ULAGANJE RADI PROMJENA.
13
12 SPOZNAJE OECD-a: LJUDSKI KAPITAL
i slugaju rap glazbu sa stereo uredaja. Na katu iznad éetiri nezaposlene
dene iz susjedseva imaju sastanak sa sayjetnicom za zaposljavanje. Neke
od tih Zena rodene su u Francuskoj, druge su useljenice; sve dolaze iz
razligitih etnigkih sredina, Razgovaraju 0 tome sto napisati u Zivotopis te
kako pristupiti poslodaveima, a zatim razgovaraju ~ ponekad i Zuéno ~ 0
problemima s kojima se suogavanju pri trazenju posta,
Neke od tih Zena evrde da ih poslodavci nisu voljni zaposliti zbog toga
{to stanuju u podrugju u kojem postoji samo jedna Zeljeznitka linija pa
se boje da de zbog zastoja u prometu i §trajkova izostajati s posla. Druge
vjeruju da su prepreke mnogo skrivenije te da su odraz predrasuda i
diskrinvinaclje, Sve se slazu da im nedostatak obrazovanja moze biti glavna
prepreka u pronalazenju posta
Lincla, koja je odrasla.u Francuskoj u velo tradicionalnoj sjevernoafrigkoj
obivelji; Aall tte je prekinula swoje skolovanje, “Bila sam uzorna uéenica’,
objatnjava, all wu je lavukli lz skole prije zavegerka, “Moj je otac smatrao
di dene ne bi crebale radicl | da bi trebale oytati kod kuée dok se ne udaju.
U nate odgoju, kuleuri | yjert Zena mora sevari jednostayno prihvatici
takvinva kakve jew’,
Linda se udala kao starijatingjdéerka, ali njezin brak nije opstao
i morala je sama podidi svoju djecu, ‘To je njezinu obitelj natjeralo na
promjenti u razmisljanjima, “Moj je otac na kraju prihvatio moj razvod.
Sad shvaéa moju situaciju, promijenio je svoj pristup. Sad me tjera da
pronadem posao.” No to Lindi nije nimalo lako: “Nemam biografiju,
radnog iskustva, niti sam ikad bila pripravnica’. Obratila se francuskim
sluzbama za zaposljavanje za pomoé u izobrazbi pa se nada da joj mogu
pomoéi, ali zna da to neée biti lako. “Nema jamstava’, kaze.
Kako bi napredovale, dobile bolji posao i poveéale syoja primanja te
zene znaju da im je potrebna naobrazba. To ba’ i nije neka revolucionarna
zamisao. Roditelji sirom svijeta i iz svih druStvenih slojeva gnjave svoju
djecu da marljivo uée i imaju dobre ocjene u nadi da ¢e jednog dana biti
nagradeni za sav taj trud.
U pozadini tog sayjeta jest zanimljiv nagin razmisljanja: u godinama
koje provodimo obrazujuci se stvaramo oblik kapitala koji moze proizvesti
dugoroéni prinos, ba’ kao Sto je to sluéaj is oblicima kapitala koji su nam
poznatiji, primjerice, novac u banci ili komad zemlje. Ova je zamisao imala
velik utjecaj medu tvorcima obrazovne politike, ali prosirila se i izvan
obrazovanja. I dobro zdravlje moze se smatrati oblikom kapitala koji moze
pojedincima donijeti prinos u obliku poveéavanja zarade tijekom divota.
Cak i odnose te zajednicke vrijednosti u drustvima mozemo promatrati
kao oblik kapitala koji ljudima olakSava zajednitki rad i postizanje
gospodarskog uspjcha. Nepostojanje takvog kapitala mozda objainjava
neke'od problema koje imaju mjesta kao so je Villiers-le-Bel.
Ova knjiga govori upravo o tim oblicima kapitala.
EX v0 poglavije zapoginje kratkim prikazom nekih vaznijih syjetskih
trendova u koje spadaju demografske promjene, globalizacija te sve
prisutnije ekonomije znanja, koji poticu zanimanje za takve pristupe
kapitalu. Potom ée biti rijeti o tome kako se ti trendovi odrazavaju na
na’ svakodnevni Zivot i kakve nam izazove donose. Na kraju poglavija bit
ée predstavljen rad Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD)
na proucavanju i analizi utjecaja globalnih promjena te naéina na koje
drustva i vlade mogu na njih odgovoriti.
S KOJIM SE IZAZOVIMA SUOCAVAJU NASA DRUSTVA?
Kad budete ovo Eitali, japansko selo Ogama mofda vie nee postojati.
Zabrinuti udaljenoséu lijeénika i svakodnevnih pogodnosti kao Sto su
trgovine, sve stariji stanoynici tog sela, kojih je sve manje, odludili su prodati
svoju zemlju tvornici za recikliranje otpada. Kad se presele u yeée mjesto
seljani ¢e sa sobom ponijeti i kosti svojih predaka te seosko svetiste.
Razlog nestanku Ogame dijelom je propadanje japanskog ruralnog
gospodarstya. Tu je i veci problem s kojim se Japan suoéuje, ali i druge
 14 —SPOZNAJE OECD-a: LIUDSK! KAPITAL ULAGANJE RADI PROMJENA 15

razvijene zemlje: drustva postaju sve starija. Dva su razloga za to: Zivimo bi obavijali nas posao. (U Japanu, kao i nekim drugim zemljama, ukupan
dulje i imamo manje djece. U godinama koje dolaze taj ée trend imati broj stanovnika, ne samo radno sposobnih, sve je manji.)
znatajan utjecaj na razvijene zemlje. Evo nekoliko brojki:
“.Starenje stanovnika istovremeno stvara tesko¢e i prilike. Ono
© Naprijelazu u novo tisuéljece oko 15 % Ijudi u zemljama OECD-a €e poveéati pritisak za povecanje javne potrosnje, a istovremeno
imalo je iznad 65 godina; predvida se da ¢e se taj broj povecati na 25 smanjivati gospodarski rast. No to je i odlitna prilika za sve nas da
% do 2030. godine provedene na poslu i u mirovini prozivimo korisnije.”
¢ Udrugoj polovici dvadesetog stoljeca, broj radno sposobnih stanovnika Live Longer, Work Longer
uzemljama OECD-a povecao se za 76 %; u prvoj polovici oyog stoljeca
predvida se rast od svega 4%. Kako bismo nastavili raditi, morat ¢emo nastaviti obnavijati svoja
Promjene u broju stanovnika imat ée negativan utjecaj na moguénosti znanja i umijeéa cijeli na¥ radni vijek. ZaSto? Zato jer se znanja i umijeda
koja trebamo na radnom mjestu razvijaju, a brzina tog razvoja postaje sve
gospodarskog rasta zemalja: za Europu se smatra da trenutaéno moze
ostvariti godisnju stopu rasta od 2,3 %; do 2050. predvida se pad na veéa. U pozadini toga dva su glavna éinitelja: napredovanje globalizacije
0,5 %.
i ekonomije znanja,
Kao posljedica toga, dobrobit starijih Ijudi uskoro ée ovisiti o sve Globalizacija
manjem broju onih koji rade, Shodno tome, vrlo je vjerojatno da ée
mnogi od nas morati nastaviti raditi jo priligno dugo nakon sadasnjih Globalizacijaje slozena i proturjeéna pojava koja obuhvaéa siroku lepezu
godina umirovljenja jer jednostavno neée biti dovoljno mladih Ijudi koji deuitvenih, polititkih, kuleuralnih i gospodarskih trendova, no w njezinu
je stedi8tu vrlo jednostayna éinjenica: nacionalné granice vige nisu tako
vaine kao nekad. Znakovi globalizacije svugdje su vidljivi ~ od brzog
Soekecas Globalizacija se
Sirenja tehnologije po cijelom svijetu do sklonosti sve veéeg broja uéenika
AUN 4Tar ro) M MEL Vela clon oles cele Lg ‘eagleda ulpovecanil i studenata da se idu skolovati i raditi u inozemstvo.
domace potraznjevodecih zemalja u kojima Rae
eee Gospodarski gledario, globalizacija znati da su nacionalne ekonomije
otvorene granice sve vi’e povezane medusobno, alii sa syjetskom ekonomijom. Sklapanje
samo jedan Zinitelj
koji odreduje mnogih medunarodnih poslova otvorilo je trgovinu i ulaganja izmedu
veliginu uvozai zemalja; multinacionalne evreke danas se lako odluéuju. prebaciti
izvoza. Tu su josi proizvodnju negdje drugdje u svijetu, a proizvodi i neke usluge bez ikakve
we ina pojedinog
gospodarstava te muke prelaze granice,
njegov zemljopisni
poloiaj. Zagovornici globalizacije tvrde da je ona donijela gospodarski rast te
izuzetno povecala moguénosti za trgovanje. No ona je takoder, u veéoj
Za podatke 0 svih
30 zemalja OECD-a ili manjoj mjeri, izvrsila pritisak na radnike u proizvodnim djelatnostima
koristite StatLink nize
Odabrane zemlje OECD-a naveden te radnike s nizim kvalifikacijama u razvijenim zemljama zahvaljujuci
Invor: OECD Factbook 2006 StatLink: heep://dx.doi.org/10.1787/425066253568 mjestima kao Sto su Kinai Indija, u kojima su place znatno nize.
 16 SPOZNAJE OECD-a: LIUDSK! KAPITAL ULAGANJE RADI PROMJENA 17

ALATIZA EKONOMUU ZNANJA naobrazbe, ne mogu u potpunosti sudjelovati u globalnoj ekonomiji i

Ulaganje u istrazivanje i razvoj, visoko Moie se oéekivati ckonomiji znanja. Mnogi ljudi smatraju da je upravo ta marginalizacija
Oaeeoc eu nnerice ced da ée ulaganje u dovela do nereda u pariskim predgradima 2005. Francuska svakako nije
Pelee. as18) a) istrazivanje i razvoj,
visoko obrazovanje usamljena po tome da u njoj postoje zajednice koje su izvan glavnih
iratualne programe
u buduénosti <irustvenih tokova. Mnoge razvijene zemlje brine kako odréati povezanost
poluéiti prinose. u drustvima u kojima je sve vise nepovezanih zajednica.
Ta vrst ulaganja
brie se povecava
uSjedinjenim “Sve ve¢a podijeljenost izmedu elite i ostalog stanovnistva dovodi
Dréavama i Japanu u pitanje drustvenu povezanost u mnogim drustvima - povezanost
nego u veéini koja je bila i joé je uvijek temelj stabilnosti-’
europskih zemalja.
Jorgen Orstrom Moller. U knjizi: The Creative Society of the 21st Century
Za podatke 0 svih
30 zemalja OECD-a
Odabrane zembje OECD-a koristite StatLink nize
naveden
KAKO NA TO ODGOVARAJU DRUSTVA?
Ivor: OECD Factbook 2006 StatLink: htep://dx.doi.org/10.1787/554030183064
Gospodarski trendovi, kao sto su globalizacija i ekonomija znanja, mogu se
Ekonomija znanja Giniti nepreglednim meteoroloskim sustavima koji lebde visoko u atmosferi
Sliéan pritisak predstavlja i pojava takozvane ekonomije znanja. U te su izvan idija utjecaja. Istina je da danas nijedna zemlja ne moze zapravo
razvijenim ekonomijama, vrijednost znanjai informacija u svim njihovim odrediti kakav ée biti globalni gospodarski razvoj, iako neke od njih o€ito
oblicima postaje sve izrazenija, a taj je trend omoguéilo brzo sirenje velo imaju vedi utjecaj od drugih. No ono sto drustva i vlade mogu, dapaée,
brze informacijske tehnologije. Zbog toga je na sve veéoj cijeni mozak, a i moraju uéiniti jest da reagiraju na promjene stanja u gospodarstvu i
dru’tvu na natin koji ¢e najvise zastititi interese vlastitog naroda.
ne misi¢i, dime se povecava jaz izmedu onih koji su visoko obrazovani i
onih koji to nisu. Odluke o gospodarskoj politici mogu znaéajno utjecati na oblik razvoja
nacionalnih ekonomija i na Zivote gradana. Da bismo shvatili kako se to
Korijeni tog jaza esto se mogu naéi u naéoj najranijoj mladosti. Cak
iu razvijenim zemljama, djeca iz siromasnih obitelji slabijih su izgleda da dogada u stvarnom svijetu, zamislimo Zivot djetaka po imenu Jean koji
ée ste¢i pristojnu naobrazbu od svojih imuénih vrinjaka, zbog éega ée im
odrasta u tipitnoj zemlji OECD-a.
biti mnogo tezZe natjecati se s drugima kad odrastu. Godine gospodarskog rasta osigurale su dostatne resurse za izgradnju

Siromastvo ne znaéi samo nedostatak novca; ono znati nedostatak

resursa — obrazovanja, zdravlja, korisnih dru’tvenih kontakata —
potrebnih za postizanje gospodarskog uspjeha. Posljedice toga nadilaze
pojedince. U mnogim zemljama OECD-a, raste zabrinutost zbog pojave
marginaliziranih drustvenih skupina — zajednica koje, zbog toga sto nisu
povezane s glavnim drutvenim tokovima te imaju razmjerno nisku razinu
pristojnih bolnica, pa Jean ima dobre izglede da se rodi bez vecih tesko¢ai
pretivi prvih nekoliko tjedana. To nije sluéaj u velikom dijelu svijeta: oko
4 milijuna od otprilike 60 milijuna djece koja se rode svake godine umire
unutar prvog mjeseca Zivota. Taj je podatak dobiven od humanitarne
organizacije Save the Children. Oko 99 % smrti dojenéadi dogada se u
zemljama u razvoju.
 IW SPOZNAJE OECD-a: LJUDSKI KAPITAL
“lako gospodarski rast nije jedini cilj gospodarske politike,
on osigurava resurse kojima se moze stati na kraj drustvenom
iskljucivanju, siromastvu i lo’em zdraviju.”
The Well-being of Nations
Samo nekoliko mjeseci nakon Jeanova rodenja njegova obitelj mora se
suotiti s prvom dyojbom. Njegova majka mora odluéiti hoéi li se vratitina
posao. Brine je da bi razvoj njezina sina mogao trpjeti ostavi li ga nekom
na ¢uvanje. Ali takoder smatra da bi se njezinim povratkom na posao
popravila obiteljska financijska situacija te njezini dugoroéni izgledi sto
se njezine karijere tite.
Njezina ¢e odluka u velikom dijelu ovisiti o odlukama vlade. U nekim
zemljama OECD-a vlade su voljne subvencionirati majke kako bi mogle
ostati kod kuce. U drugima prevladava misljenje da je vaznije stati na kraj
siromastvu obitelji tako da se majke potiéu da rade. Dakle, iako é¢ proéi
mnogo godina prije nego Sto Jean dobije pravo glasa, drustveni trendovi
i vladine politike veé ée imati snazan utjecaj na njegov Zivot.
Taj ée se proces nastaviti na sljedeéoj prekretnici u njegovu tivotu, u
skoli. Obrazovni sustavi znagajno se razlikuju po svojoj uéinkovitosti, a
Ginitelji koji ih oblikuju ponekad-su tako duboko usadeni u drustvo da ljudi
ne vide manjkavosti skola. U nekim skolskim sustavima, primjerice, djeca iz
siromasnijih obitelji bore se kako bi bila uspjesna. U drugima drustveno je
podrijetlo manje vazan Kinitelj. Usporedivanje rezultata skolskih sustava u
u pronalagenju pravih odgovora.
Ukoliko Jean potjede iz siromasnije obitelji, vjerojatnije je da ée se kroz
cijelo $kolovanje morati boriti kako bi razvio svoje potencijale, Modda ée
Sto prije prestati sa skolovanjem i pokuSati pronadi posao, ali bez znanja,
umije¢a, sposobnosti i naobrazbe njegove su moguénosti vrlo ogranigene,
osobito zato Sto se poslovi vezani uz proizvodnju i dalje sele u manje
razvijene zemlje.
ULAGANJE RADI PROMJENA 19
“U drustvu znanja pristup moguénostima stjecanja potrebnog
znanja, vjestina i kompetencija bitan je za druStveni napredak i
gospodarski rast.”
Co-financing Lifelong Learning
Pod pretpostavkom da se Jean zaposli, mozda ¢e imati moguénost
sudjelovanja u obrazovanju odraslih, ali njegov poslodavac mo#da neée
zeljeti trogiti novac na izobrazbu niskokvalificiranog zaposlenika kojeg
je lako zamijeniti. Jean se samo moze nadati da ¢e to pladati drzava. U
suprotnom mu prijeti sve vedi broj prepreka u njegovim nastojanjima da
zaraduje za pristojan Zivot.
© CEMU JE RUEC U OVOJ KNJIZI?
Sto vlade i drustva mogu uéiniti tijekom Zivora nekog kao sto je Jean kako
bi mu pomogli iskoristiti svoje potencijale? OECD svakodnevno nastoji
medu ostalim pitanjima odgovoriti ina takvo pitanje. U ovoj je organizaciji
okupljeno tridesetak vodedih svjetskih triiinih demokratskih zemalja
kojima ona osigurava analize i spoznaje o kljuénim pitanjima politika koje
neposredno utjeéu na Zivote |judi. Ova se knjiga sluzi radom te organizacije
da objasni kako shvaéanje Ijudskog kapitala moze posluziti kao odgovor
na najvaznije drustvene i gospodarske izazove.
Silom prilika knjiga ove velicine moze dati samo kratak uvod u glavna
pitanja iu OECD-ova opsezna istrazivanjai analize. Za bolje razumijevanje
cog rada knjiga ukljuéuje grafi¢ke prikaze i tablice iz niza OECD-ovih
publikacija kao i citate iz njihovih tekstova. Na kraju svakog poglavlja
nalazi se odjeljak koji nudi prijedloge za citanje ostalih OECD-ovih
publikacija.
Sto sadrii ova knjiga?
20 SPOZNAJE OECD-a: LJUDSKI KAPITAL
U drugom poglavlju objasnjava se sto je to zapravo ljudski kapital te
se razmatra zasto znanje i informacijska tehnologija postaju sve vazniji za
gospodarski razvoj diljem svijeta.
U treéem poglavlju objasnjeno je za3to su prve godine djetetova
zivota toliko vaine te kako politike o obitelji mogu odigrati vaznu ulogu
u odredivanju na¢ina na koji ée se djeca zbrinjavati.
Cetvrto poglavije govori o skolskim godinama te ispituje cimbenike
koje neke obrazovne sustave ¢ine djelotvornijima od drugih.
U petom poglavlju rijeé je o uéenju izvan godina formalnog
obrazovanja: kako se ekonomije razvijaju, a ljudi dulje dive, permanentno
obrazovanje i usavréavanje postat ée sve vainiji.
U Sestom poglavlju razmatra se iri raspon clemenata koji ljudima
pomazu zaradivati za Zivot, primjerice, dobro zdravlje. Takoder se
razmatraju veze izmedu drustvenih odnosa i obrazovanja.
U zadnjem, sedmom poglavlju rije¢ je o tome kako mjeriti stvari kao
Sto su razine obrazovanja nekog drustva te se izvlaée neki zakljuéci.
ULAGANJE RADI PROMJENA 21
STO JE OECD?
Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj ili OECD forum je koji okuplja 30
tr2i3tu okrenutih demokratskih zemalja kako bi se pozabavile kljucnim gospodarskim
i drustvenim problemima kao i problemima viasti u sve vise globaliziranoj svjetskoj
ekonomiji, Na tih 30 ekonomija zajedno otpada 75 % svjetske trgovine.
OECD vuée korijene sve do Marshallovog plana za obnovu Europe nakon
Drugoga svjetskog rata. Tadasnja zada¢a bila je raditi na tome da se postigne odrziv
gospodarski rast i zaposlenost te da se ljudima podigne standard Zivota. To su i
dalje glavni ciljevi OECD-a. Organizacija takoder radi na tome da se postigne zdrav
gospodarski rast, kako uzemljama élanicama tako i u zemijama u razvoju te nastoji
pomoti razvoj nediskriminirajuée globalne trgovine. Imajuci to u vidu, OECD se
povezao s mnogim novonastalim svjetskim ekonomijama.
Brojke gine bitan dio rada OECD-a. On je jedan od vodecih svjetskih izvora
usporedivih podataka 0 nizu razligitih tema od gospodarskih pokazatelja do
obrazovanja i zdravlja.Ti podaci igraju vaznu ulogu pomazuei zemljama élanicama
kod usporedbe njihovih iskustava u vezi s politikama. OECD takoder izraduje
smjernice, preporuke i obrasce za medunarodnu suradnju na podrugjima kao sto
su oporezivanje i tehni¢ka pitanja koja su bitna za napredak zemalja u gospodarstvu
koje se globalizira.
wwwoecd.org
Zemlje dhanice
OECD-a f
Ivor: OECD Factbook 2006
 Drugo poglavije

Vrijednost ljudi

U globalnoj ekonomiji znanja sposobnosti, uienje, talenti i

osobine liudi — njibow ljudski kapital — postali su presudni,
kako za njihovu sposobnost zaradivanja, tako i za Siri gos-
podarski rast. Obrazovanje moze uvelike pomoci liudima da
ostuare svoje potencijale, ali nedostatak obrazovanja moge
dovesti do socijalnih i ekonomskih problema koji ¢e th pratiti
tijekom cijelog Zivota.

Uvod

U Indiji, Vikrant Roberts sprema se za jo8 jedan radni dan u SAP-u,

u medunarodnoj tvrtki za izradu raéunalnih programa sa sjedistem u
indijskom gradu Bangalore. Taj je grad srediite visoke tchnologije koji
dozivljava brze promjene, kaze dvadesetosmogodisnji struénjak za softver.
“Bangalore je nekad bio mali gradié, Mogao si i¢i u duge Setnje, bio je
miran, Sada je u njemu zaista velika guiva. Promet je zapravo postao
nemogué”
Bez obzira kojije dan u pitanju, Vikrant moze telefonski razgovarati sa
svojim Klijentima u Njemaékoj, Velikoj Britanjji ili Sjedinjenim Dréavama.
Ponekad je dovoljan poziv, ali nekad se mora vige angazirati: “Ukoliko je
problem u njihovom sustavu pa ele da se u njega ukljucim, mogu zatraziti
da me spoje pa se ukljuéim u njihov sustav’, objasnjava. Udaljenost nije
 44 SPOZNAJE OECD-a: LJUDSKI KAPITAL
VRUEDNOST LJUDI 25

vazna: klijentov posluzitelj moze biti bilo u New Yorku ili u New
Delhiju. KAKO SE MIJENJA GLOBALNA EKONOMIJA?
‘To je Vikrantu svejedno.
Bangalore je postao dom sve vecem broju syjetskihi indijskih raéunalnih Svojevremeno je gospodarska moé uvelike ovisila o évrstoj, fizitkoj imovini:
twrtki koje zaposljavaju obrazovane mlade Ijude poput Vikranta. Stovixe boljem plugu, udinkovitijoj preslici, snadnijem traktoru. Fiaiéki oblik te
, imovine doista je bio vazan: plug je orao, kolovrat je obavljao posao predenja,
neki predvidaju da ¢e za nekoliko godina zauzeti mjesto kalifo
rnijske
Silikonske doline. Vikrant je nesto opreznij i to je bilo to.
Indija jo$ mora dosta uginiti
da bi je dostigla”, kaze. Danas glavni pokretaé rasta nisu fizitki predmeti nego neéto sto
Bio on u pravu ili ne, Indija i druge zemlje u razvoju nesumnjivo brzo se ne mote dodirnuti: informacije. A oblik tih informacija — bilo da
Fastu i imaju potencija za preoblikovanje syjetske ekonomije. Jedna su pohranjene na ratunalnom tyrdom disku, na iPodu ili lete zrakom
éuvena
prognoza koju je napravila ameri¢ka brokerska kuéa Goldman Sachs satelitskim prijenosom — jedva da ima neku vaznost. Sve su to samo
kaze jedinice i nule.
da ée se do 2050. godine Brazil, Rusija, Indija i Kina (BRIC) pridruditi
Sjedinjenim Drzavama i Japanu Ginedi fest najvedih syjetskih ekonomija.
Nova tehnologija “preoblikuje gospodarsku aktivnost kao Sto je to
Hoce li se to dogoditi, samo vrijeme moze pokazati. Ali neospo
rno je u proglosti bio sluéaj s parnim strojem, zeljeznicom i elektricnom
shiedeée: globalna se ckonomija razvija, bas kao sto je to uvijek Zinilai kao energijom”.
Sto ¢e to diniti i u buduénosti. ‘The New Economy: Beyond the Hype

EQ Kijucni trend u ovoj najnovijoj fazi gospodarskih promjena u svijetu Jednako tako, gdje se ta imovina nalazi — bilo tou Manchesteru, Detroitu
jest uspon ekonomije znanja pa ée se ovo poglavlje usmjeriti upravo na ili Yokohami ~ nekad je bilo bitno za uspjeh. Tvornica je morala biti na
pravom mjestu, dostupna brodovima ili vlakovima te u blizini prirodnih
nju Zatim éemo ispitati zamisao o ulaganju u Ijude, koja se pojavila kao
hogatstava kao Sto je, primjerice, ugljen. Danas je lokacija sve manje vaina.
odgovor na gospodarske promjene, ana kraju cemo se
zapitati §to to sve Nod uyjetom da postoje ljudi koji ée iskoristiti informacije te da su veze
znati za obrazovanje i kako Ijudi ude tijekom Zivota.
TKO STA RADI?
SVE O TOME U zemljama OECD-a
Kina je pretekla ostotak radne snage u sektoru usluga, industrije
Med clearer MUTT Cae ees zapaza se pomak
iz vodecih zemalja u kojima se proizvode. Sjedinjene Drzave poljoprivrede sirom podrucja OECD-a
od tradicionalnih
kako bi postala 1995, MEE 2004. poslova, kao Sto
najveci svjetski su obrti, prema
voznik proizvoda Usluge —_Industrija.__|__Poljoprivreda, podrugjima u kojima
informacijske “ribarstvo i se ne stvaraju fizicki
tehnologije - | Sumarstvo objekti, kao 3to.
raéunala, mreznih | |
rutera itd. - koji su brojne usluge i
Pomaiu u stvaranje
be | ekonomija znanja.
nove ekonomije _ | Za podatke o svih
znanja. 30 zemalja OECD-a
koristite StatLink nize
naveden
 ” POPNAIE OLCD-a; LUDSKI KAPITAL
VRIJEDNOST LJUDI 27

(lobie, yotove je nevazno jesu li oni u Bostonu, Pekingu ili

Bangaloreu. Razliito je i to da aktivnosti temeljene na informacijama postaju
Ipak, nemojmo se zaletavati. Proizvodnja se, naravno,
jos uvijek sve vainije i nacionalnim ekonomijama i pojedinaénim gospodarskim
oslanja na sirovine — zeljezo, pamuk, naftu — kao Sto je to oduvijek bio subjektima. Danas se poboljsanja informacijskih tehnologija odnose 7
slu aj. Poljoprivrednik i dalje mora zasaditi sjeme u zemlju
. Proizvodnja sve vidove poslovnog Zivota, od upravljanja robom u skladistu do praéenja
i poljoprivreda neée nestati, Dapace, sa sve vecim
is pojavom nove srednje Klase u Kini i Indiji
brojem Ijudi u svijetu ptodaje. Prozetost informacijskim tehnologijama odrazava se i u zavrsnom
potraznja za njihovim ratunu (bilanci) tvrtki. Po nekim procjenama, tradicionalno knjizena
proizvodima raste, a ne opada.
imovina ~ u biti fizitka imovina tvrtke koja bi se mogla prodati ukoliko
Jednako tako, informacije nisu nesto novo. Kad su zemlj
om jo’ hodali wvrtka bankrotira — danas éini samo jednu petinu yrijednosti ameritkih
dinosaurusi, kukci kao sto su pécle sludili su se razra
denim plesnim oblicima tvrtki. Vecina preostale vrijednosti nalazi se t onom sto se ne moze
kako bi razmjenjivali informacije 0 mjestima gdje se nalaze
biljke bogate izmjeriti, primjerice, znanju i informacijama.
nektarom. U pretpovijesna vremena, nagi su se preci slutili povicima i
gestama ~ dakle, razmjenjivali su informacije ~ dok su lovili Zivori Ekonomija znanja nije samo mijenjanje postojecih poslovnih subjekata;
nje ‘ona je i stvaranje novih, Sjetite se tekstualnih upozorenja mobitelima i
Koje su bile vece i brie od svakog éovjeka. A mnogo prije nego sto se
pojavio silikonski éip, judi su se bogatili prodajom informa pretrazivacima koje je slao Google, tvrtka éiji je promet porasao 17 puta
cija: godine
1865. John Julius Reuter svoju je mladu telegrafsku agenci u samo 4 godine da bi 2005. dosegao 1,5 milijardi ameritkih dolara. A tu
ju pretvorio u
ime poznato svakom domaéinstvu objavivsi u Europi vijest ‘ui jo8 neobiéniji novi poslovi: u Kini mladi judi koji su dobili nadimak
0 atentatu na
predsjednika Lincolna. ‘farmeri zlata” provode dane igrajuci video igre kako bi zaradili virtualne
Ono Sto je kod danainjih informacija razligito jest njihov obujam slatnike, kojima se igraéi sluze kako bi “kupili” druge virtualne predmete,
i prodornost te brzina kojom se one mogu prenositi i obradiv kao Sto su orudja i uevrde. Ali oni ne zadréavaju to virtualno zlato nego ga
ati. Brza
povecanja snage raéunala i napredak u komunikacijskim prodaju za stvaran novac igracima na Zapadu koji Zele bez truda posti¢i
tehnologijama,
Primjerice internetu, stalno pojeftinjuju rukovanje podacima i njihov uspjch u video igrama.
a
obradu, Moor OV akon ~ predvidanje o udvostrugenju broja Sve te aktivnosti podrazumijevaju prodaju ili razmjenu znanja i
tranzistora
na silikonskom éipu (a time i brzine raéunala) svaki informacija. Kako bi se to ostvarilo potrebna su dobra raéunala i veze.
h 18 do 24 mijeseci
~ u osnovi vrijedi veé 40 godina. Danas raéunala rade sve Ali, ono Sto je jo8 vaénije, potrebni su ljudi — ljudi sa znanjima, umijecima
brie i brie te
sadrée sve vise podataka. Brzine interneta munjevito su porasle | sposobnostima koji ¢e to ozivotvoriti i pretvoriti u gospodarski rast.
od onih
dana kad se éekanje minueu ili dvije da se otvori nova stranica nije Linilo
tako nerazumnim.
Elementi rasta
‘NMrijednost znanja ... nastavlja se povecavati
. Ono se u osnovi ako gospodarstva rastu? Ako vam to nije nikad prije palo na pamet,
razlikuje od drugih oblika kapitala. Kad ga
bude dosta, dalje se vjerojaeno niste jedini, Iako smo svi Zivjeli u razdobljima recesije i
moze poveéavati jednostavnije i jeftinije,
stvarajuci posebno yopodarskog nazadoyanja, danas je malo Ijudi u razvijenim zemljama
unosne prinose.”
hoji su ikad dozivjeli vrijeme u kojem gospodarstvo nije dugoroéno raslo.
David Bloom, The Creative Society of the 21st
Century Pieneseno na nase divote to znati da vedina nas zaraduje vige nego sto su
 28 SPOZNAJE OECD-a: LIUDSKI KAPITAL VRIJEDNOST LJUDI 29

zaradivali na’i roditelji, te da o¢ekujemo da ée naa djeca zaradivati vise

GOSPODARSKI RAST
nego Sto mi zaradujemo. Gospodarski rast ponekad se ¢ini neumoljivim,
eae semacoa thon are ietclater
u zemljama élanicama OECD-a i u drugim zemljama, iako pomalo zagonetnim.
Leelee eas lel Pa ipak, ne postoji zakon koji kaze da gospodarstvo mora rasti. Ono
moze mirovati, Cak se i smanjivati desetljecima ili stoljecima. U novije
Svicarska Clanice OFCD-a vrijeme brzina rasta jako se razlikovala od zemlje do zemlje i od desetljeéa
Japan BBB Neélanice OBCD-a
Ialija dlo desetljeéa. Oko trideset godina nakon zavréetka Drugoga svjetskog rata
Njemazka Zapadna Europa gospodarski se posve priblizila Sjedinjenim Driavama.
Porcugal
Belgija [aj je proces bio zaustavljen potetkom osamdesetih godina dvadesetog
Francuska
Ceska stoljeca kad je Europa ponoyno poéela kaskati za Sjedinjenim Drzavama.
Austeija Danas velo brzo raste kinesko gospodarstvo, ali ogromne su razlike izmedu
Danska
Svedska jospodstva u bljestavim gradovima na obali i onih u udaljenim gradovima
Nizozemska
Juina Afrika apadne Kine.
‘Ukupno zemlje OECD-a Zasto? Zasto neka gospodarstva rastu brée od drugih? To je sredisnje
Brazil
Finska pitanje ckonomske znanosti, a to je razlog zaSto je ona u sredigtu suvremena
Madarska
Velika Britanija J\vota. Bilo da se radio Ijudskoj pohlepi za materijalnim dobrima ili nasoj
Meksiko jclji da stvorimo bolji svijet s dobrim skolama i bolnicama, vedina nas
Spanjolska
Greka deljcla bi da na8e zemlje - i mi sami — postanemo imuéniji,
Island
Kanada
Norvetka STO JE LJUDSKI KAPITAL?
Sjedinjene Dedave
Novi Zeland
ako bismo razumjeli zasto dolazi do gospodarskog rasta, prvo moramo
Australia \\motriti za8to se uopée odvija neka gospodarska aktivnost. Mnogi
Slovatka shonomisti tradicionalno su vjerovali da su potrebna “éetiri dinitelja
Poljska
Luksemburg, jiolzvodnje’. Prvo je ogito: zemlja. Bez zemlje ne bismo imali gdje uzgajati
Koreja /vjeve ili polagati temelje za tvornicu ili poljoprivredno dobro. Drugo je
Indija
Irska je(inako jasnos radna snaga ili radnici, Tu je zatim kapital: to je imovina,
Kina Hbicno novac, potrebna za nabavku cigle za tvornicu i za strojeve kojima
Od sredine devedesetih godina dvadesetog stoljeéa, rast u regiji OBCD-a bio je razlitit, s time dasu (ey ona opremiti. Na kraju, tu je i poduzetni8tvo, ili sto ekonomist John
Sjedinjene Drdave prednjatile pred veéinom drugih dlanica. Bil je, naravno iznimaka, primjerice, Maynard Keynes naziva “Zivotinjski duh”, Drugim rijegima, inicijativa
te ~ iro je najupetatljvije —Irska, Ali Kina, koja, narayno, kreée s mnogo nie gospodarske osnovice,Koreja
ak
jeiod njh bila bolja. Mote li Kina odréati svoj strmoglavi rastu predstojedim godinama tek hojon de se prazan komad zemlje pretvoriti u tvornicu.
Ipak, nesumnjivo je da su upravo zemlje kao Sto su Kina, Indija i Ruska Federacija te koje éemo vidjed,
preoblikuju
svjetsku ekonomiju. Viatimo se malo na drugi éinitelj proizvodnje, radnu snagu. Uz
jwholiko iznimaka, ekonomisti su u poéetku radnike smatrali masom.
Izvor: OFCD Factbook 2006 StatLink: heep://dx.doi.org/10.1787/511708367123,
30 = SPOZNAJE OECD«a; LJUDSKI KAPITAL
Pod uyjetom da su bili voljni i sposobni fizi¢ki raditi, ono sto su znali ili
mogli raditi nije zapravo bilo vazno. Iznimka od tog nagina razmisljanja
bio je skoeski ekonomist iz 18. stoljeéa Adam Smith. On je smatrao da
gospodarsku aktivnost nisu pokretali radnici kao kolektiv nego “stecene
i korisne sposobnosti svih stanovnika ili Elanova drustva’. Pojedinac je
morao platiti kako bi stekao takve talente i sposobnosti, dodao je Smith,
ali jednom kad se to postiglo, oni su predstavljali “kapital koji je bio stalan
i ostvaren u njihovoj osobnosti”.
Smithovi napisi utjecu ina svijet u kojem danas zivimo. (Zbog njegove
potpore slobodnoj trgovini bauk je protivnicima globalne trgovine. Ironija
je u tome da je sam Smith dobro zaradivao naplaéivanjem carina u ime
britanske dréavne riznice.) Medutim, njegovo uvjerenje da su pojedinatne
sposobnosti radnika neka vrst kapitala — imovina baé kao Sto je to preslica
ili mlin koji donose dobit - trebaloje vremena da ono bude prihvaéeno.
Iako se ono pojavijivalo s vremena na vrijeme i prije dvadesetog stoljeéa,
ekonomisti su tek Sezdesetih godina dyadesetog stoljeéa poéeli sustavno
ukljucivati takve zamisli u svoje radove.
ObjaSnjenje rasta
To se dogodilo zato jer su pokuSayali odgovoriti na nage prvotno pitanje,
zasto gospodarstva rastu? Klasiéni ekonomisti, koji su bili pod Smithovim
utjecajem, smatrali su da odgovor ledi u “nevidljivoj ruci”. Na slobodnom
trZistu, smatrao je Smith, ljudi koji djeluju zbog vlastita interesa rabe
initelje proizvodnje te roba i usluga na naéin koji bi im mogao donijeti
najveci moguci prinos. Kad se to dogada u cijelom gospodarstvu, nastojanja
svih tih pojedinaca djeluju kao golema neyidljiva ruka koja gospodarske
resurse usmjeruje prema njihoyoj najproduktivnijoj primjeni.
Kasniji ekonomisti, kao 3to je to bio Robert Solow pedesetih godina
20. stoljeéa, dosli su do konkretnijih, iako manje intrigantnih odgovora
na pitanje o gospodarskom rastu ~ radna snaga i fiziéki kapital, primjerice
~ kroz “gospodarske modele”, U podetku nisu previge uzimali u obzir
VRUEDNOST LJUDI 31
utjecaj razli¢itih razina obrazovanja ili kvalitete radne snage na gospodarski
rast. No to se postupno mijenjalo pa se od poéetka Sezdesetih godina 20.
stoljeéa ekonomisti sve vise slazu oko jednog bitnog dijela zagonetke o
gospodarskom rastu, tj. 0 vaénosti Ijudi — njihovih sposobnosti, znanja
i kompetencija — za gospodarski rast. Ili, drugim rijecima, o vaznosti
|judskog kapicala.
Poput mnogih utjecajnih zamisli, Ijudski kapital te8ko je pripisati
samo jednoj osobi. No jedan od prvih vaznih pobornika takvog natina
tazmisljanja bio je ameritki ekonomist Theodore Schultz. U radu
objavljenom 1961. godine on je primijetio da “ekonomisti odavno znaju da
su ljudi vazan dio bogatstva nacija”. Nitko to nije mogao osporiti: napokon,
ckonomisti su uvijek radnu snagu svrstavali medu éinitelje gospodarskih
rezulrata.
Ono sto su ekonomisti bili manje spremni priznati, istiée Schultz,
jest to da pojedinci svjesno ulazu u sebe kako bi poboljgali svoje osobne
jospodarske prinose. Student studira medicinu kako bi Ijude, alii
/\to jer lijeénici zaraduju vise od smetlara; menadéer udi o novom sustavu
popisivanja robe kako bi bio informiran o tome sto se dogada na poslu,
\li i zato Sto o¢ekuje napredovanje i veéu placu.
Ljudski kapital OECD definira kao znanja, umijeca, kompetent
osobine pojedinaca koje olakSavaju stvaranje osobne, druStvene i
gospodarske dobrobiti.
Ii primjeri nisu Schulezovi, ali je zamisao u njihovoj pozadini ista.
Naime, ulaganje pojedinaca u sebe ~ najéeSée kroz poveéanje njihova
wbrazovanja — donosi stvarna poboljganja u osobnom dohotku i dobrobiti.
Ne samo to, kaze Schultz, nego iu cijelom gospodarstvu kvaliteta ljudskog
\upitala — razine obrazovanja, zdravstveni standardi — mogu se povezati
jospodarskim rastom. U biti, to §to su on i drugi ekonomisti isticali
lilo je sljedeée: suvremeno gospodarstvo ne moie rasti bez obrazovane
june snage.
 42 SPOZNAJE OECD-a: LUDSKI KAPITAL VRUEDNOST LJUD! 33

RAZMISLJANJA GARYJA BECKERA Bili vlade trebale trositi vise novaca na obrazovanje?
Da, ali se radii o tome da se to éini na bolji naéin. Vjerujem u vaueere i natjecanje
Od samog svojeg nastanka pojam |judskog kapitala izaziva proturjegja. Theodore
u obrazovanju. Pravo pitanje je trosimo li novac na edgovarajuci nagin, ucinkovito,
pa dr3im da se zaista moramo zapitati mozZemo li povecati ucinkovitost te u
Schultz, pionir na tom podruéju, to je doista i priznao. "Nase vrijednosti i uvjerenja konaénici potrogiti manje novaca, a dobiti bolje rezultate.
ne dopuStaju nam da na |judska bi¢a gledamo kao na kapitalna dobra, osim u
robovlasnistvu, a nad njim se gnusamo’ napisao je pocetkom Sezdesetih.
Gotovo 50 godina kasnije zamisao o |judskom kapitalu i dalje ne nailazi na opée
odobravanje. Prvo, kazu kritiéari, postupanje s obrazovanjem izdravijem kao oblicima
“kapitala” predstavija nepoieljno zadiranje ekonomista u ono sto oni smatraju da bi se
Poveéanje obrazovanosti
trebalo smatrati drustvenim pitanjima. Zatim, tu je vec spomenuti kauzalitet — stvara
li Sirenje obrazovanja bogatija drustva ili se u bogatijim drustvima iri obrazovanje? | judski kapital — kvaliteta radne snage — samo je jedan Cinitelj koji odreduje
A onda su tu pitanja kao, primjerice, pridavanje pretjerane vaznosti svjedodzbama ospodarski rast. Zemlje mogu imati velo slitne razine obrazovanosti,
(credentialism), zbog kojih se pak postavlja pitanje daju li poslodavci vece place ali razliditu brzinu gospodarskog rasta. Drugi éinitelji mogu ukljudivati
\judima dijelom zato sto imaju fakultetsku diplomu, a ne zato sto imaju jedinstveno
struéno znanje kojim ée poveéati produktivnost tvrtke. demografiju (naroéito omjer mladih i starih u populaciji), tehnologijsku
Kako bismo razmotrili neka od ovih pitanja, razgovarali smo s profesorom Garyjem inovativnost, otvorenost vanjskoj trgovini i stanje politickog i pravnog
S. Beckerom, dobitnikom Nobelove nagrade za ekonomsku znanost 1992. i autorom sustava zemlje,
knjige Human Capital (Ljudski kapital), znatajnim djelom objavljenim 1964.
Sto dolazi prvo, gospodarski rast ili Sirenje obrazovanosti? Ali ljudski kapital doista igra vaznu ulogu u gospodarskom rastu te ga
To nije novo pitanje, ali je zanimijivo. Razligiti su nagini na koje mu pokusavamo se moée pratiti unatrag sve do 19. stoljecai uspona masovnog obrazovanja.
pristupiti. Pogledamo li razlicite primjere povecanja obrazovanosti sto se temelje
na pomaku u javnoj politici, vidjet €ema ucinke na gospodarski rast koji je uslijedio. Kao i veéina odnosa, ni ovaj nije jednostavan. Naprotiv, oduvijek je
Svakako dréim da postoji snazan kauzalitet izmedu vece obrazovanosti - poveéanog postojalo ne’to poput “gurni me-povuéem te” udinka. Obrazovanjem
\udskog kapitala ~ i gospodarskog rasta. Ali postoji i obrnuti utjecaj gospodarskog se stvara radna snaga koja je sposobna preuzeti slozenije i bolje placene
rasta na vecu obrazovanost.
Ne odnosi li se shvaéanje o Ijudskom kapitalu prema Ijudima kao da su posloye. Istovremeno, zbog postojanja takvih poslova studentima se isplati
strojevi? nastaviti Skolovanje. Na kraju ée se svi oni neplaéeni sati provedeni u
Ono svakako pojedince ne dehumanizira; njime se mozete sluziti kad se bavite svim ikolskim klupama pretvoriti u posao koji radnicima nadoknaduje svo to
mogucim pitanjima, ne samo ucinkom na zarade, nego i u¢inkom na zdravlje, uéinkom
na stvaranje obitelji | tako dalje. No to je shvaéanje izazvalo mnogo proturjecja, éak i udenje i trad.
medu ekonomistima. Mislim da se danas u vecini zemalja nijedan politiar ne moze
kandidirati za neki polozaj, a da u nekom trenutku ne spomene ili ne govori o vaznosti “Potige li obrazovanje gospodarski rast il gospodarski rast poti¢e
judskog kapitala za zemlju.
pojedince da se vise posvete obrazovanju? U praksi taj kauzalitet
A 5to je s pridavanjem pretjerane vaznosti svjedodzbama?
Da, to je stara kritika. ... Radi li se jednostavno o pridavanju pretjerane vaznosti vjerojatno funkcionira u oba smjera.”
svjedodzbama, tada ne¢ete primijetiti veliki utjecaj na razinu BDP-a krenete li od Education ata Glance 2005
zarada pojedinca do ukupnih zarada. Ne smatram da svjedodzbe nisu uopée vazne,
ali to nije glavni razlog vecih prinosa od obrazovanja.
Ako su neéiji roditelji dobro obrazovani, veéa je vjerojatnost da ¢e i oni biti
Jednako tako, zemlje s visokom razinom obrazovanosti vrlo éesto
dobro obrazovani negoli netko iz siromasne obitelji, Je lito vaZno pitanje? postaju bogatije, pa je tako vise novca koji se moze utroiiti na daljnje
Mislim da je jako vagno. Drzim da socijalna politika ima vaznu ulogu u tome da djeci \irenje obrazovanosti. To bi moglo 2vuéiti kao prida 0 kokoii ij jecu, ali
iz siromasnijih i slabije obrazovanih obitelji omoguéi da progire svoje obrazovanje \o vjerojatno nije sluéaj. Povijesni dokazi iz zemalja kao 3to su Njematka
ukoliko imaju odgovaraju¢e sposobnosti.To nije jednostavan problem jer se dijelom
teme\jina obiteljskoj strukturi, ali mislim da se moramo vise potruditi da barem onoj
djeci koja se time mogu okoristiti damo kvalitetno obrazovanje u miadim godinama
CEES ali " 'godinal
34 —SPOZNAJE OECD-a: LIUDSKI KAPITAL
i Sjedinjene Drdave upucuju na to da je dolazak masovnog obrazovanja
krajem 19. stoljeéa prethodio gospodarskom rastu velikih razmjera. (Ironija
je u come da cilj naglog gospodarskog rasta nije imao veliko znatenje
medu mnogim Ciniteljima koju su prvotno potaknuli porast masovnog
&k olovanja.) Posljednjih godina azijske su “tigrovske ekonomije” - medu
ostalima Singapur i Koreja— sve imale razmjerno visok stupanj pismenosti
prije nego su krenule s naglim gospodarskim rastom osamdesetih i
potetkom devedesetih godina dvadesetog stoljeéa.
Dakle, baS kao sto dovoljan broj dobro obrazovanih radnika moze
pomodi gospodarstvu u njegovu rastu, nedoyoljan broj moze predstavljati
usko grlo. Usprkos tome sto Indija ima gotovo milijardu stanovnika,
nedostaju joj dobro obrazovani ljudi s fakultetskom diplomom, kazu
menadieri u tvrtkama koje se bave informacijskom tehnologijom.
Nacionalna udruga poslodavaca predvida da ée u toj djelatnosti, u kojoj
je trenutaéno zaposleno oko 350.000 Ijudi u Indiji, 2009 veé manjkati
206.000 radnika. Nedostatak odgovarajuée obrazovanih ljudi onemogucuje
rast, a pove¢ava plade postojeih radnika.
Da progirimo temu, stanovnici Indije daleko su slabije obrazovani
od, recimo, Kine. Prema podacima UNESCO-a samo 61 % odraslih w
Indiji zna éitati, a.u Kini taj broj prelazi 90 %. Taj jaz je jedan od nekoliko
initelja koji se obiéno navode kao razlog braeg gospodarskog rasta Kine
od poéetka devedesetih godina 20, stoljeca.
Prinosi od ucenja
Koje su gospodarske koristi od Ijudskog kapitala? Njih mozemo
promatrati na dva navina ~ sa stajali’ta pojedinca i sa stajalista nacionalne
ekonomije.
Za pojedince gospodarske se koristi od ljudskog kapitala — primjerice,
yeée zarade — moraju prvo dovesti u ravnotezu s troskovima stjecanja tog
kapitala. Oni ukljuéuju novac koji nisu zaradivali dok su se obrazovali
kao i tro’kove samog obrazovanja — razne skolarine i drugo. U mnogim
VRUEDNOST LJUDI 35
vemljama to nije jeftino. Obitelji se esto moraju #rtvovati kako bi djecu
poslale na studij, a oni koji steknu fakultetsku diplomu znaju jos godinama
nakon $to poénu raditi otplacivati studenske kredite.
“U svim zemljama, ljudi s fakultetskom diplomom zaraduju znatno
vise od onih sa zavrsenom srednjom ili visokom Skolom.”
Education ata Glance 2006
Svako ulaganje u obrazovanje obiéno ée se na kraju vratiti. Dapace, nije
(ak nuzno ni zavréiti fakultet kako bi se uzivale gospodarske blagodati od
obrazovanja. Primjerice, netko tko je zavr8io éetverogodi8nju srednju skolu
(u pravilu onaj tko se prestaje obrazovati u dobi od 18 godina) ima vece
\nylede dobiti posao od nekog tko je zavrsio neki nizi stupanj srednjeg
obrazovanja (koji se prestao skolovati u dobi od 15 ili 16 godina). Naravno,
kod onih koji zavre neki visi stupanj obrazovanja od srednjeg josje veéa
\topa zaposlenosti.
\ tu sui primanja, Lovdje ponovno vrijedi isto: sto je netko obrazovaniji,
chonomski ée bolje prodi. To vrijedi za cijelo podruéje OECD-a. U
Noryveskoj, primjerice, ljudi s fakultetskom diplomom zaraduju 26 %
vite od onih koji zavr8e srednju Skolu, a u Madiarskoj se ta brojka penje
a 117%,
Sto predstavljaju te vece zarade? Rjegju, produktivnost u stvarnom
\ jet. Produktivnose moze imati gotovo ocjenjivatko znaéenje, za kolegu
\nobemo reéi da je manje produktivan od drugog kolege, a zapravo je to
\iijudan nagin na koji Zelimo reéi da ne radi dovoljno. Ekonomisti se rjegju
)voduktivnose” sluze na priliéno druktiji nadin.
[Da to malo pojednostavimo, produktivnost predstavlja gospodarsku
\iljednost onog sto proizvede neki radnik (ili komad zemlje ili neki
vhlik kapivala). Veéa produktivnost takoder potiée gospodarski rast, sto
v1. dovodi do Sirih gospodarskih koristi povedanja ljudskog kapitala.
Iho ckonomisti veé dugo vjeruju da postoji veza izmedu obrazovanja i
jo spodarskog rasta, nije bilo lako izragunati veliginu tog utjecaja. Ljudski
 36 SPOZNAJE OECD-a: LJUDSKI KAPITAL VRUEDNOST LJUDI 37

TKO NE RADI?
kapital je, napokon, samo jedan initelj - ma kako vazan on bio — koji
Lesser aor)
es cna Rizik nezaposlenosti
utjeée na rast. No éini se da se potinje stvarati konsenzus oko toga da je
evneine Nese rocul etter) smanjuje se,
veza izmedu ljudskog kapitala i gospodarskog rasta stvarna i znaéajna. (e)xe0er} ponekad dra:
To podupiru i neke brojke iz zemalja OECD-a koje pokazuju da bi sa stjecanjem viseg
stupnja obrazovanja.
gospodarski rezultati po glavi stanovnika trebali dugoroéno biti 4 % do 6 Manje od zavtene éeverogodinje U Cebkoj 23 % judi
% bolji, ukoliko prosjetno vrijeme koje ljudi provedu skolujuéi se poraste srednjeskoie koji nisu uspjeli
Zavréena éetverogodiinja seca Skolat zavrsiti srednju 3kolu
za jednu godinu. nije zaposteno u
saavebae alte odnosu na svega 2
REET ey Re CT) % Ijudi sa zavrSenim
omens cee eeceieniserceinien ss
fakultetom.
Broj studenata u mn
odrasloj osobi u Sjedinjenim Drzavama, Francuskoj, ‘ebutvata|
ve strukome thle
Nizozemskoj i Japanu. se zemljama poveéa
od 19. stoljega. UNESt w) Fiducation at a Glance 2006 ScatLink: htep://dx.doi.org/10.1787/015830764831
1913, 950. procjenjuje da je 1904
180
146 160i u cijelom svijetu bilo Dobro zdravlje doista se i samo moze smatrati dijelom Ijudskog kapitala
500.000 studenata na \uko je jasno da Ijudi ne mogu u njega uvijek ulagati na isti nagin kao sto
sveutilistima. Jedno \ilazu u obrazovanje.
stoljece kasnije ta se
brojka popela na 100. KOJI SU IZAZOVI UCENJU?
Francusk Nizozernska milijuna.
Obrazovanje se nemilice Siri u zemljama OECD-a, a i drugdje, veé dulje
Odabrane zemlje OECD-a
ego Sto je vecina nas na ovom svijetu. Mnoge, ako ne i veéina zemalja
Invor: Monitoring the World Economy 1820-1992 (linica OECD-a, osiguravaju temeljno osnoynoskolsko obrazovanje
Sire koristi \vim gradanima veé barem sto godina, a korijeni siroko rasprostranjenog
\icdnjoskolskog obrazovanja sezu do 50 godina unatrag. A od sedamdesetih
Gospodarski rast samo je dio jednadzbe Ijudskog kapitala. Obrazovanje
\ ndesetih godina 20. stoljeca znaéajno se pove¢ao pristup sveucilistima
pojedincu donosi i neke druge koristi: izgledno je da ée Ijudi koji su se
\) yecini zemalja OECD-a.
vi8e Skolovali biti spremniji sudjelovati u volonterskim skupinama kao sto
su Zenske udruge ili skupine roditelja i nastavnika. Takoderje vjerojatnije Mnogo je razloga za ovo direnje obrazovanja. Gospodarski gledano, bio
da ce biti bolja zdravlja: manje puse (godina obrazovanja vise znati da ée jv prisutan pristisak da se osigura sve kvalificiranija radna snaga kako bi se
prosjeéna Zena dnevno popubiti 1.1 cigaretu manje) te ée vise vjezbati (sa \lovoljilo zahtjevima poslovnog svijeta. U dru’tvenom smislu, promjene
svakom godinom skolovanja vise, osoba ée vjezbati 17 minuta dulje). \ strukturi ekonomija OECD-a smanjile su mladima moguénosti
/\posljavanja u proizvodnji i trgovini. Obrazovanje je donckle omogucilo
“Prinose od uéenja koji nisu gospodarske naravi, u obliku vece osobne ili xe mlade ljude drzi podalje od ulice. Bit emo manje ciniéni kazemo
dobrobiti i veée dru3tvene povezanosti, mnogi smatraju jednako \ da su druseva od daynina prepozavala Siru ulogu i koristi obrazovanja.
vaznima kao i utjecaj na zarade na trzistu rada i gospodarski rast.”
 38 LJUDSKI KAPITAL VRUEDNOST LJUDI 39

6939 za srednjoskolca, a 12.205 za studenta u visokom Skolstvu, ali i ovdje

“eter CUTOUT
ti prosjeci prikrivaju vrlo velike razlike medu zemljama.
lika su primanja fakultetski obrazovanih u Fakultetski
Inosu na one s nizim razinama obrazovanja ‘obrazovani imaju Ljestvica potrosnje suvremenih drustava na obrazovanje uvijek potite
iznadprosjetna vruée debate o tome sto bi trebala biti svrha obrazovanja, kako bi ga trebalo
Bima Dvogodisnje il trogodisnje srednje obrazovanje primanja, Jednako
ERE Cetverogodiinje srednje obrazovanje tako, Ijudi sa linancirati te tko bi se njime trebao okoristiti. Ta debata je istovremeno i
Fakultetsko obrazovanje zavréenom prirodna i nuéna. Kako i §to uéimo oblikuje svakog od nas kao pojedince
srednjom skolom tc time i drudtva u kojima Zivimo. Obrazovanje potige promjene, a time
Postotak 49 (koji obiéno zavrie
Zaradivanja
Skolovanje u dobi pak odgovara na drustvene, gospodarske i kulturalne promjene. Odluke
ivavecipliesod 30 od oko 18 godina) koje donosimo danas utjecat ¢e na nae Zivote i Zivote nase djece u sljedecih
reaetig zaraduju vige od
primanja 19 onih koji ranije nckoliko desetaka godina.
zavre Skolovanje. Te odluke bit ée osobito vazne mladima iz siromaénijih obitelji. S
%
Koreja porastom gospodarskih prinosa od obrazovanja, druitva ée morati postaviti
Ievor: Education at a Glance 2006
pitanje kako da se pomodu skrbi i obrazovanja svoj djeci pruze resursi
StatLinks heep://dx.doi.org/ 10.1787/815010258467
potrebni kako bi najvise iskoristili svoje talente i sposobnosti. Drustva koja
he uspiju odgovoriti na taj izazov bit ¢e sve vide polarizirana te ¢e stvarati
Obrazovanje pojedince uéi kako njihovo druitvo funkcionira, ali im i sajednice koje su iskljuéene iz gospodarskih i drustvenih pogodnosti
Biri vidike te omoguéuje da razisljaju drugaéije. Kao sto je to jednom jlobalizacije i ekonomije znanja.
napisao pjesnik W. B. Yeats “Obrazovanjem se ne puni vjedro, veé se njim Stoga ne iznenaduje éinjenica da je obrazovanje kljucni dio rada
pali vatra” OECD-a. U sljedega tri poglavlja ove knjige razmotrit emo mnoga
“Tijekom dva stoljeca od prve industrijske revolucije, sustavi
hitna pitanja o uéenju i obrazovanju, kao Sto su omoguéavanje najboljih
€etvorogodisnjeg srednjeg obrazovanja morali su odgovarati na niz
pocernih pozicija djeci i smanjivanje utjecaja siromastva, U njima éemo
promjena u drustvu i nacionalnim ekonomijama.” vikoder ispitati neka rjesenja koja posebno zanimaju one koji odluéuju o
Completing the Foundation for Lifelong Learning obrazoynoj pol

Kojigod bili razlozi za Sirenje obrazovanja, na njegase danas u zemljama

OECD-a mnogo troii ~ 6,3 % kombiniranog BDP-a, iako su razlike izmedu
zemalja velike. Island trosi gotovo 8 % svojeg BDP-a na obrazovanje u
usporedbi sa svega neSto viSe od 3,5 % koliko izdvaja Turska. Takoder su
velike razlike unutar zemalja po tome koliko se trogi na djecu na njihovu
putu od pjeséenika u vrticu do sveutilisnih predavaonica. Zemlje OECD-a
u prosjeku troge 5055 americkih dolara za obrazovanje osnovnoskolca,
62 SPOZNAJE OECD-a: LIUDSKI KAPITAL.

Extending Opportunities: How Active Social Policy Can Benefit Us Alll (2005) Cetvrto poglavlie
(Sirenje moguénosti: kako se svi mi moZemo okoristiti aktivnom socijalnom
politikom)
Socijalna se politika ¢esto omalovazava kao teret drustvu, ali dobro osmisijenja
socijalna zastita moze biti vrijednost koja je bitna za odrzavanje drustvenog
razvoja. Kako bi se njezin potencijal iskoristio, medutim, socijalna zastita
morala bi se preusmjeriti s osiguranja pojedinaca protiv nekoliko jasno Odlazak u skolu
definiranih nepredvidivih okolnosti na “aktivnu socijalnu politiku” kojoj je cilj
ulagati u sposobnosti Ijudi te u svakom razdoblju njihova Zivota na najbolji
naéin iskoristiti njihove potencijale. Knjiga Extending Opportunities daje
sveobuhvatnu ocjenu drustvenih pitanja uzemljama OECD-a, ukijucujuci razine
siromastva, razlike izmedu spolova kod zapoiljavanja i u primanjima, socijalnu
pomoéi pomo¢ invalidima te posebne probleme s kojima se suogavaju stariji
Ijudi, Ona takoder ispituje nacine na koje na to moze odgovoriti socijalna
Formatno je obrazovanje bitno za razvoj liudskog kapitala.
politika.
Medutim, skole i sventilista nisu uvijek onoliko djelotvorni
Starting Strong Il: Early Childhood Education and Care (2006) (Snazan holiko bi mogli biti. Nekvalitetna nastava i zastarjele nastav-
poéetak Il: obrazovanje i skrb u ranom djetinjstvu) ne metode mogu ograniavati napredak uéenika i studenata.
Gospodarski razvoj i brze drustvene promjene znacajno su promijenile obrasce Ni obrazovni sustavi ne uspijevaju udovoljiti potrebama
obiteljskog Zivota i podizanja djece. U ovom pregledu obrazovanja i skrbi u svakog uéenika/studenta, sto znati da neki od njih nemaju
ranom djetinjstvu u 20 zemalja OECD-a opisani su drustveni, gospodarski, priliku za daljnji razvoj.
pojmovni i istrazivacki cinitelji koji utjecu na politiku koja se odnosti na rano
djetinjstvo. Oni obuhva¢aju sve veci broj zaposlenih Zena; uskladivanje posla
i obiteljskih obveza na naéin koji j@ pravedniji prema Zenama; sukobljene
demografske izazove, a posebice rjesavanje pitanja dostupnosti, kvalitete i Uvod
raznolikosti obrazovanja te siromastva djece i njihovih slabijih moguénosti
Udete li sluéajno u udionicu u skoli Les Compagnons-de-Carier u Quebecu,
za obrazovanje. Na to kako zemlje pristupaju tim pitanjima utjecu njihove
julje se nastava odvija po programu PROTIC, oprostit ée vam sto ste mislili
drudtvene i gospodarske tradicije, njihovo shvaéanje obitelji i male djece te sva
provedena istrazivanja o korisnosti kvalitetnog odgoja i obrazovanja u ranom cise zapravo radi o novinskoj redakeiji. Na svakoj klupi nalaze se otvorena
djetinjstvu. Knjiga Starting Strong II ispituje kako su te zemlje odgovorile na prijenosna raéunala, a uéenici slobodno Se¢u naokolo i razgovaraju 0
pitanja postavijena u prethodnom svesku, Starting Strong | (2001). Takoder rojektima na kojima rade, Njihov nastaynik ne stoji na éelu razreda nego
ispituje nove inicijative u obrazovnoj politici, identificira neka njena podrugja © kreée po sobi, razgovara s pojedinim uéenicima ili skupinom uéenika,
kojima bi vlade trebale pokloniti vise neophodne paznje te nudi pregled
sustava obrazovanja i skrbi u ranom djetinjstvu za svaku od tih zemalja.
piovjerava Sto su napravili, postavlja piitanja i daje povratne informacije.
Ovom posebnom programu cilj je udiniti uéenike odgovornima za
U poglaviju se spominje i sljedece izdanje: vlastito ugenje, pri €emu se od njih trazi da rade u skupinama, postave si
OECD Employment Outlook - 2006 Edition: Boosting Jobs and Incomes vlastite ciljeve uéenja uz odredena ograniéenja te se sluze informacijskom
(izgledi za zapoljavanje u zemljama OECD-a - izdanje 2006: povecanje ichnologijom za istradivanje i komunikaciju. To je za njihove nastavnike
zaposlenosti i prihoda)
 ODLAZAK U SKOLU 65
64 —SPOZNAJE OEC! LJUDSKI KAPITAL

da vise ns kontrolirate sveito 8 Bit danaSnjeg obrazovanja

yelika promjena: “Morate prihvariti izvor mans
. “Vise nismo jedini
dogada u razredu’, kaze jedan od njih Sve je to jako korisno, ali da bi obrazovanje stvarno bilo djelotvorno, ono
ms
i kao ona sholan koje. jewetini mora dati vedi broj kompetencija kako bi ljudi mogli ploviti kroz suvremeni
Nemojte se éuditi ako to ne zvuc res
u- Tako je slika udivelja Koji stoji svijet. Kompetencija je vise od puka znanja i vie od pukog umijeéa. Ona
igla: skole se, jednostavno, mijenjaj
daynina, uscyarnosti se avers obuhvaéa elemente i jednog i drugog, ali ukljuéuje i stavove.
skupinom uéenika bila s nama od fn
i gospodarskim promjenama: Primjerice, Zelimo li nekome u drugoj zemlji poslati poruku, potrebno
razvija u skladu s drustvenim
ili kineskom, Eukdid HONG) mate! nam je znanje, u ovom sluéaju poznavanje jednog ili vise jezika. Takoder
prepuita svoje mjesto Spanjolskom 4 «6, je
ska yrijednost obrazovanja raste, su nam potrebne vjeitine, ratunalne vjestine potrebne kako bi se poslao
i informatici, Danas, kad ekonom uju.
, skole se ponovno iznova preoblik e-mail. No, Zelimo li djelotvorno komunicirati, potreban nam je stav ili
Kdjuéna sastaynica Ijudskog kapitala l le.
j orvorno ili brzo kao $to bi i mora
djel pristup kojim se nastoji razumjeti kulturalne reference osobe s kojom
Nazalost, one to ne cine onoliko
komuniciramo. (“Nikad ne podcjenjujte vaznost lokalnog znanja’, kao Sto je
dobro ékole pomazu
Vovom se poglaviu postavla pitanje koliseko cen
to rekla globalna bankarska grupa HSBC u syojim reklamama.) Spojite ove
Ex tr _ i clemente — znanje, umijeéa i stav i one tyore pocetke kompetencije.
ncijal. Prvo
mladima razviti svoj ljudski pote
esno im skolew ome
sposobnosi koje mladi morajurazvis te koko uspj -
Koje su kompetencije potrebne mladima? Razmislite o svijetu u koji
problemi s kojima se skole eee ulaze: to je svijet u kojem sve vike nas zaraduje za divot u ekonomiji znanja.
pomaiu. Zatim se pretresaju neki ne :
le nastavne metode — ee sznO8e lo je takoder svijet u kojem globalizacija podrazumijeva vise interakcije
posebice loge pouéavanjei zastarje obrazovni
odgovaraju li
moguéa rjegenja. Na kraju ce se pokusati vidjet ko obrazovanje. izmedu Ijudi iz razliditih kultura i sredina. A to je i svijet u kojem su
sustavi na potrebe mladihih kojekoj ne zan
ima fakul tets pojedinci i zajednice suogeni s velikim druStyenim i gospodarskim
izazovima ~ od financiranja mirovina do izlazenja na kraj s globalnim
TREBALI UCITI? klimatskim promjenama. Imajuéi sve to u vidu, jedan je OECD-ov projekt
UCE LI UCENICI ONO §TO BI
preporudio da se kod postavijanja kljuénih obrazovnih ciljeva primjenjuju
éovjek, Josiah Stamp, mee je
Sto mislimo o skoli? Britanski poslovni avu ae ig
oye tri grube kategorije kompetencija:
$kolu opisao kao sustay “u kojem nesposoban pokueare ugl
—— i + sposobnost djelotvorne uporabe “alata” kao Sto su jezici i raéunala.
”. U novije vrijeme
utuviti nesto Sto je nerazumljivo au + sposobnost interakeije s Iudima iz razliditih kultura i sredina i
a pod naslovom La Fabrique
objavljena knjiga 0 francuskim skolam
+ sposobnost upravljanja vlastitim Zivotima.
Grétin (Twornica kretena).
gome dob funteedoniralt: U Te komptenencije ne govore konkretno ito bi uéenici trebali uditi
Usprkos kritikama, 8kole u mno
ment iznaje racunat, t0 a
cijclom je svijeru sve vise odraslih koji su pis
Skoli, Ali one nude natin razmisljanja o tome koliko dobro su mladi
der “uéi kako uéiti’, razvijat pripremljeni za suvremeni svijet. One takoder omoguéavaju identifikaciju
uglavnom, nautili u skoli. Skola nas tako
ijen
primi
i mo ihih prim
i kako bis jenili na zamrsene zadatke te se ciljeva uéenja, i onog u 3koli i onog koje ¢e ljudi morati nastaviti kroz
svojjie sposobnosti
ima. cijeli Zivor.
uhyatili u koStac sa slozenim zamisl
 ODLAZAK U SKOLU 67
66 SPOZNAJE OECD-a: UUDSKI KAPITAL

OECD 1... PISA

Osnovne potrebe
ju skolu ne cari te
Naialost, mnogi mladi koji danas zavrsava Tinejderske su godine prijelazno vrijeme kad mladi postupno preuzimaju sve vige
jerice
kompeteneije, pa Zak ne uspiju razviti neke temeljnije vjestine, prim prava i obveza odraslih. U mnogim zemijama taj proces poginje oko dobi od 15 ili
zemlje do zemlje, ali ¢ak 16 godina, kada zavrava obvezno obrazovanje pa mladi, uz pomoé svojih obitelji,
Gitanje i pisanje. Njihov broj velo je razlitit od
rezultace na moraju odluéiti ho¢e li nastavi i 8kolovanje, krenuti s nekim vidom strukovne
+ u Finsko}, zemlji u kojoj uéenici imaju iznimno dobre izobrazbe ili pokuSati prona¢i posao. Koliko su oni pripremljeni za donogenje
u ranim dvadesetima
medunarodnom testiranju, oko 12 % mladi¢a takvih odluka te koliko su spremni za svijet izvan Skolskih zidova?
iste dobi taj je
nije zavrsilo éetverogodisnju srednju skolu. (Za djevojke OECD-a To su pitanja na kakva Program za medunarodno vrednovanje ugenika nastoji
postotak malo iznad 7 %; uz nekoliko iznimaka, u zemljama dobiti odgovor. Testovi PISA pisu se svake tri godine, a testiranje provedeno
stednju Skolu zavrbava vise djevojaka nego mladiéa.) 2003. godine obuhvatilo je 275.000 ucenika u vise od 40 zemalja i podrugja u
a je ispravna odluka. cijelom, svijetu.
Za neke od tih mladih, napuitanje skole motd
skolu ~ navodno priliéno Trisu glavna podruéja pokrivena testom koji traje dva sata: citanje, matematika
Sjetite se Richarda Bransona, koji je napustio
osnovao posloyno carstvo i znanstvena pismenost. No za razliku od skolskih testova, ovi testovi nisu
ekskluzivnu britansku privatnu skolu — kako bi povezati s nacionalnim kurikulumima. Umjesto toga, od petnastogodisnjih ili
za veéinu mladih,
Virgin, koje se bavi glazbom, zabavom i avijacijom. No do Jesnaestogodisnih ugenika trazi se da primijene znanje steceno u skoli na situacije
obrazovanja Stetit éc njihovim izgledima za buduénost
rani prekid na koje bi mogli nai¢i u stvarnom svijetu, primjerice, planirati put kojim ¢e i¢i,
nja i manje ée
kraja njihova ivora. Imat ée slabije moguénosti zaposljava tumagiti upute za elekritne uredaje ili sluziti se podacima s tablica ili grafikona.
Takoder, program putem upitnika prikuplja podatke o socijainom podrijetlu
zaradivati. ucenika, njihovoj motivaciji za u¢enje i okruzju za uzenje u njihovim skolama.
ijava neuspjeh u skoli.
Mogli bismo zapitati zaito toliko mladih doziv Rezultati ovih ispitivanja pomno se prate u zemljama koje sudjeluju u
iznevjeruju mlade. Cesto
‘Ali moida bi bilo bolje pitati zasto nae skole testiranju, 8to izaziva kr8enje ruku ili slavlje ovisno o uspjehu ucenika. Ali vrijednost
ke, Ponekad se tvrdi ag
se navodi utjecaj socijalnog podrijetla na uéeni PISA-e nije uizradi tablica uspjesnosti uzenika u medunarodngj ligi. Umjesto toga,
ti stvarno dobro obrazovanje jezultati ispitivanja mogu nam pomoti da shvatimo zasto su uéenici u nekim
obrazovni sustavi imaju sljede¢i izbor: pruzi
ostale, osobito ne za dec
clitnoj skupini uéenika i ne brinuti mnogo 7a
zemljama i nekim skolama slabiji od drugih. Oni takoder donositelje obrazovne
obrazovanje politike izazivaju da uée od drugih koji su moda bolji u kombiniranju kvalitete i
iz siomainijih obitelji, ili pruziti priliéno mediokritersko ostavno: nepristranosti u svojim obrazovnim sustavima.
jedn
gotovo svakom uéeniku. Ovo je lazni izbor. Objainjenje je a, med lako takve usporedbe mogu biti korisne, PISA je mnogo vise od pukog
i Korej
neke zemlje ORCD-a~ primjerice Kanada, Finska, Japan uéenicima, mjerenja sposobnosti uéenika u razii itim zemljama. PISA, naime, ispituje sirok
ostalima — bole su u pruzanju pristojnog obrazovanja svim jaspon Ginitelja u obrazovanju, ukljuzujuci utjecaj socijalnog podrijetla uzenika,
bez obzira na njihovu ckonomsku podlogu. jjihove stavove prema ugenju, razlike izmedu spolova i jo$ mnogo toga. Isto
kao Sto je (oko, sposobnosti ugenika ispituju se na vrlo velikom broju razlicitih podrugja,
Kako to znamo? Zahvaljujuéi medunarodnim ispitivanjima Godine ukljucujuéi matematiku, éitanjei rjesavanje problema.
PISA, OEC D-ov Program za medunarodno vrednovanje uéenika.
medunarodnog yrednovanja
2000, OECD je zapoéco s prvim krugom
uéenika kako bi istrazio veze izmedu
uéenitkih rezultata, socijalnog Primje , uzmimo pitanje trebaju li obrazoyni sustavi djecu svrstati
uéja koja dotiéu po kategorijama kao 8to su sposobnost za kolu ili — §to je djelotvornije
podrijetla i okruija za uéenje u skolama, a to su podr
nja.
neka od najyrucih pitanja danainjeg, obrazova
 LJUDSKI KAPITAL
ODLAZAK U SKOLU 69
SPOZNAJE OEC!

ijih sredina opéenito su RUJESI MATEMATIKU

~ po socijalnom podrijedlu. Djeca iz siromaén Uspjeh zemalja koje su sudjelovale u PISA ispitivanju iz matematike
du obiteljskih prihoda i
u nepovoljnijoj situaciji u skoli, ali vera izme ovisi io vrsti
provedenom 2003. (prosjeéni broj bodova)
ostavna. Mnogo toga
obrazovnih rezultata nije uvijek jedn
ane skole — u koje dolaze djeca iz
gkole. Idu li djeca u drustveno integrir Rezultati
bolji uspjeh nego ako
cazlititih socijalnih sredina ~ ona ée vjerojatno imati
stati i
u sliénim nepovoljnim eko nomskim znaéajno
pohadaju skole u kojima sva djeca Zive iznad
uyjetima. prosjeka za
OECD
m sustavima u prosjeku postizu
“Uéenici u integriranim obrazovni jov
obrazovnim sustavima, a
bolji uspjeh od onih u selektivnim
Rezultati oko
io njihovu podrijetlu.” prosjeka za «
uspjeh u obrazovanju manje ovis
ts rom PISA 2000) OECD
‘School Factors Related to Quality and Equity: Resul
uéenika i stupnja akademske
Jednako tako, postoji veza izmedu uspjeha sustav
zovni
integracije. Viednovanje PISA pokaruje da kad icinekiposobra
tu boli uspieh,
Rezultati

pomijesazajedno mlade razltith sposobnosti, uéen

statisticki
znagajno
elj. ZaSei? Ne mozemo
a socijalno podrijelo uglavnom je manje biran tinit razredi poboljsavaju ispod
to evrditi sa sigumno8éu, ali moguce je da mijeSani. Nadalje leksibilnost prosjeka za
OECD &
uspich djece koja u poéetku i nisutako dobrau skoli ike da postanu bolji
{oju omoguéuju incegeirani sustavi moda potiée uéen
moguénosti.
jer zmaju da time Sire lepezu svojih obrazovnih
JE?
a
KAKO POBOLJSATI OBRAZOVAN
ski sustavi bolji od drugih u
PISA nam pokazuje da su neki gkol je
uvjeta. Zaito? Malo
prevladavanju posijedica nepovoljaih socijalnih dubokosezne
jednostavnih odgovora. Pa éak da oni i postoje, provedba
dijelom zato jer na naéin nakoji
reforme u kolama zna biti vrlo teska. To je
mnogo Sinitelja — kulturalnih,
svaka zemlja obrazuje svoje mlade utjece
Neka drustva visoko vrednuju
druitvenih, gospodarskih, povijesnih.
Zemlje ¢lanice OE€D-a . a

iti u svijest Ijudi bez obzira na (mE Zemije koje nisu dlanice OECD-a
obrazovanje, a to se moze duboko usad
tako, duboko usadene tradicije mogu
njihovo socijalno podrijetlo. Jednako
Skolskih sustava. Obrazovna
*Sudjelovala, ali sa slabim
druétva udiniti slijepima na podbaéaj njihovih
ior: First Results from PISA 2003: Executive Summary
odazivom
 ODLAZAK U SKOLU Ez
70 SPOZNAJE OECD-a: LUDSKI KAPITAL

Steti utenicima te Je u je golem. Ako izuzmemo pitanja kao to su socijalni uyjeti, kvaliteta
praksa koja se ¢ini “normalnom” moZda zapravo
pouéavanja pojavljuje se kao najznacajniji Ginitelj koji odreduje uspjesnost
drugim zemljama necuvena.
va neprijatelske uéenika u skoli. Jednostayno reéeno, nastavnici su yazni.
No zamisao 0 uvoru rjeéenja izdrugih zemalja esto izazi
zovanja drie da
reakeije. U Sjedinjenim Dréavama, neki reformatori obra m “Danas ima mnogo istrazivanja koja upucuju na to da su kvaliteta
na nagin na koji u japansko
bi Americi moglo koristiti kad bi se uéilo nastavnika i njihovo pouéavanje najvazn ji ucenickih
poticu da uée jedni od drugih.gh
obra: zovnom sustavu nastavnike stalno rezultata koji su otvoreni za utjecaje obrazovne politike...”
‘nimalo nalik na nasu’”,
“Najéeséi je odgovor da japanska kuleura nije Teachers Matter
Brent Staples, kojemu je 220
komentirao je novinar The New York Timesa
zbog takva stava. Usprkos njihovoj vaénoj ulozi, medutim, u mnogim zemljama radni je
e razligitosti, nema clan medu nastavnicima u opadanju. Dijelom je to vjerojatno posljedica
ak i kad se u obzir uzmu kulturalne i drustven
od drugih, bilo da promjenljivosti njihova drustvena polodaja. U tradicionalnim drutvima,
razloga zasto Skolski sustavi ne bi mo gli uéiti jedni
esima ili promagajima, dok nastoje poboljgati kvali
tetu nastavnici su, zajedno s lijeénicimai vjerskim vodama, tamo gdje su Zivjeli
je rijet o uspj
a kao Sto su kvaliceta nastave, ponekad bili jedini ljudi s visokim stupnjem obrazovanja. Danas to obiéno
obrazovanja hvatajuéi se u koStac s pitanjim
edu. vise nije sluéaj u razvijenim zemljama, gdje je pougavanje samo jedno od
protok informacija u Skoli i inovativni pristupi u razr
mnogih zanimanja.
i vazni
Nastavnicsu Zapravo danas vlada zabrinutost da pou¢avanje vise nije onako
privlaéno kao Sto je nekad bilo. § nekim duznim iznimkama, programi
Syi nastavnici nisu isti. Postoje dobri i
lo’i, dobro i lose izuéeni, a postoje za obrazovanje nastavnika esto privlaée studente sa slabijim skolskim
kako bi dali sve od sebe u
i potencijalno sjajni nastavnict koji se bore uspjehom. Skolama manjak ambicioznih |judi s fakultetskom diplomom
skim sustavima koji guée. Utjecaj nast avnika na uteni
ke katkad
dkol ponekad postaje osobito izrazen kod predmeta kao sto su racunalstvo,
strani jezici i prirodne znanosti. Osobe s dobrim kvalifikacijama u tim
podrugjima éesto ne Zele u nastayniéko zvanje kad drugdje mogu dobiti
GlN
RCA eure
u Roditelji i
bolje plaéene poslove.
Revi crn icc uc razredu
recluse Wolo
nastavnici vole Plade nastavnika opéenito rastu, ali ne idu u korak s drugim zvanjima.
manje razrede. Ali Ukoliko ée se to promijeniti, to bi moglo biti nauStrb drugih prioriteta,
zbog ogranitenog
proracuna za
primjerice, smanjenja broja uéenika u razredu. Osim toga, u nastavni¢ko
obrazovanje to jc zvanje teze privudi muskarce. U zemljama OECD-a uprosjeku je samo
Broj znaii zaposliti vise jedan od pet nastaynika osnovne skole muskarac. To sto ih nema znati da je
uéenika 54 nastavnika koji manje muskih uzora u Skolama u vrijeme kad raste zabrinutost 0 polozaju
u 2098 2538 20s 185 ée raditi za manju
placu, sto bi moglo djeéaka u obrazovanju. U ve¢ini zemalja OECD-a, vise je djevojaka koje
razredu
smanjiti kvalitetu sayrSavaju srednju skolu od mladiéa. Je li to zato Sto su djevojke bolji
poutavanja.
=e, Oddabrane zemlje OECD-a
 ODLAZAK U SKOLU 73
72 SPOZNAJE OECD-a: LIUDSKI KAPITAL

yode rasprave koje nece mogu uéiniti samo odmah nakon zavréene srednje skole ili fakulveta. U
udenici ili su mladi¢i losiji? O tome se stalno Sjedinjenim Dréavama, primjerice, svake se godine oko 25.000 osoba sa
zavriiti u doglednoj buducnosti. zavrsenim fakultetom prebacuje u nastavnitko zvanje, a postoje i dokazi
me. Sezdesetih i
Svi ti problemi skolama dolaze u nezgodno vrije koji pokazuju da su oni éak i nesto uspjesniji u razredu od svojih kolega s
e se naglo prosirilo, st
sedamdesetih godina proslog stoljeca obrazovanj duzim nastavnitkim stazem.
ju mirovini.
znati da se mnogi nastavnici koje se tada zapoiljavalo priblizava
skolama i gotovo trecina
U prosjeku Cetvrtina nastavnika u osnovnim
50 godina,
srednjoskolskih nastavnika u zemljama OECD-a stariji su od GLOBALNA RAZMISLJANJA — USELJENICI | OBRAZOVANJE
ve nastavnike
U nekim zemljama taj se broj penje éak na 40 %. Istina, sve
primjerice
mozda nece trebati zamijeniti. Uz svega nekoliko iznimaka, Koliko su djeca useljenika dobra u skoli? Odgovor je, poput mnogo toga
OECD-a opada,
Francusku i Sjedinjene Driave, broj mladih u zemljama drugoga Sto ima veze s useljenistvom, éesto zavijen u maglu poluistina i
ma.
pa u buduénosti nece biti toliko djece u Skola neodredenih uopéavanja. Mlade useljenike iz odredenih azijskih sredina,
mnoge
No to jo8 uvijek nece rijesiti problem s kojim se suoéavaju primjerice, ponekad smatraju uzornim ugenicima — uspjesnim pojedincima koje
zabrinjava, osobito
zemlje, a to je dobiti dovoljno vrsnih nastaynika. To gurraju roditelji koji cijene obrazovanje. Nasuprot tome, za useljeni¢ku djecu iz
, veti broj
jer je potraénja 2a nastavnicima u stalnom porastu. Primjetice drugih sredina ponekad se misli da su nezainteresirara za ugenje i ne pretjerano
mlade iz niza
uuseljenika znati da je izglednije da ée nastavnici poucavati uspjesna u skoli.
nastavne
razlititih kulturalnih sredina. Takoder moraju pratiti nove Kakva je stvarnost? Kako bismo dosli do odgovora, OECD-ov program PISA
se poutava nego na
metode, sto mode znaditi usmjeravanje ne na ono sto ispitao je uspjesnost prve i druge generacije djece useljenika u 17 zemalja élanica
se udi, Ova promjena
ono Sto se uéi te, a to je jednako vaéno, na to kako i neglanica sa znaéajnijim brojem useljenika. Evo nekih nalaza.
rade. Tome dodajte
od nastavnika zahtijeva da promisle 0 tome kako Sto je useljeni¢ka zajednica veca, manja je vjerojatnost da ¢e uce
novi nagini
potrebu da se prate promjene u kurikulumu, nove tehnologijei biti uspjesni.
poss poseati
ocjenjivanja napredovanja uéenika pa ¢e ovaj veé zahtjevan ZABLUDA: Nema stvarne veze izmedu velicine useljenickog stanovnistva i
éak i sloteniji. 8kolskog uspjeha useljeni¢ke djece. To navodi na zakljuaj da velik broj useljenika
nije prepreka integraciji.
Bolji nastavnici...
Useljenitka djece ne Zele uciti.
vora lezi
Kako se moze poboljiati kvaliteta poutavanja? Velik dio odgo ZABLUDA: Useljenici iz prve i druge generacije useljenika jednako su
divanja,
uw obrazovanju i zaposijavanju nastavnika i naginu njihova nagra zainteresirani za uéenje i $kolu kao i njihovi vrSnjaci starosjedioci - katkad i
student tek krene
O tim se procesima mora razmisljati od trenutka kad mnogo vise. Takvi pozitivni pristupi uéenju vazan su prvi korak da se skole mogu
éno napusti
na nastavnitki studij do dana, godinama kasnije, kad kona nadograditi kako bi pomogle mladim useljenicima da uspiju.
nih nastavnika,
fakultet. Primjerice: kako bi se povecala rezerva potencijal
kako bi se kandidatima
sustavi obrazovanja nastavnika mogu se mijenjati
ne da to
olakéao pristup u razligitim fazama njihovog radnog vijeka, a
 ODLAZAK U SKOLU 75
74 SPOZNAJE OECD-a: UUDSKI KAPITAL

lo3i u Skoli. Da bi obrazovanje nastavnika bilo djelotvorno potrebno je da bude koordinirano

Uéenici iz useljeniékih obitelji uvijek su tijekom cijele nastavnitke karijere. Takoder je vazno da to bude prava vrsta obrazovanja,
razlike u uspjesnosti u
ZABLUDA: Medu razliitim zemljama postoje velike U Finskoj se, primjerice, od nastavnika trazi da zavrie prvi i odulji diplomski studij.
primjerice, oni su jednako
obrazovanju. U Australiji, Kanadi i Novem Zelandu, ka Mnoge zemlje jednostavno nisu spremne udovoljiti ulaganjima koje to iziskuje.
generacija uéeni
jesni kao I d jomicilni ucenici. U Kanadi i Svedskoj, druga No bez obzira na stupanj njihove prvotne izobrazbe, vaino je da nastavnici
koja su rodena u tim zemij ame
mijama
izuseljenigkih obiteli znaéajnoje bolja od djece
Teas nickih nastave utiti cijeli svoj radni jek.
éjima ueenici iz iselje
Nazalost, medutim, u mnogim drugim ispitanim podru
koji su tamo roden!
obitelji muze se kako bi dostigli postignuéa ucenika
Zivoti biti suoceni velik
s im “Treba jasno reci Sto se o¢ekuje od nastavnika u smislu nj
Zbog obrazovnih problema useljenici ée kasnije u
viastite odgovornosti za njihov stalni razvoj te treba postojati
izazovima.
like Cetvrtina uéenika iz potporna struktura kojom ¢e se olakSati njihov razvoj.”
STVARNOST: U vecini istrazenih podruéja, otpri
€e vjerojatno kasnije kod
useljenigkih obitelji vrlo su slabi u matematici, Sto Teacher Matter

pronalazenja posla izazivati tesko¢e.

ovne probleme Profesionalni razvoj moze imati mnogo oblika: tu su konferencije
Jezik je objainjenje za neke, ali ne i za sve obraz
useljenika. za nastavnike, programi kojima se nastavnike u radionicama upoznaje s
nizku djecu koci u skoli, ali promjenama u kurikulumu itd. A to ne mora biti povezano s razvijanjem
STVARNOST: Jezik nije jedini initelj koji uselje
ukljuculuct Belgiju, Kanadu,
jezik igra znagajnu ulogu u nizu ispitanh podrugja, umijeda koja se samo mogu primijeniti narad urazredu. U Japanu, primjerice,
Njemacku i Sjedinjene Drzave. novi nastavnici Cesto mjesec dana stadiraju u privatnim tvrtkama, stara¢kim,
stvari.
Davanje posebne jezitne potpore moze promije domovima, muzejima itd. To bi im trebalo pomoéi razviti drudtvene i
amu PISA ne dajutoéne
STVARNOST: lako podaci dobiveni testiranjem u progr poduzetnitke vjestine, primjerice, te stedi Sire razumijevanje onoga sto
koristi od dobro uhodanih sustava
brojke, Zit nise otitim da ée djeca useljenika imati drustvo ogekuje od skola. Takvi programi, ¢ije trajanje je razligito, ali ne
liji, Kanadi i
za poseb
: nu jeziénu nastavu kakva se provodi, primjerice, u Austra
koji bi trebali pomodi djeci dulje od godinu dana, takoder je dostupno iskusnim nastavnicima. Pruza
Svedskoj. Danas sve vige zernalja uvodi takve sustave,
iz useljeni¢kih obitelji previadati obrazovni jaz
tamo gdje on postoji. im novo videnje toga kako ¥ira dru’tvena zajednica gleda na njih, njihove
skole i njihovo zvanje. Kad se jednom vrate u Skolske klupe, od njih se
otekuje da o svojim spoznajama razgovaraju s kolegama.

bolje Skole
Ironija je u tome da taj proces razmjene informacija, a to je bit odnosa
nastavnik-uéenik, sve vise nedostaje medu nastavnicima. Skole opéenito
nisu pratile razvoj “upravljanja znanjem’. To je struéni izraz iz poslovnog
svijeta za proces, esto neformalan, razmjene znanja, spoznaja i iskustava
unutar organizacija. Svrha mu je potaknuti pojedince i skupine na to da
razmisle o tome 8to funkcionira, a Sto ne.
 “a
76 SPOZNAJE OECD-a: LIUDSK! KAPITAL
Mnogi nastavnici, medutim, uglavnom stupaju u interakciju sasvojim
uéenicima, a mnogi provode razmjerno malo vremena razgovarajuéi i
rade¢i neposredno s kolegama. U poslovnom svijetu, mnoge tvrtke vera
da je velo vaino postati ono sto nazivaju “organizacijama koje uée™. U
cakvim se organizacijama visoko cijeni taj proces razinjenc informaciai
spoznaja te im ono Sto saznaju sluZi kao osnova za djelovanje. Neke zemlje
OECD-a sada nastoje postici da i §kole nauée slitno.
U mnogim se zemljama potiéu i fundamentalnije inovacije u nastavi.
Kako bismo vidjeli kako to izgleda na djelu, vratimo se u kanadsku skolu
Les Compagnons-de-Cartier.U tj se ’koli Sitoko primjenjuje ono sto se
naziva formativno ocjenjivanje. To je pristup u kojem se rabi niz razliéitih
tehnika za redovito i sustavno pracenje uéenja uéenika kako bi se nastava
mogla stalno podeSavati prema onom Sto uéenicima treba. (Za vazlilen od
toga, tradicionalni ispit na kraju godine naziva se sumativno ocjenjivanje,
jer nudi zbroj onoga Sto su ucenici nauéili.)
Ne postoji samo jedan pristup formativnom oejenjivanju. U kanadskim
skolama nastavnici mnogo rade na pripremi nastave i postavljanju ciljeva
uéenja, ali je njihova interakeija s wéenicima vise informativna i manje
stcukturirana od one u tradicionalnom razredu. Uéenici najvise uée
radeéi zajedno na interdisciplinarnim projektima. U jednom se projeliny
primjerice, trazio odgovor na pitanje e li sukob izmedu Izracla iPalestinaca
temeljen na vjerskim razlikama ili potrebi da se kontroliraju oskudne
zalihe vode. To je od uéenika zahtijevalo da istrazuju predmete kao Sto
su zemljopis, vjeronauk i povijest.
“Atmosfera u uciot i vise je nalik na onu u novinskoj redakciji
uredu neke tvrtke. Mnogo se razgovara, ali je disci a opéenito na
vrlo visokoj razini.”
Formative Assessment: Improving Learning in Secondary Classrooms
ODLAZAK U SKOLU ae
Prije nego se zapoéne s takvim projektom, nastavnici provedu dosta
vremena pomazuci ucenicima da shvate kriterije za ono sto ¢e biti dobar rad,
kako konstruktivno ocijeniti vlastiti rad i rad svojih vrénjaka te razvijajudi
vjestine nagina uéenja, primjerice “oluja ideja”. S takvom podlogom
ucenici zatim potinju pregledavati rad pripadnika svoje skupine, trae
jedan drugog detaljnija objasnjenja za neke totke ili razjasnjenje nekih
nejasno¢a. NeSto od toga dogada se éak izvan skole: uéenici nose svoj
razredna prijenosna raéunala kuéi te se njima sluze kako bi stupili u kontakt
s drugim uéenicima, (Raéunala, medutim, niu kojem sluéaju nisu obveza
kod formativnog ocjenjivanja.)
Svakih dever dana uéenici pokazuju sto su naukili podnosedi izvjesée
nastavniku, koji svoj odgovor unosi u dnevnik ili portfolio. Na temelju
tih izvjeséa i povratnih informacija, uéenici mogu analizirati kako su
neito mogli udiniti drugadije te odluéiti o tome sto ¢e odabrati uéiniti
ubuducée. Uéenici tako stjeéu stvarni nadzor nad onim sto uée. Takoder
stjecu spoznaje o procesu uéenja i tome kako da u njemu pronadu svoj put.
“Uvijek pogledam svoje izvijes¢e”, kaze jedan uéenik, “pa sam odlucim na
kojim podruéjima Zclim raditi sljedecih nekoliko mjeseci”. Osim sto time
dobivaju u obrazovnom smislu, uéenici, éini se, i uzivaju u ovom naéinu
poutayanja: “U usporedbi s mojom starom skolom, ovdje se vie ponosimo
svojim radom’, kaze drugi uéenik, “ne svojim ocjenama nego rezultatima
onog sto radimo na projektima”.
Formativno ocjenjivanje, koje je postalo jedna od najées¢ih tema
u obrazovanju, moze imati mnogo oblika, ali postoji niz zajednitkih
obiljezja. Ono je sustavno, ane neplansko, postavlja uéenicima jasne ciljeve
ugenjai stalno prati njihovo napredovanje prema tim ciljevima, Uéenici su
aktivno ukljuéeni u proces ucenja, potite se interakcija izmedu uéenika i
nastavnika te izmedu uéenika. Takvo ocjenjivanje nudi raznolikost, bilo u
come kako uéenici ude ili kako ih se ocjenjuje te daje povratne informacije
i prilagodava nastavu potrebama pojedinih uéenika.
 SPOZNAJE OECD-a: JUDSKI KAPITAL ODLAZAK U SKOLU 79
78

Medutim; dobiju li odgovarajuéu izobrazbu, nema razloga zasto nastavnici

DTS
ne bi mogli nauéiti integrirati formativno ocjenjivanje u sustav koji uéenike
Broj mladih koji su zavrsili srednju Skolu Ve¢ina mladih priprema za sumativne ispite.
-éetiri od pet
- zavrsavaju
srednju Skolu KAKO PROSIRITI DOSEG OBRAZOVANJA?
uzemljama
OECD-a. No jos Bez obzira na to koliko se toga mijenjalo u razredu, neki mladi jednostavno
uvijek ostaje
prilitno velika odluée da skola nije za njih. Uzmimo primjer Kanako Mizoguchi, japanske
skupina onih djevojéice kojaje u dobi od 14 godina odluéila da jednostavno Zeli ostati u
koji to ne uéine,
zbog ¢ega su svojoj sobi, “Jos uvijek mi je tesko opisati za8to’, rekla je novinaru. “Imala
njihovi izgledi sam osjeéaj da postajem nevidljiva, kao da me netko brige. Zaista sam
za zapoiljavanje mislila da éu puknuti i uéiniti nesto loge.” Djevojéica je provela i sljedecih
vrlo ogranigeni.
pet godina u svojoj sobi, sto je primjer pojave koju u Japanu nazivaju
hikikomori ili povlatenje iz drustva.
Odabrane zemlje OECD -a
Ievor: Education at a Glance 2006 SeatLink: heep://dx.doi.org/10.1787/14184324
RAZMISLJANJA — JANET COHEN
“Koristi li se formativno ocjenjivanje kao okvir za poutavanje,
nastavnici mijenjaju svoju interakciju s ucenicima, naéin na koji Zasto petnaestogodisnji Finci imaju tako dobre rezultate na medunarodnim
pripremaju situacije za ucenje i uéenike vode prema ciljevima testovima? Janet Cohen, izvjestiteljica za BBC-evu emisiju The World Tonight, otisla jeu
uéenja, pa ak i definiciju uspjeSnosti ucenika-” Finsku kako bi dobila odgovor na to pitanje (prilagodeno za potrebe ovog teksta).
OECD Policy Brief: Formative Assessment lzvjestiteljica: Osam je sati ujutro u sredistu Helsinkija. Ovdje u 3koli Arabia
to znagi da je vrijeme za hokej na ledu. Djeca koja su ovdje stara su izmedu 7116
Je li ono funkcionira? Istrazivanje pokazuje da metode poput ovih godina i veéina ih Zivi u blizini, Nadzire ih njihov uéitelj Mikko Autio, koji vjeruje
mogu biti neobitno djelotvorne. Izvjedée s jednog OECD projekta koji da dan treba zapoéeti sportom.
se bavio formativnim ocjenjivanjem u nekoliko zemalja opisuje ga kao Autio: To je vrlo vazno, znate. Kad se nakon sporta vratimo u Skolu djeca su

“moida jednu od najvaznijih intervencija za promicanje dobre izvedbe
koju se ikad prouéavalo”,
Zasto se takve inovacije ne primjenjuju vise u razredu? Jedan od
problema jest to da nastavnicima nije uvijek lako mijeSati formativno
ocjenjivanje s “visokorizignim” tradicionalnim ispitima. Bilo to bolje ili
lotije, tradicionalni stil ispitivanja joS uvijek odreduje uéenikove izglede
za daljnje obrazovanje i zapoiljavanje u mnogim zemljama, pa je dosta
pritisaka na nastavnike da “pougavaju za test", to jest da se iskljuéivo
svjeza i budna za ueenje.
lzvjestiteljica: Otito je da se trud isplati. Mladi Finci medu najboljima su u
svijetu u matematici, Citanju i rjesavanju problema, uz bok zemljama kao Sto su
Koreja i Japan. Ono &to je jos zanimijivije, vrlo je malo djece s logim uspjehom, a
djeca iz siromaégnijih obitelji gotovo su jednako dobra u skoli kao i ona iz bogatijih.
Dakle, u €emu je tajna? Ravnateljica skole Arabia je Kaisu Karkkainen. Njezin je
odgovor jednostavan:
Karkkainen: Prvo, moram re¢i da je tajna u nastavnicima. A drugo, nastavnici.
| trece, nastavnici. Oni su najvazniji. A onda, dobro skrbimo o djeci s posebnim

usmjere na one vjedtinje ili znanja koja ¢e uéenicima pomoci proci ispit.
80 SPOZNAJE OECD-a: LIUDSK! KAPITAL
potrebama te mnogo nastavnih sati posvecujemo radu s njima kako bi im
pomogli.
Izvjestiteljica: Na gornjem katu razred Mikke Autia radi na projektima
© nordijskoj kulturi, od pisaca do tematskih parkova. lako postoji nacionalni
kurikulum, britanski bi nastavnici bili zapanjeni slobodom koju u oblikovanju
nastave imaju finski nastavnici. :
Autio: Ne drzim se tjednog rasporeda. Moramo |i malo vise raditi na nekom
podrugje, recimo matematici, ponekad cijeli dan ucimo matematiku! A ponekad,
ako pozelimo skijati cijeli dan, i to je u redu.
Izvjestiteljica: Na donjem katu na satu engleskog ovi Cetrnaestogodignjaci
jedan drugog ispituju o hobijima. Moraju uciti nesto iz gramatike, ali je naglasak
na onom &to njih zanima. Ima i testova, ali su vrlo diskretni. Nema testova SAT,
niti tablica uspjesnosti te nema ocjena do prijemnih ispita u petnaestog godini,
a nema ni inspekcija po skolama. Nastavnica engleskog Ritta Severinkangas kaze
da su nastavnici glavni.
Severinkangas: Mislim da se u nas ima povjerenja kao struénjake pa smo vrlo
samostalni. Dakle, mogu biti vrlo kreativna.... ako to Zelim.
Izvjestiteljica: Naravno, to nije sasvini jednostavno. Nekoliko uéenika ipak
zavréi umalom razredu za djecu s posebnim potrebama... Ipak, ukupno gledaju¢i,
standard su razredi s djecom razli¢itih sposobnosti. Ukoliko neko dijete ima
problema, razred dobija jo3 jednog nastavnika, a dijete kurikulum koji mu je
prilagoden, a koji sastavlja Skolski struni tip koji cine psiholozi i socijalni radnici.
Osim toga, svi su nastavnici osposobljeni i za poucavanje djece s posebnim
potrebama. Eine Liinanki je uéiteljica razredne nastave.
anki: Finski nastavnici vrlo su visoko obrazovani, a viada je ulozila mnogo
napora da izgradi ovaj sustav i udini ga djelotvornim.
lzvjestiteljica: U Finskoj nastavnici imaju magisterij. Studiraju do Sest godina,
a studij je besplatan. Ne cudi stoga da studenti stoje u redu kako bi se upisali, ali
samo ih se 13 % upise... Ovaj posao donosi status, a to ima korijene u povijesti,
tvrdi Patrik Scheinin, profesor pedagogije na sveudilistu u Helsinkiju.
Scheinin: Crkva je u Finskoj nekad podupirala sposobnost éitanja, Morali ste
modi neéto protitati iz Biblije prije nego Sto ste se mogli oZeniti.To je bio vrlo jak
poticaj. Kasnije se time posluzio nacionalni pokret u Finskoj, pa su Fincl izgradili
svoju knjiZevnost, skolski sustav i obrazovanje nastavnika kako bi postali nezavisna
dréava pa su nastavnici jos uvijek nesto poput narodnih heroja.
ODLAZAK U SKOLU 81
lzvjestiteljica: Dakle, nastavnici viadaju. U Finskoj jedan nastavnik dolazi na
14 djece, u usporedbi s 20 djece u Velikoj Britaniji. Svemu tome cilj je eliminirati
neuspjeh kao moguénost. Cinici kazu da to donosi sposobnost sviju naustrb
izvrsnosti. No pozive na kori8tenje tablica uspjesnosti i vise centraliziranog
kurikuluma stiSao je uspjeh Finske pri medunarodnim usporedbama, a iznad
svega njezina vjera u svoje nastavnike.
© 2006 BBC
Sluéaj japanske djevojéice Kanako ekstreman je, ali ona predstavlja
veéu skupinu mladih koji se iz raznoraznih razloga - psiholoskih,
socijalnih, kulturalnih ~ odluéuju ostati bez obrazovanja i posla. Za njih
éak postoji iime: NEET — nezaposleni, bez obrazovanja i izobrazbe (not
in employment, education or training). U mnogim zemljama OECD-a,
ne samo u Japanu, raste zabrinutost zbog problema s kojima se suoéavaju
takvi mladi ljudi.
U pravilu oko 80 % mladih zavrii srednju $kolu u razvijenim zemljama,
a 20 % odustane. Bez obzira na to koliko se obrazovanje Siri, ta évrsta
jezgra, Gini se, ostaje nepromijenjena. “Uvjeren sam da je to dijelom razlog
za veliko zanimanje ministarstava prosvjete za strukovno obrazovanje”,
naglasava Greg Wurzburg iz OBCD-a.
Strukovne skole, éiji je cilj mlade pripremiti za odredeni zanat,
primjerice, drvodjeljstvo, u mnogim je zemljama zamrlo, kaze Wurzburg.
“Spektar interesa i sposobnosti uéenika se povedao”, objasnjava on, “ali
se spektar odabira skola smanjio jer je strukovno obrazovanje u nekim
zembjima dodlo na lo’ glas”
Danas je medu vladama zavladalo sve vece zanimanje za vraéanje
stcukovnog obrazovanje s ponekad proturjecnim rezultatima. Nakon nemira
2005. godine francuska je vlada najavila planove da éetrnaetogodisnjacima
omoguei da postanu nauénici. “Vladin cilj nije zapravo zaposliti te mlade
nego ih izvudi iz skolskog sustava u kojem nisu uspjesni’, izjavio je Bernard
Hugonnier iz OECD-a novinama International Herald Tribune. “Bit éu
iskren: cilj ih je drzati podalje od ulice”, No nisu sve obrazovne alternative
92 SPOZNAJE OECD-a: LJUDSKI KAPITAL UCENJE ZA ZIVOT 93

prihod najbogatijih 10 % Amerikanaca u razdoblju izmedu 1972. i 2001. Prednost mladosti...

godine porastao za samo 34 % dok je prihod nekolicine na samom yrhu, a Mlade odrasle osobe vise e se obrazovati iz nekoliko razloga. Kao prvo,
Koji predstavljaju svega 0,01 % ameriékog drustva, porastao za éak 497 %. mnogi medu njima jos uvijek dovrsavaju svoju struénu izobrazbu. Ukoliko
Krugman, a i drugi, zakljuduje da bi pojava ove malobrojne, ali izuzetno jo8 nisu zasnovali obitelj, vjerojatno ¢e imati vise slobodnog vremena i
bogate elite lako mogla dovesti do destabilizacije drustva. $ druge pak manje radnih i obiteljskih obveza ~ koje predstavljaju glavnu zapreku za
strane, njegovi kritiari ryrde da iako prihodi onih na vrhu doista mozda daljnje obrazovanje starijih radnika.
brzo rastu, pojedinci s visoko’kolskim obrazovanjem jo uvijek imaju
‘Tu je i jos jedan velo vazan éinitelj: kao prvo, mlade odrasle osobe
razmjerno vece prihode od onih koji se nisu pomakli dalje od srednje
obiéno su bolje obrazovane. I opéenito, sto si bolje obrazovan, vedi su ti
skole.
izgledi da éeS nastaviti s formalnim uéenjem. Rupa uobrazovanju starjih
Moie li uéenje odraslih pomoéi onima nize obrazovanima? Da, ali
judi rezultat je éinjenice da su oni u mnogim zemljama OECD-a svoje
ne uvijek u onolikoj mjeti u kolikoj bismo mi to htjeli. Cjelozivotno formalno skolovanje zavrSili prije nego sto je ovih posljednjih nekoliko
obrazovanje pomalo nalikuje izgradnji kuée. Postavimo li dobre temelje, desetljeca zapoéclo brzo Sirenje srednjoskolskog i visokoskolskog
kuéa ima izglede da ée se odréati u godinama koje dolaze. Ako su pak obrazovanja. Tako je, primjerice, u Irskoj oko 75 % odraslih mladih od
temeji Losi, bit ée potrebno puno popravaka kako bi se kuéa postavila 34 godine zavrsilo srednjoskolsko obrazovanje u usporedbi s manje od 40
na uistinu évrste temelje, Pa ipak, potencijalne prednosti uéenja odraslih
% odraslih u srednjim pedesetim godinama.
stvarne su i yrijedilo bi ih iskoristiti.
Starosna dob takoder mote biti prepreka ukoliko odrasli osjeéaju da
su naprosto prestari da bi imali koristi od daljnjeg obrazovanja. Takvo
KOJE SU PREPREKE DALJNJEM UCENJU?
Zemlje OECD-a uvelike se razlikuju po broju odraslih koji se obrazuju
i usavSavaju za posao koji rade. Svake godine vise od 40 % radnika TKO SE USAVRSAVA?
sudjeluje u takvim programima izobrazbe u Dansko}, Syedsko}, Svicarskoj Sse Se
Omjer judi razli¢itih obrazovnih razina koji
i Sjedinjenim Drzavama u usporedbi sa svega 10% radnika u Grékoj, ean ner ere le eo) obrazovaniji, | |
Omjer u odnosu Postojece obrazovanje eee i
Madarskoj, Italiji i Spanjolskoj.
Ono Sto je jos znakovitije, unutar zemalja OECD-a postoje yelike crane MEV sok Sedna MMMM niskorezing melt kao
razlike izmedu pojedinaca koji su obuhvaéani programom izobrazbe i onih Saiioiesaletaacode| ff otaeanh l|
koji to nisu. Ukratko, stanje je sljedeée: oni koji najvile trebaju daljnje ovu crtu vile se usavriava | [f razlika wrazini
obrazovanje ne dobivaju ga. “Ako si starij, slabiji su ti izgledi za to nego ___{ed presieka obrazovanja |
kad si lad”, pojasnjava Raymond Torres iz OECD-a. “Ako si manje - aa |
obrazovan, imaé daleko manje izgleda da éeé biti ukljugen u program postaje sve veéa.
daljnje izobrazbe nego ako si visoko obrazovan. Ako sina dnu tr2ista rada, GB
takoder su ti slabiji izgledi nego ako si menadzer.” Kanada Finska_—Spanjolska Svicarska Velika Britanija
essOdabrane zemlje
ialOECD -a
vor: Beyond Rhetoric: Adult Learning Policies and Practices
 UCENJE ZA ZIVOT 95
94 SPOZNAJE OECD-a: LIUDSKI KAPITAL

shvaganje katkada dijele i poslodavei, a ono se zaista temelji na gruboj
ckonomskoj stvaranosti. U usporedbi s nekim tko se priblizava mirovini,
neka mlada osoba ~ ili njezin poslodavac — pred sobom ima mnogo
vise vremena u kojem ée modi zaraditi i povratiti novac ulozen u svoje
obrazovanje.
Dakle, koji je motiv, sredstvo i prilika kada je rijeé o cjelozivotnom
obrazovanju? Motiv je sve ono zbog éega odrasli Zele nastaviti uciti i sve
ono éime im se moze poveéati motivacija. Zatim, tu je sredstvo - novac,
ili onaj tko plaga za uéenje odraslih. Konaéno, tu je i prilika: kako uéenje
pribliziti odraslima?

osoba na visim polozajima Motivacija: poticanje odraslih na ucenje

Staz u tyrtki takoder ima vaznu ulogu kada se odluduje tko su kandidati
za usavrSavanje: Sto je netko na viSem polozaju u organizaciji, to ima vie
izgleda da bude ukljuéen u program obrazovanja. Iz perspektive poslodavca,
to ima smisla. Kada je rije¢ o rukovodecem osoblju, oni usayrsavanje
doZivljavaju kao investiciju koja ¢e se isplatiti kroz porast produktivnosti
i struénog znanja. Kada se pak radi o manje kvalificiranim radnicima,
Nitko nije motiviran platiti za obrazovanje ako ne vjeruje da ée mu se
to isplatici. Vlade su zainteresirane za obrazovanje kako bi dale poticaj
zalihama ljudskog kapitala; tvrtke Zele vecu produktivnost; zaposlenici
zele vecu placu i bolje izglede za promaknuée na poslu. Ti ciljevi nisu
nepominljivi. Naime, uspjesnim obrazovanjem obiéno se uspijevaju postici
svi ti ciljevi.

tvrtke daljnje obrazovanje svojih zaposlenika uglavnom doZivljavaju kao Aliizobrazba moie imati ncicljene posljedice koje umanuju motivaciju.
trofak. Menadieri éesto misle da ti zaposlenici ne trebaju puno znanja kako Primjerice, tvrtke su éesto izlozene vecem riziku da izgube djelatnike koji
bi obavijali svoje poslove, a uz to vjerojatno ne¢e raditi dovoljno dugo da su stekli naobrazbu i spoznali da je napudtanje postojecegi nalazenje
mogu povratiti sredstva ulozena u njihovo usavrSavanje. novog posla jedini nagin da svoja novosteéena znanja i kompetencije
Isto tako, manje je vjerojatno da ¢e nekvalificirani radnici traziti daljnje pretvore u visu plaéu. Unatoé tim nedostacima, tvrtke i dalje vide smisao
obrazovanje. Razlogza to modda sejednim dijelom krije u éinjenici sto ti
radnici nisu syjesni mogu¢e financijske prednosti uéenja u odrasloj dobi.
Zbog toga se nisko kvalificirani radnici Gesto nadu whvaceni u zamku koju raNon ud Con aie sy led
Mnogi odrasli
su sijednim dijelom i sami postavili. Oni u svojoj tyrtki mogu napredovati perortece cel cicac st ccc se ne zanimaju
Ree ecumenical
samo ako se usavrSavaju, ali zbog nedostatka obrazovanja u startu njihovi za nastavak
mmm Austrija mamma Spanjolska Velika Britanija obrazovanja. Oni
poslodavci neée biti dovoljno motivirani da im osiguraju usavrSavanje. koji se zanimaju
Navedene prepreke:
Sto bi, dake, trebalo uéiniti da se ovi radnici izvuku iz zamke u koju su misle da tone
ulovijeni? mogu. Pritom
navode razloge
kao Sto su posao,
KAKO UKLONITI PREPREKE UCENJU? obiteljske obveze
ili osjeéaj da su
prestari.
Osmisljajuéi detektivske priée, pisci imaju na umu tri stvari: motiy, sredstvo
i priliku. Ne bi bilo loe da od toga krenemo traditi odgovor na pitanje
zaito se vise Ijudi ne odluéuje za uéenje u odrasloj dobi.
on Promoting Adult Learning
96 SPOZNAJE OECD-a: IUDSK! KAPITAL
u osposobljavanju djelatnika ukoliko se time povecava produktivnost i
profit, ali i plaéa zaposlenicima.
Medutim, katkad je teSko svladati orpor radnika prema uéenju. Ukoliko
radnici jasno ne vide potencijalnu korist od izobrazbe, jednostayno se
neée hrjeti s time gnjaviti. Po misljenju mnogih Ijudi svako je daljnje
obrazovanje tlaka, narotito ako zadire u njihovo slobodno vrijeme koje
bi mogli provesti u obitelji ili druzenju.
“Pojedinci obiéno postupaju racionalno i spremni su financirati
daljnje obrazovanje kada ocekuju <cisteprinose...”
Promoting Adult Learning
Tu sui neke druge prepreke. Sve one koji buduceg poslodavea tesko
mogu uyjeriti u kvalitetu svojih postojecih sposobnosti i dosadasnjih
i
postignuéa — a to je njihoy ljudski kapital — lako je razuvjeriti odvratiti
od nauma da i dalje razvijaju te svoje sposobnosti. U skladu s time, ukoliko
kvalifikacije koje se odredenim obrazovanjem stjecu nisu op¢e poznate i
prihvaéene, sasvim je razumijivo da radnici bas i neée izgarati od Zelje da
ih steknu.
Vlade mogu utjecati na to da se ljudima priznaju dosadasnja postignuca
uuéenju kroz nacionalne kvalifikacijske sustave. Ti su sustavi Cesto veoma
yaini za nize obrazovane radnike koji uglavnom uée na neformalan na¢in.
Ta vista udenja najéedée nije predstavijena u obliku pisanih kvalifikacija —
sjetimo se onoga sto zovemo “trikovi zanata” koji se mogu na¢i u svakoj
profesiji od vodoinstalatera pa do softverskog inZenjera. Te sposobnosti
mogu biti vrijedne same po sebi, ali bi isto tako lijepo bilo da ih se
prizna.
Pristupi su veoma razlitiei, ali u mnogim nacionalnim kvalifikacijskim
sustavima od Ijudi se ne trazi da zavrse to¢no odredeni teéaj, cime se
uklanja glavna psihologka barijera za sudjelovanje. Od njih se samo tradi
dana testiranju pokazu da imaju potrebne vjestine i znanja.
UCENJE ZA ZIVOT 97
“Kada se nadu u situaciji da moraju u praksi primijeniti ono Sto su
nauCili, pojedinci se cesto ne snalaze ine umiju izvuéi korist izonoga
Sto su ulozili u svoje obrazovanie...”
Beyond Rhetoric: Adult Learning Policies and Practices
Ukoliko pojedinac ima dvojbi glede koristi od svojeg obrazovanja,
to takoder umanjuje njegovu motivaciju. Uéenje u odrasloj dobi vrlo je
atraktivno velikom broju sumnjivih davalaca obrazovnih usluga (institucija
koje se bave izobrazbom odraslih) pa se tak i diplome nekih renomiranih
syeudili3ta o zavrSenom uéenju na daljinu ponekad sasyim neopravdano
smatraju drugorazrednim kvalifikacijama.
Mnogezemlje OECD-a imaju agencije za nadziranje kvalitete programa
koje nude privatnici. Ali mozda bi na stvari trebalo gledati iz jedne sire
perspektive kako bi se stvorilo pravo tréiite za obrazovanje odraslih. Za
to ée biti potrebno nadzirati davatelje takvih usluga, ali ¢e isto tako biti
potrebno da i vlada poduzme odgovarajude mjere protiv onih centara
za obrazovanje koji ne udovoljavaju nacionalnim standardima. Takav
bi sustay, s jedne strane, mogao poticati odrasle da traze samo priznate
programe, a s druge pak, privatne davatelje usluga da nude samo visoko
kvalitetno obrazovanje.
Sredstva: tko placa obrazovanje odraslih?
Kada se ukade potreba za obrazovanjem kod kvalificiranih radnika
njoj udovoljava ili tvrtka ili pojedinac. Veta je vjerojatnost da ée vlada
intervenirati kada je rijeé 0 obrazovanju niskokvalificiranih djelatnika.
Na ulogu vlade mozemo gledati s dva stajali8ta — sa stajaligta tvrtke i sa
stajalista pojedinca.
Tyrtka: porezne olakéice velo su vazno sredstvo kojim se vlada sluzi
kako bi tvrtke potaknula na obrazovanje svojeg osoblja. Tako je tesko
dobro osmisliti porezne olakSice, vladama se taj nadin jako svida jer se
koriste postojecim poreznim sustavom i daju poticaj tvrtkama da ulazu u
 98 SPOZNAJE OECD-a: LJUDSK! KAPITAL UCENJE ZA ZIVOT 99

Bron oeoe Waa eM UcT NC LUE ts

Poslodavei financiraju Poreznim olakSicama osigurava se novac koje tvrtke tro’e na
Postotak formalnog obrazovanja kojeg najveci dio obrazovanja obrazovanje djelatnika, ali jednako tako vlade mogu uzimati novac od
Peet n esters iako zahvaljujuéi tome tvrtki. Tako u Spanjolskoj, primjerice, tvrtke pla¢aju porez na plaée od
radnici stjecu znanja,
umijeéa i sposobnosti 0,6 % za financiranje izobrazbe. Zbog ¢i jenice da drzava ubire taj porez,
koje bi mogle bi ponckad je lakSe posti¢i da se usavrSavanja domognu manje obrazovani
od koristii drugim
tvrtkama. Potencijalno, djelatnici.
vece su Sanse da ce
Pojedinac: Mnoge su Zemlje OECD-a prihvatile filozofiju po kojoj
druge tvrtke Zelj
‘preoteti’ sposobnijeg se od svih partnera — vlade, posebice poslodavea i zaposlenika — trazi da
djelatnika. sudjeluju u financiranju obrazovanja odraslih, a ta je strategija poznara
kao sufinanciranje. Cilj je svakomu omoguéiti da financijski sudjeluje
u procesu i predoiti mu kako ée od toga vrlo yjerojatno imati koristi i
Odabrane zemlje OECD tvrtka i zaposlenik.
Izvor: Employment Outlook 2003 Postoji vise nacina sufinanciranja. Primjerice, vlade subvencioniraju
studijski dopust radnika, ime mnoge ljude rje¥avaju glavnog troska
obrazovanje svojeg vlastitog osoblja umjesto da ga preotimaju od drugih obrazovanja izvan tvrtke, a to je, naime potreba za uzimanjem dopusta. U
tvrtki; opéenito, na taj se nadin jaéa ljudski kapital radne snage odredene Francuskoj radnici svake godine mogu skupiti do 20 pla¢enih sati i ostaviti
zemlje. Tvrtkama su porezne olakvice drage jer, 2a razliku od izravnih ih za daljnje obrazovanje. Vlade takoder mogu ponuditi i izravniju pomoé
dréavnih subvencija, na taj natin menadéeri imaju slobodnije ruke prilikom u obliku kredita za skolovanje iako povrat novea nije uvijek lagan.
odluéivanja o tome kome ée omogutiti daljnje obrazovanje, a kome ne. Nekoliko zemalja, primjerice, Kanada, Nizozemska i Velika Britanija
Mnogi odrasli ne Zele nastaviti obrazovanje. Drugi bi pak hejeli, ali eksperimentirale su s individualnim raéunima za uéenje, cime se nisko
osjecaju da ne mogu. Medu razlozima zbog kojih ne mogu navode posao, kvalificirane radnike nastojalo poticati da stede novac za skolovanje.
obiteljske obveze ili naprosto to Sto se osjecaju prestarima. Taj novac ne podlijeze oporezivanju, a k tomu i vlada i poslodavei daju
Ali, ima i jedan nedostatak. Buduéi da imaju slobodne ruke, tvrtke
odredeni doprinos. U Kanadi pilot program Learn-Save System (sustav
daljnje obrazovanje nude menadierskom osoblju, sto pokazuje da je
Stednje za uéenje) uplacuje tri dolara na svaki dolar koji vlasnik raéuna
ustedi.
promagena svrha radi koje su i bile uvedene porezne povlastice, a to je
poticanje obrazovanja veéeg broja |judi. Tu su i neki drugi nedostaci. Ali tu se katkad znaju pojaviti problemi. Velika je Britanija veé
Primjerice, bez obzira na to postoje li porezne olaksice ili ne, tyrtke imaju nakon prve godine obustavila svoj program zbog prevara i otvaranja
obvezu usavrSavati svoje osoblje. Nudenje poreznih povlastica moze znaciti fiktivnih raéuna. Buduéi da tim programom nisu bili obuhvaéeni samo
da porezni obveznici subvencioniraju neku tyrtku koja bi ionako svojem niskokvalificirani radnici, mnogi su vlasnici takvih ra¢una trogili novac

osoblju nudila obrazovanje, a ta je pojava poznata pod nazivom mrtvi na obrazovanje koje su i inage planirali, sto je jos jedan primjer mrtvog
teret oporezivanja. tereta oporezivanja.

a

100 SPOZNAJE OECD-a: LIUDSK! KAPITAL
Davanje prilike za ucenje
Prvi korak prema uéenju obiéno je najtezi, narocito odaslima koji jos
erebaju proéi osnove obrazovanja. Svi oni koji su se u &koli mutili yjerojatno
imaju loge iskustvo u razredu dok oni koji su imali problema s éitanjem
Zesto nemaju dovoljno samopoitovanja, ’to je posljedica dinjenice da se
i dandanas nepismenost smatra sramotom. Zapravo, njihovi su problemi
éesto posljedica disleksije, a to je poremecaj éija su obiljezja problemi
s Citanjem i sticanjem, a poznato je da su ga imali mnogi slavni Ijudi,
primjerice, Thomas Edison i Pablo Picasso.
Za odrasle uéenike prvi je kontakt najvazniji. Potrebna im je lako
dostupna pomoé, a uz to vole osjecaj da se drugi prema njima odnose
s postovanjem. U mnogim zemljama OECD-a danas se osnivaju centri
za davanje kompletne usluge na jednom mjestu (“one-stop shops”), koji
pomazu odraslima u trazenju posla i obrazovanju. Zadaéa je tih centara
pomoti odraslima da prepoznaju svojepotrebe za obrazovanjem i usmjeritit
ih na prava mjesta gdje ¢e im se potrebna pomoci pruziti, a da pri tome ne
moraju traziti pomoé raznih vladinih agencija i obrazovnih institucija.
Jednom kada odrasli uéine prvi korak, vaino je da se uvazava njihovo
dostojanstvo. Niti jednoj odrasloj osobi nije drago da se s njom postupa
kao s djetetom niti se Zeli osjeéati kao da je ponovno vracena u skolu. Stoga
se neformalan pristup, bilo da se radi o naginu pouéavanja ili o mjestu na
kojemu se ona odréava, éesto pokazuje korisnim. Olakéavanje obrazovanja
odraslima na natin da uée samo nekoliko sati tjedno uspjesan je pristup,
a dobro je i iskoristiti obiteljsku potporu koju imaju. U. Sjedinjenim
Dréavama u programu Family Literacy (program opismenjavanja obitelji)
roditelji i djeca uée na istom mjestu, sto se pokazalo osobito korisnim kod
useljeniékih obitelji koje pokuSavaju nauciti jezik zemlje u koju su doi.
UCENJE ZA ZIVOT 101
“.Uspjesnim se pokazao pristup po kojem se odrasle uéenike
Sto je vise moguce odmice od Skolskog modela te im se Sto cesée
kombiniraju razlizite metode i ciljevi uéenja.”
Promoting Adult Learning
Buduéi daje vrijeme problem, 2a odrasle polaznike bolji su sustavi koji
im omoguéavaju da scbi prilagode dinamiku uéenja te da testove i ispite
polazu kada im to odgovara. U Sjedinjenim Dréavama Sludba za razvoj
opéeg obrazovanja (Genaral Educational Development Service), koja veé
odavna postoji, upravlja s vie od 3000 centara koji nude testiranje, ali nei
obrazovanje. Pojedinci polazu ispite iz pet glavnih predmeta i ako poloze,
dobiju diplomu koja odgovara syjedodibi 0 zavr¥enoj stednjoj %koli. U
SAD-u svaka sedma stednjoskolska svjedod3ba dobije se na taj nadin.
U Koreji, gdje tr2iste rada stavlja veliki naglasak na formalnu
kvalifikaciju, Sustav banke bodova (Credit Bank System) pojedincu
omoguéava da sakuplja bodove s podrugja obrazovanja tijekom nekoliko
godina u nizu razlicitih sveuéilistai svih ostalih obrazoynih institucija. Taj
je sustay pokrenut 1998. godine, a ve¢ je u prvih nekoliko godina 25.000
judi na taj nagin steklo kvalifikacije.
Ovakvi pristupi Ijudima omoguéavaju da razvijaju svoj ljudski kapital
tijekom cijelog zivota, od najranijih godina i prije nego sto zapoénu s
formalnim Skolovanjem, preko obveznog skolovanja i fakuletskog
obrazovanja, pa sve do odrasle dobi. To povecanje ljudskog kapitala
Cesto donosi cistu ekonomsku dobit, ali kao Sto éemo vidjeti u sljedeéem
poglaviju, Ijudski kapital ima veze s negim mnogo vaznijim od same place.
Medu prednosti koje ga prate ubrajamo bolje zdravlje ljudi, a potencijalno
ak i zdravija drudtva.