provodimo potrebnu i suvremenu mjeru bez veih investicija, a istim trokovima za prijevoz mlijeka.

Proizvodna cijena mlijeka dopremljenog u mljekaru bit e podjednaka kao kod sakupljanja na dosadanji nain. S druge strane, dok kvaliteta mlijeka preuzetog na sabirnim mjestima, odgovara kvaliteti mlijeka namijenjenog za potronju i preradu, mlijeko preuzeto na cesti po istoi i kiselosti ne zadovoljava, a isto. tako ni preraevine od takovog mlijeka. Danas ve sve napredne i mljekarski razvijene zemlje preuzimaju mlijeko na sabirnim mjestima direktno od proizvoaa, pa je vrijeme da i mi krenemo tim putem.

Ing. Katelan Dinko

KRMNE SMJESE I NJIHOVA UPOTREBA

Pravilna prehrana stoke Jedan je od glavnih preduvjeta, da je odrimo zdravu, otpornu, da se pravilno razvije i da je produktivna. Pod pravilnom prehranom razumijevamo onu, gdje stoka dobiva ne samo dovoljne koliine krme, nego gdje je krma i zdrava, ukusna, zasitna i gdje sadri sve potrebne hranjive sastavine. Ima krmnog bilja, koje sadri sve potrebne hranjive tvari, kao to je na pr. vrlo dobra paa ili vrlo dobro sijeno, a od krmiva ivotinjskog porijekla na pr mlijeko. Zimi, kad se preivai hrane loim sijenom, kukuruzovinom i slamom,, ne dobivaju oni ipak u obroku sva potrebna hraniva, a pogotovo im nedostaje bjelanevina, rudnih tvari i vitamina. I loa paa, kakova je kod nas veinom, ne zadovoljava, pa treba uz nju davati dobre zelene, a i krepke krme (koncentrate). Kod naih srednjih i veih posjeda, openito je uvrijeeno pravilo, da preivaima nastoje popraviti lou osnovnu krmu (loe sijeno, kukuruzovinu, slamu, lou zelenu krmu) dajui im krepka krmiva, a to je pogreno. Kad moramo pribjei davanju krepke krme, moramo izabirati takovu, koja odgovara stoci s obzirom na vrst, starost i proizvodnju. Dia li mojemo krjepkom krmom nadomjestiti no, to niedostajle slaboj osnovnoj krmi? Na to odgovaramo: moemo tek donekle, ali nam takova prehrana poskupljuje proizvodnju. D)a li syakia krjepka krma odgov)ar|a svakoj vrsti, kategoriji ivotinja (starosti i spolu) i proizvodnji? Krepka krmiva su razliita po svom sastavu; tako na pr. zrna itarica sadre uglavnom kroba (potrebno za radnu i tovnu stoku), t. j . takove sastavine, od kojih se u tijelu stvara snaga, mast, a usto i toplina, a zrna leguminoza, razne industrijske otpatke: uljane same, pogae, pa penine posije dajemo radi toga, to sadre vie bjelanevine (potrebne za mlau i stariju produktivnu stoku, na pr. za muzare).'Najkoncentriranija su najvrednija i najbolje se iskoriuju krmiva ivotinjskog porijekla: riblje, mesno i krvno brano i t. d. Ova krmiva u manjim koliinama najbolje odgovaraju mladim svinjama, peradi, pa nesilicama. Njihove bjelanevine su potpune, t. j . sadre sve sastavine (aminokiseline), koje su potrebne za izgradnju tjelesne bjelanevine i proizvodnju stonih proizvoda (mesa, mlijeka, jaja i vune). Odatle se vidi, da su krepka krmiva po svom sastavu jednostrana, a to moramo imati na umu, kad ih upotrebljavamo za prehranu stoke. Kod nas ljudi 129

esto grijee, kada daju na pr. kukuruz mladoj stoci, a i nesilicama, a znamo da kukuruz iako je vrlo dobra tovna hrana, ipak ne zadovoljava mladu i produktivnu stoku, jer sadri malo bjelanevina, a ta pak bjelanevina (zein) ne sadri sve potrebne sastavine za izgradnju ivotinjskih bjelanevina. Dajui kukuruz mladoj i produktivnoj stoci mi ga zapravo rasipamo, jer je prema uinku potroak takove krme prevelik. Kod upotrebe krepkih krmiva treba voditi rauna o vrsti i starosti stoke Preivai zbog svojih sloenih probavnih organa mogu bolje iskoristiti krepka krmiva, koja sadre neto vie surovih vlakanaca, a svinje, osobito perad, iskoriuju bolje krmiva s manje ili bez surovih vlakanaca, kao to je na pr. kukuruz, pa krmiva ivotinjskog porijekla. Telad nema razvijene probavne organe (burag, kapuru i knjiavce), pa dok ih razviju, moramo ih u poetku hraniti mlijekom, a kasnije odgovarajuom krepkom krmom i vrlo dobrim sijenom (otavorh). Krepka krmiva sadre obino malo potrebnih rudnih tvari (vapno), pa ih u obroku moramo dodavati. Preivai mogu u svom tijelu stvarati neke vitamine, ali svinje i perad ne mogu, pa zato njima moramo vitamine u obroku po potrebi dodavati. Odrasla radna stoka treba uz osnovnu krmu, kako je naprijed navedeno, takova krepka krmiva, koja sadre vie ugljikohidrata (kroba, eera,) a manje bjelanevina; mlada pak stoka i ona, koja proizvodi meso, mlijeko, jaja i vunu, treba vie bjelanevina, pa kod izbora krepkih krmiva moramo o tome voditi rauna.. Osim toga vrlo je vana i kvaliteta bjelanevine u pojedinim krepkim krmivima (bioloka vrijednost). Domae ivotinje, koje se hrane na prirodnim ponjacima, obino nagonski uzimlju ono, to im odgovara. Tako na pr. svinje uz pau trae gliste, liinke i rudne tvari, a slino i perad. im ivotinjama ograniimo slobodno uzimanje hrane, a pogotovo peradi, ako je drimo bez ispusta, moramo im dati potpuni obrok, u kome e biti dosta i punovrijednih bjelanevina, rudnih tvari i vitamina. Jednostranosti pojedinih krmiva s obzirom na hranjive tvari i njihovu vrijednost, moemo dosUoiti upotrebom krmnih smjesa. U stoarski naprednim zemljama, a prije svega u SAD, rairila se upotreba krmnih smjesa. Za proizvodnju tih smjesa osnovane su tvornice. Kod nas su takoer zapoeli proizvoditi krmne smjese. Prva tvornica krmnih smjesa Tvornica stone krme Kopi podignuta je u Zagrebu, zatim su osnovane takove tvornice u Bjelovaru, Virovitici, Vinkovcima, a u osnutku je u Valpovu. Kioje su prednosti krmnih smjesla? 1. Zateujemo stone itarice, a na njihovo mjesto moemo zasijati krmno bilje, koje e popraviti osnovnu krmu. 2. Pojedina krepka krmiva zastupana su u smjesi po koliini i sastavu, kako to najbolje odgovara pojedinoj vrsti, starosti i proizvodnji stoke. Osim toga ona sadre i potrebne rudne tvari, a neke smjese sadre i vitamine. 3. Za kilogram prirasta, odnosno stonog proizvoda, potroit emo manje krmne smjese, nego ako ivotinju hranimo samo' jednom krepkom krmom. Premda je cijena krmne smjese via od cijene kukuruza, bolje se-lsplauje smjesa, jer njome poveavamo proizvodnju, a time smanjujemo trokove. Cijena 130

krmnim smjesama varira od 1530 dinara po kg. Najskuplje su krmne smjese za nesilice i za proizvodnju bekona, a najjeftinije za krave. 4. Krmne smjese proizvode se u tvornicama pod strunim nadzorom Zavoda za stoarstvo u Novim Dvorima, koji garantira, da su smjese sastavljene od odgovarajuih sirovina i u pravilnom odnosu, kako su deklarirane. Svaka poiljka krmne smjese uz ostalo mora imati karticu, na kojoj je oznaen sastav krmne smjese, sadrina hranjive vrijednosti (krmne jedinice) u 1 kg, postotak probavljive bjelanevine, surovih vlakanaca, postotak vlage, znak zavoda o obavljenoj kontroli i uputa o upotrebi smjese. Tvornice stone krme proizvode osim krmnih smjesa, koje se izravno troe, i t. zv. dodatne (koncentrirane) krmne smjese, koje se davaju uz krepka krmiva (obino zrna itarica) proizvedena na vlastitom gospodarstvu. Navest emo neke. krmne smjese: Za krave muzare osrednje muznosti (GK)^ kukuruz 30% jeam 5% 8% pogaa od suncokreta 12% sama od suncokreta 30% sama sojina 10% posije penine 2% posije jemene 2% . sueni repni rezanci 1% vapnenac 100%

'kukuruz jeam sama od repice sama od suncokreta posije penine urodica sueni repni rezanci vapnenac ' sol

27% 5% 15% 8% 3% 25% 5% 10% 2% 100%

Ukupno

Uz dobru osnovnu krmu kod vee muznosti od 10 lit dat emo 0,5 kg krmne smjese za svaku daljnju litru mlijeka. Kad je osnovna krma slaba, takovom krmnom smjesom moemo poveati muznost, ali se pita, da li je to i rentabilno. Krmne smjese za telad (GT) kukuruz kukuruz 15% jeam 20% zob urodica pogaa od suncokreta 5% sama od suncokreta 12% sama od suncokreta sama od lana 5% sama sojina r posije penine 25% lucerne brano 10% suhi repni rezanci posije penine brano od lucerne kotano brano 5% kotano brano kotan vl,5% kotan 0,5% vapnenac 1% Ukupno 100%

30% 5% 20% 5% 10% 20% 0,5% 1,5%

100%

* G = vnst stoke: govedo, a K = kategorija: krava. I ostale krmne smjese se oznauju rpcetnim slovima vrste i kategorije stoke.

131

Telad se prehranjuje tri sedmice nakon teljenja. Postepeno prelazimo na krmnu smjesu uz_ vrlo dobru otavu; neto kasnije na vrlo dobru pau ili vrlo dobru zelenu krmu. Krmnu smjesu je u poetku najbolje davati po volji, a iza odbia treba odrediti koliinu smjese, koja e zavisiti o razvijenosti teladi, njihovom spolu i uzgojnoj namjeni (za rasplod; tov, rad). Za telad preko jedne godine dat emo posebnu krmnu smjesu (GJ). Posebne krmne smjese imamo za dojne krmae i odojke (SKO), pa za odbitu prasad do 6 mjeseci (SP), preko 6 mjeseci i krmae (SN), za tov svinja, i to za mesnati ili masni tov (ST) i za proizvodnju bekona (SB). Krmne smjfeJsie za tov svinja (ST) kukuruz jeam suncokretove pogae suncokretova sama penine posije sueni repni rezanci brano od lucerne " riblje brano kotano brano kotan 38% 10% 6% 8% 20% 10% 5% 1,5% 0,5% 1% Ukupno 100% kukuruz jeam brano od urodice repiina sama suncokretova sama mljevena lucerna penine posije kotano brano kotan sol 30% 10% 10% 5%' 5% 10% 25% 2,55 1% 1,5 100%

Ovim krmnim smjesama hranimo svinje za mesni tov, koji poinje odmah nakon odbia odojaka. Usred tova dodajemo neto prekrupe, zrna itarica (kukuruza i jema). Pred konac tova postepeno smanjujemo krmnu smjesu, a poveavamo dio itne prekrupe; na koncu tova dajemo pak samu prekrupu od zrna itarica. Kod masnog tova, im svinje dosegnu preko 100 kg, smanjit emo krmnu smjesu, a poveati dio itne prekrupe; pri koncu tova prelazimo pak na samu prekrupu od zrna itarica. Ako se svinje tove preteno gomoljaama i korenjaama, otpacima kuanstva i gospodarstva, najbolje je upotrebiti za tov dodatnu (koncentriranu) krmnu, smjesu za svinje (S). Ta krmna smjesa sadri dvaput vie bjelanevine od obine krmne tovne smjese. Kako god svinje rastu, tako im kod toga dajemo i sve veu koliinu krmne smjese i prekrupe zrna od itarice, pa na koncu tova dobiju danomice ukupno do 5 kg na glavu. Slaba nosivost naih kokoi vrlo je esta posljedica nedovoljne prehrane, pogotovo ako je ispust slab i ogranien. Upotrebom krmnih smjesa za nesilice moemo znatno poveati nosivost naih kokoi. Molimo sve nae suradnike, da u budue dostavljaju lanke pisane strojem s proredom na najvie 45 strana, ia njkasnijje do ukljuivo 1. u mjesecu! 132

Krmnte smjeste za njesilice (PN) kukuruz jeam zob guncokretove pogae sunokretova sama sojina sama penine posije jemene posije brano od lucerne riblje brano kotan vapnenac kotano brano 35% 10% 8% 8% 4% 4% 10% 5% 8% 5%. 1%. 1% 1% Ukupno 100% kukuruz jeam repiina sama sunokretova sama penine posije brano od lucerne riblje brano riblje ulje kotan vapnenac kotano brano 30% 10% 8% 4% 27% 10% 5% 1% ' 1,5%. ' 1,5%: 2%

100%

Nesilice moemo hraniti samo krmnom smjesom ili sa 2/3 smjese, a 1/3 zrnate hrane (za nesilice teke 2 kg dovoljno je na dan ukupno 15 dkg hrane). Dodatna (koncentrirana) smjesa.za nesilice (P) sadri dvaput vie probav^ ljive bjelanevine nego obina krmna smjesa. Njome moemo hraniti mladu perad i nesilice. U tom sluaju dnevni obrok sastojat e se od spomenute krmne smjese i zrna itarica, i to za mladu perad i nesilice u omjeru 1 : 1 , a za stariji podmladak u omjeru 1:2.

Prof. dr. Ivo J.

RASKUBA U PRAKSI, EMU SLUI I KAKO SE IZVODI

Zarazna bolest moe izbiti, ako ima za nju ovih 5 temeljnih uvjeta: 1. izvor zaraze, 2. putovi, kojima se bolest moe proiriti, 3. ulazna mjesta, na koja uzronici zaraze mogu ui u organizam, 4. dovoljna koliina uzronika bolesti i 5. sklonost (dispozicija) organizma za bolest. Svih 5 uvjeta mora se ispuniti, da zarazna bolest moe izbiti ili proiriti se kod ljudi ili kod domaih ivotinja. Ovdje emo se zadrati samo na dva najvanija inioca: na uzronicima bolesti i na ivotinjskome organizmu. Sposobnost uzronika, da izazovu zaraznu bolest, bitno zavisi o njihovu broju i sposobnosti, da u organizam uu i tamo se razmnoe. Zdrav i otporan ivotinjski organizam moe se veoma esto oprijeti tetnome djelovanju zaraznih klica, naroito onda, kada je njihov broj manji ili kad su klice oslabljene (kad im je smanjena virulencija ili patogenitet). Za nae praktine potrebe ta d a pojma su istovetna. Sposobnost ivotinjskoga organizma, da se opre nekoj zaraznoj bolesti, od koje moe oboljeti, bitno zavisi o prehrani, o dranju, njezi i nainu, kako se ivotinja iskoriuje. Organizam zdravih, snanih i otpornih ivotinja kadar je : oprijeti se i veem broju uzronika, napose onda, ako su ti uzronici oslabljeni. 133;