Professional Documents
Culture Documents
ELEKTRONIKA III
R2
A=− =−k
R1 ,
pa je izlazni napon:
U o =−kU i
Ukoliko je:
k>1, izlazni napon je veći od ulaznog, a za k<1, izlazni napon je manji od ulaznog.
Operacija je ispravna samo ako je konstanta k sa kojom se množi izlazna veličina negativna. Da bi
operacija bila ispravna i u slučaju kada treba množiti pozitivnom konstantom u kaskadi (serijski) sa
množačem treba vezati još jedan invertor koji će naponu promjeniti znak, te će biti:
U o =kU i .
Kada je k>1, npr. k=10, množač realiziramo sa neinvertirajučim spojem operacionog pojačavača pri
čemu možemo izvršiti prosti proračun vrijednosti otpora, ako usvojimo npr.R1=10kΩ. Pošto je:
R2
A=1+ → R2=R 1 ( A−1 )=90 k Ω
R1
2
Sad možemo realizirati množač kao na slici 1.2. Ako na ulaz Ui spojimo istosmjerni izvor na izlazu
Uo možemo istosmjernim voltmetrom izmjeriti ulaznu vrijednost pomnoženu koeficijentom 10,
odnosno, ako na ulaz spojimo signal generator na izlazu osciloskopom možemo izmjeriti desetostruku
vrijednost ulaznog signala.
Kada je 0<k<1 možemo primjeniti dva načina izvođenja šeme. Neka je npr k=0,25 i R2=1kΩ pa je:
−R2 −R1 −1 k Ω
A1= → R1= = =4 k Ω
R1 A1 −1
4
3
b) Istu operaciju možemo izvesti korištenjem diferencijalnog pojačavača kao na slici 1.4.
4
2. LABORATORIJSKA VJEŽBA
R2
A=−
R1 ,
R2
A=1+
R1 .
ZADATAK I:
Koristeći ove formule izračunati vrijednosti odgovarajućih otpora uvijek usvajajući za jednu vrijednost
npr. R2=10KΩ.
Nakon proračuna realizirati množače koji se dobiju kao rezultat slijedećih operacija:
Prikazati kompletan proračun i sve šeme realiziranih množača pod a), b) i c) a zatim:
d) spojiti na ulaz svakog realiziranog množača signal generator amplitude 1mV i frekvencija
1kHz (kao na slici 1.1).
e) Prikazati ne dvokanalnom osiloskopu ulazni i izlazni signal i izmjeriti amplitude te ih
uporediti sa vrijednostima izračunatim pod a), b) i c).
f) Talasne oblike sa osciloskopa prikazati ISKLJUČIVO u Grapher-u?
5
3. IZRADA LABORATORIJSKE VJEŽBE
ZADATAK I
R2=5kΩ
a) k=4-30
k=-26
−R 2
k=
R1
−5 k Ω
−26=
R1
5k Ω
R 1=
26
R1=0,1923 k Ω
b) k=30-4
k=26
R2
k =1+
R1
5k Ω
26−1=
R1
5k Ω
25=
R1
5k Ω
R 1=
25
R1=0,2k Ω
c) k=1/4
k=0,25
−R 2
k=
R1
−5 k Ω
0,25=
R1
−5 k Ω
R 1=
0,25
R1=20 k Ω
6
d)
XSC1
Ext Trig
+
_
A B
+ _ + _
R2
5kΩ V1
XFG1 7 1 5 U1
15 V
3
6
R1
2
1.0kΩ V2
4 741 15 V
7
e)
5k Ω
A=− ≈−26
0 .1923 k Ω
8
Slika 3.4. Ulazni i izlazni signali za b)
5k Ω
A=1+ =26
0.2kΩ
5k Ω
A=− =0 . 25
20 k Ω
f)
9
Slika 3.6.
Talasni oblici
pod a) u
Grapher-u
10
Slika 3.8. Talasni oblici pod c) u Grapher-u
11
4. LITERATURA
1. Stojan Ristić, Elektronske komponenete, Predavanja, Elektronski fakultet Niš, Niš 2010.
2. Jasmina Kotur, Stanko Paunović, Analogni elektronički sklopovi, Zagreb 2009.
3. Nedeljka Furčić, Elektronički sklopovi, Neodidacta doo Zagreb, Zagreb 2008.
4. Tomislav Brodić, Analogna integrisana elektronika, Svjetlost, Sarajevo 1989.
5. Vojin Cvekić, Elektronika I, Poluprovodnička elektronika, Naučna knjiga Beograd, Beograd
1986.
6. Sejfudin Agić, Elektronika za I razred, JUMS Elektrotehnička škola Tuzla, Tuzla, 2013.
7. Sejfudin Agić, Elektronika za II razred, JUMS Elektrotehnička škola Tuzla, Tuzla, 2014.
8. Jasmina Omerdić, Sejfudin Agić, Elektronika za III razred, JUMS Elektrotehnička škola
Tuzla, 2016.
9. www.elektronika.ba
10. www.kelm.ftn.uns.ac.rs/literatura
11. Jasmina Omerdić, Sejfudin Agić, Elektronika za III razred, JUMS Elektrotehnička škola
Tuzla, 2016.
12