2.

ORIJENTACIJA
Rije ORIJENTACIJA potie od fran. rijei orienter to znai SMJER PREMA ISTOKU
ili IZLAZAK SUNCA.

Do kasnog srednjeg vijeka zemljovidi ili karte moreplovaca bile su usmjerene prema
ISTOKU. Sama rije ORIJENTACIJA znai SNALAENJE U PROSTORU, odreivanje
mjesta na povrini Zemlje na kojem se nalazimo

RAZLIKUJEMO NEKOLIKO VRSTA ORIJENTACIJA:

2.1. ZEMLJOPISNA ILI GEOGRAFSKA ORIJENTACIJA

Pod pojmom ZEMLJOPISNE ORIJENTACIJE podrazumijevamo odreivanje smjera
SJEVERA, odnosno utvrivanje glavnih strana svijeta.
Ovo moemo postii pomou pojava i oznaka na zemljitu, pomou nebeskih tijela te pomou
instrumenata (KOMPASA).

2.1.1. Orijentacija pomou Sunca i sata

Za orijentaciju u prirodi bez kompasa najpogodnija je
orijentacija pomou Sunca (Sunca i sata). Sunce je ujutro u 6
sati na istoku, u podne na jugu, a u 18 sati na zapadu. Iz toga
moemo zakljuiti da se Sunce u toku jednog sata pomakne za
15.
Za orijentaciju u ostala vremena koristimo sat s kazaljkom.
Poto su u danas satovi na kazaljke rijetki, sat moemo imitirati
tako da ga nacrtamo na papiru ili neemu slinom. Bitno je pri
tome paziti na tonu podjelu izmeu brojki sata. Kod ovog
naina sat stavimo u vodoravan poloaj i okrenemo malu
kazaljku sata u smjeru Sunca. Simetrala kuta to ga ini brojka
12 na satu i mala kazaljka pokazuje nam smjer juga. Ovdje
moramo samo pripaziti da kod uvoenja ljetnog vremena
umjesto brojke 12 koristimo brojku 1.

Ovaj postupak je samo obrnuti od prethodnog. Sat

postavimo u vodoravan poloaj. U sredite kruga
stavimo neki tanki predmet. Sjena tog predmeta pada na
neki dio sata i time ini jedan pravac kuta. Drugi pravac
ini centar kruga i broj 6 na satu. Simetrala tog kuta ini
pravac sjevera.

3
Napomena:
Ne smijemo zaboraviti da se u ljeto pomie vrijeme. Stoga ovo vai, ali tako da se u ljeto
umjesto 12 sati uzima 1 sat, odnosno umjesto 6 sati uzima se 7 sati kao referentno vrijeme. To
ujedno i znai da je Sunce u ljetnom raunanju vremena u 7 sati na istoku, u 13 sati na jugu, a
u 19 sati na zapadu.

2.1.2. Orijentacija pomou zvijezda

Pomou zvijezda moemo se orijentirati za vedrih noi. Za ljetnih noi vidimo zvijezdu
Sjevernjau (Polaris). Nain kako je pronai prikazan je na slici. Pronaemo prvo sazvijea
Velika Kola i Mala Kola (Veliki Medvjed i Mali Medvjed). Zadnje dvije zvijezde u Velikim
Kolima ine toke pravca kojeg (zamiljeno) produimo, a njihovu udaljenost nanesemo 5
puta na taj pravac. Zvijezda koju smo dobili na taj nain treba biti Sjevernjaa. Sjevernjaa se
nalazi na repu Malih Kola. U praksi se Velika Kola dobro vide, dok se Mala Kola vide
slabije, ali se Sjevernjaa vidi dobro. Oko Sjevernjae nema zvijezda koje svijetle tim
intenzitetom. Ponekad e nam Velika Kola biti prenisko, pa ih neemo moi vidjeti.
Tada pokuamo pronai sazvijee Kasiopeje za provjeru tonosti odreivanja Sjevernjae.
Po zimi e nam Sjevernjaa biti prenisko da bi je vidjeli. Tada emo koristiti sazvijee
Orion.

Kod Oriona princip je neto drugaiji (kao to se vidi na slici). Zamislimo pravac kroz sredinu
Oriona i spustimo ga prema dolje do horizonta s time da ne raunamo uzvienja. Toka u
kojoj se spaja zamiljeni pravac s Oriona i horizont je otprilike smjer juga.
Napominjemo da se Sjevernjaa bolje vidi ljeti, a Orion zimi.

4
2.1.3. Orijentacija pomou mjeseca

Kod orijentacije pomou Mjeseca moemo se priblino orijentirati. U principu se kod ove
metode i dalje orijentiramo prema Suncu, odnosno koliko Sunce obasjava Mjesec. Tako
nastaju mjeseeve mijene: prva i zadnja etvrt, pun mjesec (utap) i mlaak.

utap zadnja etvrt mlaak prva etvrt

Mlaak je u smjeru Sunca, pa nam on nije interesantan jer se moemo orijentirati pomou
Sunca. Pun mjesec je nasuprot Suncu. Tako ako znamo da je Sunce u 18 sati na zapadu, u to
vrijeme je Mjesec na istoku. Kod punog Mjeseca moemo raditi kao i kod orijentacije
pomou Sunca i sata. Kod prve i zadnje etvrtine princip je neto drugaiji. Tu je Mjesec za
90 zamaknut od Sunca.
Tako je u pono kod prve etvrtine Mjesec za zapadu, a kod zadnje etvrtine na istoku.

2.1.4. Ostali naini zemljopisne orijentacije

Ostali naini orijentacije su prilino nepouzdani. Pomou njih moemo odrediti priblino
strane svijeta, ali ponekad i to moe biti uvjetovano lokalnim promjenama. Jedan od naina je
orijentacija pomou vjetra. Tako znamo da bura na moru pue sa sjeveroistoka ili istoka (s
kopna k moru). Danju vjetrovi puu s mora na kopno, a nou obrnuto. Inje se nanosi na
drvee s one strane s koje puu lokalni vjetrovi, a najee s jugozapadne strane. Smetovi se
stvaraju na strani grebena koja je u zavjetrini. Vjetar deformira i drvee, pa pomou drvea se
moemo orijentirati iako ne pue vjetar. Moemo jo pratiti neke oznake koje nam govore o
tome koja strana je sjeverna tako to je Sunce nikad ne obasjava, tako znamo da:
- na sjevernoj strani raste mahovina
- sjeverna strana zgrade je vlanija i stvara se salitra u obliku tokica
- na sjevernoj strani se snijeg zadrava due
- na sjevernoj strani brda ima vie raslinja i sporije raste, juna strana brda ima vie
panjaka i sjenokoa
- kora drveta je hrapavija sa sjeverne strane
- mravinjaci su obino sa june strane
- snijeg se bre topi s june strane i slino.
Osim znakova koji su vezani uz Sunce imamo jo neke kao to su: gui godovi drvea na
sjevernoj strani; kod katolikih crkava oltar je sa zapadne strane, a ulaz s istone, dok je kod
pravoslavnih obrnuto; kri kod svih kranskih crkava je priblino u smjeru sjever-jug;

5
kranski grobovi su u pravcu istok-zapad; minaret kod damija je na jugu, a ulaz na sjeveru;
muslimanski grobovi imaju spomenik u pravcu juga.
Kod ovih metode treba naglasiti da se radi o priblinim nainima orijentacije, ali ne treba
inzistirati na tim metodama jer nisu precizne.

2.2. TOPOGRAFSKA ORIJENTACIJA

Topografska orijentacija podrazumijeva odreivanje svoje stojne toke (poloaja gdje se
nalazi promatra) promatranjem i uoavanjem karakteristinih objekata na zemljitu i
topografskih elemenata koji nas okruuju.
Topografska orijentacija postie se pomou topografskih zemljovida, neposrednim
promatranjem okolnog zemljita te usporedbom sadraja topografskih zemljovida i
zemljita...

2.3. SPORTSKA ORIJENTACIJA ILI ORIJENTACIJSKI SPORT

Ova vrsta orijentacije predstavlja pojedinano ili ekipno (timsko) natjecanje koje kombinira
orijentaciju i utrkivanje.
Cilj sportske orijentacije je to prije stii do zadanog cilja, na nepoznatom terenu, koristei
zemljopisnu i topografsku orijentaciju.

2.4. TAKTIKA ORIJENTACIJA

Ova vrsta orijentacije specifina je za ratne okolnosti i vojna djelovanja, a podrazumijeva
orijentaciju u odnosu na raspored svojih i neprijateljskih vojnih snaga, rasporeda vojne
tehnike, obrambenih poloaja i dr.

2.5. GPS
Global Positioning System ( sustav globalnog pozicioniranja) je ameriki svemirski globalni
navigacijski satelitski sustav osmiljen za potrebe amerike vojske.
Prvi satelit navigacijskog sustava TRANSIT uspjeno je testiran 1960.god. te postao
operativan u ratnoj mornarici SAD-a. Godine 1967. SAD su razvile satelit TIMATION koji je
dokazao mogunost smjetaja preciznih satova u
svemiru na emu se i temelji tehnologija GPS-a.
2000. godine prekinuta je selektivna dostupnost, te je
civilnim korisnicima omoguen prijem
nedegradiranog signala u cijelom svijetu.
GPS sustav sastoji se od 3 segmenta: svemirskog,
kontrolnog i korisnikog. Svemirski segment sastoji se
od 24-32 satelita u srednjoj Zemljinoj orbiti, na visini
od oko 20 200 km te u orbitalnom radijusu od oko 26
600 km. Orbite satelita su rasporeene tako da je
najmanje 6 satelita uvijek u liniji vidljivosti s gotovo
svake toke na Zemljinoj povrini.

6
GPS sateliti emitiraju signale iz svemira koje GPS prijemnici na Zemlji koriste za
prikazivanje trodimenzionalne lokacije (latitude, longitude i altitude ) i preciznog vremena.
Sateliti odailju poruke koje sadre:
- vrijeme transmisije
- preciznu orbitalnu informaciju
- stanje opeg sustava i grube orbite svih satelita GPS sustava
Kontrolni segment sastoji se od glavne i alternativne kontrolne stanice i baza zemaljskih
antena i monitornih stanica.
Korisniki segment sastoji se od nekoliko stotina tisua amerikih i saveznikih vojnih
korisnika te desetke milijuna civilnih i znanstvenih korisnika preciznog pozicioniranja.
Zemaljski korisniki prijemnici koriste etiri ili vie satelita za odreivanje svoje lokacije.
GPS je postao iroko rasprostranjena i korisna pomo u navigaciji irom svijeta te koristan
alat za izradu zemljovida, zemljine izmjere, praenje i nadzor, trgovinu, transport,
znanstvena istraivanja, pomo u katastrofama, kod funkcioniranja mobilnih telefona i dr.
Dananja tehnologija-digitalizacija je zasigurno mnogim estim korisnicima omoguila lake
i bre orijentiranje bez velikih karata, bez odlazaka u tisak i kupovanje karte, bez traenja u
gradu plana-mape grada, ve jednostavno na ureaj GPS-mobitel-laptop ukucamo poznatu
adresu i prepustimo se glasovnom vodiu ili jednostavno itamo vrijednosti koje nam piu na
displeju i doemo do odredita. Takvi ureaji nam odmah izbace, osim samog pravca
kretanja, i udaljenost do ciljne toke i vrijeme dolaska. Dakle tri u jedan stajna toka-
udaljenost-vrijeme, eto kako je to jednostavno samo trebamo imati kod sebe ureaj, naravno
znati rukovati, to i nije problem, punu bateriju i hodamo...
A to kad otkae baterija, satelit, ureaj ??????

Najsigurniji nain orijentiranja je znanje koje ovjek stjee u svom osnovnokolskom

obrazovanju i bez pranjenja baterije u svakom trenutku kroz ivotno znanje moe
upotrijebiti.