Zavrni ispit iz Geografije sa topografijom ; 17.06.

2013 : Grupa C
1.Zasto je toplo u igluu?
2.Da li je slatka voda slatka?
3.Orijentisati se prema satu i suncu?
Pomou Sunca i sata u vrijeme lijepog vremena,tako to malu kazaljku
usmjerimo u pravcu Sunca.Simetrala ugla koja zatvara pravac male kazaljke i
broja 12 na satu je pravac june take na horizontu.
4.Sta je vrijeme?
Vrijeme spada u najpromjenjljivije prirodne datosti i mijenja se svakog trenutka.
Zato kaemo da je vrijeme trenutno stanje atmosfere nad datim mjestom
odreenom kvantitativnim i kvalitativnim vrijednostima meteorolokih elemenata
i pojava. Lijepo vrijeme definie vedro nebo i sijanje Sunca, dok runo vrijeme
odreuje oblanost i padavine. Analizom uzrono-posljedinih veza i odnosa
meu meteorolokim elementima i pojavama mogue je predvidjeti dalji razvoj
vremenske situacije. Taj postupak se zove vremenska prognoza. Vrijeme je

najpromjenjivija promjena temperatue i ono je trenutano stanje mjereno

za
15
minuta.
Obuhvata
period
za
koje
meterolog
izvri
osmatranje,mjerenje i ispisivanje podataka sa meterolokih instrumenata u
meteroloki dnevnik.
5.Nacini zagrijavanja zraka?
Zagrijavanje hlaenje zraka od podloge vri se na sljedei nain: kondukcijom
(provoenjem) toplote, apsorpcijom dugotalasne radijacije od podloge i
prouzraenja atmosfere, konvekcijom , advekcijom i isparavanjem.
6.Sta je magla i vrste?
Procesom kondenzacije i sublimacije nastaju vidljivi oblici koji se nazivaju magle i
oblaci. Magle ine kondenzovane vodene kapljice ili subliminirani ledeni
kristali,koji se mjesa sa prizemnim slojem zraka.Prema horizontalnoj vidljivost
dijele se na:gustu,srednju gustu,rijetku maglu i izmaglicu ili sumaglicu.Prema
nastanku dijele se na maglu zranih masa,frontalnu maglu,gradsku ili smog.U
maglu zranih masa spada radijacijska i advektivna magla.
7.Sta je snijeg?
Snijeg je visoka padavina koja se formira pri procesu sublimacije i
temperaturama od - 40 do - 10 C u umjerenim g. najee od -2 do 2 C.
8.Sta je Kr?
Podzemne vode koje se javljaju u pukotinama krenjaka nazivaju se krkim
vodama.Krka korozija je ukljina kiselina koja sadri rastvoren ugljendioksid i

otapa krenjak.Kraka erozija nastaje,ako su krecnjacke stijene polomljene tada

se padavinske vode se kroz njih procjeuju,procjeivanjem otapaju pukotine i na
njih djeluju eroziono.Krka korozija i krka erozija nazivaju se krki procesi.
9. Na nebu vidimo oblake,a iz njih se ne izluuju padavine.Kada e do toga doi?

Ne izluuju svi oblaci padavine. Padavinski oblaci su: . Kada doe do razvoja oblaka, moraju
se ispuniti odreeni uslovi za nastanak padavina. Ti uslovi su: prezasienost zraka vodenom
parom,

10.Zasto je zimi hladno a ljeti vruce?

11. Zadatak 1 : r = nesto , geografski prikazati

12.Zadatak 2 Na karti razmjera 1:50000 udaljenost izmeu Baarije 500m i Bukovika

1300m iznosi 15,5cm. Koliki je uspon. Koliko pjeaku treba da stigne do Bukovika, ako za
1 sat prelazi 4km?

A=500m
B=1300m
d=15,5cm (155mm)
________________
A-B (delta h) = ?
Alfa=?
D=?
Pjeakov put (nazovimo ga Pj)
Pj=?
A-B (delta h) = 500m-1300m = 800m
R=1:50000
1mm = 50000mm
1mm = 5000cm
1mm = 50m
155mm = D
D = 155mm*50m:1mm
D = 7750m
Alfa = 800m:7750m*57,3 = 5,91
Alfa% = 800m:7750m*100 = 10,32%
Alfa%. = 800m:7750m*1000 = 103,2%. (promila)
Uspon terena iznosi 5,91, odnosno 10,32% ili 103,2 promila.

Pj=?
4000m = 60min
7750m = Pj
Pj= 7750m*60min:4000m
Pj = 116,25min
116,25min = 1h 56min 15sec
Pjeaku e od Baarije do Bukovika trebati 1 sat 56 minuta i 15 sekundi.

Zavrni ispit iz Geografije sa topografijom ; 17.06.2013 : Grupa B

1.Vertikala ili vertikalni pravac prolazi kroz nae stajalite i povezuje zenit sa opaanim
objektom i prolazi kroz nase stajalite.

2.Kroz meridijan stojita prividno prolazi Sunce.Kada je ono u gornjoj kulminaciji tada je
podne ,a u donjoj je no . Vrijeme koje protekne izmeu dvije uzastopne kulminacije naziva
se _jedan dan_.

3.Na nebeskoj sferi nalaze se dvije nepomine take.U njih dolazi projekcija Sunca dva puta u
toku godine i to : 21.mart i 23. septembar. To su ravnodnevike take i to :proljecna
ravnodnevica i jesenja ravnodnevnica.

4.Mjesto na kome stojimo naziva se stojite. Ako se pomjerimo na neko drugo mjesto to je
opet stojite.Takvih mijesta na povrini Zemlje ima bezbroj.

5.Orijentisati se moemo pomou dnevnog kretanja Sunca iznad horizonta.Sunce se tokom

dana kree od Istoka prema Zapadu .U podne ono se nalazi na nebu u najvioj svojoj
taki.Ako se tada licem okrenemo prema pravcu Sunca u tom smijeru je Sjever .Iza nas je
Jug.

6.Zonalno ili Pojasno vrijeme odreuje se prema srednjem meridijanu jedne zone.Na Zemlji
ima 24 satne zone do po 15 stepeni,jer Zemlja u toku jednog dana napravi punu rotaciju tj.
360 stepeni : 24 = 15 stepeni

7.Na putu oko svijeta prelazite datumske granice u smjeru istoka,tada ete pri prelasku
________ dan a i datum ______ ___,a pri kretanju u smjeru zapada _________,a datum
_________.

8. ta je Sunevo zraenje?
Elektromagnetno zraenje se prenosi preko Sunca u kosmiko prostranstvo i dopire do
Zemlje.Od ogromne energije samo dvomilijarditi dio stie do Zemlje. Sunavo zraenje traje
neprekidno i nepromijnjivom brzinom. Sunevo zraenje se naziva spektar i sastoji se od dva
nevidljiva spektra; ultraljubiastog i infracrvenog.
Ultraljubiasto ima zraenje od 0,2 - 0,4 mikrometara, infracrveno od 0,7 - 24. Vidljivi dio
spektra je svjetlost od 0,4 - 0,7 mikrometara ima zraenje. U vidljivoj svjetlosti ima titriranja.
Sunavo zraenje kroz atmosferu se transformie. Atmosfera uzrokuje slabljenje zraenja.
Proces slabljenje zraenja kao posljedica odbijanja od gasova atmosfere i primjesa u nju se
naziva refleksija. Jedan dio reflektnog zraenja se vraa u kosmiko prostranstvo, a jedan dio
stie do Zemlje u obliku difuznog zraenja. Direktno zraenje je dio Sunevog zraenja koje
se uspijeva netaknuto probiti do povrine Zemlje. Sunevo zraenje koje prolazi kroz
atmosferu je apsorbovano. Apsorpcija Sunevog spektra od razliitih gasova i primjesa naziva
se selektivna apsorpcija. U atmosferu selektvina apsorpcija ulazi direktno. Difuzno zraenje je
dio Sunevog zraenja koja do nas ne dolazi direktno, ono na putu kroz atmosferu promijeni
smjer ili spektralni sastav. Zbog difuznog zraenja nije potpuno mrano kad su na nebu
oblaci, ili u zoru i u sumrak.
9.Temperature sa visinom opadaju na svakih 100m za 0,6 c .Temperature mogu rasti sa
visinom i ta se pojava naziva temperaturna inverzija.

10.U normalnim uvjetima u nivou mora zrani pritisak na svakih _______ m visine se
smanjuje za 1mm ivinog stuba ili za svakih ____ , visine zrani pritisak opada za 1 mb.

11.ta je fen i kako nastaje?

Strujanje zraka u ciklonama i visoki reljef imaju za poslijedicu nastanak vjetra koji se zove
fen. Fen je poznat u alpskom podruju, ali nastaje i u Andama, Stenjaku, Grenlandu, Novom
Zelandu itd.Razlikujemo sjeverni i juni fen.
Openito se moe rei da je fen svaki planinski vjetar koji dolazi topliji nego to je bio zrak
prije puhanja tog vjetra. Juni fen utjee na naglo kopnjenje snijega i stvaranje lavina. Zbog
velike suhoe zraka pogoduje nastansku umskih poara, a nepovoljno djeluje i na ovjekov
ivani sustav.

12. Prelaz vode iz tenog u vrsto stanje naziva se leenje, a obrnuti proces je topljenje.
Prelaz tene vode u gasovito ili parno stanje naziva se isparavanje, a prelaz vodene pare u
teno stanje je kondenzacija. Vodena para moe, neposredno na temperaturi nioj od 0
stepeni prei u vrsto stanje, i taj preces se naziva sublimacija.
13.Na nebu vidimo oblake,a iz njih se ne izluuju padavine.Kada e do toga doi?
Ne izluuju svi oblaci padavine. Padavinski oblaci su: . Kada doe do razvoja oblaka, moraju
se ispuniti odreeni uslovi za nastanak padavina. Ti uslovi su: prezasienost zraka vodenom
parom,

14.Razmjer na planu iznosi R = 1 : 1250 .Objasni i nacrtaj grafiki razmjer.

R = 1:1250
1cm = 1250cm
1 cm = 12,5m
Jednom centimetru na karti odgovara 12,5m u prirodi.
1cm=12,5m
X = 50m
X = (50m*1cm):12,5m
X = 4cm
50m

25m

0
150m

50m

100m

15. Na planu razmjere iz predhodnog zadatka duina povrine iznosi P = 8 cm

kvadratnih i 16 mm kvadratnih.Kolika je prirodna povrina?
Pk = 8cm2 16mm2
R = 1:1250
Pp = ?
R = 1:1250
1cm = 1250cm
1cm = 12,5m
1cm*1cm=12,5m*12,5m
1cm2 = 156,25m2

R = 1:1250
1mm = 1250mm
1mm = 125cm
1mm = 1,25m
1mm*1mm = 1,25m*1,25m
1mm2 = 1,5625m2

Pp = (8*156,25) + (16*1,5625) = 1250 + 25 = 1275m2

Zadana povrina u prirodi iznosi 1275m2, odnosno 1 dunum, 2 ara i 75m2.
16.Na karti razmjere R = 1 : 15 500 000 udaljenost izmeu dva mjesta iznosi 13 cm i 12
mm.Koliko je prirodno rastojanje?
d = 13cm 12mm
R = 1:15.500.000
D=?
R = 1:15.500.000
1cm = 15.500.000cm
1cm = 155.000m
1cm = 155km

R = 1:15.500.000
1mm = 15.500.000mm
1mm = 1.550.000cm
1mm = 15.500m
1mm = 15,5km

D = (13*155) + (12*15,5) = 2015 + 186 = 2201km

Prirodno rastojanje iznosi 2.201km.
ILI
d = 13cm 12mm
d = 142mm
R = 1:15.500.000
1mm = 15.500.000mm
1mm = 1.550.000cm
1mm = 15.500m
1mm = 15,5km
142mm=D
D = (142mm*15,5km):1mm
D = 2.201km