MEĐUNARODNI

DAN PISMENOSTI
ČLANOVI LITERARNE SEKCIJE S PROFESORICOM
VELIDOM POLOVINA - JUSOVIĆ

Sarajevo, 08.09.2020. godine

Uvod
• Međunarodni dan pismenosti obilježava se 8. septembra svake godine, a utemeljio
ga je UNESCO davne 1967. s ciljem promovisanja važnosti učenja i pismenosti, ali
i osvješćivanja javnosti o problemu nepismenosti koji još uvijek pogađa veliki dio
svjetskog stanovništva. U ovoj prezentaciji moći ćete naučiti i vidjeti dosta o Danu
pismenosti, koji se obilježava širom svijeta 8.septembra. Prezentacija obuhvata
najvažnije podatke o Danu pismenosti, te povodom obilježavanja Svjetskog dana
pismenosti – 8. septembra 2020. godine, članovi Literarne sekcije uz pomoć
voditeljice, Polovina Velide, pripremili su prezentaciju sa porukama o važnosti i
značaju ovog datuma.
Sarajevo, 08.09.2020. godine
Dan pismenosti
• UNESCO je 17. novembra 1965.
proglasio 8. septembar Međunarodnim
danom pismenosti. Ovaj praznik prvi
put je obilježen 1967. Njegov cilj je da
se istakne važnost pismenosti za
pojedince, zajednice i društva.

Sarajevo, 08.09.2020. godine

Dan pismenosti
• Svake godine na ovaj dan UNESCO
podsjeća međunarodnu zajednicu na
status pismenosti i obrazovanje
odraslih na globalnom nivou. Proslave
se održavaju širom svijeta.

Sarajevo, 08.09.2020. godine

Ideja o obilježavanju Međunarodnog
dana pismenosti
• Podsjećamo, Međunarodni dan
pismenosti UNESCO-ova je
inicijativa, čiji je cilj svake godine
podsjetiti međunarodnu zajednicu na
status pismenosti i obrazovanja
odraslih na globalnoj razini.

Sarajevo, 08.09.2020. godine

Ideja o obilježavanju Međunarodnog
dana pismenosti
• Ideja o obilježavanju Međunarodnog
dana pismenosti pojavila se u rujnu
1965. godine u Teheranu, na
Svjetskoj konferenciji ministara
obrazovanja, o temi iskorjenjivanja
nepismenosti.

Sarajevo, 08.09.2020. godine

Ideja o obilježavanju Međunarodnog
dana pismenosti
• Na konferenciji je predstavljena inicijativa za
proglašavanjem jednog dana u godini Međunarodnim
danom pismenosti, kako bi se na taj dan slavilo, ali i
upozoravalo na važnost pismenosti na međunarodnoj
razini. Kao dan obilježavanja odabran je 8.
septembra, a UNESCO je s obilježavanjem
Međunarodnog dana pismenosti počeo već sljedeće,
1966. godine.
Sarajevo, 08.09.2020. godine
Temeljno shvatanje pismenosti
• Četiri temeljna shvaćanja pismenosti danas su:
•pismenost kao autonoman set vještina
•pismenost kao primijenjena, prakticirana i
situirana
•pismenost kao proces učenja
•pismenost kao tekst.

Sarajevo, 08.09.2020. godine

Nedostatak pismenosti
• Oko 775 miliona odraslih ljudi ima
problem s nedostatkom minimalne
pismenosti; 1 od 5 odraslih još uvijek je
nepismen, a 2 trećine od tog broja čine
žene; 60,7 miliona djece ne pohađa
školu, a još mnogo njih pohađa je
neredovno ili prekine školovanje.

Sarajevo, 08.09.2020. godine

Globalni monitoring obrazovanja
• Prema UNESCO-ovom "Izvještaju o
globalnom monitoringu obrazovanja za
sve", Južna i Jugozapadna Azija imaju
najnižu stopu pismenosti za odrasle
(58,6%), a prate ih subsaharska Afrika
(59,7%) i arapske države (62,7%).

Sarajevo, 08.09.2020. godine

Globalni monitoring obrazovanja
• Države s najnižom stopom pismenosti u
svijetu jesu Burkina Faso (12,8%), Niger
(14,4%) i Mali (19%). Ovaj izvještaj
pokazuje jasnu povezanost između
nepismenosti i izuzetno siromašnih
država te između nepismenosti i
predrasuda o ženama.
Sarajevo, 08.09.2020. godine
Podaci o broju nepismenih u BiH
• U Bosni i Hercegovini živi gotovo 90.000
nepismenih osoba. Podaci su to Agencije za
statistiku BiH koji su prikupljeni iz Popisa
stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2013. U
Udruženjima civilnog društva upozoravaju da se
radi o visokom nivou nepismenosti s obzirom na
tehnološko vrijeme u kojem živimo.

Sarajevo, 08.09.2020. godine

Podaci o broju nepismenih u BiH
• Ako u BiH prema rezultatima popisa iz 2013.
godine ima 2,82 posto nepismenih, a u zemljama
regije kao što je Hrvatska 0,8 posto ili Srbiji 1,96
posto, u Crnoj Gori 1,5 posto, znači da je Bosna na
vrhu, nažalost, što se tiče nepismenosti. Kad
kažem 2,82, mislim na onu nepismenost da odrasla
osoba ne zna čitati niti reproducirati pročitano.
Sarajevo, 08.09.2020. godine
Informatička nepismenost u BiH
• Ako uzmemo u obzir i informatičku
OŠ

pismenost koja je u 21. vijeku osnova,

„Velešićki
heroji”

onda možemo govoriti o puno većoj

brojci nepismenih osoba u BiH.

Sarajevo, 08.09.2020. godine

Nepismenost – muškarci i žene
• Ono što je također zanimljivo jeste da je
znatno više nepismenih žena nego
muškaraca. Podaci o broju nepismenih u BiH
jesu porazni, ali bismo se trebali osvrnuti na
razlike u nepismenosti između muškaraca i
žena.

Sarajevo, 08.09.2020. godine

Svaka četvrta osoba napusti školu
• Svaka četvrta osoba u BiH prerano napušta
obrazovni proces, a neka istraživanja su
pokazala da su finansijski problemi glavni
razlozi. Značajan broj nepismenih se odnosi i
na građane romske nacionalnosti. Iako su
posljednjih deset godina napravljeni pozitivni
pomaci, situacija još nije zadovoljavajuća.

Sarajevo, 08.09.2020. godine

Svaka četvrta osoba napusti školu
• Najkritičniji je taj rani uzrast, te nedovoljno
pohađanje predškolskih ustanova i priprema
za školu. Nakon toga, u drugom ili trećem
razredu osnovne škole, ova djeca naprosto ne
mogu stizati taj zahtjevan program ili zbog
pritiska vršnjaka napuštaju škole.

Sarajevo, 08.09.2020. godine

Rad maloljetnika
• UNICEF upozorava da danas u svijetu
ima oko 152 miliona djece i adolescenata,
u dobi između 5 i 17 godina, koji su žrtve
iskorištavanja u svrhu rada. To je upravo i
razlog zašto je u svijetu ovolika stopa
nepismenih. Nemaju sva djeca mogućnost
da se obrazuju i idu u školu.

Sarajevo, 08.09.2020. godine

Rad maloljetnika
• Na svjetskoj razini to je svako deseto
dijete, dok je primjerice u Africi svako peto
dijete žrtva dječjega rada. Oko 64 miliona
djevojčica i 88 miliona dječaka lišeno je
djetinjstva, škole, skrbi i mogućnosti
izgradnje bolje budućnosti za sebe i svoju
porodicu.

Sarajevo, 08.09.2020. godine

Rad maloljetnika
• Njih više od 70% radi u poljoprivrednom
sektoru, a ostatak u uslužnom sektoru,
industriji, rudnicima, kamenolomima i
kućanstvima. Dječji je rad posljedica, ali i
jedan od uzroka siromaštva koji pogoduje
povećanju nejednakosti i diskriminacije u
društvu.

Sarajevo, 08.09.2020. godine

Rad maloljetnika
• U najgorim se oblicima pretvori u ropstvo,
ekonomsko i seksualno iskorištavanje,
posebno za djevojčice, te na kraju može
dovesti do smrti. Dječaci i djevojčice na
gotovo svim krajevima svijeta izloženi su
jednakom riziku da postanu žrtve dječjega
rada, s izuzetkom Latinske Amerike i
Kariba, gdje je rizik veći za dječake.
Sarajevo, 08.09.2020. godine
 HVALA NA PAŽNJI!

Sarajevo, 08.09.2020. godine