Predavanja PDF

1 Opis fizikalnih pojava

1.1 Fizikalne veliine
Prirodne pojave opisujemo veliinama koje moemo mjeriti .Svaku veliinu
mjerimo posebnom jedinicom, na primjer, metar je jedinica za veliinu duljine .1971
godine je usvojeno sedam veliina kao osnovnih .One ine Internacionalni sustav
jedinica , skraeno SI :
Tablica osnovnih SI jedinica

SI osnovna jedinica
Osnovna veliina
duljina
masa
vrijeme
jakost elektrine struje
termodinamika temperatura
koliina tvari
jakost izvora svjetlosti
Naziv
metar
kilogram
sekunda
amper
kelvin
mol
kandela
Simbol
m
kg
s
A
K
mol
cd
Veina izvedenih SI jedinica se definira pomou osnovnih jedinica .Tako je SI

jedinica za snagu , koja ima naziv vat ,definirana pomou osnovnih jedinica za masu
,duljinu i vrijeme :
W = kg m 2 / s 3
Vrlo velike i vrlo male iznose veliina obiava se iskazati znanstvenom notacijom
pomou potencija baze deset .Tako je brzina svjetlosti :
c = 299792458m / s 3 108 m / s
Na raunalima je znanstvena notacija kraa , c 3E8m / s , a E ovdje oznaava
eksponent potencije.
Takoer se obiava koristiti prefikse , na primjer , polumjer Zemlje je :
R = 6370000m = 6370km
Najee fizikalne veliine , duljina , vrijeme i masa mjere se metrom, sekundom i
masom.
1.2 Mjerenje
1
Mjerenje je postupak kojim fizikalnim veliinama pridruujemo mjeru ( broj ).

Rezultat mjerenja izraavamo umnokom brojane vrijednosti i jedinice.
Mjerenjem se duini ( skupu toaka ) pridruuje duljina ( broj).
Postupak mjerenja duine je njeno usporeivanje s jedinicom-metrom. Metar je
udaljenost koju svjetlost prijee u vakuumu tijekom vremenskog razmaka od
1/299792458 sekunde.
Neke pribline duljine su :
Duina
do galaksije Andromeda
do najblie zvijezde (Proxima Centauri)
do Plutona
polumjer Zemlje
debljina stranice knjige
virusa
polumjer vodikova atoma
polumjer protona
Duljina u metrima
2 1022
4 1016
6 1012
6 106
1 10 4
1 10 8
5 1011
1 10 15
Red veliine nekog broja je eksponent potencije kad se veliina izrazi znanstvenom
notacijom . Tako je red veliine dviju veliina 3 iako je iznos jedne 2.1 103 , a druge
2.7 103 .esto se rezultat raunanja procjenjuje na blii red veliine , pa bi red
veliine prve bio 2, a druge 3.
Mjerenje vremena pomou nekog vremenskog standarda omoguava odgovoriti na
pitanje koliko traje neki dogaaj i kad se taj dogaaj zbio .Standard moe biti neki
dogaaj koji se pravilno ponavlja .Stoljeima je to bila rotacija Zemlje koja je
odreivala duljinu dana .Od 1967 je u upotrebi atomski sat ( cezij) kojim se definira
sekunda kao vrijeme potrebno za 9 192 631 770 oscilacija svjetlosti odreene valne
duljine koju emitira atom cezija 133.
Neki priblini vremenski razmaci :
Vremenski razmak
trajanja protona
starosti svemira
starosti Keopsove piramide
oekivanog ivota ovjeka
izmeu dva udarca srca
trajanja muona
trajanja najnestabilnije estice
Plankovog intervala vremena*
Vremenski razmak u sekundama

1 1039
5 1017
1 1011
2 109
1
2 10 6
1 10 23
1 10 43
*vrijeme nakon velikog praska kad su zakoni fizike u obliku koji su nama poznati
poeli vrijediti
Mjerenje mase se radi tako to se masa tijela usporeuje s standardnom masom
koju ini platinsko-iridijski valjak visine i irine od 3,9 cm kojoj je pridjeljena
jedinina vrijednost od 1 kilograma .
Postoji i drugi standard mase koji se temelji na usporedbi masa atoma , to je mogue
napraviti tonije nego usporeivati mase tijela s standardnim kilogramom. Drugi
standard mase je ugljik 12 kome je pridjeljena masa od 12 atomskih jedinica mase (u).
Dva su standarda povezana jednadbom u = 1.6605402 1027 kg .
Neke pribline mase :
Objekt
Masa u kilogramima
poznati svemir
naa galaksija
Sunce
Mjesec
mala planina
slon
estica praine
proton
elektron
1 1053
2 1041
2 1030
7 1022
1 1012
5 10 3
7 10 10
2 10 27
9 10 31
Rijeeni primjer 1-1

Pretpostavimo da leite na plai s otvorenim morem ispred sebe i promatrate zalazak
Sunca .Potpuna je bonaca .topericu pokrenete u trenutku kad vrh Sunca upravo
iezava na horizontu .Ustajete se , podiui oi na visinu od 1.7 m , ponovo ugledate
Sunce i zaustavljate topericu kad vrh Sunca ponovo iezne .Ako proteklo vrijeme
izmeu ta dva dogaaja iznosi 11 sekundi , koliki je polumjer Zemlje ?
d
h=1.7m
Prvi zalazak Sunca
r r
Drugi zalazak Sunca
Osnovna zamisao je da je va pravac gledanja vrha Sunca koje upravo iezava

tangenta na povrinu Zemlje. Vae oi su na povrini Zemlje dok leite, a na visini h
iznad povrine kad se ustanete , kad linija gledanja ini drugu tangentu na povrini
Zemlje. Udaljenost vaih oiju kad ste uspravni i toke u kojoj nova tangenta dodiruje
Zemlju oznaena je slovom d , dok je polumjer Zemlje oznaen slovom r.
3
Prema Pitagorinom pouku je :

d 2 + r 2 = (r + h) 2 = r 2 + 2rh + h 2 pa slijedi d 2 = 2rh + h 2
Budui je visina ovjeka zanemarivo mala prema polumjeru Zemlje , lan h2 je zanemariv
prema 2rh , pa je d 2 = 2rh .
Kut izmeu dviju tangenti jednak je kutu koji Sunce prijee za 11 sekundi .Tijekom punog
t
dana Sunce prijee puni kut oko Zemlje pa vrijedi razmjer :

=
to daje , uz t=11s,
0
360
24h
=0.04620 .
Takoer se iz slike vidi da je d = r tan , pa uvrtavanjem u izraz d 2 = 2rh , dobijemo
2h
formulu za izraunati polumjer r =
.
tan 2
Uvrtavanjem prije izraunatog kuta koji Sunce prijee za 11 s i visine oiju , dobije se
polumjer Zemlje r = 5.2 106 m , to je unutar 20%od prihvaene vrijednosti .
Rijeeni primjer 1-2
Kad je Pheidippides trao od Maratona do Atene 490. godine prije Krista da bi
obavijestio o grkoj pobjedi nad Perzijom , trao je otprilike brzinom od 23 rajda na
sat .Rajd je starogrka mjera za duljinu, koji sadri 4 stadija , a stadij pak sadri 6
pletrona . Pletron odgovara duljini od 30.8 metara. Koliko brzo je trao Pheidippides
izraeno u km u sekundi ?
Osnovna je zamisao napraviti lanac pretvorbi kojim se omoguava kraenje
neeljenih jedinica .
rajda 4stadija 6 pletrona 30.8m
1km
1h
23rajda / h = 23
h
1rajd
1stadij 1 pletron 1000m 3600 s
3
23rajda / h = 4.7227 10 km / s 4.7 103 km / s
Zadatci za vjebu
1.1 Antarktik je priblino polukrunog oblika, s polumjerom od 2000 km .Srednja
debljina ledenog prekrivaa je 3000 m .Koliko kubnih centimetara leda sadri taj
kontinent ?
1.2 .Unutranje stepenice imaju gazite irine 23 cm , a svaka stepenica je visoka 19
cm .Smatra se da bi sputanje niz stepenice bilo sigurnije da je gazite irine 28
cm. Za odreene stepenice ukupne visine 4.57 metara , koliko dalje u sobi bi se
stepenice protezale pri njihovu dnu nakon promijene gazita ?
1.3 Astronomska jedinica duljine (AU) je srednja udaljenost Zemlje od Sunca , to
iznosi 1.5 108 km .Ako je brzina svjetlosti 3 108 m / s , izrazite tu brzinu pomou
astronomskih jedinica u minuti .
1.4 Ako pretpostavite da duina dana jednoliko rasta za 0.0010 s u jednom stoljeu ,
izraunajte ukupni uinak na mjerenje vremena tijekom 20 stoljea.
1.5 Zemlja ima masu od 5.98 1024 kg .Srednja masa atoma od kojih je izgraena
Zemlja je 40 u. Koliko atoma sadri Zemlja ?
1.6 Fina zrna pijeska plae na Bavicama su priblino kugle polumjera 50m , a
izgraena su od silicijevog dioksida gustoe 2600 kg/m3 .Koliku masu pijeska
treba uzetu da ukupna povrina svih pojedinih zrnaca bude jednaka 6m2 ?
4
1.3 Intuitivni i formalni modeli

Izabrane su fizikalne veliine i postupak njihovog mjerenja .Kako pomou njih opisati
pojave u prirodi ?
Kako su ljudi dio prirode i imaju bogato pojedinano i kolektivno iskustvo o
prirodnim pojavama , nije neobino da imaju odreene pretpostavke i hipoteze kako i
zato se ti dogaaji zbivaju i prije nego ponu uiti prirodne znanosti u koli. Te ,
esto nesvjesne , hipoteze nazivamo intuitivni modeli . Zadatak koji slijedi je primjer
netone hipoteze da je za gibanje potrebna sila .
1. Slika prikazuje kuglu baenu vertikalno prema gore iz toke A .Kugla dostie toku
iznad toke C. B je toka na polovini izmeu A i C ( AB=BC ).Ako se zanemari otpor
zraka ,koja sila ili sile djeluju na kuglu :
a)
b)
c)
d)
e)
Sila koja odrava gibanje ,usmjerena prema gore.

Teina prema dolje i stalna sila prema gore.
Teina ,usmjerena prema dolje.
Teina prema dolje i po iznosu padajua sila prema gore.
Sila prema gore ,koja djeluje na kuglu od A do neke vie toke ,nakon koje
poinje djelovati teina prema dolje.
C
smjer gibanja
A
Veina e ljudi izabrati odgovor d ili pak e jer smatraju da se kugla moe gibati prema
gore samo uz podrku neke sile .Primjer je to intuitivnog modela koji nije u skladu s
objanjenjem fiziara kojeg nazivamo formalni model prema kojem se tijela gibaju
sama od sebe , a sila je uzrok promijene brzine .
Uvoenje formalnih modela je mukotrpan proces. Uenik mora postati eksplicitno
svjestan svojih duboko usaenih objanjenja koja ponekad ne omoguavaju dobro
predvianje .Prihvatiti e uenje formalnih modela obino izraenih jezikom
matematike ako se uvjeri u njihovu veu prediktivnu mo .. Promatranje i mjerenje
moraju biti kljuni test provjere modela . Tako provjerene hipoteze nazivamo fizikalni
zakoni. Prije spomenuti primjer opisa gibanja tijela baenog sa povrine Zemlje se
lako rijei primjenom Newtonovog opeg zakona gravitacije.
Dodatci
A. Mjerenje fraktala
Koliko je duga obalna crta hrvatskog dijela Jadranskog mora ?
Donja slika prikazuje pokuaj odreivanja duljine jednog komadia obalne crte koji se
nalazi na sjevernoj strani poluotoka Marjana .
Uenici sedmog razreda mjere obalnu crtu.
Topografska karta Marjana .Mjereni detalj obale je zapadno od plavog prstena.
Satelitski snimci Marjana razliite rezolucije.
Mjerenje poinje izborom poetne jedinice , tapa duljine 1m. tap se , poput estara
,slae od poetne toke obale te se broji koliko puta je tap sadran do krajnje
izabrane toke obale . Taj broj obiljeimo slovom N. Postupak se ponavlja , ali sa
upola kraim tapom . Zadnje mjerenje je sa tapom duljine oko 6 cm .
Tablica prikazuje rezultat mjerenja :
Duljina mjerila
L (cm)
100
50
25
12.5
6.25
3.1
Duljina zakrivljene crte

(izmjerena)
N
5
11
29
67
142
LN
500
550
725
837
987
Duljina ravne crte

( oekivana)
N
5
10
20
40
80
LN
500
500
500
500
500
Jeli mogue predvidjeti N ( broj tapova ) kad bi mjerili s tapom duljine oko 3
cm ?
Ako se mjeri ravna crta , mogue je predvidjeti koliki je taj broj jer su dva stupca u
1
tablici vezana formulom N ( mjerenje upola kraim tapom daje dvostruko vei
L
N ) pa bi taj broj bio 160.
Slino mjerenje povrine pravilnog lika bi pokazalo da izmeu broja komada
jedininih povrina N i veliine te povrine L2 postoji veza iskazana formulom
1
N 2 , (mjerenje upola kraim tapom daje etiri puta vei N).
L
Iz gornje tablice se moe primijetiti da mjerenje zakrivljene crte ukazuje da e

skraivanje mjerila za polovinu dati vie nego dva puta vei N kao za mjerenje ravne
crte , ali manje nego etiri puta vie kao za mjerenje povrine .Zakrivljena crta ima
vie detalja od ravne crte ,ali moe ispuniti najvie cijelu ravninu .Zato moemo
napisati
1
N D , nasluujui da je D broj vei od 1 , a manji od 2. Kako provjeriti ovo
L
nagaanje? Dobar je nain da se formule koje smo prije napisali logaritmiraju i
prikau grafiki .
1
N = k D / log
L
1
log N = log k + D log
L
1
Ova se jednadba moe shvatiti kao pravac y = kx + l , gdje je y log N , x log ,
L
a D je nagib pravca ( konstanta k odreuje izbor poetne duine npr. 2m ili 3 m , ako
se radi o povrini kvadrat od 2m2 ili 3m2 ).Za ravnu crtu D=1 , za povrinu D=2 , a D
za zakrivljenu crtu se dobije tako da se prikae grafiki rezultat mjerenja iz nae
tablice te oita nagib .
2,2
2,0
1,8
1,6
1,4
1,2
1,0
0,8
0,6
0,0
0,2
0,4
0,6
0,8
1,0
1,2
1,4
Nagib crvenog pravca je D=1.23 ( za usporedbu je prikazan i nagib pravca kojem je

D=1 koji vrijedi za ravnu crtu i pravac s D=2 koji vrijedi za ravninu ). Broj D
odreuje fraktalnu dimenziju nekog geometrijskog skupa .
Fraktali su skupovi ( poput obalne crte ) ija je fraktalna dimenzija razlomljeni broj .
Pokazuju svojstvo skaliranja : manji komadii su umanjene verzije (slini su ) cijelog
objekta .Naravno da se i ravna crta i ravnina mogu skalirati , ali broj D je kod njih
cijeli .
Sada kad imamo formulu koja omoguava predvidjeti kako broj tapova N ovisi o
1
duljini tapa L za zakrivljenu crtu
N = 5 1.22
L
Lako se izrauna da za L=1/32 m ( oko 3 cm ) je N=342 komada .Pokus ( mjerenje )
bi trebao potvrditi predvianje ako se obalna crta ponaa jednako ( oblikovana slinim
fizikalnim procesima poput udara valova, pucanjem zbog promijene temperature i
slino) i na skali od 3 cm .
B. Tablice izvedenih jedinica i prefiksa
Tablica s primjerima izvedenih SI jedinica

SI izvedene jedinice
Izvedene veliine
Naziv
Simbol
2
povrina
metar etvorni
obujam
metar kubni
m3
brzina
metar u sekundi
m/s
ubrzanje
metar u sekundi na kvadrat
m/s2
gustoa mase
kilogram po kubnom metru
kg/m3
koncentracija koliine tvari
mol po kubnom metru
mol/m3
Prefiksi SI jedinica
Faktor Prefiks Simbol
109
giga
G
6
10
mega M
3
10
kilo
k
-2
10
centi c
-3
10
mili
m
-6
10
mikro
-9
10
nano n
-12
10
piko
p
Tablica SI izvedenih jedinica posebnih naziva i oznaka

SI izvedene jedinice
Izvedena veliina
Naziv
Izraena
pomou
SI osnovnih
jedinica
Izraena
pomou
drugih SI
jedinica
Simbol
kut
radian
rad
mm-1 = 1
prostorni kut
steradian
sr
m2m-2 = 1
frekvencija
herc
Hz
s-1
sila
njutn
mkgs-2
tlak
paskal
Pa
N/m2
m-1kgs-2
energija, rad, koliina

topline
dul
Nm
m2kgs-2
snaga
vat
J/s
m2kgs-3
elektrini naboj
kulon
napon
elektromotorna sila
volt
W/A
m2kgs-3A-1
kapacitet
farad
C/V
m-2kg-1s4A2
elektrini otpor
om
V/A
m2kgs-3A-2
magnetni tok
veber
Wb
Vs
m2kgs-2A-1
magnetna indukcija
tesla
Wb/m2
kgs-2A-1
induktivitet
henri
Wb/A
m2kgs-2A-2
Celzijeva temperatura
stupanj
Celzija
svjetlosni tok
lumen
lm
cdsr
m2m-2cd = cd
osvijetljenost
luks
lx
lm/m2
m2m-4cd = m-2cd
aktivnost radionuklida
bekerel
Bq
ekvivalentna doza
sivert
Sv
J/kg
sA
s-1
m2s-2
10
11
2 Kinematika
2.Kinematika
2.1 Opis gibanja
Kinematika je dio fizike koji se bavi svrstavanjem i usporedbom gibanja . Pitanje uzroka
gibanja se ovdje ne raspravlja .Zanimati e nas jeli se tijela ubrzavaju, usporavaju ili
mijenjaju smjer i kako je to povezano s vremenom. Tijela smatramo materijalnim
tokama iji se svi dijelovi gibaju u istom smjeru sa istom brzinom.
Aristotel i Galileo
Aristotel je dijelio gibanja na naravna i prisilna gibanja.
Svako tijelo u svemiru ima svoje mjesto i mirovanje je njegovo normalno stanje. Tijelo
koji se ne nalazi na svom mjestu , tei k njemu gibajui se naravnim gibanjem Tijelo s
naravi zemlje ( npr. kamen ) tei k zemlji ; dim ima narav zraka pa se giba prema gore ;
perje ima izmijeanu narav zemlje i zraka pa pada na zemlju , ali vrlo sporo . Pritom ,
tea tijela bre dolaze na svoje mjesto , dva puta tee tijelo pada dvostruko bre . Opisano
formulom : v G .Naravna gibanja mogu biti po pravcu ili po krunici kao u sluaju
nebeskih tijela .
Prisilno gibanje je posljedica sile guranja ili potezanja .Ali , to gura strijelu kroz zrak?
Nije bilo jasno koja sila gura strijelu , pa se izmiljalo zrane vrtloge kao uzrok gibanju
Galileo Galilei u 17.stoljeu je osporio Aristotelovo miljenje koristei znanstvenu
metodu : promatranje pojave , hipoteza ili objanjenje i pokus kao provjera .Poznat je
njegov pokus bacanja tijela razliite teine s krivog tornja u Pizzi , koji su pali na zemlju
za priblino isto vrijeme.
Prema Galileu , gibanje je normalno stanje tijela . Tijela se gibaju stalnom brzinom dok
ne djeluje vanjska sila . Kako je sila trenja uvijek prisutna , dokazao je svoju tvrdnju
misaonim pokusom gibanja kugle na glatkoj nizbrdici .
Nizbrdicabrzina se poveava
Uzbrdicabrzina se smanjuje
Ravninabrzina se ne mijenja
Dok je u Aristotelovu opisu gibanja bitna samo udaljenost tijela od svog prirodnog
mjesta , Galileo je uveo u opis gibanja vrijeme kao novu , bitnu fizikalnu veliinu .
Provjera : koji je bio glavni razlog miljenju do prije pet stoljea da se Zemlja ne giba ?
Prema Aristotelu, Zemlja je na svom pripadajuem mjestu i da bi je se pomaklo s tog
mjesta ( prisilno gibanje ) trebalo bi djelovati silom. Za pomaknuti masivni planet ,
trebala bi vrlo velika sila koja u to doba nije bila poznata pa je zakljueno da Zemlja
miruje.
2 Kinematika
2.2 Poloaj , pomak , srednja brzina i srednje ubrzanje

Poloaj u jednoj dimenziji se odreuje pomou osi koja ima ishodite ( O ) , pozitivni
smjer udesno i brojeve ( koordinate ) koji oznaavaju duljine u metrima .
Negativni smjer
Pozitivni smjer
-3
-2
-1
x(m)
Ishodite ( O )
Provjera : pokaite na osi poloaj tijela x = 2 .

Pomak x je promjena od poloaja x1 do drugog poloaja x2 : x = x2 x1 .
Provjera: ovjek se pomakao od poloaja x1 = 3m do poloaja x2 = 8m , a zatim se
vratio natrag . Koliki je pomak tog ovjeka ?
Pomak je primjer vektorske veliine koja ima iznos i smjer .Zato , ako je pomak
negativan , treba ispred broja napisati znak minus .
Provjera : ovjek se pomakao od poloaja x1 = 7 m do poloaja x2 = 3m . Koliki je
pomak tog ovjeka ?
Srednja brzina ( v ) je omjer pomaka i vremena za koje se tijelo pomaklo :
x x2 x1
=
v=
t t2 t1
Kako je pomak vektor , a vrijeme skalar koji je uvijek pozitivan , srednja brzina je vektor
koji ima predznak isti kao i predznak pomaka .
Napomena :ukupni put koji pree estica nezavisno od smjera kojim se giba je uvijek
pozitivan . Srednja brzina koja bi se raunala pomou omjera ukupnog puta i vremena
ima u engleskom jeziku naziv average speed i treba je razlikovati od prije uvedenog
vektora srednje brzine koji ima engleski naziv average velocity . Hrvatski jezik ta dva
pojma ne razlikuje. U daljnjem tekstu e se naziv brzine uvijek odnositi na vektor koji se
dobije kao omjer pomaka i vremena i koji odgovara engleskom nazivu velocity.
Srednje ubrzanje ( a ) je omjer promijene brzine i vremenskog razmaka za koji se
promjena brzine dogodila :
v v2 v1
=
a=
t t2 t1
v1 je znak za brzinu u poetnom trenutku vremenskog razmaka t1 ,a v2 na kraju u t2.

Ubrzanje ili akceleracija je takoer vektor .
2 Kinematika
Grafiki prikaz kinematikih veliina

Na grafikom prikazu poloaja x u ovisnosti o vremenu t , srednja brzina je nagib pravca
koji spaja dvije toke krivulje x(t) .
Provjera: izraunajte srednju brzinu s donjeg grafa izmeu t=1s i t=4s .
Graf ovisnosti poloaja o vremenu
v=
x 6 m
=
= 2m / s
t 3s
x = 2m ( 4) m = 6m
t = 4s 1s = 3s
Rijeeni primjer 2-1

Donji graf prikazuje poloaj lifta koji miruje prvu sekundu , zatim ubrzava dvije sekunde
, giba se stalnom brzinom do osme sekunde , usporava jednu sekundu jednoliko i miruje
jednu sekundu . Prikaite v-t i a-t grafove tog gibanja.
30
d
25
x=24m u t=8s
poloaj ( m )
20
15
x
10
x=4m u t=3s
vrijeme ( s )
10
11
2 Kinematika
Brzina u nekom trenutku odgovara nagibu krivulje x(t) u tom trenutku . U prvoj sekundi
je nagib nula , pa je i brzina nula ( lift miruje ) , kao i tijekom desete sekunde.
Sljedee dvije sekunde se giba stalnim ubrzanjem .Od tree do osme sekunde se giba
stalnom brzinom
. Jednoliko usporava u devetoj sekundi.
x 24m 4m
v=
8 s 3s
= 4m / s
v(t)
brzina ( m/s )
a
0
0
10
11
vrijeme ( t )
Nagib pravca v(t) je ubrzanje a

4
3
ubrzanje
akceleracija ( m/s )
2
1
c
0
a
-1
-2
-3
-4
0
vrijeme ( s )
10
usporenje
11
Kako iz grafa brzine rekonstruirati graf poloaja ?

Mogue je dobiti oblik grafa poloaja , ali ne i stvarne vrijednosti poloaja u razliitim
trenucima , jer graf brzine pokazuje samo promjenu poloaja x kojoj odgovara povrina
ispod krivulje v(t). Tako je tijekom vremenskog razmaka od tree do osme sekunde kada
je brzina lifta bila 4 m/s , promjena poloaja bila :
m
x = 4 (8s 3s ) = 20m
s
Meutim, iz grafa brzine nije mogue odrediti poloaj na poetku i kraju tog intervala.
Potreban je dodatni podatak: vrijednost poloaja u nekom trenutku .
2 Kinematika
2.3 Trenutna brzina i trenutno ubrzanje

Ako vremenski razmak u kojem mjerite promjenu poloaja (pomak ) smanjujete , srednja
brzina se pribliava pravoj ili trenutnoj vrijednosti brzine v .
Kad je taj interval vremena dovoljno mali ? Ako promatrate graf x ( t ) i smanjujete
vremenski razmak , dobiti ete graf koji vam se ini ravnim .Izraunate omjer pomaka i
vremena i proglasite ga trenutnom brzinom .
Pri tom postupku sekanta prelazi u tangentu krivulje x ( t ) .Formulom se taj proces
opisuje graninim prijelazom ili limesom srednje brzine :
x dx
=
t 0
t 0 t
dt
Trenutno ubrzanje ili trenutna akceleracija se slino dobije kao omjer promjene brzine i
vremenskog razmaka u kojem se brzina promijenila pri emu se omjer rauna za sve
manje vremenske razmake :
v dv d dx
d2x
a = lim a = lim
=
= ( )= 2
t 0
t 0 t
dt dt dt
dt
v = lim v = lim
Jedinica za akceleraciju je m/s2.Velike akceleracije se ponekad izraavaju pomou g ,

gdje je g=9.81 m/s2, akceleracije tijela koji pada blizu povrine Zemlje .
Provjera: na kojoj od ovih nizbrdica iznos brzine raste , a ubrzanje se smanjuje .
Algebarski prikaz kinematikih veliina ( formula )

Izmeu velikog broja razliitih gibanja , odaberimo gibanje s stalnim ubrzanjem .U tom
je sluaju srednje ubrzanje a u svakom trenutku jednako trenutnom ubrzanju a i ako u
formuli za srednje ubrzanje odaberemo v1=v0 u poetnom trenutku t1=0 , a v2=v u nekom
kasnijem trenutku t2=t:
Slino
a=
v v2 v1 v v0
=
=
=a
t
t t2 t1
v=
x x2 x1 x x0
=
=
t
t t2 t1
pa slijedi v = v0 + a t
,
,
pa je
x = x0 + v t , gdje je v
2 Kinematika
srednja vrijednost brzine izmeu t=0 i kasnijeg vremena t . Kako je ubrzanje stalno i
v +v
pa se
brzina je linearna funkcija vremena ( prikazana pravcem ) vrijedi v = 0
2
1
uvrtavanjem prethodnog izraza za brzinu dobije v = v0 + a t , i konano :
2
1
x = x0 + v0 t + a t 2
2
Rijeeni primjer 2-2
U filmskoj sekvenci dva su auta udaljena 200 m i voze jedan prema drugom .U trenutku
prolaska jednog auta pored drugog , voza plavog auta treba dobaciti paket krijumarene
robe vozau crnog auta .U namjeri da snimi dobacivanje paketa , policija mora predvidjeti
poloaj susreta xS . Plavi auto se od poloaja kad su udaljeni 200 m ubrzava iz mirovanja
s ubrzanjem od 6.12 m/s2, a crni ima brzinu od 60 km/h i nastavlja se gibati tom brzinom
.Koliko daleko od poetnog poloaja plavog auta e se dogoditi susret krijumara ?
xS
200
x(m)
Osnovna zamisao je da se oba auta gibaju s stalnim ubrzanjem , pa se mogu primijeniti

formule koje smo upravo izveli .
Poetni poloaj plavog auta neka je x0=0 , poetnu brzinu tog auta v0=0 i a=6.12 m/s2 pa
za njega vrijedi jednadba : x = 0 + 0 t S + 1/ 2(6.12m / s 2 ) t S2
Za vozaa crnog auta s poetnim poloajem x0=200m , poetnom brzinom ( koja je
negativna jer se auto giba na lijevo ) v0=- 60m/s i ubrzanjem a=0 vrijedi :
x = 200m (16.67 m / s ) t S + 1/ 2(0) t S2 . Treba rijeiti sustav od dvije jednadbe s dvije
nepoznanice ( xS i t S ) .Uvrtavanjem xS iz prve u drugu jednadbu , dobije se kvadratna
jednadba 3.06 t S2 + 16.67 t S 200 = 0 to daje t S =5.8s .Uvrtavanjem u jednu od
prethodne dvije jednadbe se dobije xS =103m.
Ubrzanje pri slobodnom padu
Predmet baen uvis , isputen iz ruke ili baen prema dolje u blizini povrine Zemlje , ako
se zanemari utjecaj zraka , se ubrzava prema dolje s stalnim iznosom . Taj iznos se naziva
ubrzanje ili akceleracija slobodnog pada , obiljeava se slovom g =9.81m/s2 .Obiaj je
poloaju predmeta iznad Zemlje dati pozitivan smjer , brzina u smjeru prema gore je
pozitivna , a onda je ubrzanje slobodnog pada negativno. Formula za poloaj predmeta u
trenutku t koji ima poetni poloaj ( udaljenost od tla ) x0 i poetnu brzinu v0 je :
x = x0 + v0 t
1
g t2
2
2 Kinematika
Dodatak
Potekoe u interpretaciji kinematikih pojmova
1.Razlikovanje ordinate od nagiba pravca
A
poloaj (cm)
B
20
10
0
vrijeme ( s )
a)Jeli u trenutku t=2s brzina tijela A vea , manja ili jednaka brzini tijela B ?Objasnite
vae rasuivanje .
b) Imaju li tijela A i B ikada istu brzinu ? Ako imaju , kada ?
2.Nejednoliko gibanje s promjenom smjera
x
B
A
C
D
t
E
F
G
a) U kojoj toki je gibanje najsporije b) U kojoj toki se tijelo ubrzava
c) U kojoj toki se tijelo usporava
d) U kojoj toki tijelo mijenja smjer gibanja.
esta je pogrjeka da je brzina nula u toki u kojoj je poloaj nula .U toki D se tijelo
ije gibanje opisuje graf se nakon pribliavanja ishoditu poinje od njega udaljavati , pa
poloaj mijenja predznak , od +x postaje x .Brzina , pak , u okolici te toke ne mijenja
brzinu i ima negativan predznak ( nagib tangente na krivulju x(t) u toki D je vei od 900,
zatvara tupi kut s pozitivnim smjerom osi x ).
3.Pretvaranje stvarnog gibanja u graf x(t) , v(t) i a(t) .
Slika prikazuje glatke tranice po kojima se giba kugla ( dijelovi tranica AB i CD su
jednake duljine ) . Na dijelu AB se kugla giba jednolikom brzinom , na BC jednoliko
ubrzano , a na dijelu CD opet s jednolikom brzinom. Prikaite graf poloaja , brzine i
ubrzanja u ovisnosti o vremenu .
2 Kinematika
nagib pokazuje brzinu , ne pokazuje nagib kosine
3,0
2,5
tu se kugla giba po ravnini
poloaj ( m )
2,0
1,5
samo tu se kugla giba po kosini

1,0
0,5
tu se kugla giba po ravnini
0,0
0,0
0,2
0,4
0,6
0,8
1,0
1,2
1,4
1,6
1,8
2,0
2,2
2,4
vrijeme ( s )
2,2
stalna brzina na CD
2,0
stalno ubrzanje na BC
brzina ( m/s )
1,8
1,6
stalna brzina na AB
1,4
1,2
1,0
0,8
0,0
0,2
0,4
0,6
0,8
1,0
1,2
1,4
1,6
1,8
2,0
vrijeme ( s )
brzina jednoliko rasta (a=2)

2,0
ubrzanje ( m/s )
1,5
1,0
0,5
stalna brzina (a=0)
stalna brzina (a=0)
0,0
0,0
0,5
1,0
vrijeme ( s )
1,5
2,0
3 Dinamika
3 Dinamika
3.1 to je dinamika ?
Disciplina koja opisuje promjenu nekih veliina tijekom vremena je dinamika .
Primjeri su :
promjena poloaja tijela ,
promjena vrijednosti dionice na burzi ,
promjena broja riba u bazenu ,
promjena ritma rada srca .
Dio dinamike koji opisuje promjenu poloaja ,brzine i ubrzanja tijela kao posljedicu
djelovanja sile ili sila na tijelo naziva se mehanika .
Kaemo da je gibanje deterministiko ili predvidljivo ako , poznavajui ih u jednom
trenutku , moemo odrediti veliine kojima opisujemo gibanje tijela u svakom
buduem trenutku .Takvi se dogaaji bitno razlikuju od sluajnih ( engleski random )
ili stohastikih dogaanja npr. bacanje kocke gdje poznavanje ishoda u jednom
bacanju ne pomae predvidjeti ishod u sljedeem bacanju .
Niz stanja koja se mijenjaju tijekom gibanja ( npr. pri slobodnom padu tijela bez
otpora ) zraka prikazujemo razliitim vrstama prikaza :
tablicom ( numeriki )
grafom ( geometrijski )
formulom ( algebarski)
x ( m)
0
2
0 10
0.1 2 1 10
0.2 1.9 2 10
x = x0
0.7
t ( s)
1
g t2
2
3.2 Zakoni mehanike

Dogaaj kao guranje ili potezanje koji izaziva ubrzanje tijela je sila .Prouavanje
odnosa sile i ubrzanja je tema Newtonove mehanike prema Isaacu Newtonu ( 16421727 ) , a opisujemo ih pomou 3 Newtonova zakona tj. 3 zakona mehanike :
1. Newtonov zakon: Ako na tijelo ne djeluje sila niti rezultanta sila razliita od nule ,
onda se brzina tijela ne mijenja .
3 Dinamika
Svojstvo tijela da se opire promijeni naziva se tromost ili inercija. Mjera tromosti je
masa .Jedinica za tu fizikalnu veliinu je kg.
Pitanje : kako je mogue zabiti avao u masivne drvene daske na glavi djevojice ,a
da je ne zaboli ?
2.Newtonov zakon : Ako djeluje rezultantna sila razliita od nule, tijelu se mijenja
brzina . Pokus pokazuje da se brzina mijenja bre to je sila vea , a sporije
to je vea masa tijela .Pritom se brzina mijenja u smjeru djelovanja rezultantne sile.
a=
F
m
je oznaka za zbrajanje , ovdje za zbrajanje sila koje su vektori pa treba voditi

rauna o smjeru sila.
Pri rjeavanju zadataka s 2.Newtononovim zakonom , koristi se dijagram sila u kojem
je prikazano samo ono tijelo za kojeg elimo znati koji zbroj sila na njega djeluje .Na
dijagramu je svaka sila prikazana strjelicom s repom u toki koja prikazuje tijelo.
Prikazan je i koordinatni sustav .
Primjer : u sluaju padanja tijela koje miruje u poetku u blizini povrine Zemlje uz
zanemariv otpor zraka na tijelo djeluje samo gravitacijska sila prema dolje G= mg
,pa vodimo rauna samo o promijeni brzine u smjeru prema dolje .
+x
Stvaranje dijagrama sila
F = G = mg
ax
F
=
mg
=
= g
m
3 Dinamika
Drugi zakon mehanike opisuje utjecaj okoline na tijelo ije gibanje prouavamo.
3.Newtonov zakon : Radi potpunosti opisa pojma sile, treba dodati da kad god
primijetimo utjecaj okoline na neko tijelo , moramo primijetiti da tijelo djeluje
jednako na okolinu - istom silom ali suprotnog smjera .
Primjer: u igri potezanja konopa pobjeuje skupina koja povue protivnike za npr.
pola metra, iako je sila kojom pobjednika skupina vue konop jednaka po iznosu sili
kojom poraena skupina vue konop .Jeli u ovoj tvrdnji ita sporno ?
Skupina se pomie ( mijenja brzinu ) kad na nju djeluje ukupna sila razliita od nule i
to u smjeru sile .Na svaku skupinu , osim sile od konopa Fkonopa djeluje i sila od poda
( pasivna sila jednaka po iznosu ali suprotna po smjeru sili kojom ta skupina gura pod
, a jednaka je sili trenja Ftrenja = kFpritiska = kmg , k je koeficijent trenja , m je masa
lanova skupine ).Skupina iji lanovi imaju veu masu pobjeuje jer veom silom
pritiu pod , pa i njih ( zajedno m
s drugom skupinom
)pod
m gura veom silom unazad .
Sila od
poda na
laku
skupinu
Sila od
poda na
masivniju
skupinu
Primjer : sila kojom ovjek potee konop uvren za zid jednaka je sili kojom zid
djeluje na konop u suprotnom smjeru. Ako ulogu zida preuzme atleta , da bi konop
mirovao on mora djelovati istom silom kao prije zid , a ta je 500 N.
Pitanje : na donjoj slici je prikazana masivna kugla koja nalijee velikom brzinom na
mirni unj. Jeli prilikom sudara sila od kugle na unj vea , jednaka ili manja od sile
kojom unj djeluje na kuglu ?
Zakon sile
3 Dinamika
Za primijeniti 2.Newtonow zakon ili temeljni zakon gibanja treba znati formulu za tu
silu koju se naziva zakon sile .Sile dijelimo na fundamentalne poput gravitacijske ili
elektrine i empirijske poput sile trenja klizanja i sile otpora pri gibanju tijela u fluidu
( tekuini i plinu ) .
Primjer: kako izgleda formula za silu otpora pri gibanju tijela u fluidu ?
Pri malim brzinama je sila otpora to vea , to je brzina vea Fotpora = kv ,a u smjeru
je suprotnom od brzine .Konstanta k se odreuje u pokusu , empirijski . pri veim
brzinama tijela , sila raste bre nego to raste brzina Fotpora = Bv 2 , B je konstanta
koja ovisi o gustoi fluida i obliku tijela ( izvod u narednoj lekciji ) , pa se dobije
zakon sile otpora :
1
Fzraka Av 2
2
Teina tijela je po iznosu jednaka ukupnoj sili koja treba djelovati na tijelo da ga
sprijei slobodno padati .Teina knjige koja miruje na stolu je sila prema gore jednaka
iznosu gravitacijske sile na knjigu W = mg . Teinu tijela treba mjeriti onda kada
tijelo nema ubrzanje u vertikalnom smjeru s obzirom na tlo .
Teina = mg
Fizika
V .Paar
Fgravitacije = mg
Ubrzani sustavi
Ako mjerite svoju teinu vagom na oprugu u liftu tijekom ubrzanja prema gore , broj
koji pokazuje iznos teine e biti vei .Izmjerili ste prividnu teinu . Lift nije
inercijalni ve ubrzani sustav . U sustavima koji se gibaju s ubrzanjem a se javljaju
inercijalne sile m a .
Primjer: U dizalu stojimo na vagi na oprugu koja pokazuje masu od 70 kg . Dizalo
krene prema gore s ubrzanjem od 2m/s2, nakon to proe prvi kat ima stalnu brzinu
sve do osmog kata , a onda mu se brzina smanjuje sa stalnim usporenjem od 2m/s2
dok se ne zaustavi na desetom katu .Koliku vrijednost pokazuje vaga pri poetnom
ubrzanju , koju vrijednost tijekom vonje od prvog do osmog kata , a koju pri
usporenju ?
Pri ubrzanju a mi smo u ravnotei u liftu ( prema unutranjosti lifta mirujemo ) to
znai da je suma sila na nae tijelo jednaka nuli: mg ma + W prividna = 0 . Ako je
teina u mirnom liftu W , vrijedi donji izraz , a onda bi vaga pokazala m=84 kg .
a
2
W prividna = W (1 + ) 700 N (1 + ) 840 N
g
10
Napomena: masa se ne mijenja .Vaga zapravo mjeri silu , teinu , pa promijenjeni
iznos sile koja je potrebna da sprijei tijelo iste mase da ne pada slobodno vaga
prikazuje kao promijenjenu masu. U ubrzanom sustavu lifta djeluje osim gravitacijske
sile i sila tromosti ma u istom smjeru te pod silom Wprividna prema gore. Dok se lift
giba stalnom brzinom, vaga pokazuje m=70kg , pri usporenju vaga pokazuje m=56kg.
a
W priv = W (1 ) 560 N
3.2 Rjeavanje jednadbe gibanja g
4
3 Dinamika
U drugom poglavlju smo napisali izraz za gibanje po pravcu s stalnim ubrzanjem

.Slobodni pad smo uvrstili u skupinu takvih gibanja , gdje se to stalno ubrzanje
obiljeava s g i iznosi na srednjim geografskim irinama oko 9.81m/s2.
Diferencijalne jednadbe
Kad na tijelo ne djeluje stalna sila , ve se ukupna sila tijekom vremena i na
razliitim mjestima mijenja , postupak predvianja promjena veliina kojima
opisujemo gibanje poinje od 2.Newtonovog zakona i uvrtavanja sila koje djeluju na
tijelo u jednadbu
F
a=
vodei rauna o smjeru djelovanja sila .

Standardna tehnika je primjena pojma derivacije i rjeavanja diferencijalnih jednadbi
primjenjujui pravila integralnog rauna .
Primjer : padanje tijela bez otpora zraka . Taj smo problem ve rijeili koristei
kinematike definicije: v = g t i x = x0 (1/ 2) g t 2 .Rijeimo isti problem koristei
tehniku koju je izmislio I. Newton.
a=
dv mg
=
= g
dt
m
Diferencijalna jednadba
Rijeiti ovu jednadbu znai odrediti funkciju v(t) koja ima svojstvo da se mijenja sa
stalnim iznosom . Takvo svojstvo ima linearna funkcija , grafiki prikazana pravcem .
Tehniki gledano , gornja se jednadba rjeava primjenom integralnog rauna :
dv
= g
dt
dv = gdt
v = v0 g t
dv = g dt
a uz poetnu brzinu nula
Poloaj se odredi ako se u gornju jednadbu brzina zamijeni s

dx
= gt
dt
dx = gtdt
v = g t
x dx
=
t 0 t
dt
v = lim v = lim
t 0
dx = g tdt
1
x = x0 g t 2
2
Naravno da smo rjeenje ve znali , ali upravo nam je to potvrda da tehnika
integralnog rauna daje dobar rezultat. Kako rijeiti padanje tijela uz otpor zraka za
male brzine ?
dv F mg kv
kv
Diferencijalna jednadba
=
=
= g
dt
Ova jednadba je tea za rijeiti. esto se pojave sile kompliciranog oblika zakona
sile ( formule ) , tako da je diferencijalnu jednadbu nemogue rijeiti.
Diferencijske jednadbe
3 Dinamika
Ova se metoda rjeavanja jo naziva rjeavanje korak po korak .Pokaimo je na

primjeru vertikalnog hica ,ali uz prisustvo otpora zraka .
a=
v F mg kv
kv
=
=
= g
t
m
m
m
1. Poloaj se mijenja jer tijelo ima brzinu :
Diferencijska jednadba
x = v t
2. Novi poloaj se izrauna polazei od poloaja u poetku :
xnovi = x stari + x
3. Diferencijska jednadba omoguava izraunati promjenu brzine za vrijeme t
v = ( g
kv
)t
m
4. Poznavajui brzinu tijela u poetnom trenutku t0 , izraunamo novu brzinu :

v nova = v stara + v
5.Ubrzanje se rauna iz omjera
a = v / t
Primjer :zrani balon se die vertikalno uvis stalnom brzinom od 10 m/s. Privezan
uetom za balon visi predmet mase m=50kg.Na visini 50 m iznad tla ue pukne .
Izraunajte postupkom korak po korak poloaj predmeta 0. 3s nakon pucanja ueta
ako je k=0.5.Poloaje raunajte svaku 0.1s.Otpor zraka raunajte prema Fotp = kv
Podatke prikaite u tablici donjeg formata.
0.5 10
) 0.1 = 0.991
50
a = 0.991/ 0.1 = 9.91
= 10 + ( 0.991) 9
1.korak :
x = 1 0 0 .1 = 1
xnovi = 50 + 1 = 51
vnova
2.korak :
x = 9 0 .1 = 0 .9
v = (9.81
v = (9.81
0.5 9
) 0.1 = 0.99
50
= 9 + ( 0.99) 8
xnovi = 51 + 0.9 = 51.9
vnova
3.korak
x = 8 0 .1 = 0 .8
v = (9.81
xnovi = 51.9 + 0.8 = 52.7
vnova
korak
0
1
2
3
trenutak
0
0.1
0.2
0.3
a = 0.99 / 0.1 = 9.90
0.5 8
) 0.1 = 0.989
50
a = 0.989 / 0.1 = 9.89
= 8 + ( 0.989) 7
poloaj
50
51
51.9
52.7
brzina
10
9
8
7
ubrzanje
-9.91
-9.90
-9.89
-9.88
4 Koliina gibanja i energija

Poznavanje dinamikih zakona omoguava predvidjeti poloaj , brzinu i akceleraciju
ako su poznate sile koje djeluju na materijalnu esticu. esto su te sile komplicirane i
primjena tehnike numerikog raunanja koju smo prikazali u prethodnom poglavlju
se ne bi pokazala prikladnom.
Primjer: loptica se giba po zakrivljenoj podlozi bez trenja s poetne visine od 1 metar
s poetnom brzinom od 5 m/s .Izraunajte brzinu koju ima loptica na kraju gibanja
,kad je na visini 0 ?
h = 1m
v = 5m / s
h=0
v=?
N = promjenjljiva sila od podloge
Sila se mijenja tijekom putanje loptice na kompliciran nain , a poznavanje sile u

svakom trenutku , a to onda znai i na svakom mjestu je nuno za izraunati svaki
sljedei korak .
Na sreu , postoji druga tehnika za opis gibanja koja se temelji na poznavanju
pojmova koliine gibanja i energije i zakona ouvanja tih fizikalnih veliina u
zatvorenom sustavu tj. sustavu u kojem ne djeluju vanjske sile.
4.1 Koliina gibanja i impuls sile
Napiimo drugi Newtonov zakona a =
dobije :
F
v
i uvedimo to je ubrzanje a =
pa se
m
t
v F
= / t m
t m
a iz tog izraza m v = F t
ili
m (v2 v1 ) = F t gdje je
m masa tijela na kojeg djeluje sila F , v2 je brzina prije djelovanja sile , v1 nakon
djelovanja sile , t je vrijeme za koje je sila djelovala . Definirajmo dvije fizikalne
veliine ( izvedene iz osnovnih ) :
mv
koliina gibanja tijela mase m i brzine v
F t
impuls sile F koja djeluje tijekom intervala vremena t
Napiimo ponovo gornji izraz
mv2 mv1 = F t
i rijeima :
impuls sile jednak je razlici koliina gibanja prije i poslije djelovanja sile
1
Primjer : usporedite sudar automobila sa betonskim zidom i sa stogom sijena . Pri

sudaru sa zidom se promjena koliine gibanja od neke prije sudara na nulu zbiva u
kratkom vremenskom intervalu , ali tijekom kojeg djeluje velika sila koja moe
znatno deformirati auto. Pri sudaru sa sijenom djeluje mala sila tijekom dugog
vremena , pa auto proe gotovo neoteen .
Primjer: karatist zamahne rukom vrlo brzo i postie veliku koliinu gibanja .Tu
koliinu gibanja treba prilikom sudara ruke s opekom smanjiti na nulu i postii
gibanje ruke u suprotnom smjeru ( sudar je elastian ) u to kraem vremenu , pa je
zato sila sudara ogromna , opeka se savije i pukne.
Sudari mogu biti elastini , kad se koliina gibanja samo preraspodjeli izmeu tijela
u sudaru i nema pretvaranja kinetike energije u toplinu .
Kad se pri sudaru dio kinetike energije pretvara u toplinsku energiju , sudar
nazivamo neelastini .
Primjer : procijenite prosjenu silu sudara izmeu zrakoplova koji ima brzinu od 600
km/h i patke mase 2 kg , duge 40 cm . Pretpostavite neelastini sudar. Sila sudara bi
se mogla smanjiti , ali i poveati u sluaju elastinog sudara .
Pretpostavimo neelastini
sudar u kojem se ptica
nakon sudara nastavi gibati
s zrakoplovom. Njenu
koliinu gibanja prije
sudara smatramo
zanemarivo malom
.Vrijeme sudara se izrauna
iz pomaka aviona od 40 cm.
x 0.4
t = =
s 0.002 s
v 166
Promjenu brzine patke izraunamo pretpostavljajui da joj se brzina promijenila od
nule na brzinu aviona v = 166m / s . Srednja sila je F = m ( v / t ) = 2 (166 / 0.002) N
Sila iznosi 166 000 N , to odgovara teini tijela mase 16.6 tona !
2
Pretpostavimo da je sudar
elastian i da ptica
promijeni smjer brzine
.Primjenjujui pravilo
zbrajanja vektora vidi se
da je za mali kut otklona ,
promjena brzine v mala
.Ta se promjena moe
izraunati primjenjujui
kosinusovo pravilo .
Za kut od 600 je vektor v po iznosu
jednak brzini v .Za kut otklona vei
od 600 je sila sudara vea nego u
sluaju frontalnog neelastinog
sudara.
Za sluaj = 300 , dobije se da je
srednja sila sudara zrakoplova i patke
v
2 v sin( / 2)
2 166 sin(300 / 2)
=m
= 2
N
t
t
0.002
U sluaju elastinog sudara s otklonom patke od 300 je srednja sila znatno manja i
iznosi 86 000 N , to odgovara teini tijela mase 8.6 tona .
F = m
4.2 . Energija i zakon o ouvanju energije

Pojam energije je temeljni za sve prirodne znanosti . Dok je materiju mogue
predstaviti kao neto to zauzima prostor i masu , energija je apstraktni pojam koji
opisuje svojstvo materije da ,unato promjenama kojima je materija podvrgnuta ,
neto ( a to neto nazivamo energija ) u tim promjenama ostaje nepromijenjeno
samo to mijenja oblike .
Mehanika energija
Energija se javlja u obliku mehanike energije kao kinetika energija tijela mase m
1
i brzine v izraena formulom Ek = mv 2 , kao gravitacijska potencijalna energija
2
tijela mase m na visini h iznad referentne razine kojoj pridjeljujemo visinu 0 izraena
formulom E p = mgh ili kao elastina potencijalna energija opruge rastegnute za
pomak x , koja elastinom silom ( F = k x ) vraa tijelo mase m izraena
1
formulom E p = k (x ) 2 .
2
Primjer : kolika je promjena gravitacijske potencijalne energije pri pomicanju kugle
m=1kg po podlozi bez trenja na istu visinu h u tri sluaja kao na donjoj slici ?
h = 3m
h = 3m
h = 3m
Kako pri pomicanju kugle po horizontalnoj podlozi ne treba djelovati silom jer
zanemarujemo trenje , poveanje potencijalne gravitacijske energije je isti u sva tri
sluaja i iznosi E p = mgh = 1 9.81 3 J = 29.43 J
Pitanje : ako potencijalna energija koju povea auto pri usponu ovisi samo o razlici
poetne visine i vrha uspona , zato cesta ne ide pravo uzbrdo nego se postupno
uspinje vijugajui prema vrhu ?
Rad
Kinetiku energiju tijela je mogue poveati ili smanjiti djelovanjem sile na to tijelo
.Izmjena kinetike energije preko vanjske sile s nekim tijelom naziva se rad .Ako rad
obavlja stalna sila , a usto se njena orijentacija stalno podudara sa pravcem pomaka
tijela moemo pokazati da za rad vrijedi formula:
.
W = F x
Jedinica za rad je joule ( J ) .
Rad je pozitivan ako se na tijelo prenosi energija . Ako tijelo predaje energiju , rad je
negativan .
Rad i kinetika energija povezani su izrazom :
W = ( Ek ) nakon interakcije ( Ek ) prije interakcije

Primjer: slika prikazuje tijelo mase 1kg koje s brzinom od 0.5m/s nalijee na oprugu
konstante opruge k=100N/m .Koliki je pomak opruge u trenutku kad je brzina tijela
nula ?Tijelo se giba po podlozi bez trenja.
Rad koji izvri opruga na tijelo pri sudaru je:

1
Wopruge = k (x ) 2
2
Primjenom izraza koji povezuje rad i kinetiku energiju :
Wopruge = ( Ek ) kraju ( Ek ) poetku
Na kraju pomicanja opruge ( sabijanja ) kinetika energija nula pa se dobije izraz za

pomak:
x = v
1
m
= 0.5
= 5cm
k
100
Primjer: sa kojom srednjom silom stijena teka 10 N udari o pod ako je putena iz
mirovanja sa visine od h=10 m ?
Ovo pitanje se ne moe brojano rijeiti ako se ne odredi jo neki podaci. Koji?
Na visini od 10 m stijena ima gravitacijsku potencijalnu energiju koja se padanjem
pretvara u kinetiku energiju. Neposredno prije udara je sva energija stijene u obliku
kinetike energije i onda pone djelovanje sile od poda na stijenu . Izvreni rad se
moe izraunati ako je poznat pomak na kojem se stijena zaustavljala
x ( pomak )
1
mgh = mv 2
2
Fsrednja x = ( Ek )
1
Fsrednja x = mv 2
2
ili ako znamo vremenski interval koliko je zaustavljanje trajalo :
Fsrednja t = m v
Snaga je veliina kojom se izraava brzina vrenja prijenosa energije
W
t
Jedinica za snagu je wat ( W ).U SI sustavu se tolerira upotreba stare jedinice za
snagu konjske snage 1KS=740 W
P=
4.3 Zakon o ouvanju koliine gibanja

Prilikom izmjene sile ( interakcije ) izmeu dva ili vie tijela koji ine zatvoreni
sustav ( nema vanjske sile ) ukupna koliina gibanja se ne mijenja .Taj zakon vrijedi
bez obzira jesu li izmijenjene sile disipativne ( trenje ) kao u neelastinom sudaru ili
su konzervativne ( gravitacijska sila ili elastina sila opruge ) .
n
m v
i =1
= cons
Primjer : razmotrimo elastini sudar male kuglice koja se giba brzinom v sa

masivnom kuglom koja miruje na glatkom stolu .
v prije
v poslije
M
Vprije = 0
Nakon sudara
Vposlije
Primijenimo zakon ouvanja koliine gibanja : mv prije = MV poslije mv poslije

Primijenimo zakon ouvanja energije
2
+ mv 2poslije
: mv 2prije = MVposlije
Rjeavajui sustav jednadbi se dobije :

M m
2m
V poslije = v prije
M +m
M +m
Za sluaj M=20m mala se kugla odbije unazad s -0.9 poetne koliine gibanja, a
velika kugla preuzme1.9 poetne koliine gibanja.
v poslije = v prije
5.Rotacija krutog tijela
5 Rotacija krutog tijela

Ovdje prouavamo rotaciju krutog tijela oko vrste osi .Kruto tijelo zadrava stalni
oblik i rotira tako da razmak izmeu svih njegovih dijelova ostaje nepromijenjen.
Tako smjer osi Zemljine rotacije ostaje isti tijekom njenog obilaska oko Sunca.
Kotrljanje npr. bicikla je kombinacija rotacije

kotaa oko sredita kotaa i linearnog pomicanja
tog sredita .
5.1 Kutne veliine
Analogno poloaju kod translacijskog gibanja , uvodimo pojam kutnog poloaja
neke izabrane crte ( referentna crta koja je okomita na os rotacije i vezana je za tijelo
koje rotira ) kao kut te crte u odnosu na fiksni smjer koji se uzima kao nulti kutni
poloaj .
Referentna linija
Ovaj smjer je nulti

kutni poloaj
Iz geometrije je poznata veza kuta koji pree referentna crta , duljine luka s i
radijusa kruga r :
s
kut je izraen u radijanima
=
l
1 okret =3600=6.28 rad , pa je 1rad=57.30
Kad referentna crta napravi dva puna okreta , kut se ne resetira na nulu , ve iznosi
= 4 rad
Kutni pomak nastaje kad referentna crta iz poloaja 1 doe u kutni poloaj 2 :
= 2 1
Za isti iznos se pomaknu sve toke krutog tijela .Po definiciji je kutni pomak
pozitivan ako je u smjeru suprotnom gibanju kazaljke na satu .
Kutna brzina je omjer kutnog pomaka i vremenskog razmaka t :
t2 t1
t
Jedinica je radijan u sekundi (rad/s) ili okreta u sekundi (okr/s).
2 1
Kutno ubrzanje je veliina koja mjeri brzinu promjene kutne brzine:
2 1
t2 t1
t
Gibanje s konstantnom kutnom akceleracijom se prema analogiji s linearnim
gibanjem opisuje formulom :
1
= 0 + 0t + t 2
2
Primjer: vrtuljak smanjuje kutnu brzinu od 4.4rad/s na 3 rad/s tijekom sljedeih 10

okreta . Kolika je konstantna kutna akceleracija tijekom tog gibanja ?
Osnovna je zamisao da se moe primijeniti izraze za gibanje s konstantnim ubrzanjem
. Neka u trenutku t0=0 vrtuljak ima brzinu 0 =4.4rad/s . Kutni pomak tijekom kojeg
se vrtuljak usporava = 0 = 10okreta .Vrijeme za koje se usporava vrtuljak
0
je t =
pa se uvrtavanjem dobije = ( 0 ) + 1 ( 0 ) 2
0
0
2
Ako rijeimo taj izraz za kutno ubrzanje i uvrstimo poznate veliine dobije se :
2 02 32 4.42
=
rad / s 2 = 0.0824rad / s 2
2
2 62.85
Veze linearnih i kutnih veliina

Polazei od geometrijske povezanosti kuta, radijusa i luka krunice s = r koja
povezuje linearnu i kutnu veliinu , dijeljenjem s vremenom se dobije :
s
odakle je v = r
=
r
t t
Ovaj izraz nam govori da toke udaljenije od osi rotacije imaju veu linearnu brzinu.
Slino se dobije veza linearnog ( tangencijalne komponente ) i kutnog ubrzanja :
atang = r
Radijalna komponenta linearnog ubrzanja , koja mijenja smjer linearne brzine v je :
arad
v2
= = 2r
r
Inercijska sila u sustavu koji rotira

Ako se sustavu mijenja smjer linearne brzine , on ima radijalno ili centripetalno
ubrzanje prema sreditu vrtnje . Na esticu u takvom ubrzanom sustavu djeluje sila
koja je posljedica tromosti , usmjerena je od sredita vrtnje i naziva se centrifugalna
sila . To je prividna sila ( za razliku od sile interakcije nema para prema 3.N.zakonu )
i po iznosu je jednaka umnoku mase i radijalnog ubrzanja :
Fcg = m 2 r
2
Primjer :svemirski brod oblika automobilske gume (torus ) rotira odgovarajuom

brzinom. Astronaut u njemu je podvrgnut djelovanju sile od sredita vrtnje koja je
jednaka po iznosu radijalnom ubrzanju torusa :
Fcg = marad
v2
= = 2r
r ( Fcg )glavi
( Fcg )stopalo
Zahtjev : iz fiziolokih razloga razlika centrifugalne sile na stopalima i na glavi ne bi

smjela biti vea od stotog dijela ubrzanja na povrini Zemlje :
arad
1
g
100
Ubrzanje na stopalima treba biti priblino kao na Zemlji , tj. g pa slijedi :
(arad ) stopalo
4 R 2
=
=g
T2
4 2 g
=
T2
R
4( R h) 2
=g
Ubrzanje na glavi je : (arad ) glava =
2
T
Razlika ubrzanja na stopalima i glavi:
4 R 2 4( R h) 2 4h 2
1
= 2
g
2
2
T
T
T
100
g
g
4 2
Uz gornji izraz za omjer

,
dobije
se
R 100h
T2
arad = astopalo aglava =
Za visinu astronauta od 1.85 m , izrauna se da polumjer svemirskog broda mora biti

vei od 185 metara da ne bi dolo do neprihvatljivog rastezanja astronauta.
Kinetika energija rotacije
Tijelo koje rotira razdijelimo na skup estica , izraunajmo kinetiku energiju svake
kao Ek=1/2(mv2) i zbrojimo sve te energije da bi dobili energiju tijela :
1
Ekin = mi vi2
2
gdje je mi masa i-te estice , a vi brzina i-te estice . Kako se te brzine razlikuju jer su
estice razliito udaljene od osi vrtnje , uvedimo u formulu kutnu brzinu koja je ista
za sve estice i dobijemo :
1
1
Ekin = mi ( ri ) 2 = ( mi ri 2 ) 2
2
2
Izraz u zagradi opisuje raspored masa oko osi rotacije i naziva se moment tromosti I ,
pa je kinetika energija rotacije dana izrazom ( brzina izraena u rad/s) :
1
Ekin = I 2
2
3
Primjer: kruto tijelo ine dvije estice povezane s tapom duljine L i zanemarive
mase .Kolika je kinetika energija rotacije oko osi kroz sredinu tapa , okomito na
njega , ako je kutna brzina 1000 okreta /min , a masa svake estice je 1 kg , L=0.4m?
L
2
L
2
Moment tromosti je :
L
L
L2
I = mi ri 2 = m1 ( ) 2 + m2 ( ) 2 = 2m = 0.08kgm 2
2
2
4
1
pa je
Ekin = 0.08 (6280 / 60) 2 = 438 J
2
Primjer :artist na ici nosi dugu motku koja mu pomae u odravanju ravnotee.
Motka ima velik moment tromosti jer je dosta njene mase udaljeno od sredita motke
.Ako se artist pone prevrtati , pone se prevrtati i motka koja dobije malo kutno
ubrzanje to daje vremena artistu da uspostavi ravnoteu . U sluaju da nema motku ,
artist poveava svoj moment tromosti tako da rairi ruke .
Moment sile
Ako elite otvoriti vrata , znate da to moete napraviti primjenjujui manju silu to je
kvaka udaljenija od ruba vrata gdje prolazi os rotacije i ako je smjer sile okomit na
ravninu vrata . To je iskustvo izraeno veliinom koja se naziva moment sile ,a
jednaka je umnoku sile i udaljenosti pravca na kojem djeluje sila i pravca na kojem
je os rotacije ( krak sile ) :
Os rotacije
= Fr sin
Sila
Smjer djelovanja sile

Krak sile
Jedinica za moment sile je Nm , to dimenzijski odgovara dulu , ali se nikad moment
sile ne izraava u dulima .
5.2 Newtonov zakon za rotaciju
Moment sile izaziva rotaciju krutog tijela .Veza izmeu ukupnog momenta sila koje
djeluju na tijelo , momenta tromosti tijela i kutnog ubrzanja je dana 2.Newtonovim
zakonom za rotaciju :
ukupni = I
gdje je kutno ubrzanje izraeno u rad/s2, a moment tromosti I u kgm2.
Primjer :elite baciti protivnika mase 70 kg bonim judo zahvatom tako da ga

povuete za kimono silom F i krakom sile od 0.25 m od osi rotacije koja se nalazi na
vaem desnom boku . elite postii kutno ubrzanje od 6rad/s2 (rotacija je u smjeru
gibanja kazaljke na satu ) .Moment tromosti vaeg protivnika s obzirom na hvatite na
vaem boku je 15kgm2. U emu je prednost protivnika prvo podii na bok , a tek onda
ga potezanjem rotirati i baciti na pod ?
Na vaeg protivnika djeluju tri sile : gravitacijska sila u sreditu mase ,kontaktna sila
N od vaeg boka i sila potezanja F .Ako ste protivnika podigli na bok tako da mu je
sredite mase iznad hvatita , onda gravitacijska sila ima krak sile nula . Kontaktna
sila oito ima krak sile nula .Preostaje sila potezanja iji je moment sile negativan i
iznosi - F r . Ako primijenimo drugi Newtonov zakon za rotaciju
i uvrstimo poznate veliine
ukupni = I
F r = I dobijemo :
15 (6)
N = 360 N
0.25
Ako protivnika ne podignemo na bok , pa gravitacijska sila ima krak sile 0.1m u
odnosu na hvatite na boku , onda ta sila djeluje momentom sile u suprotnom smjeru
F=
od momenta sile potezanja pa je sad

F=
r1 mg F r = I
i uvrtavanjem :
r m g
15 ( 6)
0.1 70 9.81
= 360 N +
N+ 1
N = 635 N
0.25
0.25
0.25
U ovom sluaju treba primijeniti skoro dvostruko veu silu , pa e karatist uvijek
nastojati prvo podii protivnika na bok , a tek onda primijeniti silu potezanja .
Kutna koliina gibanja

Za tijelo koje rotira oko fiksne osi i iji je moment tromosti oko te osi I , kutna
koliina gibanja je vektor iji se iznos oznaava slovom L i jednak je:
L = I
Kutna koliina gibanja u zatvorenom sustavu je ouvana veliina .
Na primjeru iz slike ovjek na rotirajuoj stolici ima rairene ruke i neku kutnu
brzinu. Skupljanjem ruku mu se smanjuje moment tromosti , ali se poveava kutna
brzina .Tako je kutna koliina gibanja ostala nepromijenjena .
5.3 Uvjeti ravnotee
Vektorska suma vanjskih sila koje djeluju na tijelo mora biti nula ..
Vektorska suma vanjskih momenata sila koje djeluju na tijelo mora biti nula,
izmjerena oko bilo koje toke .
G
F
ukupna =0
Primjer :
Sila kojom
lakat
pritie
podlakticu .
Njen je
moment
nula.
ukupni =0
Uvjet ravnotee
Podaci : masa lopte 1kg; masa

podlaktice sa akom 2 kg ; teite podlaktice
je udaljeno 0.2 m od lakta; hvatite miia je
0.03 m od lakta .Kolika mora biti sila od
miia F da bi podlaktica bila u ravnotei ?
G
ukupni = m podlaktica g r mlopta g r1 + F r2 = 0
2 9.81 0.2 1 9.81 0.35 + F 0.03 = 0
F = 245 N
Gravitacijska sila
na podlakticu.
6
6.Gravitacija
6 Gravitacija
Fizika tei nai to manji broj zakona kojima se moe objasniti to vei broj naizgled
nepovezanih pojava .Prvo veliko ujedinjenje je zasluga Isaaca Newtona koji je 1665
godine pokazao da sila koja dri Mjesec u putanji oko Zemlje ima isto porijeklo kao
sila koja je uzrok padu jabuke.
6.1. Na leima divova
Povijest fizike je blisko vezana s astronomijom pa je zasluge za razumijevanje sile
gravitacije koja oblikuje nama poznati svemir nepravedno pripisati jednom
znanstveniku. Ako spomen na sve umne ljude koji su poveavali ljudsko znanje o
svemiru i naem mjestu u njemu ostavimo povijesti civilizacije , usmjeriti emo se
samo na neposredne Newtonove prethodnike.
Prvi je danski astronom Tycho Brahe (1546-1601) koji je s do tada nezabiljeenoj
preciznosti 20 godina mjerio poloaje planeta .Predloio je nebeski sustav kojemu je
Zemlja u sreditu .Pet tada poznatih planeta se gibaju oko Sunca , a Sunce s
planetima oko Zemlje.
Paralaksa zvijezda
Jeli Tycho bio u stanju primijetiti paralaksu zvijezda ?
Zemlja u prosincu
bliska zvijezda
2R
=
Zemlja u lipnju
1
3600
daleke ,nepokretne
zvijezde
Ako je kutna granica koju moemo razluiti golim okom , a promatramo najbliu
zvijezdu iz dva poloaja Zemlje koji su udaljeni 300 000 000 km , onda bi zvijezda
l
koju jo moemo uoiti paralaksom trebala biti udaljena manje od r = AB tj.
300000000
6 109 km ili oko 6 milijardi kilometara .
r=
4.9 105
Moderna mjerenja pokazuju da dok se Zemlja pomakne od jednog do drugog poloaja
( taj put svjetlost proe za 16 minuta ) moemo teleskopom uoiti najbliu zvijezdu
udaljenu 4 godine svjetlosti pa je potrebni kut razluivanja
16 min uta
16
=
8 106 rad .Kako je taj kut manji od kuta

4 godine
2000000
1
=
= 0.5 106 koji je mogao postii Tycho , on nije bio u stanju primijetiti
0
360
gibanje zvijezda metodom paralakse.
6.Gravitacija
Drugi veliki astronom i matematiar bio je Johannes Kepler .Na temelju Braheovih
podataka je izveo tri zakona za gibanje planeta :
1.Planeti se gibaju po eliptinoj putanji oko Sunca sa Suncem u jednom aritu.
2.Duina koja spaja Sunce i planet prelazi jednake povrine za jednako vremensko
razdoblje.
R3
3.Omjer 2 = kons tan ta za sve planete gdje je R srednja udaljenost planeta od Sunca
T
, a T je vrijeme potrebno planetu za jedan obilazak oko Sunca.
Kepler je tako saeo rezultat opaanja Tycha Brahea u kompaktnu matematiku
formu , ali nije znao objasniti uzrok toj pravilnosti gibanja planeta.
6.2. Opi zakon gravitacije
Objanjenje je ponudio Newton ( 1642-1727) kad mu je bilo 23 godine .
Keplerovo odbacivanje krune putanje planeta je bilo odmak od dogme (vjerovanja

koje nije temeljeno na opaanju ) koju su astronomi naslijedili od Aristotela .Newton
smatra da bi se planeti gibali po pravcu kad ne bi bilo sile koja ih tjera da se gibaju po
krunici .
4 2 R
Sila koja djeluje okomito na smjer brzine naziva se centripetalna Fcp = m 2 .Ako
T
2
3
hoemo izbaciti T iz jednadbe , iskoristimo 3.Keplerov zakon T = R / K , K je
konstanta , pa se dobije izraz :
Fcp = 4 2 K
m
R2
Dakle , sila koja prisiljava planete gibati se oko Sunca je proporcionalna masi planeta
, a obrnuto proporcionalna kvadratu udaljenosti planeta od Sunca . Zato se taj izraz
koji opisuje narav sile naziva zakon inverznog kvadrata .
Analogija sa silom : sloj spreja na prvoj povrini A neka ima neku debljinu .Onda e
sloj spreja na dvostruko daljoj povrini biti etiri puta tanji to bi odgovaralo etiri
puta slabijoj sili .
6.Gravitacija
Poopenje: vrijedi li isti oblik sile i za djelovanje Zemlje na jabuku mase m ? Ako
vrijedi , onda je
m
FZemlja i jabuka = 4 2 K Z
R2
gdje konstanta KZ izraava jakost Zemlje kao izvora gravitacijskog privlaenja.
Provjera
Ako je ubrzanje jabuke na povrini Zemlje g =
Mjeseca prema Zemlji am =
F 4 2 K Z
=
, onda je ubrzanje
m
RZ2
F
4 2 K Z
= 2
m RZemlja i Mjesec
R2
am
= 2 Zemlje .Newton je znao da je
g RZemlja i Mjesec
udaljenost do Mjeseca oko 60 puta vea od polumjera Zemlje , pa uvrtavanjem tog
omjera u prethodnu jednadbu se dobije
2
RZemlje
am
1
1
1
= 2
= ( )2 =
, tj. am = g
= 2.7 103 m / s 2 .
60
3600
g RZemlja i Mjesec
3000
Usporedbom ovih jednadbi se dobije
Tonost rauna se moe provjeriti iz astronomskih podataka :

period gibanja Mjeseca oko Zemlje je
27.3 dana
udaljenost Zemlje od Mjeseca je
380 000 km pa je ubrzanje :
am =
4 2 R 4 3.14 2 380000000 m
m
=
= 2.7 103 2
2
2
2
T
(27.3 24 3600) s
s
Geometrijska provjera se moe napraviti ako se pretpostavi da je padanje jabuke i

1
Mjeseca jednoliko ubrzano gibanje pa je put akceleraciji ( s = at 2 )
2
Ako jabuka u blizini povrine Zemlje u 1 sekundi pade 4.9 m , Mjesec bi trebao pasti
1/3600 puta manje tj. 1.4 mm .
Rastavimo gibanje Mjeseca na jednoliko gibanje po pravcu s brzinom
2R
v = Zemlja i Mjesec
i na padanje s ubrzanjem am na putu x :
x
T
2 R 2
vt
) R ,uz aproksimaciju (1 + x) n 1 + nx
x = R2 + (
8
R = 3.8 10 m
T
se dobije
1 4 2
2 2 R
x = R(1 + 2 1) =
1.4m
T2
2 T
3
6.Gravitacija
Dobro slaganje ovih rezultata podralo je Newtona u uvjerenju da je sila izmeu

Zemlje i Mjeseca iste naravi kao sila izmeu Sunca i planeta .
Koja osobina utjee na konstantu K Zemlje ?to odreuje konstantu 4 2 K S kada je
Sunce izvor gravitacijske sile ?Najjednostavnija je pretpostavka da konstanta ovisi o
masama Zemlje , odnosno Sunca pa bi bilo :
4 2 K S = mSunca univerzalna konstanta
4 2 K Z = mZemlje univerzalna konstanta
Ta se nova konstanta naziva univerzalna gravitacijska konstanta , obiljeava sa G, a

mjerenjima se odredilo iznos od G = 6.67 1011 m3 kg 1s 2 .Uz takvu oznaku Newtonov
opi zakon gravitacije izmeu bilo koja dva tijela s masama m1 i m2 , udaljenih za r
ima oblik :
F =G
m1 m1
r2
Primjer: Jupiter ima 300 puta veu masu od zemlje , pa bi se moglo pretpostaviti da
e tijela na njegovoj povrini biti gravitacijski privueni s 300 puta veom silom nego
na zemlji .Ipak , tijelo mase m je na Jupiteru privueno oko tri puta veom silom .
m m
Zemlja
gravitacijska sila na Zemlji na tijelo mase m je : FZ = G R 2
Zemlja
na Jupitru na tijelo iste mase

Ako je omjer tih sila
FJ = G
2
RJupiter
m
FJ
3 onda , uz omjer masa Jupitra = 300 , slijedi :
FZ
mZemlje
mmJ
F
RJ2
m R 2 300mZ RZ2
3 J =
= J Z2 =
FZ G mmZ mZ RJ
mZ RJ2
RZ2
G
m mJupitra
pa je RJ 10 RZ
Zadaci
1.Astronaut od 100 kg se sputa na planet iji je polumjer tri puta vei od polumjera
Zemlje ,a masa mu je devet puta vea od mase Zemlje .Akceleracija zbog
gravitacijske sile koja djeluje na astronauta e biti :
a)devet puta vea od vrijednosti gravitacijskog ubrzanja na Zemlji
b)tri puta vea od vrijednosti gravitacijskog ubrzanja na Zemlji
c)ista kao vrijednost gravitacijskog ubrzanja na Zemlji
d)treinu vrijednosti gravitacijskog ubrzanja na Zemlji.
2.Udaljenost svemirskog broda i sredita zemlje je u jednom trenutku jednaka
polumjeru Zemlje ( polijetanje ) da bi u kasnijem trenutku iznosila tri polumjera
zemlje .Kako se promijenila gravitacijska sila izmeu broda i Zemlje ? Kako izgleda
graf koji prikazuje promjenu gravitacijske sile u ovisnosti o udaljenosti od sredita
Zemlje za tijela koja se udaljavaju s povrine Zemlje ?
6.Gravitacija
6.3.Primjena zakona gravitacije

Razumijevanje plime i oseke
Od velikog broja primjena izaberimo objanjenje zato na promjenu visine mora dva
puta dnevno ili na pojavu plime i oseke vie utjee Mjesec nego Sunce , iako je
gravitacija izmeu Sunca i neke mase m na Zemlji skoro 200 puta vea nego
gravitacija izmeu Mjeseca i te iste mase na zemlji .
Plima i oseka je posljedica razlike gravitacijskog privlaenja du promjera Zemlje

.Ako izraunamo silu na neku masu koja se nalazi na povrini Zemlje najblie
Mjesecu i silu na istu masu koja je u sreditu Zemlje i podijelimo njihovu razliku s
polumjerom Zemlje odrediti emo stopu promijene gravitacijske sile du Zemljinog
polumjera .Tu veliinu nazivamo gradijent gravitacijske sile .Taj je gradijent manji za
oko 44% za privlaenje Sunca i neke mase na Zemlji nego za Mjesec i tu istu masu
na Mjesecu .
Zemlja
r+R
Gradijent gravitacijske sile
F FP FS
=
=
R
R
Mjesec
r
G
mmmje sec a
r2
mmmje sec a
(r + R)2
n
Ako se primjeni aproksimacija ( za mali x ) (1 + x) 1 + nx
F
=
R
mmmje sec a
r
(1 + 2
dobije se :
R
1)
mmmje sec a
F
r
pa je onda
=G
R
r3
Usporedimo li ( napravimo omjer) iznose gradijenata za Mjesec i Sunce :

F
) Mje sec
r
m
R
= M ( S )3 , pa se izrauna se uz astronomske podatke da je gradijent
F
mS rM
(
) Sunce
R
vei preko dva puta za mjesec to znai toliko puta vei utjecaj na plimu i oseku .
Astronomski podaci: mM = 7 1022 kg ; mS = 6 1024 kg ; rM = 3.8 108 m ; rS = 1.5 1011 m
(
Sateliti
5
6.Gravitacija
Ako ispustimo kamen , on pada na tlo

vertikalno prema dolje. Ako usto ima i
poetnu brzinu u horizontalnom smjeru ,
kamen se giba po zakrivljenoj putanji , veeg
radijusa zakrivljenosti to je brzina vea .
Donja slika prikazuje izvornu Newtonovu
skicu .Ako bi poetna brzina bila dovoljno
velika kamen pada po putanji iji je radijus
zakrivljenosti postao jednak radijusu Zemlje
.Kamen je postao Zemljin satelit
(pratitelj).Brzina u horizontalno potrebna za
gibanje oko Zemlje je 1.kozmika brzina i
jednaka je v = gR 29000km / h .To se
dobije iz izraza Fcetrip = Fgravit , ali se moe
zakljuiti iz geometrijskog rezoniranja
.Naime , kako se Zemlja zakrivi prema dolje
za oko 5 m na svakih 8000 m , to onda tane
treba imati poetnu brzinu od 8km/s jer u 1
sekundi s tom brzinom pree 8 km , a zbog
gravitacije pade za 5m. Period jednog
obilaska satelita oko Zemlje iznosi oko 90
minuta.
Druga kozmika brzina je brzina potrebna za potpuno odvajanje od Zemlje .Dobije se
1
iz uvjeta da se kinetika energija koju treba dati satelitu ( Ek = mv 2 ) zajedno s
2
GmM Z
) pretvori u potencijalnu
potencijalnom energijom na povrini Zemlje ( E p =
R
gravitacijsku energiju koja je prema dogovoru u beskonanosti E p = 0 .Kako je
kinetika energija u velikoj daljini nula , primjenom ouvanja energije se dobije iznos
2GM
=11.2km / s .Obrnuto, predmet npr. meteor koji dolazi
2.kozmike brzine v =
R
iz svemira moe pasti s brzinom koja be moe biti vea od 11.2km/s.
Kako gravitacija moe pomoi svemirskom brodu da doe do npr. Saturna ?
Modul Cassini mase 5650 kg, lansiran 15.10.1997g. pomou rakete Titan-4 , bi
trebao nakon 6.7 godina i skoro 4 milijarde km puta stii do planeta koji je
deset puta dalje od Sunca nego Zemlja .Niti najbolje dananje
rakete ne mogu dati modulu dovoljnu kinetiku
energiju da ode dalje od Venere, Marsa i Jupitera , koje
je NASSA istraila .Uz pomoi sile gravitacije, Cassini
e dobiti dovoljno energije da istrai i najdalje planete .
Zamisao je da se modul priblii nekom planetu,
povea mu brzinu, ali ipak dovoljno daleko da
modul ne ostane zarobljen u gravitacijskom
polju planeta .Trebati e gorivo samo do prvog
planeta , a poslije je put Cassinija besplatan.
6.Gravitacija
7 Krute tvari i fluidi

Atomska hipoteza
Materija je graena od atoma .U prirodi ima 90 razliitih vrsta atoma. Umjetnih atoma
, stvorenih u laboratoriju , ima 16. Izmeu atoma poznatog svemira vodika ima
90%.Ljudi su graeni od preteno etiri elementa : ugljika , vodika, kisika i duika.
Koji su dokazi o postojanju atoma ? Prvi dokaz je posredan . Brown je 1827 g.
prouavao gibanje estice polena pod mikroskopom . Nepravilno gibanje estice je
objasnio sudarima s nevidljivim atomima .Neposredni dokaz je snimak pojedinanog
atoma uinjen 1970 g. pomou elektronskog mikroskopa (Albert Crewe).Spajanjem
atoma nastaju molekule .
Stanje materije
Materija postoji u etiri stanja :krutom, tekuem ,plinovitom i u obliku plazme. U
svim stanjima sa atomi i molekule neprekidno gibaju .U krutom stanju se gibaju oko
fiksnih poloaja . Poveanjem energije se molekule razdvajaju i titraju ali vie ne oko
stalnih poloaja .Oblik materijala nije stalan i nastaju tekuine .Uz jo dodane energije
materija prelazi u plin .Tekuine i plinovi se zajedno nazivaju fluidi . Dodavanjem
energije raste temperatura plina .Elektroni se razdvajaju od jezgri i nastaje plazma.
7.1 Krute tvari

Svojstva krutih tijela se mogu objasniti iz njihove grae .Mnoge krute tvari imaju
kristalni oblik .Pravilna graa nekih tvari je potvrena 1912 g. pomou rentgenskih ili
x-zraka . Atomi u kristalu su vrlo blizu , udaljeni 3-10 . ine pravilne oblike koji se
nazivaju kristalne reetke .Atomi koji titraju oko stalnog poloaja vezani se
elektrinim vezama .
Kristalna reetka dijamanta (C)
Kristal kalcijevog karbonata (CaCO3)
Mjera kompaktnosti materije je gustoa . To je naziv za omjer mase i volumena

m
komada materijala =
. Najgui materijal na Zemlji je osmij ( 22.48 g/cm3).
V
Pojedinani atom osmija ima masu manju od atoma zlata ili urana ,ali je gue sloen.
Ako na kruto tijelo djeluje vanjska sila moe mu promijeniti oblik ili volumen .
Elastinost je svojstvo tijela da vrati prvotni oblik ili volumen nakon prestanka
djelovanja vanjske sile. Iznos elastinosti npr. opruge se mjeri elastinom silom F
koja je prema Hookovu zakonu proporcionalna produljenju opruge x :
F = k x
gdje je k konstanta opruge ( vea konstanta oznaava veu elastinost ) , a znak
minus ukazuje da je elastina sila kojom se tijelo opire promijeni oblika suprotnog
smjera od produljenja .
1
Skaliranje ili promjena svojstava tijela s promjenom veliine

Ova tema je digresija ( zastranjenje) od osnovne prie o stanju tvari i opravdati emo
je didaktikim razlogom da se temeljne zamisli spomenu u to veem broju prilika.
Temeljna zamisao je omjer tj. broj koji kae koliko onoga u brojniku razlomka stane
u jedinini iznos onoga to je u nazivniku .Dobro znani primjer je broj koji je omjer
opsega bilo koje krunice O s njegovim promjerom D :
O
=
D
Primjer:ako je polumjer Zemlje R=6370 km onda je ue oko ekvatora dugo O=2R .
Koliko bi morao biti dulji konop ako bi ga svugdje podigli na tap visok 1 metar?
Zadatak je jednak pitanju za koliko bi se poveao opseg krunice kojoj je polumjer
vei za 1 m od polumjera Zemlje .Intuitivno nam se moe initi da bi se opseg
krunice znatno poveao . Izraunajmo promjenu opsega O :
O = O2 O1 = 2 R2 2 R1 = 2 ( R2 R1 )
Umjesto uvrtavanja polumjera Zemlje R1, raunanja poveanog polumjera
R2=R1+1m =6370 km +1m gdje bi trebali pretvarati metre u km , treba samo uoiti
da je R2-R1=1m pa je promjena opsega O = 2 1m = 6.28m .
Jedno lice u Galilejevom djelu Dvije nove znanosti kae : Dakle, kako u
geometriji sama veliina ne stvara oblik , mislim da se svojstva krunica, trokuta,
valjaka i drugih geometrijskih tijela nee promijeniti promjenom veliine Fiziar
mu odgovara : Openito miljenje je u ovom sluaju potpuno pogreno .
Razmotrimo nekoliko primjera promijene ponaanja s promjenom veliine :
mrav moe nositi teret koji znatno premauje njegovu teinu , dok velike
ivotinje (takoer i ovjek ) to nije u stanju
noge gazele su nesrazmjerno tanje nego bizona (srodna , vea ivotinja iz
porodice jelena )
vjeverica mora stalno jesti da nadoknadi toplinu dok velika ivotinja jede
jedan put dnevno.
Sve ove primjere moemo razumjeti primjenom pojma omjera .Pokaimo to na
primjeru nesrazmjernog poveanja debljine nogu ivotinja s poveanjem veliine.
Modelirajmo ivotinju s kockom duljine brida L , a noge stupom poprenog presjeka
oblika kvadrata stranice d :
2L
L
d
kd
Neka se linearna dimenzija L trostruko povea .Ako je debljina noge d , kolika je

debljina noge trostruko vee ivotinje?
Kako su kosti ivotinja graene od istog materijala , granini tlak nakon kojeg kost
puca je isti bez obzira na veliinu . Tlak je omjer teine ivotinje (~L3) i povrine
presjeka noge (~d2) :
teina
L3
p=
2
povrina d
Za trostruko veu ivotinju je taj omjer :
teina
(3L)3
p=
povrina (kd ) 2
Konstanta k e pokazati za koji faktor je deblja kost vee ivotinje.
Iz zahtjeva da je granini tlak koji moe podnijeti kost isti dobije se :
L3 (3L)3
=
k = 5.2
d 2 (kd )2
Dakle, iako je bizon tri puta vea ivotinja od gazele , njegove su noge vie od pet
puta deblje .To bizona ini manje pokretljivim u odnosu na gazelu .
Primjer 1: visina do koje skoi ivotinja je neovisna o njenoj veliini .
ivotinja skae tako to gura pod , a pod
prema 3.Newtonovom zakonu gura nju prema
gore .Iznos te sile ovisi o jakosti miia noge
koja raste s presjekom miia pa ako silu
pomak L (duljina noge)
oznaimo s F , a duljinu noge s L moemo
ustvrditi da je Fguranja L2 .Masa je, pak,
ivotinje razmjerna s L3. Ako sila F djeluje na
ivotinju mase m tijekom pomaka dok se noge
ne isprave (koji je priblino razmjeran s L),
ivotinja se giba jednoliko ubrzano i postigne
brzinu v0 koja je neovisna o veliini L :
F
L2
v02 2ax 2 x 3 L konstanta
m
L
Primjer 2 : grijanje je efikasnije u velikim stambenim zgradama nego u samostojeim
kuama .Energija za grijanje je razmjerna volumena prostorije ( L3 ) ,gubitak energije
je razmjeran povrini prostorija ( L2 ).Omjer izgubljena energija/energija za grijanje
je razmjeran s 1/L (L2/L3) . Rijeima interpretiran, omjer pokazuje koliko se energije
izgubi kroz zidove u okolinu na svaku jedinicu potroene energije ( drva, el. struja
).Kako je omjer obrnuto razmjeran duljini nastambe L, moemo rei da rastom
veliine stambene zgrade opada izgubljena energija po jedinici uloene energije, pa
je grijanje efikasnije u veoj nastambi.
Primjer 3 : zato male ivotinje neprekidno jedu ? Potrebna energija za metabolizam
dobija se iz hrane , a proporcionalna je veliini organizma tj. L3. Gubitak energije u
obliku topline razmjeran je povrini organizma tj. L2. Omjer :
toplina predana okolini L2 1
3
L L
energija iz hrane
izraava pojavu da e manja ivotinja ( manji L , pa je 1/L vei broj ) izgubiti vie
energije po svakoj jedinici unesene ( pojedene hrane ) i da bi nadoknadila taj gubitak ,
neprestano jede.
7.2 Tekuine
U tekuinama molekule nisu ograniene na stalnim poloajima , ali su blizu jedna
drugoj , pa ih je teko sabiti .Tekuina u posudi djeluje silom F na stjenke posude
F
povrine S , stvarajui tako tlak p = [ Pa ] . Jedinica za tlak je pascal (Pa).
S
Hidrostatski tlak je posljedica teine tekuine i jednak je p = g h gdje je
gustoa ,a h dubina tekuine. Tlak ne ovisi o volumenu tekuine tako da je tlak na
branu isti neovisno zatvara li ocean ili usku posudu jednake dubine .Takoer ne ovisi
o obliku niti veliini povrine tekuine.
p = gh
Tlak u tekuini djeluje u svim smjerovima . To je Pascalov zakon .Tekuina u

posudi tlai stjenku okomito na stjenku i to tako da tlak raste s dubinom.
Uzgon je sila koja djeluje prema gore na tijelo uronjeno u tekuinu ( takoer i u plin )
,a iznosi Fuzgona = tekuine g Vuronjenog djela tijela .Kada tijelo pliva ? Uvjet plivanja je da sila
uzgona bude jednaka gravitacijskoj sili na tijelo :
tek g Vuronj = tijela g Vcijeli
a to e biti ako je gustoa tekuine jednaka ili vea od gustoe tijela koje pliva. Brod
pliva , mada je napravljen od eljeza gustoe 7.6 puta vee od gustoe vode zato to
zbog svog oblika ima srednju gustou ( gustoa zraka i gustoa eljeza )manju od
gustoe vode .
U = tek gV
U = tek gV
eljezni
brod tone
Centar mase
G = mg
G = mg
Hidraulika prea je stroj koji povea primijenjenu silu . Ako vanjska sila djeluje na
manju povrinu u jednom cilindru pree pojavi se vea sila na veoj povrini drugog
cilindra .To je zato to se promjena tlaka u jednom dijelu fluida , prema Pascalovom
zakonu , prenosi u sve njegove dijelove .Silom od 10 N koja djeluje na povrini A,
postie se sila od 100 N ( podie teret od 10 kg ) na deset puta veoj povrini .
.
10kg
1kg
10 A
p1 = p2 pa je
F2 =
F1 F2
=
A1 A2
10 A
A2
F1 =
10 N = 100 N
A1
A
Zbog zakona o ouvanju energije F x = const sila F2 djeluje na 10 puta manjem putu.
7.3 Plinovi
U plinovima su privlane sile meu molekulama slabije nego u tekuinama .Molekule
se gibaju nasumino , sudaraju meusobno i sa zidovima posude u kojoj se nalaze , ali
bez promijene iznosa brzine (elastini sudari ). Plin u kojem se mogu zanemariti
privlane sile naziva se idealni plin . Zrak pri normalnim uvjetima je idealni plin .Plin
se iri neogranieno , osim ako ga gravitacijska sila ne dri , kao to je sluaj s
atmosferom Zemlje .
Atmosfera ne bi postojala kad bi na molekule zraka djelovala samo gravitacijska sila
ve bi plin leao pri povrini Zemlje u sloju od oko 10 metara .Ali, zbog radijacijske
energije koju daje Sunce , molekule zraka se gibaju do oko 30 km iznad tla .Pritom je
zrak sve rjei to je dalje od Zemlje .ak se i u meuzvjezdanom prostoru moe nai
po 1 molekula u 1 m3 prostora, uglavnom vodika. Do visine od 5,6 km je 50%
atmosfere , do 11 km je 75 % atmosfere , do 17.7 km je 90% , a do visine od 30 km se
nalazi 99% atmosfere . Zrak ini 78.08% duik, 20.95% kisik ,0.93% argon i 0.03%
ugljini dioksid .
Atmosfera stvara tlak zbog teine zraka.
Stupac zraka visine atmosfere ,osnovice 1m2 ima
teinu od 10000kg .Taj se tlak na dnu stupca
definira kao 1 atmosfera ( 1atm=105N/m2).
Ako je tlak atmosfere na morskoj razini p0, onda
je na visini h tlak dan barometarskom formulom ,
u kojoj je m masa jedne molekule , k je
Boltzmannova konstanta koja iznosi
k = 1.38 10 23 J / K , T je temperatura u 0 K .Na
primjer , ako je tlak p0=760 mm Hg , pri
temperaturi od 300 0 K na visini od 500 metara je
tlak 718 mm Hg .
Ureaj za mjerenje atmosferskog tlaka
se naziva barometar.Sastoji se od cijevi
napunjene tekuinom, obino ivom ,s
otvorenim krajem uronjenim u posudu
s ivom . Na povrinu ive u posudi
djeluje atmosferski tlak koji se prenosi
u cijev i podie ivu do visine h dok se
njen hidrostatski tlak ( p = g h ) ne
izjednai s atmosferskim. Na vrhu
cijevi je vakuum koji ne tlai na ivu.
Visini h=760 mm odgovara standardni
tlak (0 0C na razini mora).Taj se tlak
moe izraziti i drugim jedinicama za
tlak :
760mmHg = 1atm = 105
N
= 105 Pa = 760torr
2
m
Unutar katodne cijevi tlak je 10-6torra.Na udaljenosti od 500 km od Zemlje ( podruje

umjetnih satelita ) je tlak 10-10 torra.
Plinski zakoni opisuju stanje plina i promjenu stanja pomou etiri empirijske
termodinamike veliine : temperature plina T izraene u Kelvinovoj ljestvici ,
volumena plina V, tlaka plina p i koliine plina izraene kao broj estica plina N ili
kao broj mola n . Opi plinsko zakon je oblika:
pV = NRT = nkT
gdje je R oznaka za opu plinsku konstantu R=8.31 J/mol K , a k je Boltzmannova
konstanta .Ako se stanje plina mijenja uz stalnu temperaturu , taj zakon ima oblik :
pV = konstanta
i naziba se Boyl-Mariottov zakon .
Primjer: kad bi ronilac na dubini od 10.3 m udahnuo sabijeni zrak iz boce i drao ga
u pluima dok ne izroni na povrinu , koliko bi se poveao volumen plua ? Ako
pretpostavimo da se temperatura mora nije mijenjala od dubine od 10.3 m do povrine
, onda promjenu stanja zraka u pluima moemo opisati Boylovim zakonom .
plune alveole
Slika prikazuje plune mjehurie , alveole , koje se ire

pri udisaju od promjera otprilike 0.05 mm do oko 0.1mm.
U sluaju ronioca iz gornjeg primjera umnoak tlaka i
volumena u pluima mora ostati stalan:
p10.3m V10.3m = ppovrini Vpovrini pa ako je tlak na dubini od
10.3 m p10.3m = p0 + gh = p0 + (103 9.81 10.3) Pa = 2 p0
,a na povrini p0 , onda je
Vpovrini / V10.3 m = p10.3m / p povrini = 2 , dakle volumen plua bi
narastao dvostruko. Oito je da naglo izranjanje u kojem
ronilac nema vremena ispuhati zrak ak i sa tako male
dubine moe biti vrlo opasno jer su alveole ve pri
udisaju bile rairene i dalje se ne mogu znatno iriti ve
pucaju.
Bernoullieva jednadba
U toku fluida ( tekuine ili plina ) gdje nema izmjene energije s okolinom zbroj
kinetike energije fluida , energije vezane s statikom tlakom ( za tekuine je to
hidrostatski tlak ) i potencijalne gravitacijske energije fluida je stalan.
mv 2
Izraeno jednadbom Fx +
+ mgh = konstanta , u kojoj je F sila zbog statikog
2
tlaka koji djeluje du pomaka x fluida , m je masa fluida, v njegova brzina , h je
visinska razlika u gravitacijskom polju. Ako tu jednadbu podijelimo s volumenom
fluida , dobijemo gustou energije . Uoavanjem da je m/V gustoa fluida ,a Fx/V
statiki tlak fluida ova jednadba poprima oblik :
1
p + v 2 + gh = konstanta
2
Kad fluid ulazi iz ire cijevi presjeka A1 u uu cijev presjeka A2 zbog nestiljivosti
tekuine ( dakle za isti vrijeme volumen Svt mora proi kroz cijevi razliitog
presjeka) se mora poveati brzina fluida . Ako se , pak , brzina fluida poveala, prema
Bernoullievoj jednadbi ,mora opasti statiki tlak . Zato u na mjestu vee brzine tlak
pada i ta se injenica koristi da bi se djelom objasnilo nastanak sile dizanja koja
omoguava da avion ne padne pri letu ili za objanjenje zakretanja lopte koja se giba
u zraku , a uz to rotira .
Bernoulliev efekt
Objanjenje sile dizanja pomou Bernoullievog pojava se moe temeljiti na silnicama
: gdje su silnice fluida prikazane gue hoe se naznaiti vea brzina fluida i manji
statiki tlak . Npr. sila koja podigne krov nastaje jer je brzina fluida vea s gornje
strane krova nego s donje , gdje je fluid u mirovanju . Razlika tlakova ne mora biti
velika , ali djeluje na veliku povrinu pa je sila dizanja velika.
Strujnice zraka pri krovu

Objanjenje dizanja aviona pomou Bernoullieva pojava je prihvatljivo ako presjek
krila aviona ima nesimetrian oblik :
Presjek avionskog krila

Moe se pokazati da e i simetrina ploha letjeti ( pojavi se sila dizanja ) ako je kut
napada razliit od nula .Dakle , sila dizanja aviona je rezultat reakcije na guranje
molekula zraka prema dolje ali je pojaana nesimetrinim oblikom avionskog krila.
Zadatci
1.Hoe li osoba dva puta vee mase morati upotrijebiti dva puta vie kreme za zatitu
od Sunca ako se mae po cijeloj povrini tijela ?
Uputa: koristimo podatak da je m2 / m1 = ( L2 / L1 )3 = 2 L2 / L1 = 3 2 . Omjer
povrina pokazuje omjer potrebne kreme S2 / S 1 = ( L2 / L1 )2 3 4 1.5 < 2
2.Kako objasniti da su stanice kita jednako velike kao stanice mia ?
Zadatak je primjena zamisli o skaliranju da se odredi
omjer KOLIKO hrane ulazi u stanicu procesom osmoze
( povrini L2 ) PO jedinici mase ivotinje (
volumenu L3 ) i ustanovi kako taj omjer ovisi o
linearnoj dimenziji ivotinje L .Kako je omjer
povrina 1
tj opada za vee ivotinje , pa sve manje
volumen L
hrane ulazi u stanicu , a ona to rjeava dijeljenjem na
dvije manje stanice koje za istu masu imaju na
raspolaganju vie povrine kroz koju ulazi hrana u
stanicu.
Osmoza je pojava prijenosa molekula vode i nekih drugih
sastojaka kroz membranu ili opnu koja je polupropusna (
ona proputa molekule vode u stanicu ali ne i u obrnutom
smjeru) , pa u stanici raste tlak ( osmotski tlak ).
3.Podmornica je oteena na dubini od 80 metara .lanovi posade pokuavaju izai
vani tako da podiu poklopac otvora povrine. 1.1m sa 0.7 m. Ako je gustoa mora
1024 kg/m3 , kolikom silom treba gurati poklopac da bi ga se pomicalo ?
4.Tijelo oblika kocke duljine brida L=0.5m visi na niti i uronjeno je u more gustoe
1025 kg/m3 s gornjom povrinom na dubini od 25 cm .Ako je masa tijela 400 kg ,
kolika je napetost niti. Uputa: na tijelo djeluje prema dolje gravitacijska sila , a prema
gore uzgon i sila od niti tako da tijelo miruje . To je Arhimedov princip da je tijelo
uronjeno u tekuinu prividno manje teine ( to pokazuje sila od niti na tijelo , koja je
manja nakon uranjanja) za iznos teine tekuine koju je tijelo istislo.
5.Kolika je brzina zraka v2 na gornjoj strani krila aviona i kolika je masa aviona ako
je brzina na donjoj strani krila v1= 100 m/s , a nastala sila dizanja odrava avion u
zraku ? Razlika tlaka na donjoj i gornjoj plohi krila je p =800 Pa ,a povrina
avionskih krila je A=40 m2.Gustoa zraka je 1.3 103 g / cm3 .
1 2 1 2
2 p 2
v2 v1 v2 =
+ v1 102,3m / s
2
2
Gravitacijska sila na avion mg mora biti jednaka sili dizanja p A .
Uputa : p = p1 p2 =
8 Titranje
8 Titranje
Titranje je gibanje koje ponavlja samo sebe tako da se tijelo koje titra nakon
vremenskog razmaka t=T nae na istom mjestu staze s istom brzinom . Veliina koja
opisuje takvo gibanje je frekvencija , obiljeava se sa f i znai broj titraja u jednoj
sekundi .Jedinica za frekvenciju je hertz ( Hz ) :
1Hz = 1 titraj u sekundi=1s 1
Povezan s frekvencijom je period gibanja , a znai vremenski razmak potreban za
jedan titraj :
1
T = [s]
f
8.1 Jednostavno harmonijsko gibanje

Bilo koje gibanje koje ponavlja sebe u pravilnim razmacima naziva se periodino
gibanje ili harmonijsko gibanje . Jednostavno harmonijsko gibanje je posebna vrsta
periodinog gibanja , gibanje amo tamo koje izaziva sila proporcionalna pomaku (
otklonu ) iz ravnotenog poloaja .Moe se pokazati povezanost gibanja po krunici s
stalnim iznosom brzine i jednostavnog harmonijskog gibanja :
jednostavno harmonijsko gibanje je projekcija jednolikog gibanja po krunici na
promjer krunice po kojoj se tijelo giba .
y
P
xm
t +
P
x (t )
Kutni poloaj u nekom trenutku je odreen s kutom t + , gdje je kut kutni

poloaj u trenutku t=0 .Projekcija poloaja tijela P na x os je toka P koja odreuje
poloaj x(t) .Ako je polumjer krunice xm , onda je :
x(t ) = xm cos( t + )
Kako se cos funkcija mijenja od 1 do +1 , to se pomak x(t) mijenja od maksimalnog
pomaka ( amplitude ) lijevo od ishodita do maksimalnog pomaka desno od ishodita .
Veliina xm se naziva amplituda gibanja , x(t) je pomak , t + je faza gibanja , a
je fazna konstanta ili fazni kut , se naziva kutna frekvencija ili kutna brzina
2
jer se definira =
= 2 f .Jedinica za kutnu frekvenciju je radian u sekundi s 1
T
Moe se pokazati da je brzina tijela koje se giba jednostavno harmonijski :
v(t ) = xm sin( t + )
dok je ubrzanje tijela dano izrazom :
a (t ) = 2 xm cos( t + ) = 2 x(t )
tj. ubrzanje je proporcionalno pomaku ali suprotno po smjeru , a konstanta
proporcionalnosti je kvadrat kutne frekvencije.
8 Titranje
Titranje opruge
x
O
Ako se opruga rastegne iz ravnotenog poloaja ( nerastegnuta opruga ) u toki O ( tu
je x=0) do poloaja x , na oprugu djeluje povratna sila F=-kx .Ta sila e biti uzrok
ubrzanja za kojeg smo rekli da je a = 2 x .Kombinirajui 2.Newtonov zakon sa
izrazima za povratnu silu i ubrzanje dobije se :
pa je
F = ma kx = m 2 x
k = 2m
k
Kutna frekvencija je povezana s konstantom opruge i masom opruge =
, a iz te
m
2
se formule i izraza =
dobije za period jednostavnog oscilatora :
T
T = 2
m
k
Primjer :neka tijelo sa gornje slike ima masu 200 grama , a konstanta opruge je k=20
N/m . Tijelo se povue iz ravnotenog poloaja ( tu je x=0) za 5 cm i pusti .Taj
trenutak odaberemo da je t=0. Gibanje tijela neka je bez trenja. Koja je kutna
frekvencija gibanja , frekvencija , period , amplituda , iznos najveeg ubrzanja , fazna
konstanta i izraz za pomak tijela vezanog za oprugu ?
Temeljna zamisao je da tijelo vezano za oprugu ini jednostavni harmonijski
k
20 N / m
oscilator kutne frekvencije =
=
= 10rad / s .Onda je frekvencija
m
0.2kg
1
1
10rad / s
= 0.63s .
f =
=
= 1.59 Hz , a period je T = =
f 1.59 Hz
2
2 rad
Amplituda odgovara poetnom poloaju xm = 5cm .Najvee ubrzanje je pri
najveem pomaku pa je am = 2 xm = (10rad / s ) 2 0.05m = 5m / s 2 .Uvrtavajui
poetni uvjet ( za t=0 je x(t)=xm ) u izraz za pomak dobije se fazna konstanta
xm = xm cos( 0 + ) cos = 1 pa je =0 rad.
Izraz za pomak je:
x(t ) = xm cos( t + ) = (0.05m) cos(10rad / s )t ,tj. x (t ) = 0.05 cos10t
.
8 Titranje
8.2 Raunanje gibanja tijela na opruzi metodom diferencijskih jednadbi

Opis pomou diferencijalnih jednadbi
Sistematski pristup rjeavanju gibanja oscilatora ( odrediti pomak, brzinu i ubrzanje )
je napisati 2.Newtonov zakon , uvrstiti izraz za povratnu silu F = kx , dobiti
d 2x
d 2x
diferencijalnu jednadbu kx = m 2 koja se preuredi u oblik 2 + 2 x = 0 (gdje je
dt
dt
k
2 = ) i rijeiti je metodom razdvajanja varijabli tako da je pomak dan izrazom
m
dx
dv
x(t ) = xm cos( t + ) , brzina v(t ) =
, ubrzanje a (t ) =
.
dt
dt
Takav pristup koji omoguava nai pomak u bilo kojem trenutku ( a onda i brzinu i
ubrzanje) potpuno zadovoljava u sluaju kad nema trenja . Ali, ako na tijelo djeluju
sile sloene ovisnosti o poloaju, brzini i karakteristikama tijela , moe se dobiti
diferencijalna jednadba koju nije mogue rijeiti .U tom sluaju se koristi pristup
diferencijskih jednadbi , koji smo demonstrirali u primjeru gibanja tijela u
gravitacijskom polju.
Opis pomou diferencijskih jednadbi
v
Krenimo od 2.Newtonovog zakona gibanja : F = ma = m
i uvrtavanjem izraza za
t
povratnu silu (elastinu silu opruge) koji je F = kx dobijemo diferencijsku
k
jednadbu v = x t .To je promjena brzine tijekom intervala t zbog
m
djelovanja povratne sile. Tijelo se , jer ima brzinu v, tijekom tog intervala pomakne za
x = v t . Novi poloaj i nova brzina su :
k
vnova = vstara + v = vstara xstari t
xnovi = xstari + x = xstari + vstara t
m
Primjer : gibanja tijela mase 200 g vezano za oprugu konstante k=10 N/m ,
razmaknutog iz ravnotenog poloaja za 5 cm i u putenog u trenutku t=0 .
Poloaj raunati svakih 0.02 s .Trenje zanemariti.
1.korak :
x = 0 0 .0 2 = 0
xnovi = 0.05 + 0 = 0.05
2.korak :
v = (
10
) 0.05 0.02 = 0.05
0.2
vnova = 0 + ( 0.05) = 0.05
v = (
xnovi = 0.05 0.001 = 0.049
vnova = 0.05 0.05 = 0.1
x = 0 .1 0 .0 2 = 0 .0 0 2
xnovi = 0.049 0.002 = 0.047
10
0.05 = 2.5
0.2
a=
10
0.049 = 2.45
0.2
10
) 0.05 0.02 = 0.05
0.2
x = 0 .0 5 0 .0 2 = 0 .0 0 1
3.korak
a=
10
) 0.049 0.02 = 0.049
0.2
10
= 0.1 + ( 0.049) 0.15 a = 0.2 0.047 = 2.35
v = (
vnova
4.korak
10
) 0.047 0.02 = 0.047
0.2
x = 0 .1 5 0 .0 2 = 0 .0 0 3
v = (
xnovi = 0.047 0.003 = 0.044
vnova = 0.15 + ( 0.047) 0.2 a = 0.2 0.044 = 2.2
10
8 Titranje
korak
0
1
2
3
4
trenutak
0
0.02
0.04
0.06
0.08
poloaj
0.05
0.05
0.049
0.047
0.044
brzina
0
-0.05
-0.1
-0.15
-0.2
ubrzanje
-2.5
-2.5
-2.45
-2.35
-2.2
Egzaktno rjeenje ovog oscilatora x(t ) = 0.05 cos 7.07t .U trenutku t=0.08s bi pomak
bio x(0.08)=0.042 cm to je dobro slaganje s numerikim rjeenjem .
0,05
0,04
pomak(m)
x (t ) = 0.05 cos 7.07t

0,03
0,02
0,01
0,00
0,00 0,02 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24
vrijeme(s)
Ljubiasti kvadrati na slici oznaavaju poloaje tijela izraunate metodom

diferencijskih jednadbi ( korak po korak ).Crvena krivulja je prikaz funkcije
k
10
=
= 7.07rad / s .
kosinus s amplitudom 0.05m i kutnom frekvencijom =
m
0.02
Energija oscilatora
Da bi rastegli oprugu za pomak x od ravnotenog
pomaka , trebalo je savladati elastinu silu i izvriti rad
. Taj rad odgovara povrini (trokut sa stranicama pomak
i sila ) ispod grafa sila-pomak
F
1
1
1
F = kx
W = F x = k x x = kx 2 zbog kojeg se povea
2
2
2
potencijalna energija opruge za jednaki iznos .Kad je
opruga najvie rastegnuta , ima maksimalnu
1
potencijalnu energiju E p = kxm2 .
x
2
Primjena modela titranja mase na opruzi je raznolika :
-atomi u krutom tijelu titraju kao da su mase povezane oprugom konstante k
-titranje zgrada, mostova i bilo kojeg mehanikog sustava moe se prikazati modelom
titranja mase na opruzi
-titranje naboja u elektrinom titrajnom krugu
-varijacija akustinog tlaka u glazbenom instrumentu .
8 Titranje
Gueno gibanje opruge

Svaki realni sustav pa i opruga gubi energiju zbog trenja tako da jednom pobuena ,
ne titra stalno s istom amplitudom . Amplituda se smanjuje i nakon odreenog broja
titraja pade na nulu .Ako je sila trenja proporcionalna brzini oscilatora F = k1 x ,
gdje je k1 konstanta guenja onda diferencijska jednadba gibanja ima oblik :
x
v
kx k1
=m
t
t
Metodom korak po korak se numeriki rjeava poloaj i brzina gibanja oscilatora isto
kao za gibanje opruge bez trenja .Promjena brzine je sad dana izrazom :
kx k1 v
v =
t
m
Gueno gibanje opruge
8.3 Prisilno titranje i rezonancija

Razlikujemo prirodno ili slobodno titranje od prisilnog
titranja. U prvom sluaju se oscilator pomakne iz
ravnotee u poetni poloaj i pusti samostalno titrati (
mogue ga je i gurnuti s poetnom brzinom ).Ako nema
guenja on titra sa svojom prirodnom ili vlastitom
frekvencijom . U drugom sluaju vanjska periodina
sila na neki nain djeluje na oscilator npr. guranje djeteta
koji sjedi na ljuljaki .
dx
d2x
Jednadba gibanja ima oblik kx + k1
+ m 2 = F0 cos t gdje je frekvencija
dt
dt
pobudne sile , a F0 njena amplituda . Rjeenje ove diferencijalne jednadbe se sastoji
od dva lana od kojih prvi opisuje kako se mijenja poloaj oscilatora tijekom
prelaznog razdoblja dok drugi opisuje gibanje poslije toga s frekvencijom pobude .
Krivulja koja pokazuje odgovor ( iznos amplitude) oscilatora na promjenu frekvencije
sile pobude naziva se rezonantna krivulja. Amplituda je najvea kad je frekvencija
sile pobude jednaka vlastitoj frekvenciji oscilatora. Pojava da oscilator prima iz
okoline najvie energije naziva se rezonancija.
Prisilno titranje moe biti tetno i nastoji ga se izbjei ( gibanje motora pobuuje na
titranje ostale dijelove auta, vjetar djeluje na graevine, opetovano savijanje metalnih
dijelova izaziva zamor materijala i pucanje ) , ali moe imati i povoljan uinak (
pobuda molekula vode u hrani u mikrovalnoj penici ,elektromagnetska pobuda
elektrinog napona u anteni ). Faktor dobrote Q je kvantitativna mjera sklonosti
sustava da primi energiju iz okoline i priblino oznaava broj titraja koji oscilator
8 Titranje
napravi dok sva energija ne pree na okolinu nakon to se pobudi i ostavi samostalno
titrati .Moe se izraunati iz izraza :
Q=
gdje je vlastita frekvencija oscilatora , a je irina rezonantne krivulje na pola

njene visine .
( x / xm ) 2
Niske vrijednosti faktora dobrote su vezane s jako guenim oscilatorima , koji se

umiri vrlo brzo nakon prestanka djelovanja pobude. Takav je sluaj s ovjesom auta (
amortizeri ) koji preuzima energiju pobude npr. neravnine na cesti i nakon jednog
titraja se umiri .Visoke vrijednosti pokazuju slabo guenje i usku rezonantnu krivulju.
To su oscilatori koji se ne pobuuju ni na kojoj frekvenciji osim na rezonantnoj (onda
snano) i nakon pobude dugo titraju. Primjer je ica gitare koja napravi oko 1000
titraja nakon pobude.
Malo tijelo mase m objeeno na niti duljine l
zanemarive mase naziva se matematiko ili
jednostavno njihalo .Njihalo je oscilator koji se
giba kao jednostavni titrajni sustav kad ga se
odmakne iz ravnotenog pomaka za male
kutove ( < 50 ) .Period njihala se izrauna
prema formuli :
T = 2
l
g
napetost niti (T)
mg
Zadatci
1.Pri sobnoj temperaturi atomi nekog krutog tijela jednostavno harmonijski titraju s
frekvencijom od 1013Hz s amplitudom od 12 10 12 m .Ako je masa pojedinanog
atoma 10-25kg, a veliina atoma oko 10-10m a) koji je omjer ove amplitude i veliine
atoma b) kolika je vrijednost konstante k ako silu izmeu dva atoma modeliramo kao
elastinu silu opruge c)kolika je ukupna energija atoma .
1 k
12 1012 m 12
a) omjer =
k = 4 2 f 2 m = 400 N / m
=
= 12% b) f =
10
100
2 m
10 m
2.Artist sjedi na trapezu i giba se amo tamo s periodom od 8 s. Ako se artist uspravi
i nastavi oscilirati podiui tako sredite mase sustava artist +trapez za 40 cm , koliki
je novi period titranja sustava? Smatrajte sustav artist +trapez matematikim
njihalom .
l
T2g
l=
= 15.9m .Skraivanjem duljine njihala, period e se smanjiti.
T = 2
g
4 2
9.Valovi
9 Valovi
Pojam estice i pojam vala su dva znaajna , suprotstavljena fizikalna pojma klasine
fizike .Rije estica oznaava koncentriranu nakupinu tvari koja moe prenositi
energiju, val oznaava iroko raspodijeljenu energiju koja ispunjava prostor kroz koji
se prenosi .U prvih osam poglavlja smo prouavali ponaanje estica . Slijedi
prouavanje valnih svojstava .
6.1. Vrste valova
Val je pojam koji oznaava prenoenje energije i informacija kroz prostor. Nikakva
tvar se pritom ne prenosi od mjesta do mjesta kao u sluaju gibanja estica.
Valovi se dijele na mehanike ,elektromagnetske i valove materije .
1.Mehaniki valovi
Morski valovi koje je

susreo US brod Ramapo
1933g. u izuzetnoj oluji.
Valove zvuka ini

varijacija tlaka oko
atmosferskog tlaka na
nekom mjestu u zraku.
Seizmiki valovi
Svi se ti primjeri mogu opisati Newtonovim zakonima i postoje u elastinom

sredstvu kao to je zrak ,stijena ili voda .Brzina irenja im ovisi o sredstvu .
9.Valovi
2.Elektromagnetski valovi
Primjer tih valova su vidljiva i
ultraljubiasta svjetlost , radio
i TV valovi ,mikrovalovi,
rentgenske ili x-zrake i
radarski valovi .
Elektromagnetskim valovima
ne treba materijalno sredstvo da
bi postojali i prenosili energiju.
U vakuumu svi imaju istu
brzinu koja se naziva brzina
svjetlosti : c = 299792458m / s .
3.Valovi materije
To su valovi povezani s elementarnim esticama kao to su

elektron ili foton ili s osnovnim esticama od kojih je
izgraen tvarni svijet kao to su atomi ili molekule.
Zamisao o valovima materije ujedinjuje dvije
suprotstavljene zamisli u opisu materije .Slika predstavlja
model elektronskog vala zarobljenog u atomu . Elektron je
estica koja ima masu i koliinu gibanja , ali uz njega
povezujemo val materije iji kvadrat amplitude opisuje
vjerojatnost da se elektron nae na nekom mjestu unutar
atoma.
Model vala
Pretpostavimo niz harmonikih oscilatora povezanih elastinim silama :
njihala
opruge
Njihaje ili titranje jednog oscilatora se prenosi na susjedni oscilator , s njega na daljnji
itd. Pojavu irenja pobude (poremeaja ) u elastinom sredstvu nazivamo elastini val.
9.Valovi
Gornja slika s nizom opruga pokazuje longitudinalni val gdje se poremeaj ( zguaj
ili razrjeaj ) estica zbiva u smjeru irenja vala u sredstvu . Primjer takvog vala je
zvuk gdje se titranje neke povrine prenosi na okolinu o obliku promijene tlaka .
Transverzalni val je pojava gdje je titranje izvora okomito na smjer irenja .
Kratka pobuda stvara puls npr. u vodi ako se baci kamen .

Jednadba harmonijskog vala
Pomak kad harmonijskog titranja opisan je funkcijom y (t ) = ym cos( t + ) .Ako
odaberemo da je = 0 , onda ta funkcija opisuje pomak oscilatora du osi y ije se
titranje iri kroz elastino sredstvo du osi x . Ako je brzina prijenosa pobude stalna u
cijelom sredstvu , onda se za vrijeme tk=x/v poremeaj proiri na udaljenost x. U
trenutku t je na mjestu x=0 pomak y isti kao pomak na mjestu x u trenutku t+ x/v.To
moemo i resetirati pa rei da je na mjestu x u trenutku t isti pomak y kao to je na
mjestu x=0 bio pomak neto ranije , u trenutku t-x/v tj. pomak :
x
y ( x, t ) = ym cos (t )
v
Definicije valnih veliina : valna duljina je duljina na koju se proirilo titranje u
elastinom sredstvu za vrijeme jednog perioda T, tj. vrijeme jednog titraja;
brzina irenja vala v je omjer pomaka pobude i vremena
, tj omjer valne duljine i perioda v = ili v = f gdje je f frekvencija oscilatora.

T
2
valni broj k je omjer k = ili k =
, je kruna
v
brzina ili kruna frekvencija .
Valna jednadba napisana pomou krune frekvencije i valnog broja :
y ( x, t ) = ym cos( t kx)
Ako je to jednadba putujueg ili progresivnog vala koji ide s lijeva na desno , onda
e val s desna na lijevo biti isti osim to znak postaje + .
Refleksija vala
Pri refleksiji vala na vrstom kraju val dobije pomak u fazi za .Kad na zadnju
esticu djeluje elastina sila prema gore ,ta estica djeluje na uvreni kraj silom
prema gore (akcija) , a uvreni kraj djeluje na esticu silom prema dolje (reakcija ).
akcija
akcija
vrsti
vrsti
kraj
kraj
reakcija
reakcija
9.Valovi
Ako je y (t ) = ym cos( t kx) jednadba vala koji dolazi s lijeva na desno prema
vrstom kraju , onda je jednadba odbijenog vala y (t ) = ym cos( t + kx + ) .
Pri refleksiji na pominom kraju reflektirani val se vraa bez promijene faze
pa je jednadba vala y ( x, t ) = ym cos( t + kx) .

Naelo superpozicije kae da se pomaci pojedine estice elastinog sredstva zbrajaju
kad se dva vala nau na istom mjestu :
y = y1 + y2
Naelo vrijedi kad je veza izmeu pomaka i povratne sile linearna npr. za povratnu
silu opruge ali ne vrijedi kad je ta veza nelinearna npr. Fpovratna = ky by 2 .
6.2. Stojni valovi
Ako se na napetoj struni upadni i reflektirani val zbrajaju prema naelu superpozicije
( interferencija ) moe nastati niz pravilnih oblika ice koji se nazivaju stojni valovi
.Naime , cijela ica titra s istom frekvencijom ( frekvencija izvora titranja ) , ali
razliite toke strune titraju s razliitom amplitudom . One toke koje titraju s
najveom amplitudom nazivaju se trbusi stojnog vala , a vorovi su toke koje trajno
miruju.
Ako je duina strune uvrene na oba kraja L , onda se na njoj mogu formirati stojni
2L
valovi ija je valna duljina n =
, n=1,2,3.Za n=1 nastaje osnovni
n
(fundamentalni) stojni val ili prvi harmonik valne duljine max = 2L :
v
gdje je v brzina vala.
max 2 L
Ako izvor titra i s viim frekvencijama koji su viekratnici osnovne frekvencije ,
nastaju vii harmonici .Ako osnovnu , najniu frekvenciju , umjesto s f min oznaimo s
Taj se val formira ako je frekvencija izvora f min =
f1 , onda e frekvencije viih harmonika biti 2 f1 ,3 f1 , 4 f1 ,... i te stojne valove

nazivamo drugi, trei, etvrti .harmonik iji je oblik :
9.Valovi
Izvod formule za stojni val

Ako je upadni val y1 (t ) = ym cos( t kx) , a reflektirani y2 (t ) = ym cos( t + kx + )
tamo gdje se valovi susreu nastaje rezultantni val iji je pomak y = y1 + y2 :
Primjenjujui trigonometrijsko pravilo o zbrajanju cosinusa dvaju kutova :

+
cos + cos = 2 cos

cos
2
2
dobije se rezultat :
y = 2 ym sin kx cos t
Primjenom rubnog uvjeta ( na kraju strune je x=L ) pa je sinkL=0 .Sinusna funkcija je
2
nula kad je kut nula ili n , pa je kL = n ili ( jer je k =
):
2L
=
n
Na ovaj nain se pojavila kvantizacija energije u klasinoj fizici. Stojei valovi se
nee pojaviti na ograenoj struni za bilo koje frekvencije izvora , ve za tono
odreene ( osnovna frekvencija i vii harmonici ) . Svakoj frekvenciji odgovara neka
energija tako da se moe rei da struna titra ne sa bilo kojom energijom, nego sa
nekim energijama koje su viekratnici osnovnog kvanta energije koji odgovara
titranju s osnovnom frekvencijom .Pri tom je amplituda pri titranju s osnovnom
frekvencijom najvea , a kod viih harmonika se smanjuje.
F
Brzina valova u struni je v =
, F je napetost ice(strune), je masa jedinine
m
duljine ice ( = ) , m je masa , a l je duljina ice.
l
E
Brzina valova u masivnom vrstom sredstvu ( elini tap ) je v =
, E je
Youngov modul proporcionalnosti koji se za tap duljine l koji se za promjenu tlaka

p skrati za l moe definirati kao omjer promijene tlaka i relativnog produljenja
p
(produljenja po jedinici duljine) : E =
l
l
9.Valovi
6.3.Zvuk
Zvuk klavira ili violine nastaje titranjem ice .Taj se poremeaj prenosi kroz icu u
obliku zguaja i razrjeaja materijala ice (longitudinalni val ), ija je frekvencija
jednaka frekvenciji izvora.
Kako opisati zvuk u zraku?
Razmotrimo dugi hodnik s vratima na jednom kraju i otvorenim prozorom i zavjesom
na drugom kraju .Otvaranjem vrata prema unutra nastaje zguaj molekula zraka koji
se prenosi na susjedne molekule dok ne doe do prozora i pomakne zavjesu prema
vani. Kad zatvorimo vrata , nastaje razrjeenje , u njega dolaze molekule zraka iz
okoline i tako se razrjeenje prenosi prema zavjesi koja zalepra prema unutra. Stalno
otvarajui i zatvarajui vratima , nastaje val koji natjera zavjesu leprati amo-tamo.
Kako titra glazbena viljuka?
Glazbena viljuka titra slino titranju vrata , samo to su amplitude pri titranju znatno
manje ,a frekvencija titranja znatno vea ( nekoliko stotina herca ).Titranje glazbene
viljuke se prenosi u okolni zrak u obliku zguaja i razrjeaja zraka .Na slini se
nain titranje papirnatog konusa u zvuniku prenosi na okolni zrak .
cp
p
, gdje je =
adijabatska
cV
konstanta , a cp i cV su toplinski kapaciteti fluida pri konstantnom tlaku i konstantnom

volumenu .
Primjer: brzina zvuka u zraku (pri 00C i tlaku p = 760mmHg = 1.013 105 Pa , gustoa
zraka je = 0.001293kgm 3 , bezdimenzijska konstanta = 1.402 ) iznosi:
Brzina zvuka se izrauna prema izrazu v =
v = 332ms 1
Iznos se brzine mijenja s temperaturom t prema izrazu v = 332ms 1 + 0.62 t .

U vodi je brzina zvuka 4 puta vea nego u zraku , a u eliku 15 puta vea.
9.Valovi
Zvuk pokazuje valne pojave refleksije (jeka) i refrakcije ili loma ( brzina se irenja
mijenja s gustoom elastinog sredstva).
Refleksija moe biti potpuna ili djelomina ( kada dio energije vala prijelaz u drugo
sredstvo ).Odnos energije koja se odbila i transmitirane (prolazne) energije ovisi o
svojstvima tih sredstava i izraava se karakteristinim svojstvima (impendancijama)
tih sredstava.
Zvuk kao varijacija tlaka oko neke srednje vrijednosti
Umjesto da se val zvuka opisuje gibanjem estica u nekom sredstvu pa onda

jednadba vala y (t , x) = ym cos( t kx) opisuje pomak estice naprijed nazad na
nekom mjestu sredstva (x) u nekom trenutku (t) , zvuk se moe opisati promjenom
tlaka oko neke srednje vrijednosti ( npr. atmosferskog tlaka p0) pa jednadba vala ima
oblik :
p( x, t ) = pm sin( t kx)
Za zvuk frekvencije f=1000Hz (na koji je ljudsko uho najosjetljivije) pomak molekula
na pragu ujnosti pomak molekula na pragu ujnosti iznosi oko 10-11m,to odgovara
promjeni tlaka pmax = 2 10 5 Pa , dok je na pragu bola najvei pomak oko 30Pa tj.
maksimalnoj promjeni tlaka pmax = 30 Pa .
Primjer: napisati jednadbu za varijaciju zvunog vala oko srednje vrijednosti
frekvencije 256Hz ( srednji C u glazbenoj ljestvici) pri temperaturi od 200C ako je
amplituda promjene tlaka pmax = 5 10 1 Pa .Iz osnovne formule koja povezuje
brzinu ,valnu duljinu i frekvenciju vala izrauna se valna duljina , a onda valni broj :
v = 332ms 1 + 0.62 t = (332 + 0.62 20)m / s 344m / s
v 344m / s
2
2 1
= =
= 1.35m pa je valni broj k =
=
m = 4.65m 1 i onda :
1
f
1.35
256 s
1
p ( x, t ) = 5 10 Pa sin(2 256 s 1 t 4.56m 1 x)
9.Valovi
Intenzitet (jakost) zvuka

Energija zvunih valova je vrlo mala : npr. energija koju stvaraju 10 milijuna ljudi u
razgovoru odgovara energiji uobiajene baterijske svjetiljke.
Intenzitet vala na nekoj povrini je srednji iznos energije u jedinici vremena koja
proe kroz tu povrinu pa ako s I oznaimo intenzitet ili jakost vala, s E energiju ,s P
E
P W
snagu ,a s A povrinu onda je : I =
= 2
t A A m
Intenzitet je povezan s maksimalnim iznosom pomaka molekula ymax izrazom :
1
2
I = v 2 ymax
2
Intenzitet vala opada s udaljenou. Ako
zamislimo izvor zvuka u sreditu krunice onda
sva energija mora proi kroz povrinu krunice
P
radijusa r1 , pa je I1 == 2 .Onda e na nekoj
4r1
P
veoj udaljenosti r2 intenzitet I2 biti I 2 = 2
4r2
2
pa je omjer intenziteta I1/I2=(r2/r1) .
Jakost u decibelima (dB )
Amplituda pomaka koja djeluje na ljudsko uho ima raspon od 10-11 m (granica
slunosti) do 10-5 m (granica bola ) to je omjer od 106.Kako intenzitet raste s
kvadratom amplitude pomaka , onda je omjer intenziteta na te dvije granice ljudskog
slunog sustava 1012.Za lake iskazati takav veliki raspon intenziteta , koristimo se
logaritmom y = log x da mnoenje x s 10 poveava y za 1 :
y1 = log(10 x) = log10 + log x = 1 + y
I
Zato se uvodi razina jakosti prema izrazu : = 10 log (dB )
I0
-12
2
gdje je I0=10 W/m referentni intenzitet koji odgovara granici slunosti .Za zvuk tog
intenziteta = 0dB . Za zvuk na granici bola I=1W/m2, a razina jakosti = 120dB .
Primjer :Razina jakosti 100 m od nadzvunog aviona je 130 dB. Kolika je razina
intenziteta na udaljenosti od1.5 km od aviona ?
I
Zvuku od 130 dB odgovara intenzitet I1 iz 130dB = 10 log 12
dB , pa se
10 W / m 2
r
100 2
) = 4 102 W / m2 , a
dobije da je I1=10W/m2.Onda je I 2 = I1 ( 1 )2 = 10W / m 2 (
r2
1500
razina intenziteta :
4 102
= 10 log 12 (dB ) = 106dB
10
Dopplerov uinak
Promjena frekvencije zvuka zbog gibanja izvora zvuka u odnosu prema sluatelju
naziva se Dopplerov uinak. Kad se zvuni izvor giba brzinom vi prema sluatelju on
ide za valovima koji se ire prema naprijed .Razmak izmeu susjednih valnih fronti se
smanjuje u usporedbi sa sluajem kada izvor miruje . Razmak izmeu valnih fronti
odgovara valnoj duljini zvuka , to znai da se valna duljina smanjila . Kao posljedica
toga poveala se frekvencija ( f= v/l ) .
8
9.Valovi
Oznake: frekvencija zvuka koji stvara izvor

frekvencija zvuka koji uje sluatelj
brzina zvuka
fi
fs
v
Kada se izvor zvuka pribliava sluatelju brzinom vi , sluatelj uje zvuk vie
frekvencije:
v
f s = fi
v vi
Kad se izvor zvuka udaljava od sluatelja brzinom vi , sluatelj uje zvuk nie
frekvencije :
v
v + vi
Razlika frekvencija fi i fs naziva se Dopplerov pomak frekvencija .
f s = fi
Primjer: Zvuk lokomotive ima frekvenciju od 1000 Hz . Koju frekvenciju uje

ovjek pokraj pruge prema kojem se vlak pribliava brzinom od 40 m/s ?
Temperatura zraka je 20 C pa je brzina zvuka 343 m/s .
f s = fi
v
343ms 1
= 1000 Hz
= 1132 Hz
v vi
343ms 1 40ms 1
Udari zvuka
To je pojava koja nastaje interferencijom valova razliite frekvencije .
Matematiki opis :
y1 ( x, t ) = ym cos( t kx) y2 (t ) = ym cos( t kx) y (t , x) = y1 (t , x) + y2 (t , x)
Ako val nastao interferencijom sluamo na jednom mjestu (x=cons) , pa detektiramo
vremensku promjenu , to je analogno prouavanju dvaju harmonikih oscilatora :
f + f2
f f2
y1 + y2 = ymax (cos 1t + cos 2 t ) = 2 ymax (cos 2 1
t + cos 2 1
t)
2
2
Ako se frekvencije oscilatora malo razlikuju kao u sluaju dviju glazbenih viljuki na
f + f2
f , a razlika se frekvencija definira kao
gornjoj slici onda se moe napisati 1
2
frekvencija udara f1 f 2 f udara rezultantna oscilacija ima frekvenciju , dok se
amplituda mijenja s frekvencijom udara :
y1 + y2 = 2 ymax cos udara t cos t

2
9.Valovi
Glazbeni tonovi
To su zvukovi koji se uhu ine pravilni .Tonovi se meusobno razlikuju visinom,
jakou i bojom. Visina tona je odreena frekvencijom .Ako je val harmonijski to je
isti ton .Ako graf elongacije nije sinusni , ve ima sloeni oblik , to ini boju tona.
Dogovoreno je da ton 440 Hz (A) bude ishodite glazbene ljestvice.
Niz tonova ini glazbenu ljestvicu. Tako oktavu dur-ljestvice ini 8 tonova ije su
frekvencije u omjeru
f1 : f 2 : f 3 : f 4 : f5 : f 6 : f 7 : f8 = 24 : 27 : 30 : 32 : 36 : 40 : 45 : 48
Oktavu ine tonovi ije se frekvencije odnose kao f1:f2=1:2,kvintu f1:f5=2:3.
Boja tona
isti glazbeni tonovi imaju oblik harmonijskog vala neke frekvencije :
Tonovi obino nisu pravilni .Graf

elongacije pritom ima sloen oblik.
Na slici je prikazan ton A odsviran
na klarinetu i trubi . Oni se razlikuju
oblikom , i zvue drugaije . Tonovi
iste frekvencije , a razliitog oblika
se razlikuju po boji.
Fourier je dokazao teorem da se svaki val frekvencije f moe prikazati kao zbroj
harmonijskih valova frekvencije f1, f2=2f1, f3=3f1 ije su amplitude tako odreene da
zbroj da eljeni oblik vala. Prikaz nekog valnog oblika pomou sinusnih valova
naziva se Fourierov razvoj:
y (t ) = a0 + ( an cos
n =1
2 n
2 n
t + bn sin
t)
T
T
U tom su izrazu a0,an,bn amplitude sinusnih valova koje se jo nazivaju i fourierovi

koeficijenti jer je Fourier odredio algoritam (postupak) kako ih izraunati .
10
Svjetlost
1.1 to je svjetlost
kotski fiziar J.C.Maxwell je pokazao da je svjetlost
elektromagnetski val putujui val elektrinih i magnetskih polja.
Optika ,koja prouava vidljivu svjetlost, je dakle grana
elektromagnetizma.U Maxwellovo doba se ,osim za svjetlost,znalo
i za ultraljubiaste i infracrvene zrake. Poznavanje podruja
(spektra) elektromagnetskih valova je proirio njemaki fiziar
H.Hertz koji je otkrio radio valove.Kasnije su otkriveni
mikrovalovi,x-zrake i gama-zrake.Elektromagnetski valovi se ire
kroz vakuum brzinom c = 299 792 458 m / s .Za razliku od drugih
valova ,ova brzina se ne mijenja u razliitim referentnim
sustavima.Nepromjenjivost brzine svjetlosti je jedan od dva
postulata specijalne teorije relativnosti. (A.Einstein 1905 g.)
1.2 Spektar elektromagnetskih valova
Na gornjoj skali svaka oznaka predstavlja promijenu valne duljine ili frekvencije za faktor 10.
Ljudsko oko je osjetljivo na mali dio elektromagnetskog

spektra. Slika prikazuje relativnu osjetljivost oka na
svjetlost razliitih valnih duljina .Oko je najosjetljivije na
valnu duljinu = 550 nm koju nazivamo uto-zelena.
Priblino je 100 puta manje osjetljivo na valne duljine od
400 nm ili 700 nm ,to smatramo granicom vidljivosti.
Valna duljina (nm)

1
1.3 Pujui elektromagnetski val

Elektromagnetski valovi (svjetlost,x-zrake,gama-zrake )ija je frekvencija jednaka ili vea od
frekvencije vidljive svjetlosti nastaju zraenjem iz izvora veliine atoma ili jezgre atoma .To
je podruje mikrosvijeta u kojem vrijede zakoni kvantne fizike.Valovi manje frekvencije
(valne duljine priblino 1 m) ,kao to su mikrovalovi u mobitelima ,nastaju u izvorima
makroskopske veliine kao to je LC oscilator na donjoj slici:
Izvor,osim LC oscilatora,ini izvor energije(generator izmjeninog napona),

transformator,prijenosna linija i antena .Dosta daleko od antene detektor bi registrirao
ravni,putujui elektromagnetski val koji ima elektrinu i magnetsku komponentu:
E = E0 sin(kx t )
B = B0 sin(kx t )
gdje su E0 i B0 amplitude jakosti polja (elektrinog i magnetskog) ,a i k su kutna
frekvencija i valni broj elektromagnetskog vala.Brzina vala je blizu 3 108 m / s ,a moe se
pokazati da je u vezi s dvije konstante koje opisuju elektrina i magnetska svojstva materije ,
tj 0 i 0 :
1
c=
0 0
1.4 Prikaz elektromagnetskog vala
Val se moe prikazati pomou zrake koja pokazuje smjer putovanja vala ili pomou valnih
fronti koje su zamiljene plohe na kojima val ima isti iznos jakosti elektrinog polja.Laserska
zraka se najvie pribliava prvom prikazu.
U prikazu na slici (b) strjelice
razliite duljine na razliitim tokama
du osi x prikazuju kolika je
vrijednost(iznos) polja na tom mjestu
na osi x.Za razliku od slinog prikaza
elastinog vala na ici,strjelice ne
prikazuju gibanje bilo nekog
materijala .Sinusoida je ovojnica
koja prikazuje iznose polja na
razliitim mjestima osi x u jednom
trenutku.
2.1 Geometrijska optika

Svjetlost koja nastaje zraenjem iz izvora ,iri se na sve strane.Geometrijska optika se bavi
prouavanjem svjetlosti uz pretpostavku ( aproksimacija) da se taj val iri pravocrtno pa ga
se prikazuje zrakom.Kad svjetlost(zraka) doe do glatke povrine koja se razlikuje od zraka
npr. povrine stakla ili vode moe se odbiti (refleksija) ili prei u drugo sredstvo uz promjenu
smjera (refrakcija).
Upadni snop svjetlosti s okomicom na suelnu povrinu (
interface) zatvara kut upadanja 1 .Dio svjetlosti se reflektira
n1
n2
u smjeru koji s okomicom ini kut refleksije 1' .

Dio svjetlosti prelazi kroz suelje koje razdvaja dva
sredstva(medija) i to se naziva refrakcija ili lom
svjetlosti.Osim u sluaju kad svjetlost pada okomito na
granicu koja razdvaja dva sredstva ,pri lomu se mijenja
smjer zrake svjetlosti .Smjer lomljene zrake s okomicom na
granicu(suelje) ini kut loma 2 .
2.2 Zakoni geometrijske optike

Pokusi pokazuju da vrijede dva zakona geometrijske optike,zakon odbijanja svjetlosti i zakon
loma svjetlosti.
Zakon refleksije - odbijena zraka se nalazi u istoj ravnini kao i upadna i vrijedi :
1 = 1
kut upadanja je jednak kutu refleksije
Zakon loma - reflektirana zraka se nalazi u istoj ravnini kao upadna i vrijedi formula:
'
n1 sin 1 = n2 sin 2
Bezdimenzijske konstante n1 i n2 opisuju optika svojstva medija ( indeksi loma ).Vakuumu
se definira indeks loma 1,to priblino vrijedi i za zrak.Staklo i drugi optiki prozirni mediji
imaju indeks loma vei od 1.
2.2.3.Kromatina disperzija
Indeks loma n u nekom sredstvu (osim u vakuumu)
ovisi o valnoj duljini( boji) svjetlosti.Bijela svjetlost je
sastavljena od svih valnih duljina (boja) vidljivog
spektra s istim iznosom.Kad ta svjetlost doe na
granicu dvaju optikih sredstava ,razliite boje se lome
u razliitom smjeru ,pa dolazi do irenja-kromatine
disperzije. Plava svjetlost ima vei indeks loma ,pa
vie zakree na izlasku iz prizme na gornjoj slici u odnosu na upadnu bijelu zraku.
Duga je primjer disperzije.Kad bijela suneva svjetlost susretne
kapi kie,dio svjetlosti se lomi u kapi,zatim se odbija od
unutarnje granice kapi i zraka i onda se opet lomi na izlasku iz
kapi.Zrake krae valne duljine imaju vei indeks loma i vie
zakreu.Plava zraka(kraa valna duljina) vie zakree od
crvene zrake ,tako da na izlasku iz kapi nastaje irenje boja.
3.1. Slike
Zrake svjetlosti koje dolaze iz nekog predmeta prolaze kroz oko,padaju na mrenicu oka i u
kori mozga stvaraju informaciju o predmetu(rubovi,smjer,oblik,boja) koju nazivamo slika
predmeta. Mozak obrauje i stvara sliku predmeta i ako zrake ne dolaze u oko neposredno iz
predmeta ,ve se prethodno odbiju ili lome u prozirnom sredstvu.Razlikujemo
virtualne(prividne) i realne slike predmeta.
Ovisno o vrsti povrine,refleksija moe biti usmjerena ili
difuzna.Na glatkoj povrini kao to je posrebreno staklo,zrake se
odbijaju usmjereno.Na hrapavoj povrini kao to je list papira
zrake svjetlosti se odbijaju u svim smjerovima ,to omoguava
itanje iz bilo kojeg smjera.Odbijanje u proizvoljnim(random)
smjerovima se naziva difuzna refleksija.
3.2.Virtualna slika
Virtualnu sliku objasnimo na primjeru zrcala.Ako se predmet
nalazi ispred ravnog zrcala , ini nam se da je predmet iza zrcala
(prividna slika) jer zrake koje ulaze u oko prividno dolaze iz tog
smjera,gdje se predmet ne nalazi.
Prema dogovoru,udaljenost predmeta od zrcala je pozitivna
veliina,udaljenost slike od zrcala je negativna veliina.
Slino nastaje prividna slika ako je predmet blizu
udubljenog,zakrivljenog zrcala koje se naziva konkavno
zrcalo.Primjetite da je slika lika koji se gleda u zrcalu poveana.Ako
na to mjesto stavimo foto papir,na njemu nee ostati trag,jer tu nema
zraka svjetlosti.
3.3.Realna slika
Realna slika nastaje od zraka koje se,nakon odbijanja ili
loma , stvarno sijeku na nekom mjestu i dolaze u
oko.Primjer je slika koja nastaje na zakrivljenom
konkavnom zrcalu.Ako se na to mjesto stavi fotografski
papir ili ekran ,zrake e ostaviti trag ili se odbiti od
ekrana.Zrake svjetlosti tu stvarno postoje.
4.1 Sferna zrcala
Sferno zrcalo se moe oblikovati tako da se zakrivi ravno zrcalo.Ako se
udubi povrina,nastaje konkavno zrcalo ije je sredite zakrivljenosti u
toki C , a udaljenost od C do zrcala je polumjer zakrivljenosti r.Virtualna
slika predmeta je udaljenija i uveana ( zrcala za make-up ili za brijanje).
Ako se ravna povrina izboi nastane konveksno zrcalo.Sredite
zakrivljenosti je iza zrcala.Virtualna slika se priblii zrcalu i
umanjuje.Prema dogovoru je udaljenost sredita zakrivljenosti r negativna
veliini.
4.2.arine toke sfernih zrcala

Ako se predmet nalazi daleko od zrcala na optikoj osi ili blizu nje,valove
svjetlosti koji iz njega putuju prema zrcalu smatramo ravnim valom i
predstavljamo ih snopom zraka paralelnih s optikom osi.One se odbijaju i
prolaze kroz toku koju nazivamo arite F,a udaljenost te toke od zrcala
je arina udaljenost f .Kod konkavnog zrcala se zrake stvarno sijeku u
toki F i f je pozitivna veliina.Kod konveksnog zrcala ,paralelne zrake se
nakon odbijanja ne sijeku,naprotiv udaljavaju se-divergiraju.Oko u koje
dolaze te zrake ima utisak da su dole iz toke iza zrcala.To je virtualno
arite, a udaljenost te toke od zrcala je arina duljina f koja ima
negativni iznos.Za oba zrcala je arina udaljenost pola radijusa
1
zakrivljenosti ( f = r ).
2
4.3.Jednadba sfernog zrcala
Moe se pokazati da je veza izmeu arine udaljenosti f ,udaljenosti predmeta (oznaka p ili
x) i udaljenosti slike (oznaka i ili x' )dana formulom :
1 1 1
+ =
x x, f
Udaljenost slike je negativna ako je slika virtualna .
5.1 Tanke lee
To su prozirni objekti koji imaju dvije refraktivne plohe ( koje lome svjetlost).Lee koje
skupljaju paralelni snop zraka nazivaju se konvergentne.One koje ire snop svjetlosti su
divergentne.
Na gornjoj slici kovergentna lea daje
realnu sliku plamena.Na tom mjestu bi
se zacrnio fotografski film.
Na donjoj slici divergentna lea daje
prividnu (virtualnu)sliku plamena jer se
motritelju ini kao da zrake izviru iz
prividne slike.Ako na to mjesto stavite
ruku ,neete se opei.
Odnos arine udaljenosti f ,udaljenosti predmeta (oznaka p ili x) i udaljenosti slike (oznaka i
ili x' ) je dana formulom kao i za sferno zrcalo: 1
1 1
x,
Kad je tanka lea indeksa loma n okruena zrakom,arina se udaljenost lee moe odrediti
pomou optiarske jednadbe:
1
1 1
= (n 1)( )
r1 r2
Tu r1 oznaava radijus zakrivljenosti povrine lee blie predmetu, r2 radijus druge povrine.
Prema dogovoru ,r je pozitivan ako idui od predmeta prema lei dolazimo do konveksne
povrine,negativan ako nailazimo na konkavnu povrinu.
Ako je lea okruena uljem ili drugim medijem indeksa loma veeg od 1,onda u jednadbi
treba n zamijeniti sa
n / nulja .
5
5.2.Akomodacija oka
Oko moe dati sliku na mrenici za predmete koji su veoma udaljeni do bliske toke oka koja
za zdravo oko iznosi oko 25 cm.Ta sposobnost oka
naziva se akomodacija oka.
Iz dalekih predmeta dolazi paralelni snop
koji se fokusira na retini(mrenici).
Zrake iz bliih predmeta vie
divergiraju,pa se moraju jae
lomiti da bi pali na
retinu.Oni miii se stegnu i
poveaju zakrivljenost lee.
Primjenom jednadbe lee ,uz pretpostavku da je oko dugo oko 2 cm , se moe izraunati :
1
1
1
+
=
x = x , = 0.02m
a)vrlo daleki predmet
0.02 f
pa slijedi da je arina udaljenost oka kao konvergentne lee f=0.02.
Ako se definira jakost lee kao reciprona vrijednost arine udaljenosti (Dpt=dioptrija)
1
= j Dpt = m 1
f
onda je jakost one lee 50 Dpt.

1
1
1
+
=
x = 0.25m
b) predmet u bliskoj toki
x , = 0.02m
0.25 0.02 f
pa slijedi da se f smanjio na 0.018 ,a jakost poveala na 54 Dpt.
5.3.Jednostavno povealo
Ako se priblii predmet blie od bliske toke oka ,nestaje slika i oko vidi mutnu mrlju.
Na slici lijevo je predmet
smjeten u bliskoj toki
oka.Veliina slike u oku ovisi o
vidnom kutu .Poveali bi ga
ako bi predmet pribliili oku
(slika b),ali onda slika postaje mutna.
Jasnou slike se moe popraviti ako se ispred oka
stavi konvergentna lea takve jakosti koja e dati
sliku predmeta ,smjetenom blie od fokusa
poveala F, u bliskoj toki oka.Kutno poveanje se
definira kao omjer kuta , (kad je ispred oka
pvealo) i kuta kad je predmet u bliskoj toki :
mkutno =
Uz pretpostavku da se povealo koristi tako da se predmet smjesti u F ,moe se kutno

poveanje priblino izraziti formulom
25cm
mkutno =
f
Primjer: Ako bi arina udaljenost poveala bila 5 cm (lea jakosti +20 Dpt) ,kutno poveanje
bi bilo 5 puta.
5.4 Mane oka i korekcija pomou naoara
6
Mane oka su dalekovidnost

lea oka nedovoljno
skuplja zrake pa slika bliih
predmeta ne pada na
retinu.Kratkovidno oko pak
previe lomi zrake svjetlosti
pa se daleki predmeti ne
vide jasno.Astigmatizam je
pjava nejednakog loma u
razliitim ravninama koje
presijecaju onu leu.Mane
oka se ispravljavljaju
leama-naoarima.
Kratkovidnost se popravlja pomoo divergentne lee

(negativna arina udaljenost) koja zrake svjetlosti rairi prije
nego dou do oka.Takvo oko ima daleku toku (najvea
udaljenost iz koje se predmet jo vidi jasno) ne u
beskonanosti(npr.zvijezde) ve znatno blie npr. na
udaljenosti od 1m.Kojim leama popraviti tu manu oka?
Ispred oka treba biti lea koja e sliku dalekog predmeta
( x = ) dati u dalekoj toki oka .Kako je to virtualna slika ,ima
negativni predznak ( x , = 1m ).Uvrtavanjem u jednadbu lee se dobije potrebna jakost i
vrsta lee:
1 1 1
+ =
x x, f
1 1
1
+
=
1 f
Treba uptrijebiti naoari jakosti j = 1 Dpt (divrgentne lee,deblje na rubovima).

Dalekovidno oko ima slabu refrakcijsku snagu ,pa
mu je bliska toka ne 25 cm udaljena od oka, ve
npr. 1 m .Oni mii oka se napree poveati
zakrivljenost lee ,ali ne uspijeva.Pojava je tipina
kod ljudi srednjih godina i znak je poputanja onog
miia.Dalekovidni ljudi isprva ne primjeuju
slabljenje onog miia,i udaljavaju tekst koji
itaju.Pojava napreduje tijekom otprilike jedne
godine u dobi od oko 45 godina.Pomo su naoari
koje imaju zadatak od predmeta udaljenog oko 25
cm dati sliku (opet virtualnu) na udaljenost 1 m.Uz vrijednosti x = 0.25 i x , = 1m
jednadba lee ima oblik:
1
1
1
+
=
0.25 1 f
Treba nositi naoari ja 3 Dpt ( konvergentna lea,tanja na rubovima).
Uvod u kvantnu fiziku

Kvantna fizika prouava svijet izvan ovjekovog svakidanjeg iskustva-mikroskopski
svijet atoma i molekula.
Stoci na slici predstavljaju pojedinane atome poredane u oval (koral)

dobivene pomou STM-a (skenirajueg tunelirajueg mikroskopa).
Kvantna fizika postavlja i dobiva odgovor na pitanja kao to su :
-zato sjaje zvijezde
-zato kemijski elementi pokazuju red tako oit u periodnom sustavu
-zato metali vode elektrini struju ,a staklo je ne vodi
-kako radi mikro i nanoelektronika
-kako prenositi informacije na nain da su poiljatelj i primatelj poruka sigurni da ih
nitko nije deifrirao (kvantno raunarstvo i kvantna kriptografija)
Kvantna fizika je temelj kemije i biokemije i ako elimo razumjeti ivot treba ju
nauiti i znati koristiti.
Rentgenski snimak dvostrukog heliksa

DNK molekule od koje su izgraeni
geni (Rosalind Franklin ,1953)
Osnovna zamisao u kvantnoj fizici je da se mnotvo veliina u prirodi pojavljuju
(mjere) u nekom minimalnom iznosu (kvantu) ili cjelobrojnom viekratniku tog
iznosa. U svakidanjem iskustvu tome bi odgovarale npr. kune: najmanji iznos je 1
lipa, svi vei iznosi su viekratnici najmanjeg iznosa tj. n (1 lipa) .
Plankov zakon zraenja crnog tijela
Pojam kvanta uveo je Planck 1900.g.Naime ,klasina teorija zraenja predvia da je

iznos zraenja u nekom podruju frekvencija proporcionalan broju stanja (modova)
koje tijelo moe imati u tom podruju .Svako stanje je jednako vjerojatno i ima
prosjenu energiju kT ,a broj stanja je proporcionalan kvadratu frekvencije. Posljedica

bi bila sve vei iznos zraenja kako raste frekvencija to je dobilo naziv
" ultravioletna katastrofa " .Proraun su napravili Rayleigh i Jeans .
Mjerenje zraenja crnog tijela pokazuje da se to ne dogaa .Graf intenziteta zraenja
ovisno o frekvenciji pokazuje rast na malim frekvencijama ,ima maksimum
( " peak " ) na nekoj frekvenciji i pada prema nula na viim frekvencijama :
Planckova hipoteza je da se zraenje realizira u paketiima energije ( kvantima) h ,a

vjerojatnost da se dogodi zraenje opada eksponencijalno s frekvencijom. Ta
pretpostavka vodi do zakona zraenja uarenog tijela koje se dobro slae s pokusom.
Fotoelektrini efekt
Einstein je 1905.g.objasnio pojavu izbijanja elektrona iz metala pomou svjetlosti. Ta
se pojava naziva fotoelektrini efekt .Pretpostavio je da je svjetlost (elektromagnetski
val odreene frekvencije) roj paketia (kvanata)energije koje je nazvao fotonima.
Energija jednog fotona je proporcionalna njegovoj frekvenciji ,a konstanta h je
izvanredno mala i naziva se Planckova konstanta :
E = h
h = 6.6 1034 Js
Kako uskladiti predodbu vala (valne duljine ,frekvencije i brzine c povezanih

c
formulom = ,koji zamiljamo kao kombinaciju elektrinog i magnetskog polja
iji iznos oscilira frekvencijom i pokazuje svojstva interferencije, difrakcije i

polarizacije) i paketia energije-fotona (koji u apsorpciji zraenja u nekom materijalu
nestaju poveavajui energiju atoma ili se pak raaju u emisiji zraenja) ? Dvojna
narav svjetlosti (vala i nakupine energije) proirena je poslije ne samo na
elektromagnetsko zraenje ve i na sve estice koje imaju masu .
Elektroni u metalu se gibaju slobodno, ali ne mogu izai iz metala pri sobnoj
temperaturi .Energija potrebna elektronu da izae iz metala naziva se izlazni rad i
oznaava sa W. Specifina je za pojedini metal i reda je veliine eV-a:
Vrsta metala
Cu
Zn
Na
Cs
Izlazni rad (eV)

4.7
4.3
2.27
1.96
Ako elektron dobije energiju veu od W, moe izai iz metala i usto imati kinetiku
energiju . Jedan od naina da elektron izae iz metala je povrinu metala izloiti
zraenju (roju fotona energije h koju predaju elektronima u metalu) :
h = W + Ek
Pokus pokazuje da se fotoefekt zbiva samo ako je frekvencija zraenja vea od neke
granine frekvencije 0 ( ili ako je valna duljina manja od neke granine).
Ako svjetlost odreene frekvencije ne izbija svjetlost ,je li pomae poveati intezitet
svjetlosnog izvora ?U klasinoj fizici oekujemo da je uinak vala vei to mu je
amplituda vea (a onda i intezitet jer je I A2 ).Val veeg intenziteta bi trebao,prema
pretpostavci klasin fizike ,jae pobuditi elektron u metalu i izbaciti ga iz metala pri
nekoj razini inteziteta .Ali,pokus pokazuje da se to ne dogaa.
Drugi pokus koji ispituje narav foroefekta je uvoenje zaustavnog potencijala
tj.takvog potencijala koji zaustavlja izbaene fotoelektrone.
Kad je frekvencija zraenja vea od granine, elektroni izlaze iz metala i imaju neku
kinetiku energiju. Za zaustaviti ih, treba primijeniti energiju elektrinog polja e Vz .
Ako je potencijal jednak zaustavnom Ek = e Vz . Ako se taj izraz uvrsti u
h
e
Einsteinovu formulu za fotoefekt , dobije se : Vz = ( )
W
.Kako su h,e i W
e
konstante za neki metal, primjeujemo da je funkcija V=f()pravac nagiba h/e. Ako se

zna vrijednost elementarnog naboja e,iz poznatog se nagiba pravca moe izraunati
Planckova konstanta.
Primjer: Pokus fotoefekta s cezijem daje zaustavni potencijal 0.7 V pri zraenju
valne duljine =436nm,a 0.1 V pri zraenju 546 . Iz ovih podataka izraunajte
Planckovu konstantu ,granine frekvencije i izlazni rad elektrona .
h
W
Vz1 = ( )1
e
e
h
W
Vz 2 = ( )2
e
e
1 =
3 108
= 688THz
436 109
3 108
= 549THz
2 546 109
Rjeavanjem sustava dviju jednadbi s dvije nepoznanice se dobije za h:
h=
2 =
Vz1 Vz 2
0.7 0.1
e =
1.6 1019 = 6.9 1034 Js
12
1 2
(688 549) 10

Predavanja PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Predavanja PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1 Opis fizikalnih pojava

1 Opis fizikalnih pojava

Tablica osnovnih SI jedinica

Veina izvedenih SI jedinica se definira pomou osnovnih jedinica .Tako je SI

1 Opis fizikalnih pojava

Mjerenje je postupak kojim fizikalnim veliinama pridruujemo mjeru ( broj ).

Vremenski razmak u sekundama

1 Opis fizikalnih pojava

Rijeeni primjer 1-1

Prvi zalazak Sunca

Drugi zalazak Sunca

Osnovna zamisao je da je va pravac gledanja vrha Sunca koje upravo iezava

1 Opis fizikalnih pojava

Prema Pitagorinom pouku je :

dana Sunce prijee puni kut oko Zemlje pa vrijedi razmjer :

1 Opis fizikalnih pojava

1.3 Intuitivni i formalni modeli

Sila koja odrava gibanje ,usmjerena prema gore.

1 Opis fizikalnih pojava

Uenici sedmog razreda mjere obalnu crtu.

Topografska karta Marjana .Mjereni detalj obale je zapadno od plavog prstena.

Satelitski snimci Marjana razliite rezolucije.

1 Opis fizikalnih pojava

Tablica prikazuje rezultat mjerenja :

Duljina zakrivljene crte

Duljina ravne crte

1 Opis fizikalnih pojava

Iz gornje tablice se moe primijetiti da mjerenje zakrivljene crte ukazuje da e

Nagib crvenog pravca je D=1.23 ( za usporedbu je prikazan i nagib pravca kojem je

1 Opis fizikalnih pojava

B. Tablice izvedenih jedinica i prefiksa

Tablica s primjerima izvedenih SI jedinica

metar u sekundi na kvadrat

kilogram po kubnom metru

koncentracija koliine tvari

mol po kubnom metru

1 Opis fizikalnih pojava

Tablica SI izvedenih jedinica posebnih naziva i oznaka

energija, rad, koliina

1 Opis fizikalnih pojava

2.2 Poloaj , pomak , srednja brzina i srednje ubrzanje

Provjera : pokaite na osi poloaj tijela x = 2 .

v1 je znak za brzinu u poetnom trenutku vremenskog razmaka t1 ,a v2 na kraju u t2.

Grafiki prikaz kinematikih veliina

Rijeeni primjer 2-1

Nagib pravca v(t) je ubrzanje a

Kako iz grafa brzine rekonstruirati graf poloaja ?

2.3 Trenutna brzina i trenutno ubrzanje

Jedinica za akceleraciju je m/s2.Velike akceleracije se ponekad izraavaju pomou g ,

Algebarski prikaz kinematikih veliina ( formula )

Osnovna zamisao je da se oba auta gibaju s stalnim ubrzanjem , pa se mogu primijeniti

nagib pokazuje brzinu , ne pokazuje nagib kosine

tu se kugla giba po ravnini

samo tu se kugla giba po kosini

tu se kugla giba po ravnini

brzina jednoliko rasta (a=2)

stalna brzina (a=0)

stalna brzina (a=0)

3.2 Zakoni mehanike

je oznaka za zbrajanje , ovdje za zbrajanje sila koje su vektori pa treba voditi

U drugom poglavlju smo napisali izraz za gibanje po pravcu s stalnim ubrzanjem

vodei rauna o smjeru djelovanja sila .

a uz poetnu brzinu nula