M artin STUBIČAR

mala
privreda
u
srednjoj
Podravini
80
UVODNE NAPOMENE
U p o sljed n je v rijem e sve više se dolazi do
spoznaje da razvoj gospodarstva ne zavisi sa­
m o od organizacija udruženog rada, koje da­
ju tržištu p roizvodnju u velikim serijam a, ko­
je su p risu tn e na širokim tržištim a u k lap aju ­
ći se i u m eđ u n aro d n o tržište, koje zapošlja­
vaju više tisu ća lju d i i koje im aju vanredno
visoki organski sastav sredstava. To su, uvjet­
no bism o ih nazvali, organizacije udruženog
ra d a sred n je veličine, kakve i pretežu u gos­
podarskoj s tru k tu ri Jugoslavije, a napose m a­
nje, koje svrstavam o pod po jam »male priv­
rede« i koje su, izgleda, bro jčan o n ajzastup­
ljeni je, m ada po značaju ne p re d sta v lja ju još
uvijek značajnijeg p a rtn e ra , što — naravno
— ne sm ije b iti i d u g o ročnija o rijentacija, na­ n ja u većem step en u p riro d n ih re su rsa, te
ro čito za p o d ru č ja k o ja n em aju objektivnih
u v jeta da razv ijaju veće organizacije udruže­
nog rada.
Na tem u o razvoju m ale privrede održana
je i posebna tem atsk a rasp rav a u glavnom
o d b o ru SSRN Jugoslavije u 1976. godini, a u
posebnom d o k u m en tu koji je tom prilikom
o b javljen izm eđu ostalog se kaže:
1. Socijalistički savez u m jesnim zajedni­ godine je ste i p ro sto rn o uravnoteženiji raz­
cam a, općinam a, p o k rajin am a, republikam a i
u federaciji, i društveno-političke organizaci­
je, koje su dio fro n ta organiziranih socijalnih
snaga na svim nivoim a angažirat će se na
stv ara n ju po v o ljn ijih d ru štv en ih u vjeta za
brži i p ro g ram iran i razvoj m ale privrede u
svim d jelatn o stim a i n a p o d ru č ju gdje za to
p o sto je p o treb e i m ogućnosti.
T ržište ove aktiv n osti tre b a da bude u
m jesn im zajednicam a, općinam a, međuop-
ćinskim zajednicam a, republikam a i p o k ra ji­
nam a, s obzirom da je regulativa u oblasti
m ale p rivrede u nadležnosti ovih zajednica.
3. U toku p rip re m a i donošenja društve­
nih planova razvoja do 1980. godine, neophod­
no je, na osnovu sagledanih p o treb a i m oguć­
n o sti u m jesnim zajednicam a, općinam a i na
ostalim nivoim a, u tv rd iti odgovarajući p ro ­
gram razvoja m ale privrede.
. . . Ovi p ro g ram i tre b a da se zasnivaju na teško
osnovam a ra s ta p ro d u k tiv n o sti rada, unoše­
n ja suvrem ene teh n ik e i tehnologije i polaze
od sam oupravnog u d ru živ an ja rad a i sred­
stava u cilju razvoja d jelatn o sti m ale p riv re­
de, kao i da se planovim a p rostornog razvoja
osigura poslovni p ro sto r za obavljanje ovih
djelatnosti.
5. Socijalistički savez n a selu tre b a da tale p riv red e razlik u je ne sam o u pogledu
podstiče m jesne zajednice i druge društvene
činioce na stv ara n ju m an jih proizvodnih, od­
nosno prerađ iv ačk ih kapaciteta, naročito radi
što racionalnijeg k o rište n ja poljoprivrednih
i drugih sirovina, o tv aran je m anjih uslužnih
radionica i servisa za p o pravku poljoprivred­
nih m ašina i a p a ra ta u dom aćinstvim a, kao i
razvoj kućne ra d in o sti seoskog turizm a. To
će om ogućiti brži i sv estran iji društveno-eko-
nom ski razvoj sela, o tk la n ja n je razlika izm e­
đu sela i grada i sm an jen je m igracije iz sela
u gradove.1
K ako se gleda n a razvoj m ale privrede
p o d ru č ja S red n je Podravine, m ogu da poslu­
že i planski dokum enti po jed in ih općina. Ta­
ko n a p rim je r u jed n o m od tih dokum enata
piše:
U sklađeniji razvoj priv red e p re d sta v lja
jed an od najvažnijih zad atak a ra d n ih ljudi
općine K oprivnica.
Polazeći od osnovnih p re tp o stav k i d ru ­
štvenog plana općine: bržeg p o ra s ta d ru štv e­
nog proizvoda, većeg zapošljavanja, ak tiv ira­
boljeg k o rište n ja postojećih proizvodnih po­
tencijala, uz p o ra st p ro d u k tiv n o sti ra d a i ve­
ću akum ulativnost, om ogućit će se brži raz­
voj i onih d jelatn o sti koje su do sada nešto
zaostajale: te rc ija rn e i dio sekundarnih.
I dalje:
P ored ostalih, je d n a o d k o m ponenata
bržeg razvoja općine u ra zd o b lju 1976-1980.
voj.
U težnji za zadržavanjem stanovništva, a i
razvojem većeg b ro ja m jesta n a p o d ru č ju op­
ćine, nam eće se p o tre b a dislokacije m an jih
p re rad b e n ih i uslužnih k ap aciteta n a šire pod­
ručje.
Obveza je stoga organizacija udruženog
ra d a da u svojim planovim a razvoja predvide
takve m ogućnosti,12
K ako d efin irati m alu p riv red u ? Im a više
definicija p rem a različitim au to rim a koji su
se bavili njen o m analizom . Jednom je pretež­
ni elem enat bio b ro j zaposlenih, drugi p u t
o p rem ljen o st sred stv im a rada, p a obim p ro ­
izvodnje i usluga, zatim tržišn a kom ponenta,
sve do toga da se m ale p riv red u poistovjeći­
valo s te rc ija rn im d jelatnostim a.
Iz ovog zapravo proizlazi da je i veom a
d ati jed n u sveobuhvatnu definiciju, je r
ona kao takva, v jero ja tn o , i ne postoji, već
zavisi od cilja koji je u datom m om entu po­
stavljen.
Zato se u p o jedinim radovim a i nalazi,
npr., ovakvo o b ja šn je n je za m alu privredu:
. . . m ogla bi se uvjetn o tre tira ti kao jed an
specifičan oblik privređivanja, koji se od os­
veličine p riv re d n ih jed in ica i njihova odnosa
p re m a proizvodnim fa k to rim a već i u pogledu
fu n k cije k oju ovaj dio privrede im a u d ru ­
štvenoj podjeli rada.
S p om enuta specifičnost m ale privrede ne
isc rp lju je se kako se to često pojednostavi je-
 81

Pogled na zgrade koprivničkog »Rapida< i

benzinsku pumpu INE

Jedan od najuspješnijih primjera »male pri­

vrede« — proizvodne hale koprivničke in­
dustrije obuće »Sloga« (fotografija uz naslov)

no shvaća-sam o u činjenici što se ovdje uglav­ ovom analizom obuhvaća, p o d ru č je S red n je

nom rad i o m an jim p riv red n im jedinicam a
(u pogledu an g ažiran ja proizvodnih faktora,
vrijed n o sti o stvarene proizvodnje, b ro ja za­
poslenih ra d n ik a i si.), odnosno s organizaci­
jam a koje štede d ru štv en i »kapital« i daju
dodatne efekte n a p lan u zapošljavanja, nego
i o dijelu p riv red e s posebnom ekonom skom
ulogom: m ala priv red a, naim e, om ogućava
efikasnije fu n k cio n iran je cijelog privrednog
m ehanizm a, ona sn ab d ijeva dom aće tržište
(a može i vanjsko-opaska autora) svim onim
proizvodim a i u slugam a za čiju izradu k ru p ­
n a m atična pro izv o d n ja n ije ekonom ski zain­
teresiran a.3
Mi bism o se ipak odlučili da m alu p riv re­
du p ro m atram o p rv enstveno s asp ek ta b ro ja
zaposlenih i da jo j p re m a tom e ovo bude i
n jen a definicija.
Pod m alom p riv red o m podrazum ijevat će­
m o sve one organizacije udruženog rada, dije­
love o rg an izacija u d ruženog rada, radne je ­
dinice iz o b lasti pro izvodnje i p ro m eta (is­
klju ču ju ći sao braćaj), te usluga, koje zapo­
šljavaju do 300 rad n ik a.
Zašto sm o se odlučili za k riterij zaposle­
nosti? Za to im ade više razloga. M eđutim ,
jed an od n ajv ažn ijih jeste: p o d ru č je koje se
Podravine sa 131000 stanovnika,4 u odnosu n a
republički p ro sjek zaposlenog stanovništva,
znatno zaostaje. U p riv re d i je zaposleno
11,6% stanovništva, odnosno u k u p n o zaposle­
nih im ade 14,7%,5 dok za R epubliku taj p ro ­
sjek iznosi oko 25%.
To znači da jed an od glavnih z a d atak a te ­
kuće politike tre b a da bude: kako o sig u rati
što više rad n ih m je sta ra d i za p o šljav an ja s ta ­
novništva, čiji p rira s t uglavnom stag n ira. Ovo
se može sam o u d je la tn o stim a gdje rad n o
m jesto nije toliko sk upo da onem ogući bilo
kakvu ozbiljniju ekspanziju.
Prem a tom e, za rje ša v a n je p ro b lem a zapo­
šljavanja u većoj m jeri, uz lim itira ju ć i fa k to r
u financijskim sredstvim a, m ože d a b u d e u
ovom m om entu m ala p riv red a.
Zato i jeste kao d ru g i po važnosti za d atak
u periodu do 1980. god. u p lan sk im d o k u m en ­
tim a postavljen z a d atak zapošljavanja. U op­
ćini K oprivnica to je oko 25% zaposlenog
stanovništva ili godišnja sto p a ra s ta oko 5%6,
u općini Đ urđevac je to 6,5%7, a u općini Lud­
breg 5,4%s.
82
Iako se nalazi u starom grofovskom zdanju,
pogon »Varteksa« u Ludbregu zapošljava
velik broj radne snage
RAZVIJENOST MALE PRIVREDE
P očetak razv o ja m ale privrede na područ­
ju S red n je P odravine d atira još od p rije
prvog sv jetsk o g ra ta . Tako su k arakteristični
pogoni u ru d a rstv u , in d u striji građevinskog
m aterijala , m lin a rstv u i grafičkoj industriji.
T ak o đ er je bilo razvijeno pilanarstvo, ali bez
finalne p re ra d e drveta.
Ne p o sto je sređeni i obrađeni podaci o
svim p ro izv o d n jam a i njihovoj veličini po ka­
p ac ite tu i zaposlenosti, je r su neki od njih
rad ili veom a k ra tk o , ali za praćenje povijesti
razv o ja g o sp o d arstv a n a ovom p o d ru č ju p ri­
k u p lja n je i o b ra d a tih p o dataka bila bi vrlo
z n a čajn a tem a.
Jed an dio te proizvodnje im a nastavak i
u p o slije ra tn o m razdoblju, pa se zadržao čak
i danas. P o red toga obogaćen je i novim asor­
tim an o m i u p roizvodnji i u uslugam a.
O vdje d ajem o opis te proizvodnje i usluga
sa stan jem kakvo je danas:
O p ro izv o d n ja građevinskog m aterijala:
šlju n ak , p ijesak, razni betonski proiz­
vodi i op ek a raznog form ata;
O p ro izv o d n ja kolutova za poliranje: slu­
ži u m etalsk o j in d u striji;
O p ro izv o d n ja obuće;
O p ro izv o d n ja raznih v rsta am balaže;
O proizvodnja specijalnih stro jev a i dije­
lova za strojeve;
O proizvodnja galanterije;
O k o šaračk a proizvodnja vezana nastavno
uz k ućnu radinost;
O proizvodnja kozm etičkih p re p ara ta ;
O proizvodnja konfekcije;
O proizvodnja n am ještaja;
O ob av ljan je dijela robnog prom eta;
O ob av ljan je usluga u građevinarstvu: iz­
vođenje plinskih instalacija, vodoinsta-
lacija, elek trič arsk ih radova, sobosli-
k arsk ih radova;
O p ru ž an je razn ih kom unalnih usluga;
O usluge u održavanju i rem o n tu p u tn ič­
kih i te re tn ih vozila;
O pop rav ak k ućanskih aparata.
N ajrazvijenije su d jelatn o sti koje im aju
nešto dužu trad ic iju . U kupno je u m aloj priv­
redi zaposleno oko 5300 lju d i u 32 organiza­
cije. R azm ještaj im je približno na sve tri
općine podjednak. Na p o d ru č ju općine Đ ur­
đevac zaposleno je u m aloj privredi oko 1450
ljudi, u K oprivnici oko 1950 i na p o dručju
općine L udbreg oko 1900 ljudi. Izraziti centri
su Đ urđevac, P itom ača i Ludbreg. Uz to, po­
goni se nalaze i u nekim drugim m jestim a,
ali za ovim a daleko zaostaju.
 83

Ako bism o analizirali njihovu stru k tu ru u onda na svakih 10000 stanovnika na p o d ru č ju

odnosu n a broj zaposlenih, onda bism o imali Đ urđevca radi u m aloj priv red i 360, K opriv­
slijedeće stanje: nice 317 i Ludbrega 845. P rosjek za S red n ju
U općini Đ urđevac prevladavaju pogoni Podravinu je 399 zaposlenih u m aloj privredi
uglavnom do 250 zaposlenih, što je slučaj i s na 10000 stanovnika.
općinom Koprivnica. Što se pak tiče područja Iz ovih nekoliko u p o red n ih pokazatelja
općine Ludbreg, tu je podjednako onih za­ moglo bi se zaključiti da je relativno m ala
poslenih u pogonim a do 250 i onih do 300 za­ privreda n ajra zv ijen ija n a p o d ru č ju općine
poslenih. Ludbreg, m anje razvijena na općini Đ urđevac,
Za S red n ju Podravinu s tru k tu ra b ro ja za­ a naj nerazvijeni ja n a p o d ru č ju općine Ko­
poslenih i b ro ja pogona je: privnica.
Kažemo »relativno« zbog toga što se može
iznijeti ko statacija da je u cjelini m ala priv­
Zaposlenost 1975. god. Broj pogona reda na ovom p o d ru č ju nerazvijena.
O tom e nam može poslužiti p o d a ta k Mar-
— do 100 zaposlenih 540 11 jan a Rožića u referatu : »Mala privreda-rezul-
tati, problem i, zadaci« podnesenom na savje­
— od 101 — 200 470 3 tovanju u M ostaru-D ubrovniku 1976. o razvo­
— od 201 — 250 2500 13 ju m ale privrede. On kaže slijedeće:9
— od 251 — 300 1700 5 Inače broj zaposlenih u poduzećim a do
100 radnika na 10000 stanovnika je u SR N je­
Ukupno 5300 32 m ačkoj skoro četiri p u ta, u Ita liji tri i po
puta veći nego u našoj zem lji. P oznato je i to
da u našoj privredi m ala p riv red a su d jelu je
sa svega oko 4% u u k u p n o j, dok njeno su d je­
R aspoređenost ovih kapaciteta po b ro ju lovanje u privrednoj s tru k tu ri Ja p a n a iznosi
zaposlenih i b ro ju pogona izgledala bi gra­ oko 43%, S jedinjenih A m eričkih D ržava 15%,
fički ovako: Savezne R epublike N jem ačke 12% itd., uzi­
m ajući u obzir pri tom e proizvodne i uslužne
kapacitete do 60 zaposlenih radnika.
Zaposlenost u Broj pogona
1975. g. 1975. g. Podaci za S red n ju P odravinu n isu do k ra ­
ja m jerljivi s ovim a navedenim u ra d u M arja-
na Rožića, ali kad bi ih se svelo n a tu m jerlji-
ĐURĐEVAC ĐURĐEVAC vost, stan je bi bilo jo š teže. Čak k ad a bi se
27,5% 37,5'% uzeo u obzir i priv atn i sek to r zanatstva, što
ovdje nije činjeno, s ta n je se ne bi naročito
KOPRIVNICA KOPRIVNICA popravilo. Naim e, poznato je da p riv a tn i sek­
36,9% 40,6% to r zanatstva tak o đ er ovdje n ije razvijen, pa
je i njegovo učešće u u kupnoj v rijed n o sti
LUDBREG LUDBREG proizvodnje i usluga d o sta skrom no.
35,6% 21,9% V rijednost proizvodnje i usluga po tek u ­
ćim cijenam a u m aloj p riv red i k re ta la se ka­
ko slijed i:10
Kakva je zaposlenost u m aloj privredi u
odnosu na ukupnu zaposlenost?
Prem a podacim a iz 1975. god. u privredi
S rednje Podravine bilo je zaposleno 15160
ljudi. Od toga b ro ja u općini Đ urđevac bilo
je zaposleno 3200, u općini K oprivnica 9100, a
u općini Ludbreg 2860.
S tavljajući u odnos zaposlene u m aloj p ri­
vredi p rem a ukupnom b ro ju zaposlenih u
privredi dobivam o slijedeće:
U općini Đ urđevac 44,9% zaposlenih u p ri­
vredi radi u m aloj privredi, u općini Kopriv­
nica 21,2, a u općini L udbreg 65,3%. Prosjek
za S red n ju Podravinu je 34,5%.
Ako se pak zaposleni u m aloj privredi
stav ljaju u odnos na u k upno stanovništvo,
 U m ilijunim a dinara
O P I S Đurđevac K oprivnica Ludbreg Ukupno

1974. 1975. % pov. 1974. 1975. % pov. 1974. 1975. % pov. 1974. 1975. % pov.
1 2 3 4 5 6 ‘ 7 8 9 10 11 12 13
U kupni prihod m ale privrede 371 496 13,4 252 293 11,6 340 529 15,3 969 1318 13,6
U kupni prihod cjelokupne
privrede 747 923 12,4 3261 3668 11,2 564 797 14,1 4572 5388 11,8
% m ale privrede na ukup.
privredu 49,7 53,7 - 7,7 7,9 — 86,1 86,7 21,2 24,5 —

Zanim ljivo je u sp o red iti neke od pokaza­
te lja u ovoj tabeli. U prvom redu razvijenost
m ale p riv red e o b rn u to je proporcionalna s
razvijenošću priv red e u cjelini m jerene kroz
o stv aren u v rijed n o st. N aim e, što je privreda
u cjelini nerazvijeni ja, to je razvijenija m ala
priv red a, i o b rn u to : što je razvijenija, to je
sud jelo v an je m ale privrede relativno sk ro m ­
no. Inače tak v a zakonitost u razvijenim priv­
re d am a ne p o sto ji. V idjeli smo iz navedenih
p rim je ra da je razm jer upravno proporcio­
nalan, tj. viši stu p an j privredne razvijenosti
u cjelini zah tijev a i razvijeniju m alu p riv re­
du. Doduše, o g ra d a se m ože postaviti na to
što su ovo podaci sam o za jednu regiju i ne
znam o kakvo b i bilo ponašanje za šire pod­
ru čje. Zato bi se m oglo sam o p retpostaviti da
bi relacije po prilici bile iste.
Drugi veom a zanim ljiv pokazatelj jeste
sto p a rasta. N aim e, stopa ra sta ukupne priv­
red e po o pćinam a i za p odručje S rednje Pod­
ravine kao cjeline jest na nižem nivou nego
što je to slučaj sa zabilježenom stopom ra sta
u m aloj p rivredi. T renutačno zanem arujem o
stopu inflacije, je r nas ovdje ne zanim a apso­
lutni odnos proizvodnje i usluga, već su nam
dovoljne i naznačene relacije, naravno pod
pretpostavkom da je stru k tu ra proizvodnje i
usluga takva da se u cjelini i fragm entarno
fak to r inflacije jednako na n jih odrazio.
U situaciji kakva je bila za gospodarstvo
1975. god. s veom a nepovoljnim trendovim a
k retan ja, što je vrlo značajno kao indikacija
stabilnosti i vitalnosti m ale privrede. To isto ­
vrem eno znači da nalazi svoje m jesto na trži­
štu, da je za njenom proizvodnjom i usluga­
m a p o tražn ja iznad prosjeka, što bi u sva­
kom slučaju k reato ri gospodarske politike na
ovom p o d ru čju kao cjelini trebali daleko vi­
še iskoristiti nego što je to bio slučaj do sada.
Povoljniji položaj m ale privrede na tržištu
ogleda se i kroz ostvarenu akum ulativnost.
A kum ulativnost izražavam o o statkom doho­
tk a i am ortizacijom . To su istovrem eno sred­
stva koja izražavaju reproduktivnu sposo­
bn o st organizacije, odnosno organizacione je ­
dinice.
Evo o tom e slijedećih pokazatelja:

U m ilijunim a dinara
OPIS Đurđevac Koprivnica Ludbreg Ukupno
1974. 1975. 1974. 1975. 1974. 1975. 1974. 1975.
1 2 3 4 5 6 7 8 9
Akumulacija male
privrede 48 45 24 25 46 47 118 117
Ukupna akumulacija
privrede 70 75 320 218 54 54 444 347
% akum. male priv. u
odnosu na uk. priv. 68,6 60,0 7,5 11,5 5,1 87,0 26,6 33,7

U sp o ređ u ju ći v rijed n o st proizvodnje i us­

luga i ak u m u lacija uočljivo je da je akum ula­
cija veća u m aloj p rivredi nego u privredi u
cjelini.
 85

Odnos ukupnog prihoda i akum ulacije

U m ilijunim a d in ara

OPIS Đurđevac Koprivnica Ludbreg Ukupno

1974. 1975. 1974. 1975. 1974. 1975. 1974. 1975.
1 2 3 4 5 6 7 8 9
Milijuna ukupnog pri­
hoda na 1 milijun
akumulacije u maloj
privredi 7,7 11,0 10,5 11,7 7,5 11,3 8,2 11,3
Milijuna ukupnog pri­
hoda na 1 milijun
akumulacije u privre­
di kao cjelini 10,7 12,3 10,2 16,8 10,4 14,8 10,3 15,5

Posebni k o m en tar ovim podacim a nije po­

treb n o davati. Očigledno je, sam o da se spo­
m ene, p o tre b a i rad i toga k o ristiti pozicije
m ale p riv red e na tržištu , m ad a ne sm atram o
da je to jed in o rje še n je za u b rz an iji razvoj
ovog p o d ru č ja u cjelini. V jero ja tn o će p o tre­
ba za nosiocim a razv o ja i dalje b iti prisutna,
kao što je to bio slučaj i do sada. Ali kod toga
ne sm ije se zan em ariti n i ono što pruža m ala
p riv red a za u b rzan iji razvoj.
Da spom enem o i v rijed n o st radnog m jesta
u m aloj p riv red i i p riv red i u cjelini. Ove veli­
čine izvedene su iz v rijed n o sti osnovnih sred­
stava po završnim ra ču n im a iz 1975. god.,
kao i b ro ja zaposlenih, k oji se tak o đ er odnose
n a tu godinu.
Evo tih p o d ataka:

VELIČINE Đurđevac Koprivnica Ludbreg Ukupno

V rijed. os. Ukup. sr. Vrijed. sr. Ukup. sr. Vrijed. sr. Ukup. vr. V rijed. sr. U kup. vr.
sr. m . priv os. sreds. m. priv. os. sreds. m . privr. os. sreds. m . privr. os. sreds.

1 2 3 4 5 6 7 8 9
Ukupni iznos u
milijun, din. 195 522 145 1286 150 270 489 2078
Orijen. osnov. sr. po
zaposl. u 000 din. 135600 163100 74900 141300 80650 94543 93600 137100

To znači da jed n o ra d n o m jesto n a općini

Đ urđevac iznosi u m aloj p riv red i 83% cijene
radnog m je sta za p riv re d u u cjelini, za općinu
K oprivnica je to 53%, za L udbreg 89%, a za
S red n ju P odravinu u cjelini 87%.
 86
Odnosi bi bili još izrazitiji u k o rist m ale
p rivrede k ad a bi se uspoređivala osnovna
sred stv a po zaposlenom sam o u in d u striji u
odnosu na ona koja se po zaposlenom koriste
u m aloj privredi.
M A L A PR IVREDA K R O Z P R O G R A M E
RAZVOJA D O 1980. GOD.
U poziciji p o treb e ubrzani j eg razvoja pod­
ru č ja S red n je Podravine, nesum njivo, jednu
od značajnih uloga tre b a da im a m ala priv­
reda. K ako su već do sada doneseni program i
razvoja ili je njihova izrada pri k ra ju mogu
se dati i neki podaci koji ilu striraju tu ten­
denciju.
Samo, ona je negativnija no što bi se u
prvi m ah m islilo. Z aposlenost se planira s go­
dišnjom stopom povećanja od preko 6,0%
ukupno u privredi, a m ala privreda bilježi
ten d en ciju sm an jen ja. P rem a podacim a iz
planova, uzim ajući iste k rite rije za m alu p ri­
v redu kao i u o b radi s ta n ja u kojem se sada
nalazi, bro j zaposlenih bi se sm anjio od 5230
na oko 3200. Ova tendencija je uočljiva kod
svih triju općina. S m anjenje je najblaže u op­
ćini K oprivnica, a n a jo štrije izraženo u opći­
ni Ludbreg.
Odnos u b ro ju zaposlenih u m aloj privre­
di p rem a u k u p n o m b ro ju zaposlenih 1975.
god. bio je 34,5%, dok u 1980. god. se taj od­
nos sm an ju je na 15,7%. Za općinu Đ urđevac
je taj odnos 1975. god. 44,9%, 1980. 17,6%, za
općinu K oprivnica 1975. god. 21,2%, odnosno
1980. god. 14,6% i kod općine L udbreg 1975.
god. 65,3%, a u 1980. god. 16,8%.
Pokazuje se i ten dencija sm an jen ja b ro ja
organizacija udružnog rađa, odnosno organi­
zacionih jed in ica u m aloj privredi. N jihov
broj u 1980. god. p rem a 1975. se sm anjuje za
približno jed n u trećinu. U pogledu njihove
s tru k tu re p o m jera n je se vrši prem a onim a s
m an jim b ro jem zaposlenih, dok je 1975. god.
situ acija bila o b rn u ta. Veći dio organizacija
približavao se gornjoj granici u zapošljavanju
p rem a našim k riterijim a.
Iz ovog bi se mogao izvući zaključak da
organizacije iz m ale privrede pom alo p re ra ­
s ta ju u jed in ice sred n je veličine, za im ade
am bicija da se ide i dalje, što je sasvim n o r­
m alno. Ali o s ta je uz to bojazan da su am bi­
cije nešto iznad realnih m ogućnosti. No, p ra k ­
sa će u svakom slu čaju pokazati koliko su
planovi bili realn i i koliko se od n jih ostva­
rilo.
Ovakvo stan je izraženo je i u k re ta n ju vri­
jed n o sti proizvodnje i usluga što se očekuje
do 1980. godine. U dvije od triju općina (Đur­
đevac i Ludbreg) p redviđa se da će u m aloj
p riv red i doći do sm an jen ja ukupnog p rihoda.
Izuzetak je općina K oprivnica, gdje bi p rem a
p lan u u k u p n i prih o d u m aloj p riv red i treb a o
p o ra sti u 1980. približno za 80% u odnosu na
1975. godinu.
Inače planovi razvoja u sve tri općine veo­
m a su am biciozni, što se odražava kroz p re d ­
vidive stope ra s ta od 10,1% u općini Đ urđe­
vac, 11,6% u općini K oprivnica i 14,2% u opći­
ni Ludbreg. O nda to više začuđuje tak v a p ro ­
m jen a k o ja se predviđa da će n a sta ti za m alu
p riv re d u koncem ovog petogodišnjeg p lan ­
skog razdoblja.
U svom dosadašnjem razvoju m ala priv­
re d a je n a ovom p o d ru č ju pokazivala o dređe­
nu svrhu razvoja, što m eđutim nije bio slučaj
s m alom privredom na širem p o dručju.
Tako se, npr., u m aterijalim a za savjetova­
nje o razvoju m ale privrede na jed n o m m je­
stu kaže: U pogledu ocjene izvršenja tekućeg
srednjeročnog plana (m isli se na plan Jugo­
slavije) m ože se k o n sta tira ti da je u p eriodu
1971-1975. godine u oblasti m ale p riv red e os­
tvarena znatno sp o rija dinam ika od p lan ira­
ne: kod obim a proizvodnje i usluga oko 6,5%
um jesto oko 8%, zaposlenosti oko 1% u m je­
sto oko 4%, investicija oko 8% .. .
O tom e su veom a ilu strativ n i slijedeći po­
daci (odnose se na S red n ju Podravinu):
Učešće m ale privrede u ukupnom p rih o d u
cjelokupne p riv red e 1974. god. je iznosilo
21,2%, a 1975. 24,5%. Povećanje sudjelovanja
je zabilježeno kod sve tri općine. U općini
Đ urđevac od 49,7% 1974. ra ste n a 53,7% u
1975., kod općine Ludbreg to povećanje je
m nogo m anje: od 86,1% u 1974. god. i ra ste
na 86,7% u 1975., a u općini K oprivnica p o ra st
iznosi od 7,7% n a 7,9%.
M eđutim , 1980. godina pokazuje ove odno­
se. Učešće m ale privrede u ukupnoj v rijed n o ­
sti, k o ja se predvidivo očekuje na k ra ju p lan ­
skog razdoblja, sm anjila bi se na sam o 10%
gledajući S re d n ju P odravinu u cjelini, odnos­
no po općinam a to bi sm an jen je bilo kako
slijedi: općina Đ urđevac 25,7%, općina Ko­
privnica 6,2% i općina L udberg 16,1%.
Što se tiče p lan a Jugoslavije, on je kada
se rad i o m aloj privredi daleko o p tim ističn iji.
Tako se u n jem u kaže:
P ro c je n ju je se da bi se obim proizvodnje i
usluga jed in ica m ale priv red e p ri godišnjem
ra stu d ruštvenog proizvoda u k upne priv red e
od oko 7%, in d u strijsk e proizvodnje oko 8%,
g rađ ev in arstv a oko 7,5%, lične p o tro šn je oko
6%, m ogao povećati u n ared n o m petogodiš­
n jem razd o b lju po prosječnoj godišnjoj stopi
od oko 7% . . .
Ukoliko bi u n arednom periodu, m eđutim ,
došlo do sp o rijeg ra sta u k u p n e privredne ak ­
tivnosti, sto p a ra s ta m ale privrede bi se, vje­
 87

ro jatn o , realizirala n a o sjetn o nižem nivou, investicije u o tv aran je rad n ih m jesta m nogo
pošto su razvojne m ogućnosti k ap aciteta m a­ su m anje nego što je to slučaj s većim orga­
le p riv red e d eterm in iran e, p rije svega, ra s­ nizacijam a udruženog ra d a iz oblasti indus­
tom u k u p n e privrede. trije. Na jed n u takvu o rijen tac iju o p red je­
Planovi razvoja do 1980. god. dosta su si­ lju je nas m ala zaposlenost stanovništva, os­
rom ašni i u odnosu na p ro šire n je aso rtim an a kudna investiciona serdstva, iz čega proizlazi
proizvodnje i usluga. P red v iđ aju se neke no­ potreba njihova što racionalnijeg korištenja.
ve proizvodnje u m aterijalim a za građevinar­ Uz to m ala p riv red a fa k to r je i privrednog
stvo, u ob lasti zadovoljavanja p o treb a u do­ razvoja ovog p o d ru čja, što se tak o đ er ne sm i­
m aćinstvim a ,p ro šire n ja aso rtim an a u kozm e­ je zanem ariti.
tici, te jo š n ek ih d ru g ih kapaciteta. U spoređujući razvijenost m ale privrede
Neki u sp o red n i pok azatelji o zaposlenosti, na širem p o d ru čju , na p o d ru č ju S rednje Pod­
k ap acitetim a i u k u p n o m p rih o d u po područ­ ravine i nekih drugih zem alja, neosporna je
jim a u 1980. godini: činjenica da p ro sto ra za razvoj im ade još veo­
m a mnogo, ali je on još uvijek neiskorišten,
te se često troše velika sredstva i um ni napo­
Zaposlenost Kapaciteti ri za velike pro jek te, koje n ije ni lako, a neće
se moći ni tako brzo realizirati. Z anem aruju
ĐURĐEVAC ĐURĐEVAC se m ali p ro jek ti, izgradnja m anjih pogona,
24,2% 33,3% koja d aju veom a brzo svestrane efekte.
Pogrešna je o rijen tac ija u planovim a za­
KOPRIVNICA KOPRIVNICA nem arivanje razvoja m ale privrede. Takvu
55,8% 52,4% o rijen taciju veom a hitno bi trebalo m ijenjati,
je r je ona do punog negativnog izraza došla
LUDBREG LUDBREG u planovim a društveno-političkih zajednica
20,0% 14,3% za razdoblje od 1976. do 1980. god. No nije
to slučaj sam o s planovim a društveno-politič­
kih zajednica, je r ti planovi su prvenstveno
odraz organizacija udruženog rada.
Općina Ukupni Prihod Akumulativnost
1975 1980 1975 1980
KOPRIVNICA 22,2% 46,1% 21,4% 58,3%
ĐURĐEVAC 37,6% 31,7% 38,5% 23,6%
LUDBREG 40,2% 22,2% 40,1% 18,1%

ZAKLJUČNA R A Z M A T R A N J A
Iako ovaj napis nije im ao pretenzije da
osvijetli sa svih asp e k ata m alu priv red u S red­
nje Podravine i n jen značaj, koji im ade i koji
bi treb ala im ati u rje ša v a n ju određenih p ro b ­
lem a, ipak je bacio m alo sv jetla na neke od
n jih i m ožda će b iti p o ticaj za jed n u sv estra­
ni ju analizu, k o ja bi ukazala i n a pojedina
rje še n ja u bud u ćn o sti.
M eđutim , bez obzira n a ograničenost do­
m eta koji je bio p o stavljen, već i sada bi se
m ogli izvući od ređ en i zaključci rad i vođenja
i u g rađ iv an ja u tek u ću p lan sk u politiku; n a­
ročito bi to treb alo b iti p risu tn o u planovim a
organizacija udruženog rad a, kao i u planovi­
m a društveno-političkih zajednica.
Kao jed an od p rv ih zak lju čak a nam eće se
taj da m ala p riv red a n a ovom p o d ru č ju nije
razvijena i da b i treb alo činiti napore za njen
ozbiljniji razvoj. N eosporno je utvrđeno da
pru ža veće šanse za brže zapošljavanje, je r
88
No, za jed an takav nov i aktivniji pristu p
m orala bi se stv o riti adekvatna organizacija,
koja bi podsticala d aljn ji razvoj m ale privre­
de, a općinske sk u p štine svojom aktivnijom
fiskalnom politikom tak o đ er bi trebale biti
p risu tn ije u tim k retan jim a. N aposljetku i
poslovna p olitika banaka, kao jedne vrste
asocijacije udruženog ra d a i kao izraz poli­
tike udruženog rada, treb ala bi biti o rijen ti­
ran a na pom aganje takvog razvoja.
BILJEŠKE
1 D ogovor o pravcim a društvene akcije i zadacim a SSRN
Jugoslavije u pod stican ju razvoja m ale privrede (časopis
»E konom ika uslužnih djelatnosti«, broj 7-8, str. 4 i 5).
2 D ruštveni dogovor o osnovnim ciljevim a i zadacim a o
ostvarivanju plana đruštveno-ekonom skog razvoja općine
K oprivnica za razdoblje 1976-1980. godine (str. 4 i 5).
3 Mala privreda u teoriji i praksi ekonom ike i ekonom ske
politike — dr M iloje N ikolić (časopis »Ekonom ika uslužnih
djelatnosti«, broj 7-8, str. 14, izlaganje na savjetovanju o
razvoju m ale privrede, M ostar — Dubrovnik 1976. god.).
4 B rojka od 131000 stanovnika iznesena je prem a pop isu
stanovništva iz 1971. god.
s P ostotak izračunat na osnovu stanja zaposlen ih iz 1975.
god. i broja stanovnika iz 1971. god.
6 D ruštveni plan općine K oprivnica za razdoblje 1976-1980.
god.
7 Prethodni m aterijali za Prijedlog društvenog plana raz­
voja općine za razdoblje 1976-1980. god.
8 D ruštveni plan razvoja općine Ludbreg za razdoblje
1976-1980. god.
9 »E konom ika uslužnih djelatnosti« 1976., str. 10.
10 Završni računi organizacija udruženog rada za 1974. i
1975. god.
11 Završni računi organizacija udružnog rada za 1974. i
1975. god.
12 Svi pod aci koji su u ovom dijelu izneseni uzeti su iz
planskih dokum enata društveno-političkih zajednica za raz­
doblje 1976-1980. Jedino za op ćin u Đ urđevac korišteni su
prethodni podaci s obzirom na to što plan u vrijem e izrade
ovih m aterijala od općinske skupštin e nije bio usvojen.