prenosiv, mehanički otporan i dovoljno točan za rad na terenu, a
njime se mogu mjeriti istosmjerni i izmjenični naponi i struje, i električni otpor. U prvom dijelu
biće obrađen analogni instrument (instrument sa kazaljkom) a zatim i digitalni instrument koji
rezultat ispisuje u obliku brojki na LCD pokazniku.

Analogni univerzalni mjerni instrument

U analogne univerzalne instrumente se ugrađuje mehanizam sa obrtnim svitkom.
Između polova stalnog magneta ugrađen je svitak na kome je učvršćena kazaljka.
Protjecanje struje kroz svitak stvara magnetno polje. Uzajamno djelovanje ovog magnetnog
polja i polja stalnog magneta dovodi do zakretanja kazaljke. Protivmoment stvaraju spiralne
opruge i po prestanku struje vraćaju kazaljku na nulu.

Slika 1.1. Instrument sa obrtnim svitkom.

Ovakvim analognim instrumentom mogu se mjeriti samo istosmjerne struje i naponi.
Kako bi instrument mogao da mjeri i izmjenične veličine u njega se ugrađuje ispravljač sa
dvije ili četiri diode koji izmjeničnu struju i napon pretvori u istosmjernu. Kada se mjere
izmjenične veličine instrument pokazuje efektivnu vrijednost struje i napona.
Prije nego što počnemo da koristimo analogni instrument i uvježbamo rad sa njime na
časovima praktične nastave, moramo upoznati neke važne pojmove.
Mjerni opseg (naziva se i domašaj) je najveća vrijednost mjerene veličine koju
instrument može izmjeriti. Mjerni opseg određujemo mi postavljanjem preklopnika u
odgovarajući položaj.
Konstanta instrumenta je broj koji se dobije kada se mjerni opseg podijeli sa brojem
podjeljaka na ljestvici u koju ćemo gledati.
Do rezultata mjerenja se dolazi tako što se broj podjeljaka koji očitamo pomnoži sa
konstantom.
Podjeljak na ljestvici je rastojanje između bilo koje dvije oznake na ljestvici.
NAPOMENA: Ovo je definicija iz knjige koja može dovesti do različitih tumačenja - koliko
zapravo ljestvica sa slike 1.1. ima podjeljaka? U ovom primjeru broj podjeljaka je četiri
(kazaljka pokazuje 3,2 podjeljaka), a crtice između napisanih brojeva samo olakšavaju
očitavanje rezultata. Ako međutim svaku označenu crticu shvatimo kao podjeljak onda je broj
podjeljaka 20, a kazaljka pokazuje 16 podjeljaka. Ovaj drugi način koji neki primjenjuju
komplicira stvari. Možemo se zapitati čemu služi napisana trojka i četvorka ako se mora
brojati 16 crtica?
2

Da bi imali točno očitavanje u kazaljku se mora gledati pod pravim kutom. U ovome nam
pomaže malo ogledalo (kazaljka i njen lik u ogledalu se poklope).
Kao primjer analognog univerzalnog instrumenta opisati ćemo instrument „Unimer 43“
proizvođača Iskra. Ovaj instrument ima više crnih i crvenih ljestvica. Crvene ljestvice se
koriste za mjerenje izmjeničnih struja i napona, a crne ljestvice su za istosmjerne veličine. Za
mjerenje otpora se koristi posebna crna ljestvica. Izgled ovog instrumenta je na slici 1.2.

Slika 1.2. Instrument „UNIMER 43“ - ISKRA Kranj.

Na instrumentu se nalazi više oznaka. Neke od njih su:
Instrument je napravljen za rad u vodoravnom položaju. Ako se postavi pod
kutom, ili se uspravi pokazivanje neće biti točno.
Ova oznaka se može naći na instrumentima koji su predviđeni za rad u
uspravnom položaju i koji se montiraju npr. na radne stolove.
Instrument sa ovakvom oznakom može da mjeri i istosmjerne i izmjenične
veličine.
Ovo je oznaka za klasu točnosti, odnosno maksimalnu procentualnu grešku
koju pravi instrument pri punom skretanju kazaljke. Najčešće klase točnosti su:
0,1; 0,2; 0,5; 1; 1,5; 2,5; 5.

Instrument sa obrtnim kalemom i ugrađenim ispravljačem sa diodama.

Ispitni napon 3 .
 Univerzalni mjerni instrument 3

Izbor ljestvice
Kada imamo više ljestvica postavlja se pitanje - u koju gledati? U ovom primjeru vidjeti
ćemo da pravilan izbor ljestvice olakšava mjerenje a gledanje u pogrešnu ljestvicu ga
nepotrebno usložnjava.
Pošto broj očitanih podjeljaka na izabranoj ljestvici treba pomnožiti sa konstantom,
ljestvicu treba birati tako da konstanta bude broj lak za množenje - dakle da bude 0,1; 1; 10
ili 100. Lošim izborom ljestvice konstanta će biti dva, pet ili npr. 3,3.
Na slici 1.3. je prikazano pokazivanje instrumenta "Unimer 45" prilikom mjerenja
istosmjernog napona od 170 . Na slici 1.3a preklopnik je postavljen u položaj 600 =. To
znači da je mjerni opseg 600 , tj. pri punom skretanju kazaljke instrumenta napon je 600 ,
na polovini ljestvice je 300 itd. Naponi veći od 600 se ne mogu mjeriti.
Na ljestvici označenoj slovima V, A na kojoj se očitava napon i struja imamo dvije
ljestvice - gornju, koja ide od 0 do 6 podjeljaka, i donju od 0 do 30 podjeljaka. Ako je naš
izbor gornja ljestvica konstanta će biti:
= = 100 / .

Očitavamo 1,7 podjeljaka, = 1,7. Rezultat mjerenja je ∙ = 170 . Ako međutim

izaberemo donju ljestvicu konstanta će biti 600⁄30 = 20. Očitavamo 8,5 podjeljaka pa je
rezultat 20 ∙ 8,5 = 170 . Rezultat je isti, možemo dakle gledati i donju ljestvicu. Ipak, poslije
mjerenja će ostati dvojba jesmo li dobro procijenili 8,5 podjeljaka? Možda je ipak procjena
pogrešna, možda je točna procjena 8,4 ili 8,6 podjeljaka?

a) b)
Slika 1.3. Primjeri očitavanja prilikom mjerenja.
Pošto je mjereni napon 170 to znači da možemo smanjiti mjerni opseg i prebaciti
preklopnik u položaj 300 . Dobijemo veće skretanje kazaljke i vjerojatno točnije mjerenje.
Dakle, na slici 1.3b mjerni opseg je 300 .
Naravno da ćemo gledati u donju ljestvicu sa 30 podjeljaka pa će konstanta biti:
%
=% = 10 / .

Očitavamo 17 podjeljaka, što pomnoženo sa konstantom 10 daje 170 .

Ako smo skloni kompliciranju stvari možemo izabrati i gornju ljestvicu sa 6 podjeljaka.
Tada konstanta neće biti 10, nego 300⁄6 = 50. Broj podjeljaka koji instrument pokazuje na
ovoj ljestvici je 3,4 pa da bi došli do rezultata treba pomnožiti 50 ∙ 3,4 = 170 .
4

Mjerenje napona
Instrument se pretvara u voltmetar tako što se veliki kružni preklopnik postavi na
područje označeno slovom V. Zavisno od toga mjerimo li istosmjerni ili izmjenični napon mali
preklopnik se postavi lijevo ili desno na odgovarajuću oznaku (= ili ~). Mjerenje se obavezno
počinje sa najvećeg mjernog opsega. Na taj način se sprječava uništenje instrumenta koje je
lako moguće ako se mjerenje počne na malom mjernom opsegu a napon bude veći od
očekivanog. U tom slučaju kazaljka naglo skreće, može da se iskrivi ili ispadne iz ležišta a u
opasnosti je svitak u okretnom sistemu. Osigurač (ako postoji) i zaštitne diode nisu uvijek
dovoljno sigurna zaštita.
Ako je skretanje kazaljke malo, ili se uopće ne primijeti, može se postepeno i vrlo
oprezno smanjivati mjerni opseg dok kazaljka ne skrene toliko da omogući normalno
očitavanje. Biramo ljestvicu u koju ćemo gledati, određujemo konstantu instrumenta i očitamo
skretanje kazaljke. Broj podjeljaka koji smo očitali množimo sa konstantom i dobijemo
mjereni napon. Na osnovu dobivenog rezultata vidimo može li se još smanjiti mjerni opseg.
Ako se mjeri istosmjerni napon točka većeg potencijala (ili npr. + pol baterije) mora se
dovesti na priključak +VAΩ. Ako se ovdje pogriješi kazaljka će skretati na pogrešnu stranu
(lijevo). Kada se mjeri izmjenični napon ne mora se voditi računa o priključcima, ispravljač u
instrumentu osigurava da kazaljka uvijek skreće udesno.
Voltmetar se vezuje paralelno elementu na kome mjerimo napon. Unutrašnji otpor
voltmetra je veoma veliki (u idealnom slučaju beskonačan) tako da kroz voltmetar praktično
ne protječe struja.

Primjer 1. Mjerenje napona baterije

Slika 1.4. Korak 1.

Mjerni opseg je postavljen na 500 i možemo primijetiti da je skretanje kazaljke malo.
Ako izaberemo ljestvicu sa pet podjeljaka konstanta je 100 ⁄ . Očitavamo nešto
više od 0,1 podjeljak ali teško je procijeniti je li to 0,11; 0,12 ili 0,13. Kada to pomnožimo sa
100 rezultat može biti između 11 i 13 , što zavisi od osobne procjene. Očigledno je da se
na ovom području ne može izvršiti točno mjerenje pa smanjujemo mjerni opseg.
 Univerzalni mjerni instrument 5

Slika 1.5. Korak 2.

Na mjernom opsegu 150 logično je gledati u crnu ljestvicu sa 15 podjeljaka da bi
rezultat očitavanja pomnožili sa konstantom 10. Očitavamo nešto više od 1,2 podjeljaka,
recimo da je procjena 1,25 što znači da je napon oko 12,5 .
PAŽNJA! Najčešća učenička greška je da ovdje očitaju 1,1 podjeljak - previdi se
činjenica da ovdje između jedinice i dvojke nema devet crtica nego samo četiri!
Naravno sljedeći logičan potez je novo smanjenje mjernog opsega. Sljedeći mjerni
opseg na instrumentu je 50 , veći je od mjerenog napona, što znači da bez bojazni
prebacujemo preklopnik na brojku 50.

Slika 1.6. Korak 3.

Na mjernom opsegu 50 izborom ljestvice sa pet podjeljaka konstanta je 50⁄5 = 10.
Sada već sa mnogo većom sigurnošću očitavamo 1,25 podjeljaka odnosno 12,5 .

Slika 1.7. Korak 4.

6

Na mjernom opsegu 15 na crnoj ljestvici od 0 do 15 podjeljaka praktično direktno

očitavamo napon. Na ovom području vidi se da je mjereni napon zapravo 12,6 . Ovo
mjerenje je očigledno i najtočnije, kao što se vidi uopće nije teško izvršiti dobre procjene sa
točnošću od 0,1 .
S obzirom da je sljedeći raspoloživi mjerni opseg 5 a mjereni napon je veći od njega,
smanjenje mjernog opsega na 5 ne dolazi u obzir!

Primjer 2: Mjerenje izmjeničnog napona

Priključni kablovi instrumenta su dobro izolirani tako da nema opasnosti od strujnog
udara ako ne dodirujemo metalne vrhove.
Napon u priključnici je izmjenični pa mali preklopnik mora biti prebačen ulijevo.
Primijetimo da je oznaka ~ crvena, što znači da se pri mjerenju izmjeničnih veličina koriste
crvene ljestvice a najveći mjerni opseg je 1000 . Na crvenoj ljestvici sa 10 podjeljaka
(konstanta je 100 ⁄ ) očitavamo 2,2 podjeljaka, tj. 220 . Mjereni napon je manji
od sljedećeg mjernog opsega od 300 , pa ćemo za točniji rezultat prebaciti preklopnik na
položaj 300.
Na slici 1.8. vidimo da na ljestvici sa 30 podjeljaka (konstanta 10) kazaljka stoji na
dvadeset trećem podjeljku, što znači da je napon ustvari 230 . S obzirom da su dozvoljena
odstupanja napona gradske mreže do 10%, izmjereni napon je ispravan.
Kada se mjere izmjenične struje i naponi kazaljka će uvijek skretati u pravom smjeru bez
obzira gdje se stavi koja priključnica instrumenta, što je zasluga ispravljača u instrumentu.

Slika 1.8. Očitavanje vrijednosti prilikom mjerenja izmjeničnog napona.

Mjerenje struje
Ampermetar se u strujni krug vezuje serijski. Unutrašnji otpor ampermetra u idealnom
slučaju je jednak nuli a i u stvarnosti je vrlo mali.
Univerzalni instrument se pretvara u ampermetar postavljanjem velikog preklopnika na
područje označeno slovom A. Mjerenje se počinje obavezno na najvećem mjernom opsegu,
koji po potrebi veoma oprezno smanjujemo. Mali preklopnik se postavi na odgovarajuću
oznaku za vrstu struje koja se mjeri.
Ako se ukaže potreba za promjenom mjernog opsega prvo se struja mora prekinuti na
nekom prekidaču ili isključenjem napajanja, pa tek onda se preklopnik postavi u drugi položaj
i prekidač se ponovo uključi. Na ovaj način se sprječava da se prekida struja na kontaktima
preklopnika i da on bude oštećen uslijed varničenja.
U praksi će biti rijetke situacije kada će se koristiti ampermetar. Često je nepraktično
prekidati strujni krug i serijski u njega ubacivati instrument, jer je potrebno prekinuti postojeću
vezu. Ponekad se doslovno mora presjeći žica ili odlemiti element iz uređaja.
 Univerzalni mjerni instrument 7

Mjerenje otpora
Prije upotrebe analognog univerzalnog instrumenta za mjerenje otpora treba priključke
instrumenta kratko spojiti. Kazaljka mora skrenuti do kraja, odnosno mora pokazati nulu. Ako
nije došla do nule, ili je možda prešla preko nule udesno, njen položaj se podešava, tj.
postavi se na nulu okretanjem označenog promjenjivog otpornika. Ovo podešavanje mora da
se vrši povremeno zbog starenja i trošenja baterije u instrumentu.
Vrijednost mjerenog otpora se dobije kada se očitani broj podjeljaka pomnoži sa brojem
koji pokazuje veliki preklopnik.
Mjerenje otpora se ne mora početi sa najvećeg mjernog opsega. Veliki preklopnik se
postavi na više područja, a zadrži se u položaju na kome kazaljka stoji otprilike negdje
između 1/2 i 2/3 ljestvice jer je u tom dijelu očitavanje najtočnije. Ovo će se najbolje vidjeti u
konkretnom primjeru.

Slika 1.9. Priprema analognog univerzalnog instrumenta za mjerenje otpora.

Veliki broj mjerenja, možda i 90% su mjerenja otpora. Mjerenjem otpora grijača,
prekidača namotaja motora i transformatora, kao i nekih elektroničkih komponenti može se
doći do zaključka o ispravnosti dijelova uređaja bez priključivanja napona i bez opasnosti.
Veliki preklopnik treba prebaciti u jedno od područja označenih sa Ω a mali preklopnik
udesno.
Analognim instrumentima za mjerenje struje i napona nije potreban vlastit izvor
napajanja. Međutim, za mjerenje otpora baterija je neophodna. Većina instrumenata koristi
jednu ili dvije baterije od 1,5 . Instrument praktično kroz mjereni otpor (preko preklopnika i
priključnica) propušta struju iz baterije pa će kazaljka više skretati pri mjerenju manjih otpora.
Zbog toga su način mjerenja otpora i omska ljestvica drugačiji nego kada se mjeri struja i
napon.
Očitavanje vrijednosti otpora vrši se na posebnoj crnoj ljestvici. Ova ljestvica je drukčija
od ostalih jer je obrnuta, tj. nula se nalazi na desnoj strani a na lijevoj strani je ∞. Osim toga
razmak između podjeljaka nije isti, prvi podjeljci su dosta razmaknuti a zatim gledajući
nalijevo razmak je sve manji, da bi pri kraju bili toliko zbijeni da je točno očitavanje
nemoguće.

I
8

Primjer: Mjerenje otpora od 180Ω na različitim položajima preklopnika

Slika 1.10. Pokazivanje instrumenta za različite položaje preklopnika instrumenta.

Na slici 1.10a je položaj kazaljke pri mjerenju otpora 180 Ω kada je preklopnik na
položaju X1. Točan broj podjeljaka je teško odrediti jer na malom rastojanju je čak 100
podjeljaka. Broj podjeljaka koji procijenimo (dakle, oko 180) množi se sa 1 pa je rezultat
mjerenja oko 180 Ω.
Ako se preklopnik pomjeri u položaj X10 (slika 1.10b) kazaljka pokazuje 18 podjeljaka,
vidi se da ne postoji dvojba je li broj podjeljaka 17, 18, 19 ili možda 17,5. Ovih 18 podjeljaka
pomnoži se sa deset kao što pokazuje preklopnik, dakle rezultat je 180 Ω.
Ako bi isti otpor pokušali izmjeriti na području X100 bio bi veliki problem procijeniti
pokazuje li kazaljka 1,7; 1,8 ili 1,9 podjeljaka. Na primjer ako procijenimo da je u pitanju 1,7
podjeljaka, kada se to pomnoži sa 100 pravi se greška od 10 Ω iako procjena uopće nije bila
loša.
Na slici 1.10d se vidi da je mjerenje ovog otpora na području X1k praktično nemoguće.
Biće dobro ako uopće prijetimo da rezultat nije 0 Ω, a kamoli očitati 0,18 podjeljaka koje
pokazuje kazaljka.
Moguća greška prilikom mjerenja otpora nastaje kada se rukama pridržava otpornik koji
se mjeri. Tako se paralelno mjerenom otporu dodaje otpor vlastitog tijela i rezultat je manji od
prave vrijednosti. Ovo je naročito izraženo na području X1k.
Greška je također moguća ako se mjeri vrijednost otpornika koji je zalemljen na tiskanu
pločicu (PCB). Utjecaj drugih elemenata vezanih paralelno tom otporu također smanjuje
rezultat mjerenja.

w
 Univerzalni mjerni instrument 9

Digitalni univerzalni mjerni instrument

Sve što je rečeno o analognim instrumentima u vezi načina priključenja u krug,
unutrašnjeg otpora i načina mjerenja (početak mjerenja sa najvećeg mjernog opsega) važi i
za digitalne instrumente.
Kod digitalnog instrumenta očitavanje mjerene veličine je mnogo lakše i točnije.
Vrijednost se direktno očita na LCD pokazniku, dakle nema dvojbe oko izbora ljestvice,
određivanja konstante instrumenta i množenja sa njom, i nema subjektivnih grešaka pri
očitavanju broja podjeljaka. Ako je mjerena veličina veća od mjernog opsega instrument će
to vjerojatno „preživjeti“ a grešku će signalizirati ispisivanjem cifre „1“ na prvom mjestu. Nije
osjetljiv ni na zamjenu priključaka „+“ i pokazati će točnu vrijednost uz ispisivanje minusa
ispred rezultata mjerenja.
Ipak, zbog načina indikacije ovaj instrument nije pogodan za praćenje promjene mjerene
veličine.

Slika 1.11. Digitalni mjerni instrument „VC150“ - Voltcraft.

Prije svake izmjene mjernog područja treba odstraniti mjerne vrhove od objekta na
kojem se vrši mjerenje.
Poseban oprez se preporučuje prilikom rada sa izmjeničnim naponom većim od 25 ili
sa istosmjernim naponom većim od 35 , jer može nastati električni udar opasan po život.
Provjerite prije svake upotrebe digitalni mjerni uređaj i mjerne kablove od oštećenja. Ni u
kome slučaju ne vršite mjerenje ako je zaštitna izolacija oštećena.
Da bi se izbjegao električni udar, obratite pažnju da za vrijeme mjerenja ne dirate
priključke za mjerenje odnosno mjerne točke direktno ili indirektno. Za vrijeme mjerenja ne
smije se hvatati preko označenog dijela na mjernim vrhovima.
Ne upotrebljavati digitalni mjerni instrument za vrijeme nevremena. Obratite pažnju da
su vaše ruke, obuća, odjeća, podloga, sklopovi i dijelovi sklopova obavezno suhi.
Ne uključujte nikada mjerni instrument kada ste ga prenijeli iz hladne u topliju prostoriju,
jer nastala vodena kondenzacija može da ga ošteti. Ostavite mjerni instrument isključen dok
se ne prilagodi sobnoj temperaturi.
Mjerne vrijednosti pokazuju se na digitalnom mjernom instrumentu u brojčanom
(digitalnom) obliku na LCD pokazniku. Pomoću rotacijskog preklopnika se mogu odabrati
pojedine mjerne funkcije. Kod modela VC150 izbor mjernog područja vrši se ručno.
Digitalni mjerni instrument VC150 se uključuje i isključuje pritiskom na dugme POWER.
Uvijek isključite uređaj za mjerenje ukoliko ga ne koristite.
10

Dugme HOLD vam omogućava da zadržite vrijednost mjerenja na LCD pokazniku.

Simbol „H“ se pojavljuje na LCD pokazniku. Ova funkcija olakšava očitavanje mjerene
vrijednosti. Ponovni pritisak na dugme vraća ponovno opciju mjerenja.

Tabela 1.1. Simboli na LCD pokazniku digitalnog mjernog instrumenta VC150.

OL ili 1 Overload = prekoračenje; mjerno područje je prekoračeno.

Baterija za napajanje mjernog instrumenta je ispražnjena,
što je moguće prije zamijeniti bateriju.
Mjerno područje za testiranje dioda.

Mjerno područje za mjerenje napona opasnih po život.

Mjerno područje za akustički test provodljivosti.

Mjerna područja za mjerenje izmjeničnih veličina.

Mjerna područja za mjerenje istosmjernih veličina.

mV Milivolt (10(% ).
V Volt (jedinica za električni napon).
A Amper (jedinica za jačinu električne struje).
mA Miliamper (10(% A).
µA Mikroamper (10( A).
Ω Ohm (jedinica za električni otpor).
kΩ Kiloohm (10% Ω).
MΩ Megaohm (10 Ω).
H Aktivna je HOLD funkcija.
 Univerzalni mjerni instrument 11

Mjerenje napona

NAPOMENA: Prije mjerenja napona, uvijek provjerite da se ne nalazite u mjernom

području za mjerenje struje. Kada se na LCD pokazniku pojavi „1“ ili „OL“ (overload =
prekoračenje), tada ste prekoračili mjerno područje. Odaberite naredno veće mjerno
područje.

Slika 1.12. Raspored crnog i crvenog mjernog vodiča kod mjerenja napona.

Za mjerenje istosmjernog napona (DC) postupite prema sljedećem:

- Uključite digitalni mjerni instrument i odaberite mjerno područje V .

- Priključite mjerne vodiče u odgovarajuće mjerne utičnice kao što je prikazano na
slici.
- Priključite mjerne vrhove na objekt za mjerenje (baterija, sklop itd.). Crveni mjerni
vrh odgovara plus polu, a crni mjerni vrh odgovara minus polu.
- Pripadajući polaritet mjerne vrijednosti biti će prikazan na LCD pokazniku zajedno
sa trenutnom mjernom vrijednosti. Kada se pri mjerenju istosmjernog napona na
ekranu ispred mjerne vrijednosti pojavi znak „-“, tada je izmjereni napon negativan
(ili su mjerni kablovi zamijenjeni).
- Kada ste završili mjerenje, odvojite mjerne vodove od objekta za mjerenje i
isključite digitalni mjerni instrument.

Za mjerenje izmjeničnog napona (AC) postupite prema sljedećem:

- Uključite digitalni mjerni instrument i odaberite mjerno područje V . Na

pokazniku se pojavljuje simbol „AC“.
- Povežite (spojite) dva mjerna vrha sa objektom za mjerenje (generator, sklop itd.).
- Mjerna vrijednost će biti pokazana na LCD pokazniku.
- Kada ste završili mjerenje, odvojite mjerne vodove od objekta za mjerenje i
isključite digitalni mjerni instrument.

I
12

Mjerenje struje

NAPOMENA: Maksimalno dozvoljeni napon u strujnom krugu ne smije da prelazi 250 V.

Mjerenja struja većih od 5 A smiju se izvoditi samo u trajanju od maksimalno 10 sekundi i sa
pauzom između mjerenja u trajanju od 15 minuta. Sva strujna mjerna područja su osigurana i
time zaštićena od preopterećenja.

a) struje do 200 mA b) struje do 10 A

Slika 1.13. Raspored crnog i crvenog mjernog vodiča kod mjerenja struje.

Za mjerenje istosmjerne struje (DC) postupite prema sljedećem:

- Priključite crveni mjerni vodič u 10A - mjernu utičnicu (kod struje veće od 200 *+)
odnosno u mA - mjernu utičnicu (kod struje manje od 200 *+). Crni mjerni vodič
priključite na COM - mjernu utičnicu.
- Odaberite željeno mjerno područje. Po mogućnosti, počnite mjerenje uvijek sa
najvećim mjernim opsegom, zato što će kod prekoračenja reagirati zaštitni
osigurač.
- Priključite u seriju sa mjernim objektom oba mjerna vrha (baterija, sklop itd.).
Pripadajući polaritet mjerne vrijednosti, biti će prikazan na LCD pokazniku zajedno
sa trenutnom mjernom vrijednosti. Kada se pri mjerenju istosmjerne struje na
ekranu ispred mjerne vrijednosti pojavi znak „-“, struja protječe u suprotnom
smjeru (ili su mjerni kablovi zamijenjeni).
- Kada ste završili mjerenje, odstranite mjerne vodove od objekta za mjerenje i
isključite digitalni mjerni instrument.

Pažnja! Nikada ne mjerite u 10A području struje preko 10 A odnosno u mA/µA

području struje preko 200 mA, zato što će tada reagirati osigurač u mjernom
instrumentu.
 Univerzalni mjerni instrument 13

Mjerenje otpora

NAPOMENA: Uvjerite se da su svi dijelovi kruga, prekidači i komponente i drugi objekti

za mjerenje u krugu odvojeni od izvora napona i ispražnjeni.

Slika 1.14. Raspored crnog i crvenog mjernog vodiča kod mjerenja otpora.

Za mjerenje električnog otpora postupite prema sljedećem:

- Uključite digitalni mjerni instrument i odaberite mjerno područje „Ω“.

- Priključite mjerne vodiče na mjerne utičnice instrumenta kao što je vidljivo na slici.
- Provjerite neprekidnost mjernih vodiča tako što ćete spojiti mjerne vrhove jedan
sa drugim. Nakon toga na LCD pokazniku će biti prikazan otpor od približno 0,5 Ω
(vlastiti otpor mjernih vodiča).
- Povežite mjerne vrhove sa mjernim objektom. Ako mjerni objekt nema otpornost
veću od 20 ,Ω ili nije u prekidu, mjerna vrijednost će biti prikazana na LCD
pokazniku. Sačekajte dok se mjerna vrijednost ne stabilizira. Kod otpora većeg od
1 ,Ω, ovo može da potraje nekoliko sekundi.
- Kada se na LCD pokazniku pojavi „1“ ili „OL“ (Overload = prekoračenje), tada ste
prekoračili mjerno područje, odnosno, mjerni krug je u prekidu. U tom slučaju
odaberite veće mjerno područje.
- Kada ste završili mjerenje, odstranite mjerne vodove od objekta za mjerenje i
isključite digitalni mjerni instrument.

Kada vršite mjerenje otpora, pazite da su mjerne točke koje dirate mjernim vrhovima
slobodne od prljavštine, ulja, laka ili slično, jer njihova prisutnost može da dovede do
pogreške u mjerenju.

I
ELEKTRIČNI OTPOR

Elektroni se usmjereno kreću kroz provodnik.Prolazeći kroz prostor između atoma oni
padaju pod uticaj tih atoma i manje ili više skreću sa svog puta.Pri tom skretanju elektroni se
sudaraju sa atomima materije pri čemu tim atomima predaju jedan dio svoje kinetičke
energije.Jedan dio te predate kinetičke energije se pretvara u toplotu pa se provodnik
zagrijava.Zato kažemo da se, na neki način, materijal provodnika odupire kretanju
elektrona. To odupiranje predstavlja izvjestan otpor koji se naziva električni otpor ili kraće
otpornost i označava se sa R.

Jedinica za mjerenje električnog otpora je Om ( Ω ) ( slovo:"omega")

Veće jedinice su kiloom (k Ω ), megaom (M Ω ), a manje miliom (m Ω ), mikroom ( µ Ω

) itd. Odnosi među ovim jedinicama su slijedeći:

1 k Ω = 103 Ω = 1000 Ω odnosno 1 Ω = 10-3 k Ω = 0,001 k Ω

1 M Ω = 106 Ω = 1000000 Ω odnosno 1 Ω = 10-6 M Ω = 0,000001 M Ω
1 m Ω = 10-3 Ω = 0,001 Ω odnosno 1 Ω = 103 m Ω = 1000 m Ω
1 µ Ω = 10-6 Ω = 0,000001 Ω odnosno 1 Ω = 106 µ Ω = 1000000 µ Ω

SPECIFIČNI OTPOR PROVODNIKA

Svaki materijal se različito protivi prolasku elektrona kroz svoj međuatomski

prostor.To sve zavisi od unutrašnjeg sastava materije provodnika. Uticaj vrste materijala
provodnika na njegov električni otpor dat je veličinom koja se naziva specifični otpor i
označava se sa ρ ( slovo:"ro" )
Specifični otpor nekog materijala je onaj otpor koji pruža provodnik tog materijala
dužine 1m, poprečnog presjeka 1mm2 , pri temperaturi od 20 °C.
Specifični otpor provodnika treba da je što manji,jer tada bolje provodi elektrone, a
specifični otpor izolatora treba da je što veći,jer on nesmije provoditi elektrone.
Vrijednosti specifičnog otpora za neke važnije materijale date su u tabeli 3.
mm 2 mm 2
Vrsta materijala Spec.otpor ( Ω ⋅ ) Vrsta materijala Spec.otpor ( Ω ⋅ )
m m
srebro 0,0163 platina 0,099
bakar 0,0172 željezo 0,098
aluminij 0,028 mesing 0,075
volfram 0,055 čelik 0,014
cink 0,06 cekas 1,4
nikl 0,078 grafit 20 - 100

Tabela 3: Vrijednost specifičnog otpora ρ nekih materijala pri 20 °C

ELEKTRIČNI OTPOR PROVODNIKA

Pored specifičnog otpora materijala od kojeg je provodnik napravljen, na njegov

otpor utiču i vlastite dimenzije – dužina i površina poprečnog presjeka.
Eksperimentalno je utvrđeno da je električni otpor nekog provodnika direktno
proporcionalan specifičnom otporu materijala ( ρ ) od koga je provodnik napravljen i
njegovoj dužini ( l ), a obrnuto proporcionalan površini poprečnog presjeka ( S ), odnosno:

l
R = ρ⋅ (Ω )
S

gdje je : ρ - specifični otpor materijala

l – dužina provodnika (m)
S – poprečni presjek provodnika (mm2)

VRSTE OTPORNIKA

U praksi postoji potreba za različitim vrijednostima i karakteristikama otpora.U tu

svrhu izrađuju se električni uređaji koji se zovu otpornici.Dakle, otpornici su komponente
električnog kola koje se u određenoj mjeri suprotstavljaju proticanju električne
struje.Postoje slijedeće vrste otpornika:
1. stalni – imaju stalnu (nepromjenjivu) vrijednost otpora
2. promjenjivi:
• potenciometri – otpornost im se podešava ručicom
• trimeri otpornost im se podešava izvijačem
• termistori (NTC) – otpor im se smanjuje sa porastom temperature
• pozistori (PTC) – otpor im se povećava sa porastom temperature
• fotootpornici (LDR) – otpornost im opada kada se osvijetle
• varistori (VDR)–otpor im opada kada napon na njima poraste iznad zadane
vrijednosti

Oznake raznih vrsta otpornika date su na slici 12 .

Slika 12: Oznake raznih vrsta otpornika

VEZIVANJE OTPORNIKA

SERIJSKA ( REDNA ) VEZA

Slika 14: Serijska ( redna ) veza otpornika

Kod serijske veze otpornika kraj prvog otpornika se veže na početak drugog, kraj
drugog na početak trećeg itd.Serijska ( redna ) veza otpornika računa se po formuli:

R u = R 1 + R 2 + R 3 + ... + R n

Dakle, u serijskoj vezi sve otpornike možemo zamijeniti jednim otpornikom čiji je
ukupni (ekvivalentni) otpor jednak zbiru vrijednosti otpora pojedinačnih otpornika.

n
Dakle, možemo pisati: Ru = ∑R
i =1
i

Ako imamo “n” serijski vezanih otpora iste vrijednosti otpornosti možemo pisati:

R u = R + R + R + ... + R = R ⋅ (1 + 1 + 1 + ... + 1) odnosno

Ru = n ⋅R n=1,2,3,...

PARALELNA VEZA

Slika 15: Paralelna veza otpornika

Paralelna veza otpornika računa se po formuli:

1 1 1 1 1
= + + + ... +
R u R1 R 2 R 3 Rn

Dakle, više paralelno spojenih otpornika možemo zamijeniti jednim otporom čija je
recipročna vrijednost otpora jednaka zbiru recipročnih vrijednosti otpora pojedinih
paralelno spojenih otpora.

Ako imamo dva potrošača ukupni otpor će biti:

 1 1 1 R + R2 R1 ⋅ R 2
= + = 1 odnosno Ru =
R u R1 R 2 R1 ⋅ R 2 R1 + R 2

Ako imamo “n” istih otpora spojenih paralelno biće:

1 1 1 1 1 1 + 1 + 1 + ..... + 1 n
= + + + ..... + = = odnosno
Ru R R R R R R

R
Ru = n = 1,2,3, . . .
n

MJEŠOVITA ( KOMBINOVANA ) VEZA

Mješovito spajanje otpornika se sastoji od serijskog i paralelnog spoja

otpornika.Računanje ukupnog otpora ovakvih spojeva vrši se primjenom pravila i formula za
serijsko i paralelno spajanje otpornika.Pokazat ćemo to na dva primjera.

Primjer 1:

a) b)

Slika 16: Primjer mješovite ( kombinovane ) veze otpornika

Prvo računamo otpor paralelne veze otpornika:

R ⋅ R3
R AB = 2
R2 + R3

Sada veza otpornika izgleda kao na slici 16b.Dakle, paralelni spoj otpornika R2 i R3 zamijenili
smo jednim otpornikom RAB, tako nam ostaje serijska veza otpornika R1 i RAB pa imamo:

R2 ⋅ R3
R u = R 1 + R AB odnosno R u = R1 +
R2 + R3
Zadatak:
Za mješovite veze otpornika prikazane na slikama odrediti vrijednost otpora između tačaka A i B, ako je
R=100[Ω], R1=50[Ω], R2=500[Ω], R3=200[Ω], R4=1[kΩ], R5=100[Ω]

a) b)

c) d)
ELEKTRIČNI KONDENZATORI

Električni kondenzatori su pasivni elementi koji imaju sposobnost akumuliranja

elektrostatičke energije.
Dvije metalne ploče, različito naelektrisane, koje su međusobno paralelne i nalaze se
na međusobnom rastojanju “d “ predstavljaju pločasti kondenzator ( slika 4 ).

Slika 4: Pločasti kondenzator

Između ploča vlada električno polje E , odnosno napon U.Ako se između njih nađu
neznatne količine slobodnog elektriciteta ( pozitivnog ili negativnog ), taj elektricitet će se
kretati prema pločama suprotnog polariteta.To znači da na slobodan elektricitet djeluju
električne sile čiji smjer može biti isti ili suprotan smjeru električnog polja.Smjer električnog
polja je od pozitivne ka negativnoj ploči, a to polje predstavlja homogeno električno polje.
Jačina tog polja u ovom slučaju je:
U V V
E  m odnosno cm 
d

Električna sila kojom električno polje djeluje na tijelo naelektrisanja Q zavisi od jačine
električnog polja E i količine elektriciteta Q i jednaka je proizvodu jačine električnog polja E
i unesene količine elektriciteta Q tj.

F  EQ (N)

KAPACITET KONDENZATORA
Eksperimentalno je utvrđeno da je, za jedan te isti kondenzator, nagomilana količina
elektriciteta Q, na pločama, veća ukoliko je napon U na koji je priključen kondenzator veći.To
znači da je nagomilana količina elektriciteta proporcionalna naponu, odnosno, da taj odnos
uvijek ima stalnu vrijednost tj.
Q
 const.
U
Ovaj stalni odnos naziva se kapacitet kondenzatora :

Q
C
U

 C
Jedinica za mjerenje kapaciteta je farad ( oznaka F ) tj. F  V 

Pošto je farad vrlo velika jedinica u praksi se upotrebljavaju manje jedinice:

1 mF = 10-3 F odnosno 1 F = 103 mF
1  F = 10-6 F odnosno 1 F = 106  F
1 nF = 10-9 F odnosno 1 F = 109 nF
1 pF = 10-12 F odnosno 1 F = 1012 pF
Eksperimentalnim putem je za pločasti kondenzator utvrđeno :
1. da su količine elektriciteta Q pri stalnom naponu U veće ukoliko je površina ploča S veća
2. da su količine elektriciteta Q pri stalnom naponu U veće ukoliko je razmak d manji
3. da su količine elektriciteta Q pri stalnom naponu U različite tj. da zavise od vrste
dielektrika

Prema tome, kapacitet pločastog kondenzatora, pri stalnom naponu U, zavisi od

njegovih dimenzija i vrste dielektrika tj.
S
C  
d
Dakle, kapacitet pločastog kondenzatora je direktno proporcionalan površini ploča
S, a obrnuto proporcionalan rastojanju d među njima.
Pošto je :
  0  r
dobijamo konačnu formulu za kapacitet pločastog kondenzatora :

S
C  0  r 
d

Od ostalih karakteristika kondenzatora mogu se izdvojiti slijedeće:

 nominalni napon:to je maksimalni napon koji kondenzator može izdržati , a da i
dalje dobro obavlja svoju funkciju. Ako se ovaj napon prekorači može doći do
trajne promjene karakteristike kondenzatora , pa i do proboja. Prilikom proboja
kondenzator se ponaša kao kratak spoj.
 otpor izolacije:to je otpor između obloga izolatora ( dielektrika ). Reda je M  .
 ispitni napon: on je dva puta veći od nominalnog napona. Priključuje se kratkotrajno
(oko 5s ).
VRSTE KONDENZATORA
Postoje dvije vrste kondenzatora.To su: stalni i promjenjivi kondenzatori.

Stalni kondenzatori

To su kondenzatori kod kojih se kapacitet ne mijenja.Najpoznatiji su:

a) papirni
kao dielektrik služi im impregrirani papir. Proizvode se u vrijednostima 10-1000 pF.
Radni napon je 100-500 V.
b) keramički
kao dielektrik služi im keramika.
c) liskunski
kao dielektrik se koristi liskun. Odlikuju se velikim specifičnim otporom i širokim
temperaturnim područjem rada.
d) metalopapirni
građeni su kao i papirni. Upotrebljivi su i nakon proboja jer na mjestu proboja papir
izgori i stvara metalni oksid kao izolator.
e) elektrolitski
imaju veliki kapacitet >100  F. Polaritet priključenog napona mora odgovarati
polaritetu kondenzatora . Obrnutim spajanjem dolazi do proboja dielektrika.

2) Promjenjivi kondenzatori

To su kondenzatori kod kojih se kapacitet mijenja. On se može mijenjati promjenom

dielektrika (  ), površine ploča (S) ili razmaka (d) . Najpoznatiji promjenjivi kondenzatori su:
a) zračni
kao dielektrik im služi zrak . Promjena kapaciteta se vrši promjenom aktivne
površine ploča.
b) trimeri
to su specijalni polupromjenjivi kondenzatori . Podešavanje se izvodi
okretanjem vijka ( izvijačem ) koji je vezan sa pokretnom pločom. Koriste
se za precizno podešavanje kapaciteta.
VEZIVANJE KONDENZATORA

SERIJSKA ( REDNA ) VEZA

Slika 7: Serijska ( redna ) veza kondenzatora

Serijska ( redna ) veza kondenzatora se računa po formuli:

1 1 1 1 1
    ...  odnosno
C e C1 C 2 C 3 Cn

C
1 1

Ce i 1 i

Dakle, sve kondenzatore možemo zamijeniti jednim ekvivalentnog ( ukupnog )

kapaciteta Ce .

Ako npr. imamo dva kondenzatora ekvivalentni ( ukupni ) kapacitet će biti:

1 1 1 C1  C 2 C1  C 2
   odnosno C e 
C e C1 C 2 C1  C 2 C1  C 2

Ako imamo “n” serijski vezanih kondenzatora istog kapaciteta C imaćemo:

1 1 1 1 1  1  1  ...  1 n
   ...    odnosno
Ce C C C C C
C
Ce  n=1,2,3,...
n

PARALELNA VEZA

Slika 8: Paralelna veza kondenzatora

 Paralelna veza kondenzatora se računa po formuli:

C e  C1  C 2  C3  ...  C n odnosno

n
Ce  C
i 1
i n=1,2,3,...

Dakle, ukupni (ekvivalentni) kapacitet jednak je zbiru kapaciteta pojedinih

kondenzatora .

Ako imamo “n” paralelno spojenih kondenzatora istog kapaciteta C imaćemo:

Ce  n  C n=1,2,3,...

MJEŠOVITA ( KOMBINOVANA ) VEZA

Mješovito spajanje kondenzatora se sastoji od serijskog i paralelnog spoja
kondenzatora.Računanje ukupnog kapaciteta ovakvih spojeva vrši se primjenom pravila i
formula za serijsko i paralelno spajanje kondenzatora.Pokazat ćemo to na tri primjera.

Primjer 1:

a) b)
Slika 9: Primjer mješovite ( kombinovane ) veze kondenzatora

Prvo računamo kapacitet paralelne veze kondenzatora:

C 234  C 2  C 3  C 4

Sada naša veza izgleda kao na slici 9b.Dakle, paralelnu vezu kondenzatora C2, C3 i C4
zamijenili smo jednim kondenzatorom kapaciteta C 234.Ostala nam je još serijska veza
kondenzatora C1 i C234, pa će ukupni kapacitet biti:
C C C  (C 2  C 3  C 4 )
C e  1 234  1
C1  C 234 C1  C 2  C 3  C 4
ZADATAK 1:

Izračunaj ukupni kapacitet za spoj sa slike:

C1 C2 C3
A

0.56µF 0.47µF 0.75µF

C4

C5
270pF 1.6µF

C6
270pF
B

ZADATAK 2:

Izračunaj ukupni kapacitet za spoj sa slike:

C1
A
0.56µF

C4 C3

C5 1.6µF 0.75µF
270pF C2
0.47µF

C6
B
270pF

ZADATAK 3:

Izračunaj ukupni kapacitet za spoj sa slike:

C1
A
0.56µF

C4 C3

C5 1.6µF 0.75µF
270pF C2
C7 0.47µF

270pF C6
B
270pF
IZVORI ELEKTRIČNE STRUJE

Da bi stalno tekla električna struja potrebno je da postoji i stalna potencijalna

razlika. To u praksi postižemo pomoću uređaja i mašina koje nazivamo izvori električne
struje.
Ulaganjem nekog oblika energije ( mehaničke, hemijske, toplotne ) elektroni se
gomilaju na jednom kraju izvora električne struje, dok se na drugom kraju javlja manjak
elektrona.Tako se dobiju dva pola izvora: pozitivni pol ( + ) gdje vlada manjak elektrona i
negativan pol ( - ) gdje je višak elektrona.
Nagomilavanje elektrona na negativnom polu dovodi do povećanja odbojnog
djelovanja među njima, pa oni teže da se kreću tamo gdje je odbijanje manje tj. prema
pozitivnom polu.Oni su, dakle, dobili potencijalnu energiju koja im omogućava usmjereno
kretanje od negativnog ka pozitivnom polu.

S obzirom na oblik uložene energije, izvore električne struje dijelimo na :

- galvanske elemente ( proizvode električnu energiju putem hemijskih procesa )

- električne akumulatore ( način rada sličan galvanskim elementima )
- električne generatore ( mehaničku energiju pretvaraju u električnu )
- termoelemente ( pretvaraju toplotnu u električnu energiju )
- fotoelemente ( pretvaraju svjetlosnu u električnu energiju )

VEZIVANJE IZVORA ELEKTRIČNE STRUJE

SERIJSKA ( REDNA ) VEZA

Izvori električne struje spajaju se serijski da bi se dobio veći ukupni napon.

Slika 5: Serijska ( redna ) veza električnih izvora

Izvori se serijski spajaju tako što se negativan pol prvog izvora veže sa pozitivnim
polom drugog izvora, zatim negativan pol drugog sa pozitivnim polom trećeg itd. Izvori se
ovako mogu spajati samo ako su građeni za istu vrijednost struje. Ukupni napon serijski
vezanih izvora je:

U  U1  U 2  U 3  ...  U n
 Dakle, ukupni napon je jednak zbiru svih napona serijski spojenih izvora, pa za
serijsko spajanje električnih izvora možemo pisati:

n
Ui  U
i 1
p

Ako imamo u seriji “n” izvora iste vrijednosti napona U imat ćemo:

U i  U  U  U  ...  U  U(1  1  1  ...  1) odnosno,

Ui  n  U n=1,2,3,...

PARALELNA VEZA

Slika 6: Paralelna veza električnih izvora

Paralelna veza se postiže tako da se svi pozitivni polovi pojedinačnih izvora spoje u
jednu tačku, a negativni polovi u drugu tačku.Paralelno se smiju spojiti samo izvori čiji su
naponi jednaki.
Ukupni napon paralelno vezanih izvora je:

U = U1 = U2 = U3 = ... = Un

Dakle, paralelno spojeni izvori ne povećavaju napon.

PROSTO I SLOŽENO ELEKTRIČNO KOLO

Da bi električni potrošač, npr. sijalica, dobio električnu struju iz električnog izvora,

moramo ga, preko prekidača, spojnim provodnicima povezati sa izvorom.Tako se dobije
najjednostavnije električno kolo, koje nazivamo prosto kolo.

Slika 7: Izgled prostog električnog kola

Dakle, prosto električno kolo se sastoji od izvora, trošila , prekidača i spojnih

vodova.Pomoću prekidača se električno kolo može otvoriti i zatvoriti.
Električna struja teče samo u slučaju da je električno kolo zatvoreno.
U praksi se najčešće primjenjuju složena električna kola koja se sastoje od više prostih
električnih kola.

Slika 8: Izgled složenog električnog kola

Jedan veći izvor (npr. generator) može da daje električnu struju većem broju
potrošača.Da bismo povezali izvor električne struje i potrošače moramo imati dva
paralelna provodnika koji čine električni vod .
Razgranati električni vod, koji ide od izvora do krajnjih potrošača u raznim
pravcima predstavlja električnu mrežu. Tačke u kojima se vrši grananje nazivaju se čvorovi.
Dio kola između dva čvora naziva se grana mreže .
 1. UZEMLJENJE

Propisi zahtijevaju da se dijelovi električne opreme koji ne pripadaju strujnom krugu

moraju uzemljiti.Ovo naročito vrijedi za dijelove koji su pristupačni dodiru kao što su
kućišta električnih mašina, aparata i uređaja.To se čini zbog toga što usljed raznih
neispravnosti i kvarova u izolaciji ti dijelovi mogu doći pod napon i izazvati smetnje u radu,
te ugroziti ljudski život.

Uzemljenje mora biti dobro izvedeno, a njegov otpor dovoljno malen da ne bi

uzemljeni dijelovi, usljed kvarova, došli na potencijal prema zemlji koji je opasan po život.
Uzemljivači su goli provodnici ukopani u zemlju preko kojih se odlaskom struje u zemlju
zatvara strujno kolo.
Pošto i zemlja predstavlja otpor u njoj se stvaraju padovi napona, tako da uzemljivač
dobije određeni potencijal u odnosu na ostalo tlo.Razlika između potencijala uzemljivača i
potencijala zemlje koja je oko njega naziva se napon uzemljivača, koji se predstavlja
formulom:

UZ = R Z ⋅IZ

gdje je: Rz – otpor uzemljenja

Iz – struja zemljospoja

2. OMOV ZAKON

Slobodni elektroni se unutar provodnika kreću usmjereno pod uticajem napona.Što je

taj napon veći elektroni se kreću brže, pa je i broj elektrona koji prođu kroz određeni presjek
provodnika u jedinici vremena veći.Dakle, sa porastom napona raste i jačina struje.Jačina
struje bi neprestano rasla da nije električnog otpora provodnika.On više ili manje usporava
elektrone pa u kolu teče slabija ili jača struja.Iz ovoga se može zaključiti da između jačine
struje, napona i otpora postoji međusobna povezanost.
Ovu zavisnost je, dugo eksperimentišući, prvi ustanovio njemački fizičar Om.On je na
temelju eksperimenata utvrdio da je jačina struje u otporniku direktno proporcionalna
naponu koji vlada između njegovih krajeva, a obrnuto proporcionalna vrijednosti njegovog
otpora.
Ovo je jedan od najvažnijih zakona elektrotehnike koji je po fizičaru Omu dobio naziv
“Omov zakon”.Taj zakon se matematički može izraziti kao:

U
I=
R

Iz Omovog zakona je vidljivo slijedeće:

- povećanjem napona povećava se jačina struje u kolu
- povećanjem otpora smanjuje se jačina struje u kolu
- smanjenjem napona smanjuje se jačina struje u kolu
- smanjenjem otpora povećava se jačina struje u kolu

3. ELEKTRIČNA SNAGA

Odnos između električnog rada i vremena za koji se taj rad izvrši naziva se
električna snaga:

A
P=
t
Uvrštavajući A = U ⋅ I ⋅ t dobijamo:

A U⋅I⋅t
P= = odnosno
t t

P = U⋅I

Dakle, električna snaga koju električna struja razvija na dijelu električnog kola
direktno je proporcionalna jačini struje i naponu na tom dijelu kola.

Jedinica za električnu snagu je vat ( W ): 1W = 1V ⋅ A

Veće jedinice su kilovat (kW), megavat (MW), a manje milivat (mW) itd.

Koristeći Omov zakon u obliku U = I ⋅ R dobijamo:

P = R ⋅I⋅I odnosno

P = R ⋅I2

Ovakva snaga naziva se Džulova snaga.

U
Koristeći Omov zakon u obliku I= dobijamo:
R
U U2
P = U⋅ odnosno, P=
R R

Poznajući izraz za električnu snagu formule za električni rad, električnu energiju i

količinu toplote možemo pisati kao:
 A = W =Q= U⋅I⋅t =P⋅t

Jedinicu za rad, energiju i količinu toplote sada možemo pisati kao: 1J = 1VAs = 1Ws
Veće jedinice su:
1Wh = 3600 Ws = 3600J = 3,6kJ
1kWh = 1000 Wh = 3600000J = 3,6MJ

4. PRVI KIRHOFOV ZAKON

U složenom električnom kolu struje se granaju, odnosno javlja se onoliko struja

koliko ima grana u kolu.Posmatrajmo jedno takvo kolo dato na slici 11.

Slika 11: Eksperimentalni dokaz Prvog Kirhofovog zakona

Pod uticajem napona izvora U kroz vanjski dio kola teče struja I.Dolaskom u čvor A
ova struja se grana na struje I1, I2 i I3.U čvoru B ove struje se ponovno sjedinjuju u struju
I.Struja I je, dakle, jednaka zbiru struja I1, I2 i I3.Sve ovo nam pokazuju priključeni ampermetri.
Na osnovu ovog eksperimenta njemački fizičar Kirhof je postavio zakon koji je po
njegovom imenu nazvan “Prvi Kirhofov zakon” koji glasi:

Vektorski zbir struja koje ulaze u čvor jednak je vektorskom zbiru struja koje izlaze
iz čvora.

Struje koje ulaze u čvor označavamo sa (+) a struje koje izlaze iz čvora sa (-) .

U našem primjeru za čvor A će biti:

I = I1 + I 2 + I3 ili

I − I1 − I 2 − I 3 = 0 odnosno

I + (−I1 ) + (−I 2 ) + (−I 3 ) = 0 pa imamo:

∑I
p =1
p =0
 Na osnovu ovoga Prvi Kirhofov zakon se može formulisati i na slijedeći način:
Algebarski zbir svih struja u jednom čvoru jednak je nuli..

5. DRUGI KIRHOFOV ZAKON

Ovaj zakon objašnjava vezu između napona izvora U u nekom zatvorenom

električnom kolu i svih padova napona na provodnicima i raznim trošilima tog kola.

Slika 12: Drugi Kirhofov zakon

″ Drugi Kirhofov zakon ″ glasi:

Vektorski zbir svih elektromotornih sila izvora i padova napona u zatvorenom električnom
kolu jednak je nuli.
∑ Un = 0

Pošto u jednom električnom kolu može biti više napona izvora i padova napona to se
Drugi Kirhofov zakon može izraziti kao:
∑ U n = ∑( I n ⋅ R n )

Iz ove formule se vidi da je vektorski zbir svih napona izvora jednak vektorskom
zbiru svih padova napona.
Pri korištenju ovih jednačina moraju se uzeti u obzir smjerovi struja i napona.Na slici
13. je prikazan pad napona koji stvara struja prolazeći kroz otpornik u datom smjeru.

Slika 13: Pad napona na otporniku

Posmatrajmo sada padove napona u kolu sa slike 12. obilazeće kolo u smjeru kazaljke
na satu.Pozitivni naponi će biti oni naponi koji djeluju u smjeru obilaska kola, a oni koji
djeluju u suprotnom smjeru će biti negativni.Dakle, prema Drugom Kirhofovom zakonu će
biti:
 U − U1 − U 2 − U 3 = 0 odnosno U = U1 + U 2 + U 3

Karakteristika serijske veze je da kroz sve otpore teče ista struja, odnosno:

I = I1 = I 2 = I 3

Dakle, biće: U = R 1 ⋅ I1 + R 2 ⋅ I 2 + R 3 ⋅ I 3 odnosno U = R 1 ⋅ I + R 2 ⋅ I + R 3 ⋅ I

U = I ⋅ (R 1 + R 2 + R 3 ) odnosno U = I ⋅ Ru
 LABORATORIJSKA VJEŽBA 00
Zadatak 1:
Na osnovu date maksimalne vrijednosti skale odrediti vrijednost između dva susjedna podioka odnosno vrijednosti
za slučajeve kada se kazaljka nalazi na numerisanim podiocima

Primjer A M P K 0 5 10 15 20
1 20
2 200
3 0,2
4 40
5 80

Primjer B M P K 0 2 4 6 8 10
1 10
2 100
3 0,1
4 200
5 40

Primjer C M P K 0 1 2 3 4 5
1 5
2 20
3 200
4 1000
5 0,50

Primjer D M P K 0 10 20 30
1 30
2 300
3 0,3
4 60
5 0,60
Zadatak 2:
Za zadane vrijednosti maksimalne vrijednosti skale odrediti vrijednosti koje pokazuju kazaljke na pojedinim skalama
Ime i prezime:
Vježba br. 1 datum:____________
ODREĐIVANJE VRIJEDNOSTI OTPORA PO BOJI I OMMETROM

Zadatak vježbe:

Odrediti vrijednost otpornika po boji a zatim za te iste otpornike izmjeriti vrijednost ommetrom
te rezultate mjerenja uporediti.

Šema spoja:

Postupak izvođenja vježbe sa teorijskim napomenama:

Danas je prihvaćen način označavanja nazivne vrijednosti i tolerancije otpora pomoću

obojenih prstenova. Otpornici se označavaju sa 3, 4 ili 5 obojenih prstenova, od kojih prva tri daju
njegovu vrijednost, četvrti služi za izračunavanje tolerancije, dok se sistem sa 5 prstenova koristi kod
otpornika veće tačnosti i taj peti prsten označava nominalnu snagu.

I prsten II prsten III prsten IV prsten V prsten

Boja Nominalna
I broj II broj Faktor množenja Tolerancija
snaga
Srebrna 10-2 + 10 %
-1
Zlatna 10 +5%
Crna 0 1 10 1 0 0.25 W
1
Smeđa 1 1 10 +1% 1W
2
Crvena 2 2 10 +2% 2W
3
Narandžasta 3 3 10 +3%
4
Žuta 4 4 10 +4%
Zelena 5 5 10 5 +5% 0.5 W
6
Plava 6 6 10 +6%
Ljubičasta 7 7 10 7 +7%
8
Siva 8 8 10 +8%
9
Bijela 9 9 10 +9%

Interval vrijednosti u kojem može biti otpornost, a da bude zadovoljena tolerancija, računa se
kao :

R ± R ⋅ tolerancij
100%
a%
 Tabela mjerenja 1:

Primjer I prsten II prsten III prsten IV prsten otpornost tolerancija

1 žuta ljubičasta smeđa srebrna 470 Ω + 47 Ω
2 narandžasta crna žuta
3 smeđa crvena bijela
4 zelena žuta smeđa
5 plava smeđa crvena
6 crvena crna smeđa
7 ljubičasta žuta siva
8 smeđa narandžasta crvena
9 siva zelena žuta
10 crvena ljubičasta crna
11 žuta bijela narandžasta
12 plava crna smeđa srebrna
13 smeđa plava crna smeđa
14 bijela ljubičasta zelena crna
15 žuta siva žuta siva
16 crvena zelena crna zlatna

Tabela mjerenja 2:

I II III IV V
R.Br. prsten prsten prsten prsten prsten Vrijednost tolerancija snaga interval

1
2
3
4
5
6
7
8
9
10

Za razliku od prethodno obrađenih mjernih instrumenata, instrumenti za mjerenje vrijednosti

otpora (ohmmetri ) nultu vrijednost imaju na desnoj strani i ona se povećava što je otklon veći prema
lijevoj strani instrumenta. Skala instrumenta nije ravnomjerno raspoređena tj. nije linearna. Skala je
logaritamska. Također, razlika je i u očitavanju izmjerene vrijednosti gdje se očitana vrijednost množi
sa koeficijentom koji smo izabrali na instrumentu.
 Tabela mjerenja 3:

Izmjerena Vrijednost po Interval za datu Razlika između izmjerene i

R.Br. Tolerancija
vrijednost boji toleranciju označane vrijednosti
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Odgovoriti na sljedeća pitanja:
• Kod određivanja vrijednosti otpora po boji šta označava 2. prsten?
• Kod određivanja vrijednosti otpora po boji šta označava 4. prsten?
• Kod određivanja vrijednosti otpora po boji šta označava 5. prsten?
• Kakva je skala kod ommetra?
• Kako računamo interval tolerancije?
• Šta je tolerancija?
• Šta je nominalna snaga?

_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________

Zapažanja učenika:

_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
Vježba br. 2 datum:____________
SERIJSKA, PARALELNA I MJEŠOVITA VEZA OTPORNIKA

Zadatak vježbe:
Spojiti šeme prema slici, te instrumentom izmjeriti ukupnu otpornost za sve tri slučaja.
Rezultate uporediti sa ukupnom otpornošću izračunatom analitički za instrumentom izmjerene
vrijednosti otpora. Također uporediti sa analitički izračunatom ukupnom otpornošću za vrijednosti
otpora određene po bojama.

Potrebne formule:
1 1 1 1
Rser = R1 + R2 + R3 = + +
R par R1 R2 R3
Šeme spoja:

Serijska veza otpora

Paralelna veza otpora

Mješovita veza otpora

 Tabela mjerenja 1:

Serijska veza otpora

R.Br. R1 R2 R3 Ru (izračunato) Ru (izmjereno) Razlika u mjerenju

1
2
3

Tabela mjerenja 2:

Paralelna veza otpora

R.Br. R1 R2 R3 Ru (izračunato) Ru (izmjereno) Razlika u mjerenju

1
2
3

Tabela mjerenja 3:

Mješovita veza otpora

R.Br. R1 R2 R3 Ru (izračunato) Ru (izmjereno) Razlika u mjerenju

1
2
3
Odgovoriti na sljedeća pitanja:
• Napisati izraz za računanje ukupne otpornosti za serijski vezane otpore?
• Napisati izraz za računanje ukupne otpornosti za paralelno vezane otpore?
• Šta je čvor?
• Šta je grana?
• Šta se dešava sa ukupnim otporom za dva paralelno vezana otpora iste vrijednosti?
• Šta se dešava sa ukupnim otporom za dva serijski vezana otpora iste vrijednosti?

_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________

Zapažanja učenika:

_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
Ime i prezime:
Vježba br. 3 datum:____________
OHMOV ZAKON

Zadatak vježbe:
Spojiti šemu prema slici, te mjerenjem napona i struje eksperimentalno dokazati Ohmov zakon. Rezultate
mjerenja predstaviti grafičkim putem pomoću U-I karakteristike.

Potrebne formule

Šeme spoja:

Tabela mjerenja 1:

Za slučaj kada je R=const.

R.br. U (V) R (Ω) Imj (A) (A)

1.
2.
3.

Tabela mjerenja 2:

Za slučaj kada je U=const.

R.br. U (V) R (Ω) Imj (A) (A)

1.
2.
3.

Imj – mjerena vrijednost struje pomoću ampermetra

It – tačna vrijednost struje dobijena pomoću formule
Δ I – apsolutna greška pri mjerenju
δ I – relativna greška pri mjerenju
 Grafikon za slučaj iz tabele mjerenja 1
I[A]

U[V]

Grafikon za slučaj iz tabele mjerenja 2

I[A]

U[V]
Odgovoriti na sljedeća pitanja:
• Napisati izraz za računanje Ohmovog zakona?
• Kako glasi Ohmov zakon?
• Koja je jedinica za struju?
• Za koju električnu veličinu jedinica je Volt?
• Kod Ohmovog zakona kada napon U raste a otpo R je konstantan šta se dešava sa strujom I?
• Kod Ohmovog zakona kada struja I opada a otpor R je konstantan šta se dešava sa naponom U?
• Kod Ohmovog zakona kada struja I opada a napon U raste šta se dešava sa otporom R?
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________

Zapažanja učenika:

_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
 Ime i prezime:
Vježba br. 4 datum:____________
I KIRHOFOV ZAKON

Zadatak vježbe:
Spojiti šemu prema slici, te mjerenjem napona i struje eksperimentalno dokazati I Kirhofov zakon.
Izmjerene vrijednosti unijeti u tabelu mjerenja i uporediti ih sa vrijednostima dobijenim algebarskim putem
te proračunati greške mjerenja.

Šema spoja:

Tabele mjerenja:

Tabela za vrijednosti dobijene algebarskim putem

U (V) R (Ω) IAA1 (A) IAA2 (A) IAA3 (A) I =I +I (A)

1.
2.
3.

Tabela za vrijednosti dobijene mjerenjem i za preračunavanje greške

ΔI
U (V) R (Ω) IMA1 (A) IMA2 (A) IMA3 (A) I =I +I (A) ΔI= IMA1 -IAA1 (A) δI= ∙100%
IAA1
1.
2.
3.

IAA1- IAA3 – Vrijednosti struje dobijene algebarskim putem

IMA1- IMA3 – Vrijednosti struje dobijene mjerenjem
∆ I – apsolutna greška pri mjerenju
δ I – relativna greška pri mjerenju
Obrada rezultata vježbe
Odgovoriti na sljedeća pitanja:
• Napisati izraz za I Kirhofov zakon?
• Kako glasi I Kirhofov zakon?
• Koja je jedinica za struju – definicija, oznaka?
• Za koju električnu veličinu jedinica je Volt?
• Šta je to čvor?
• Šta je to grana?
• Kako definišemo struju koja ulazi u švor a kako struju koja izlazi iz čvora?
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________

Zapažanja učenika:

_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
 Ime i prezime:
Vježba br. 5 datum:____________
II KIRHOFOV ZAKON

Zadatak vježbe:
Spojiti šemu prema slici, te mjerenjem napona i struje eksperimentalno dokazati II Kirhofov zakon.
Izmjerene vrijednosti unijeti u tabelu mjerenja i uporediti ih sa vrijednostima dobijenim algebarskim putem
te proračunati greške mjerenja.

Šema spoja:

Tabele mjerenja:

Tabela za vrijednosti dobijene algebarskim putem

UA (V) R (Ω) UAR1 (V) UAR2 (V) I (A) U =U +U (V)

1.
2.
3.

Tabela za vrijednosti dobijene mjerenjem i za preračunavanje greške

ΔU
UM(V) R (Ω) UMR1 (V) UMR2 (V) I (A) U =U +U (V) ΔU= UM -UA (A) δU= ∙100%
UA
1.
2.
3.

UAR1, UAR2 – Vrijednosti padova napona na otporniku dobijeni algebarskim putem

UMR1, UMR2 – Vrijednosti padova napona na otporniku dobijeni mjerenjem
∆ U – apsolutna greška pri mjerenju
δ U – relativna greška pri mjerenju
Obrada rezultata vježbe
Odgovoriti na sljedeća pitanja:
• Napisati izraz za II Kirhofov zakon?
• Kako glasi II Kirhofov zakon?
• Koja je jedinica za napon – definicija, oznaka?
• Za koju električnu veličinu jedinica je Amper?
• Šta je to čvor?
• Šta je to grana?
• Da li je II kirhofov zakon vezan za struje ili napone?
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________

Zapažanja učenika:

_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
Ime i prezime:
Vježba br. 6 datum:____________
MJERENJE SNAGE U – I METODOM

Zadatak vježbe:
Spojiti šemu prema slici, te mjerenjem napona i struje u kolu za različite vrijednosti otpora, napona i struje
odrediti snagu u kolu.

Šema spoja:

Tabele mjerenja:

Tabela za vrijednosti dobijene algebarskim putem

U (V) R (Ω) I(A) P = U ∙ I (W)

1.
2.
3.

U (V) R (Ω) I(A) P = U ∙ I (W)

1.
2.
3.

U (V) R (Ω) I(A) P = U ∙ I (W)

1.
2.
3.
Obrada rezultata vježbe
 Zavisnost snage od napona
P [W]

U [V]
Zavisnost snage od struje
P [W]

I [A]
 Zavisnost snage od otpora
P [W]

R [Ω]
Odgovoriti na sljedeća pitanja:
• Šta je to snaga?
• Kako se zove jednica za snagu?
• Definiši izraz za snagu ako su poznati struja i otpor?
• Definiši izraz za snagu za poznati napon i otpor?
• Sa povećanjem napona šta se dešava sa snagom?
• Sa povećanjem struje šta se dešava sa snagom?
• Sa povećanjem otpora šta se dešava sa snagom?
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________

Zapažanja učenika:

_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________