Osnovna literatura:

1. M.S. Silberberg, Chemistry, The Molecular Nature of Matter

and Change, 3. izdanje, McGraw Hill, 2003.
2. R. Chang, General Chemistry: the Essential Concepts, 4.
izdanje, McGraw Hill, 2006.
1. I. Filipović i S. Lipanović, Opća i anorganska kemija I i II,
Školska knjiga, 1988.
2. M. Sikirica, Stehiometrija, Školska knjiga, 2001.
3. Z. Jakobović, Leksikon mjernih jedinica, Školska knjiga Zagreb
1991.
4. T. Cvitaš i N. Kallay, Fizičke veličine i jedinice međunarodnog
sustava, Školska knjiga Zagreb 1980.
 Mjerne jedinice

Seminar iz opće
op e
12.12.2016. kemije
Mjerenje je spoznajni proces u kojem se fizičkim eksperimentom uspoređuje dana
veličina s nekom njenom vrijednošću uzetom za jedinicu.
• fizikalne veličine
• mjerenja
• mjerna jedinica

Mjerenje

Broj Jedinica

5 • cm 20 • kg 220 • V 38, 9 • °C
• V (HCl) = VHCl = Votop =
• V (HCl, razr) = V1 (HCl) =
• V (HCl, konc) = V2 (HCl) =

• V (H2O, 4ºC) =
• V (H2SO4, 1,83 g/cm3) =

• ma, F =
• m N2 = msmjesa=
 Znanstevno označavanje brojeva
• svaki broj može se prikazati kao produkt broja između 1 i
10 i eksponenta broja 10 (pozitivno ili negativno)

• 238 000 000 = 2, 38 x 108

• 0,00043 = 4,3 x 10-4

• potencija broja 10 ovisi za koliko mjesta se pomjera

decimalni zarez i u kojem smijeru.

0,089 = 8,9 x 10-2 150000 = 1,5 x 105

1 2 5 4 3 2 1
 Izrazite slijedeće brojeve u uobičajene decimalne
brojeve:
a) 2,98 x 10-5 a) 0,0000298
b) 4,358 x 109 b) 4 358 000 000
c) 1,9928 x 10-6 c) 0,0000019928
d) 6,02 x 1023 d) 602 000 000 000 000 000 000 000
e) 1,01 x 10-1 e) 0,101
f) 7,87 10-3 f) 0,00787
g) 9,87 x 107 g) 98 700 000
h) 3,7899 x 102 h) 378,99
• Mjerne jedinice pokazuju nam koju skalu ili standard koristimo za
prikazivanje rezultata mjerenja

• Međunarodni sustav jedinica SI (Le System International d'Unites)

je moderni metrički sustav mjera, kojeg je uspostavila 1960.
Generalna konferencija o utezima i mjerama (CGPM, Conférence
Générale des Poids et Mesures).
• CGPM je međunarodna organizacija koja se brine o širenju SI i po
potrebi njegovoj modifikaciji, sukladno napretku u znanosti i
tehnologiji.

http://www.konverter-jedinica.com/
Sadašnja verzija SI, usvojena 1971., temelji se na sedam osnovnih
jedinica za sedam osnovnih veličina koje su međusobno neovisne.

Osnovne fizičke veličine i SI mjerne jedinice

Veličina, simbol Jedinica: Oznaka:
duljina, l metar m
masa, m kilogram kg
vrijeme, t sekunda s
jakost električne struje, I amper A
termodinamička temperatura, T kelvin K
svjetlosna jakost, Iv kandela cd
količina tvari, n mol mol
• METAR (m) je duljina puta koji u vakuumu svijetlost prijeđe za vrijeme od
1/299 792 458 sekunde.
• KILOGRAM (kg) je masa međunarodne pramjere (prototipa) koji je izrađen od u
obliku valjka iz slitine platine i iridija i se čuva u Međunarodnom uredu za utege i
mjere u Servesu pokraj Pariza.
• SEKUNDA (s) je trajanje 9 192 631 770 perioda zračenja koje nastaje pri prijelazu
između dviju hiperfinih razina osnovnog stanje atoma 133Cs
• AMPER (A) je jakost istosmjerne električne struje koja u vakuumu između dvaju
ravnih, međusobno udaljenih 1 metar i beskonačno dugih paralelnih vodiča
zanemarivo malog kružnog presjeka prouzrokuje silu od 2×10-7 njutna na metar
dužine.
• KELVIN (K) je termodinamička temperatura koja je jednaka 273,16-tom dijelu
termodinamičke temperature trojne točke vode.
• KANDELA (cd) je jakost svjetlosti u danom pravcu izvora koji emitira
monokromatsko zračenje frekvencije 5,4×1014 Hz i čija je energetska jakost u tom
pravcu 1/683 vata po steradijanu.
• MOL (mol) je količina tvari koja sadrži toliko jednakih čestica (molekula, atoma,
elektrona, iona i sl.) koliko ima atoma u 0,012 kg izotopa ugljika 126C.
Specijalne izvedene jedinice (sa specijalnim nazivima i oznakama)
FIZIKALNA VELIČINA SI - JEDINICA
naziv simbol naziv simbol međujedinična
jednadžba
površina A,S četvorni metar m2 m2 = m m
volumen V kubni metar m3 m3 = m m m
frekvencija f,ν herz Hz Hz = s-1
sila F newton N N = m kg s-2
tlak p pascal Pa Pa = N/m2 = m-1 kg s-2
energija, rad, toplina E, W, Q joule J J = Nm = m2 kg s-2
snaga P watt W W = J/s = m2 kg s-3
električni otpor R ohm Ω Ω = W/A2 = m2 kg s-3A-2
električni napon U, (V) volt V V = Ω A = m2 kg s-3A-1
električni naboj Q coulomb C C = As
el. kapacitet C farad F F = C/V = m-2 kg-1 s4A2
radioaktivnost A becquerel Bq Bq = s-1
 Jedinice izvan SI sustava (prihvaćene za upotrebu s SI)

Naziv Oznaka Vrijednost u SI jedinicama

minuta (vrijeme) min 1 min = 60 s
sat h 1 h = 60 min = 3600 s
dan d 1 d = 24 h = 86 400 s
stupanj (kut) º 1 º = (π/180) rad
minuta (kut) ' 1' = (1/60)° = (π /10 800)
sekunda (kut) '' 1'' = (1/60)' = (π /648 000)
litra L (ili l) 1L = 1 dm3 = 10-3 m3
tona (metrička tona) t 1 t = 103 kg
unificirana jedinica u 1u = 1,660 54 × 10-27 kg
atomske mase
 Jedinice izvan SI sustava (u razmatranju)
Naziv Oznaka Vrijednost u SI jedinicama

bar bar 1 bar = 1000 hPa = 105 Pa

ar a 1 a = 1 dam2 = 102 m2
hektar ha 1 ha = 1 hm2 = 104 m2
nautička milja 1 nautička milja = 1852 m
čvor 1 nautička milja po satu = (1852/3600) m/s
Angstrem Å Å = 0,1 nm = 10-10 m

Stare jedinice tlaka (izvan SI sustava)

Naziv Oznaka Vrijednost u SI jedinicama
tehnička atmosfera at 1 at = 98066,5 Pa
fizikalna atmosfera at 1 atm = 101325 Pa
torricelli torr 1 mm Hg = 133,321 Pa
metar vodenog stupca m vs 1 m vs = 9806,65 Pa
 Rezultati mjerenja
1. 2,85 cm
2. 2,86 cm
3. 2,84 cm 2,85 ± 0,01
4. 2,86 cm 2,85 cm + 0,01 cm = 2,86 cm
5. 2,85 cm
2,85 cm - 0,01 cm = 2,84 cm

2,85 POUZDANE ZNAMENKE

NEIZVJESNA ZNAMENKA Značajne znamenke
 Značajne znamenke
• Bilo koja brojka koja nije nula je značajna znamenka
1,234 kg 4 značajne znamenke
• Nule između dviju brojki su značajne
606 m 3 značajne znamenke
• Nule koje su lijevo od prve brojke nisu značajne
0,08 L 1 značajna znamenka
• Ako je broj veći od 1, tada su sve nule koje su desno od decimalnog
zareza značajne
2,0 mg 2 značajne znamenke
• Ako je broj manji od 1, tada su sve nule koje su na kraju ili u sredini dvaju
brojeva značajne
0,00420 g 3 značajne znamenke
Koliko ima značajnih znamenki u slijedećim
mjerenjima?

24 mL 2 značajne znamenke

3001 g 4 značajne znamenke

0.0320 m3 3 značajne znamenke

6.4 x 104 molekule 2 značajne znamenke

60 kg 2 značajne znamenke

1.8
 Značajnei znamenke
Zbrajanje oduzimanje– problemi s kalkulatorom?

Prilikom zbrajanja i oduzimanja rezultat može imati onoliko znamenki iza

decimalnog zareza koliko ih ima podatak s najmanjim brojem decimala
89,332
+ 1,1 Jedna značajna znamenka nakon decimalnog zareza
90,432 zaokružiti na 90,4

3,70 dvije značajne znamenke nakon decimalnog zareza

-2,9133
0,7867 zaokružiti na 0,79
 Značajne znamenke
U množenju i dijeljenju rezultat treba imati onoliko značajnih znamenki
Množenje i dijeljenje
koliko ih ima podatak s najmanjim brojem značajnih znamenki.

4.51 x 3.6666 = 16.536366 = 16.5

3 znač. znam. zaokružiti na

3 znač. znam

6.8 ÷ 112.04 = 0.0606926 = 0.061

2 znač. znam zaokružiti na

2 znač. znam
 Riješite slijedeće matematičke operacije i rezultate
prikažite s odgovarajućim brojem značajnih znamenki:

a)
a) 5,18 x 0,0208 = 0,107744 = 0,108

b)
b) (3,60 x 10-3) x (8,123) ÷ 4,3 = 6,8006 x 10-3 = 6,8 x 10-3

c)
c) 21 + 13,8 +130,36 = 165,16 = 165

d)
d) 116,8 - 0,33 = 116,47 = 116,5

e)
e) (1,33 x 2,8) + 8,41 = 3,724 = 3,7 + 8,41= 12,11 =12,1
 Zaokruživanje brojeva
• 5,379 5,38 5,4
• 0,2413 0,241 0,24
• 17,75 17,8
• 17,65 17,6
• 17,6500 17,6
• 17,6513 17,7
Primjer iz svakodnevnog života studenata 1 godine kemije:

Studenti u laboratoriju na raspolaganju imaju dvije vage: jedna analitička na 3

i jedna tehnička na 2 decimale.
Recimo da student A i student B žive na približno istom mjestu te da oboje žure
kući!
Recimo da se izvodi vježba određivanje gustoće neke krute tvari gdje je u pokusu
potrebno 3 puta izvagati piknometar s uzorkom. Ovisno o pogrešci između
dobivenog (eksperimentalnog rezultata) i teorijskog studenti dobivaju ocjenu iz
zadane vježbe ili ponavljaju istu.

Student A 3 puta je napravio odvagu te dobio slijedeći rezultat: m1= 12,456 g;

m2=12,453 g; m3= 12,489 g.
Student B, napravi isto 3 odvage: m1= 12,456 g; m2= 12,453 g; m3= 12,71 g

Student A dobio je sljedeći rezultat: msuma = 12,466 g

Student B dobio je sljedeći rezultat: msuma = 12,539666666… g

Pogreška u rezultatu ekperimenta studenta A je 1,3 %

Pogreška u rezultatu ekperimenta studenta B je 13 %

TKO JE PRIJE STIGAO KUĆI I ZAŠTO?

KOJI JE TOČAN REZULAT 3 ODVAGE STUDENTA B?
METAR (m) je duljina puta koji u vakuumu svijetlost prijeđe za vrijeme od
1/299 792 458 sekunde.

Predmetak Znak Vrijednost

deci d 10–1
centi c 10–2
mili m 10–3 jota Y 1024
mikro µ 10–6
zeta Z 1021
nano n 10–9
piko p 10–12 eksa E 1018
femto f 10–15 peta P 1015
ato a 10–18 tera T 1012
zepto z 10–21
giga G 109
jokto y 10–24
mega M 106
kilo k 103
hekto h 102
deka da 10
Å – angstrem 10-10 m
KELVIN (K) je termodinamička temperatura koja je jednaka 273,16-tom dijelu termodinamičke
temperature trojne točke vode.

K = 0C + 273.15
273 K = 0 0C
373 K = 100 0C

0F = 9 x 0C + 32
5
32 0F = 0 0C
212 0F = 100 0C

1.7
PRAVILNO POSTAVLJANJE I RIJEŠAVANJE ZADATAKA:
- Prilikom rješavanja zadataka, zadatak se postavlja na sljedeći način:

PLAN PLOČE:

Zadano: Pretvorba mjernih jedinica:

Traženo:
Matematička poveznica:

Primjer: Odredite volumen koncentrirane klorovodične kiseline koji je potreban za pripremu

2 dm3 1 mol/dm3 otopine.

Zadano: Pretvorba mjernih jedinica:

C = 1 mol/dm3 g/cm3 →kg/m3
V (1M HCl) = 2 dm3
Traženo:
V (HClconc.) = ?
Matematička poveznica:
C=n/V → n= C*V
n(koncentrirane HCl)=n(razrijeđene HCl) → n1 = n2
C1V1=C2V2 → V1= C2V2/C1
C1 = ρ*V2/M
 1. Na vrhu Mt. Everesta voda će provriti na 70 °C. Pretvori
ovu temperaturu na kelvinovu skalu.

70 °C = ? K
K = 0C + 273,15

? K = 273,15 + 70 = 343,15 K

2. Tekući dušik vrije na 77 K. Kolika je temperatura vrenja dušika u

Celzijevim stupnjevima?
77K = ? °C
K = 0C + 273,15

K – 273,15 = °C
77 – 273,15 = -196 °C
3. Pretvori 172,9 0F u Celzijeve stupnjeve

0F = 9 x 0C + 32
172,9 °F = ? °C 5
0F – 32 = 9 x 0C 5 x (0F – 32) = 0C
5 9
0C = 5 x (0F – 32) 0C = 5 x (172.9 – 32) = 78.3
9 9

4. Pretvori -40 0C u Fahrenheitove stupnjeve.

0F = 9 x 0C + 32
-40 °C = ? F 5
0F = 9 x (-40) + 32 = -40
5
Zadana veličina x pretvorbeni faktor = željena veličina

željena veličina
zadana veličina x = željena veličina
zadana veličina
 5. Koliko mL sadrži 1,63 L?
1000 mL
1.63
1 LL=x1000 mL = 1630 mL
1L

1L L2
1,63 L x = 0,001630
1000 mL mL

6. Brzina zvuka u zraku iznosi oko 343 m/s. Kolika je brzina zvuka u
miljama po satu?
1 mi = 1609 m 1 min = 60 s 1 h = 60 min

m 1 mi 3600 s mi
343 x x = 767
s 1609 m 1h h

Zadatak: Pretvorite 2 g/cm3 u kg/m3

Fizička atmosfera: tlak kojim na svoju podlogu tlači stupac žive visine h=760 mm i gustoće 13595,1
kg/m3 pri ubrzanju sile teže g = 9,80665 m/s2

7. Izrazite vrijednost tlaka od 200 mmH2O pomoću jedinica: Pa,

mmHg i atm.
Tlak kojim stupac vode tlači na podlogu pri normiranom ubrzanju sile teže je:

p = h × ρ × gN
Uvrstimo zadane veličine pa dobivamo:
p = 200 mm × 1 g cm–3 × 9,806 65 m s–2

Prevedimo li sve zadane veličine u SI jedinice dobivamo:

p = 0,200 m × 1000 kg m–3 × 9,806 65 m s–2
= 1961,33 kg m–1 s–2
= 1961,33 Pa
jer je 1 Pa = 1 N m–2 = kg m s–2 m–2 = kg m–1 s–2.

Tlak kojim stupac vode visine 200 mm tlači na podlogu iznosi 1961,33 Pa.
 Isti tlak moramo izraziti mmHg. Drugi način?
(p/mmHg) : (p/Pa) = 1 : 133,322

p/mmHg = (p/Pa )/ 133,322= 1961,33 / 133,322 = 14,71 mmHg

Isti tlak moramo izraziti u atm.

(p/atm) : (p/Pa) = 1 : 101 325
p/atm = (p/Pa) / 101 325 = 1961,33 / 101 325
= 0,019 357 atm = 1,9 357 x 10-2 atm

Naziv Oznaka Vrijednost u SI jedinicama

tehnička atmosfera at 1 at = 98066,5 Pa
fizikalna atmosfera at 1 atm = 101325 Pa
torricelli torr 1 mm Hg = 133,321 Pa
metar vodenog stupca m vs 1 m vs = 9806,65 Pa
GUSTOĆA I RELATIVNA GUSTOĆA

8. Kolika je gustoća (kg dm-3) iridija ako kocka brida 2 cm ima masu 180
g?
ρ(Ir) = 22,5 · kg dm-3
9. Tanak pravokutni listić zlata, širok 5 cm, a dug 10 cm, ima masu
0,2468 g. Odredite debljinu listića u µm. (19,3 g/cm3)
ρ(Au) = 19,3 g· cm-3

d(Au) = 2,56 µm

10. Kolika ja gustoća 28,33% otopine amonijaka ako svaki dm3

otopine sadrži 255 g amonijaka?
ρ(NH3) = 0,900 g · cm-3
11. Koliko je 475 mm Hg izraženo u atm?
1 atm = 760 mm Hg

1 atm
475 mm Hg x = 0,625 atm
760 mmHg

12. Koliki volumen zaprema 1 kg žive pri 20 ºC ako je gustoća žive

pri toj temperaturi 13,5462 g · cm-3

m 1000 g
V = —— = ———— = 73,82 cm3
ρ 13,5462 g cm−3
13. Prema Arhimedovu zakonu volumen istisnute tekućine jednak
je volumenu uzorka uronjenog u tekućinu.
“Težina tijela uronjenog u vodu smanji se onoliko koliko teži
istisnuta voda”.
Gustoća nekog čvrstog uzorka određivana je piknometrijskom metodom.
Kao radna tekućina upotrebljena je voda. Dobiveni su sljedeći rezultati
pri 20°C:
m1(piknometar) = 4,880 g
m2(pik + uzorak) = 12,560 g
m3(pik + uzorak +voda) = 15,435 g
m4(pik + voda) = 9,935 g
ρ(uzorak) = 3,513 g · cm-3
ρ(voda/t=22°C) = 0,9978 g · cm-3
ρ(zraka) = 0,0012 g · cm-3
Korekcija na uzgon
14. Gustoća nekog tekućeg uzorka određivana je piknometrijskom metodom. Kao radna
tekućina upotrjebljena je voda. Dobiveni su sljedeći rezultati pri 20°C:

m1(piknometar) = 10,545 g
m2(pik + uzorak) = 25,436 g
m3(pik + voda) = 19,856 g ρ(uzorak) = 1,595 g · cm-3
ρ(voda/t=22°C) = 0,9978 g · cm-3
ρ(zraka) = 0,0012 g · cm-3