4gTAllJMj, PLACIMA U eOTOVU, * i9mLfS

tlo *

I f

3"4

UMARSKI LIST
GLASILO U M A R S K I H SEKCIJA D R U T A V A I N E N J E R A 1 T E H N I A R A F N R J
I z d a v a : Sekcija u m a r s t v a i d r v n e industrije D r u t v a i n e n j e r a i t e h n i a r a H r v a t s k e
u Z a g r e b u . - U p r a v a i u r e d n i t v o : Z a g r e b I, V u k o t i n o v i e v a ul 2, telefon 36-473.
Godinja p r e t p l a t a : D i n 180; za s t u d e n t e u m a r s t v a i uenike s r e d n j i h umarskih koto
Din 90 Pojedini b r o j 15. R a u n k o d K o m u n a l n e b a n k e u Z a g r e b u br. 4-1-956.0360.
R e d a k c i o m o d b o r : dr. ing. M. A n i , ing. R. Beni, A . Bradii, ing. S. Franiskovic,
ing. D . Klepac, ing. Z . Potoi, R najder, dr. ing. Z . V a j d a .
O d g o v o r n i u r e d n i k : Ing. Josip afar
P o m o n i u r e d n i c i : ing. Aleksandar Panov (Sarajevo), ing. Branislav Pejoski
(Skoplje), ing. Rudolt Cividini (Ljubljane), ing. Miodrag Ljui i ing. Duan Simeunovi
(Beograd)

BROJ 34 MARTAPRIL 1950

SADRAJ:
Dr. ing. M. P l a v s i c : Rentabilitet u umskom gospodarstvu, Dr. I. H o r v a t : Istraivanje
i kartiranje vegetacije planinskog skupa Risnjaka i Snjenika, Ing. V. B e l t r a m : Racio
nalizacija poumljavanja, Ing. B. P e j o s k i : Prvi terenski rezultati dobivanja molikovog
balzama, Ing. A. P o s t n i k o v : Kemijiska ire generacija turpija, Ing. T. p a n o v i : Ople
menjivanje biljaka, Ing. V. B e l t r a m : Runa sijaica. Iz strune knjievnosti.
Drutvene vijesti.
:
. . M. : , ; . . :
; , .
: ; . . :
; . A. : KOB: . . : ; . . : .
. .
RESUME:
Dr. ing. Plavi: Rentabilit dane 1* exploitation des forts, Dr. . Horvat: Exploration et
reprsentation cartographique de la vgtation du massif montagneux de Risnjak et Snjemk,
Ing. V. Beltram: Reboisement rationnel, Ing. B. Pejoski: Les premiers rsultats de la
production du baume Pinus peuce, Ing. A. Postnikov: Rgnration chimique dee limes,
Ing. T. panovi: Ennoblissement des plante, Ing. V. Beltram: L'appareil de la main pour
la semaille. Bibliograiphy.
SUMMARY:
Dr. eng. M. Plavi: Profit effects in the forestry, Dr. I. Horvat: Reseairch and mapping of
the vegetation in the mountaineous region Risnjak-Snjenik, Eng. V. Beltram: Rationalism
of afforestation, Eng. B. Pejoski: First territorial results in the output of balm of Pinus
pence, Eng. A. Poetnikoc: Chemical regeneration of files, Eng. T. panovi Improving of
plants, Eng. V. Beltram: Seeding tool for working by hand. Bibliography.

Tisak

Tipografije

grafiko nakladni iwvod Zagreb

UMARSKI

LIST

GLASILO UMARSKIH SEKCIJA DRUTAVA INENJERA

I TEHNIARA FNR JUGOSLAVIJE
G O D I T E 74.

MART-APRIL

GODINA 1950

Dr. Ing. Milenko Plavi (Zagreb):

RENTABILITET U U M S K O M

GOSPODARSTVU

Uvod
Rentabilitet je mjerilo ili odraz ekonominosti i racionalnosti poduzea
odnosno gospodarstva u kapitalizmu. to je on vei, to je vea i dobit
(profit). Zbog toga se rentabilitetu u kapitalistikoj privredi daje golemo
znaenje. No valja istaknuti, da i u socijalistikoj privredi ima on osobito
veliku vanost. Meutim, moramo odmah ovdje napomenuti a to emo
u toku daljeg izlaganja i dokazati da rentabilitet u socijalizmu ima drugo
znaenje nego u kapitalizmu.
U umskom gospodarstvu nae socijalistike privrede provodi se odre
ivanje rentabiliteta. Na temelju njega moe se utvrditi, da li umska go
spodarstva uspjeno proizvode i posluju u toku odreenog vremena (jedne
godine), te koja su gospodarstva rentabilnija a prema tome i naprednija.
Proizvodnju i poslovanje tih gospodarstava trebalo bi tada prouiti i do
bivene rezultate primjeniti na manje napredna gospodarstva u cilju njihova
unapreenja.
Uporeenjem postotaka (stopa) rentabilnosti i pojedinih umskih go
spodarstava s prosjenim postotkom rentabilnosti umskog gospodarstva u
republici mogu se utvrditi razlike izmeu pojedinih umskih gospodarstava
po svim individualnim trokovima.
Osim navedenih koristi, koje prua rentabilitet, slui on jo kao poda
tak u relativnom obliku o ostvarenju plana akumulacije, te je kao t a k a v
veoma pogodan za uporedbu.
Imajui, dakle, u vidu vanost rentabiliteta za umsko gospodarstvo
prikazat emo nain njegova odreivanja i izvriti analizu njegovih ka
rakteristika i znaenja u kapitalizmu i socijalizmu, te istaknuti postojee
razlike.

85

Rentabilitet umskog gospodarstva u kapitalistikoj proizvodnji

Prije nego to prijeemo na dalje razmatranje potrebno je, da odgo
vorimo na pitanje, ta se razumijeva pod rentabilitetom i ta slui k a o
mjerilo rentabiliteta u kapitalizmu?
Pod rentabilitetom gospodarstva ili poduzea razumijeva se ukamaenje sveukupnog uloenog (predujmljenog) kapitala u odreenom vremenu,
koje obino traje jednu godinu ili odnos izmeu ukupne dobiti postignute
u odreenom vremenu (godini) i sveukupnog uloenog kapitala (imovine).
On u kapitalistikoj privredi izraava oploivanje ili priraivanje kapitala.
Kao mjerilo ili pokazatelj rentabiliteta slui postotak ukamaenja sve
ukupnog uloenog kapitala (imovine) odnosno stopa dobiti (profitna stopa) 1 ),
koja pokazuje intenzitet oploivanja ili priraivanja uloenog kapitala. Na
osnovi mjerila rentabiliteta utvruje se rentabilitet jednog i istog gospodar
stva (poduzea) u razliitim odlomcima vremena, te se omoguava njihova
meusobna uporedba ili uporedba meu razliitim gospodarstvima (podu
zeima) .
Prikazavi ukratko ope shvaanje rentabiliteta u kapitalizmu
razmotrit emo sada njegovo odreivanje u trajnom godinjem umskom
gospodarstvu. Kod toga emo razmatranja imati u vidu samo drvo kao
glavni proizvod i prihod umske proizvodnje, Sporedne proizvode putamo
iz vida zbog jednostavnosti.
U cilju odreivanja rentabiliteta umskog gospodarstva postoji neko
liko obrazaca i shvaanja. Uzet emo u analizu samo tri poznatija, a to su
obrasci od Krafta, Heyer-Endresa i Martina. 2 )
Obrazac od Krafta (9) glasi:
Au + D c v B O . O p

gdje znai: Au vrijednost (cijena) godinjeg etata drvne mase, D vrijednost

prihoda prorede, c godin/e kulturne trokove, v godinje upravne i sve
ostale trokove, B novani iznos za umsko zemljite (cijena zemljita)
cijele gospodarske jedinice, p umski kamatnjak, B . 0,0p zemljinu rentu,
N vrijednost drvne zalihe gospodarske jedinice.
I u daljim obrascima imat e te oznake isto- znaenje.
Iz Kraftova se obrasca vidi, da se u brojniku nalazi dio dobiti, koju
Kraft pripisuje samo drvnoj zalihi. On ne uzima u obzir dobit i sveukupni
uloeni kapital (imovinu), koji treba da doe u raun prilikom odreivanja
rentabiliteta, kako se to shvaa u kapitalizmu. No osim toga Kraft smatra
*) Stopu dobiti ili profitnu stopu u kapitalizmu treba razlikovati od stopa dobiti
u socijalizmu. U socijalistikoj proizvodnji dolazi kao indikator (pokazatelj) renta
bilnosti postotak rentabilnosti, koji emo u daljem izlaganju potanko razmotriti.
2
) Analizu karakteristika rentabiliteta umskog gospodarstva u kapitalistikoj
proizvodnji i njegova odreivanja provest emo na temelju tih obrazaca, jer su oni
stvarno najpoznatiji, i jer su se u tome obliku predlagali, odnosno primijenili za odre
ivanje rentabii'liiteta; a osim toga, jer prikazuju karakteristike i shvaanje o rentabilitetu umskog gospodarstva, koje postoji u kapitalizmu. Prema tome shvaanju su
kamata i poduzetniika dobit proizvod ukupnog uloenog kapiitala, a zemljina renta
proizvod zemljita, a ne viak vrijednosti (proizvodi rada), kako to istie Marx.

86

'.

- . - - .

'' i

zemljinu rentu vlasnika ume kao njegov unaprijed odreeni troak pro
izvodnje izvjesne veliine, a ne kao njegovu dobit. To je shvaanje pogreno.
Iz ovih primjetaba izlazi, da je taj nain odreivanja rentabiliteta je
dnostran i da nije ispravan ni u kapitalizmu.
Drugi obrazac potjee od Hever-Endresa (4 i 7), a ima ovaj oblik:
Au + D - c - v - N . O , O p

B-.O.Op.

100

{2)

Prema ovom obrascu rentabilitet se odreuje na temelju zemljine

rente, koja predstavlja po Marxu ekstra dobit (suviak preko profita), Dru
gim rijeima reeno rentabilitet se mjeri po ekstra dobiti, te je samo ono
gospodarstvo za vlasnika ume rentabilno, koje daje zemljinu rentu., to
je zemljina renta vea, to je vei i rentabilitet gospodarstva. Ova formula
predstavlja tipini primjer utjecaja kapitalizma u umskom gospodarstvu.
No i ovaj je obrazac jednostran i pogrean, jer pripisuje zemljinu
rentu samo* umskom zemljitu. Osim toga ima on jo i drugih slabih strana,
kao i cjelokupna teorija zemljinog istog prihoda, koje, meutim, nisu
ovdje od interesa, te ih ne emo razmatrati.
Trei obrazac je od Martina (11). On glasi:
J

- c B + N

. 100

(3)

Ovaj se obrazac obino primjenjuje u umskom gospodarstvu kapita

listike proizvodnje prilikom odreivanja rentabiliteta. U brojniku se na
lazi sveukupna dobit. Ona je jednaka razlici izmeu trne (prodajne) cijene
etata i njegove cijene kotanja. Martin, k a k o vidimo, pripisuje dobit samo
drvnoj zalihi i zemljitu. On ne uzima u obzir cjelokupni predujmljeni k a
pital, koji predstavlja u kapitalizmu potrebni novani kapital, prometna
sredstva, melioracije i t. d. U tome je njegova slaba strana.
Prikazavi ukratko kritiki karakteristike svakog pojedinog naina u
odreivanju'rentabiliteta umskog gospodarstva ili dane obrasce, razmotrit
emo sada njihove zajednike osebine.
Odreivanje rentabiliteta trajnog godinjeg umskog gospodarstva na
temelju bilo kojeg od tih obrazaca skopano je s izvjesnim tekoama
One se oituju u tome, da treba utvrditi vrijednost drvne zalihe i novani
iznos (cijenu) za umsko zemljite, a to je utvrivanje skopano sa znatnim
utrokom rada.
Osim toga vidi se, da svi ti obrasci sadre u brojniku vrijednost etata
(iskoriene drvne mase). No ta ne mora da bude jednaka vrijednosti pri
rasta drvne zalihe. U vrijednosti iskoriene drvne mase moe da se nalazi
i dio drvne zalihe. U tome sluaju ne e se u brojniku nalaziti ispravna
dobit ,te e se izraunati neispravan rentabilitet umskog gospodarstva.
Prema svome obliku ovi bi obrasci vrijedili samo za gospodarstvo u
normalnoj umi, a donekle i za gospodarstva sa umama, koje se nalaze
u priblino normalnom stanju. Slino primjeuje i Godbersen (5).
A k o se eli odrediti ispravan rentabilitet i u gospodarstvima sa u
mama, koje se nalaze u nenormalnom stanju, tada bi trebalo, kako je to
ve jednom dokazano (16), odrediti tonu dobit putem bilanciranja.
87

Osim ovih zajednikih karakteristika obrazaca postoji jo jedna, koja

je za ovu nau raspravu od naroite vanosti, a oituje se u tome, da se
rentabilitet odreuje na temelju o d ^ s a dobiti i kapitala (imovine), kao
to se to openito provodi u kapitalistikoj privredi. Heyer i Endres ne
uzimaju dodue u obzir kapital nego zemljite, ali koje smatraju kapitalom.
Meutim, to je njihovo shvaanje, koje zastupaju i mnogi drugi umarski
strunjaci pogreno, jer zemljite ne predstavlja kapital ni u kapitalizmu.
Iz danih obrazaca izlazi, da je neko gospodarstvo rentabilno ili je bilo
rentabilno u kapitalistikom smislu samo u onom sluaju, ako iskazuje
dobit (viak vrijednosti). Ono je to rentabilnije, sto je dobit vea. Nema li
u gospodarstvu dobiti nego postoji li gubitak, tada se ne moe govoriti o
rentabilitetu ili gospodarstvo se ne moe smatrati rentabilnim. Radi li
gospodarstvo (poduzee) trajno ili dulje vremena s gubitkom, tada ono
mora u kapitalizmu likvidirati.
Ovu tvrdnju, da je rentabilitet gospodarstva zavisan samo o dobiti,
potencirano iskazuje Heyer-Endresov obrazac, jer rentabilitet bazira na
ekstra dobiti. To potencirano shvaanje rentabiliteta nalazimo i kod drugih
umarskih strunjaka u kapitalistikoj privredi. Tako prof. Reinhold (17)
smatra pod rentabilitetom veu dobit od oficijelnog ukamaenja.
Ovakva shvaanja su razumljiva, kada imamo u vidu, da je cilj kapi
talistike proizvodnje postizavanje dobiti, i to to je mogue vee dobiti
(profita). To je motorna snaga, koja tjera itavu kapitalistiku proizvodnju.
U kapitalizmu je tenja svakog poduzetnika, da postigne to vei profit
od uloenog kapitala. Kapitalisti nastoje ulagati kapitale, bez obzira kakve
su i kolike su drutvene potrebe, samo tamo, dje (imaiu izgleda na +o
veu dobit, gdje su oni najrentabilnije uloeni. Kapitalistiku proizvodnju
u stvari ne zanima nita drugo, nego oploivanje ili prirast kapitala.
U umskom gospodarstvu kapitalizma nailazimo na iste tendence.
Vlasnik ume vodit e gospodarstvo tako dugo, dok iz njega dobiva dobit.
Kada nje nema ili, ako e se ona pojaviti tek nakon veoma dugog vre
mena, a kroz to vrijeme vlasnik mora da gospodari s gubitkom, tada e on
prepustiti umu prirodi. Za njega to gospodarstvo nije vie rentabilno. To
se obino dogaa, nakon to je vlasnik umu iskoristio. Posljedica takva
postupka su ikare.
No osim ovakve situacije moe postojati i druga, koja se oituje u
tome, da se uope ne vodi gospodarstvo u postojeim umama, ako kalku
lacije pokau, da e se u njima gospodariti s gubitkom. Tada e se takve
ume i dalje ostaviti prirodi, jer gospodarenje u njima nije rentabilno. One
se ne otvaraju. To je sluaj sa umama, koje su veoma udaljene od trita
ili transportnih sredstava.
Dobit i rentabilitet su, dakle, u kapitalizmu i za umsko gospodarstvo
oni odluujui faktori, o kojima zavisi, da li e se ono voditi u postojeim
umama ili e se one prepustiti prirodi.
to se tie veliine rentabiliteta umskog gospodarstva odnosno po
stotka godinjeg ukamaenja, valja istai, da je ona u znatnoj mjeri zavisna
o prirodnim faktoirima. Veliina postotka ukamaenja (rentabiliteta) kretat
e se oko sume postotka prirasta drvne zalihe i postotka prirasta kvalitete.
No ona je manja od te sume. Suma postotka prirasta drvne zalihe i postotka
prirasta kvalitete jednaka je postotku prirasta vrijednosti.
88

Na veliinu postotka ukamaenja ne e imati utjecaj trite ili cijene

drveta uz uvjet stalnog odnosa izmeu cijena drvnih sortimenata (normal
nih prilika). Da dokaemo te tvrdnje najbolje e nam posluiti Kraftov
obrazac. Isti dokaz moe se direktno izvesti i iz Martinova obrasca, a
indirektno i iz Heyer-Endresova.
Iz Kraftova se obrasca vidi, da se dobit koja je rezultat proizvodnje
i realizacije etata drvne mase (prirasta) stavlja u odnos prema vrijedno
sti drvne zalihe. Za umsko je gospodarstvo, meutim, karakteristino, da
je proizvodno sredstvo drvna zaliha ista materija kao i gotov proizvod
etat (prirast) to jest drvo. Zbog toga njihove vrijednosti, koje dolaze u
obzir za odreivanje rentabiliteta, podjednako zavise o vrijednosti ili cijeni
drveta. U tome se pogledu umsko gospodarstvo razlikuje od mnogih dru
gih grana proizvodnje.
Ako raste vrijednost odnosno cijena drveta raste i vrijednost etata
(proizvoda) no ujedno raste i vrijednost drvne zalihe (proizvodnog sred
stva), jer su oboje drvo. Ista je situacija, ako cijena drveta pada. Prema
tome moe se zakljuiti, da se odnos izmeu njih uz uvjet ispravnog i
normalnog gospodarstva ne mijenja.
Veliina tog odnosa mijenjat e se tada ,ako uz istu veliinu drvne
zalihe raste ili pada koliina mase proizvedenog etata (prirasta). Iz ovoga
izlazi, da postotak godinjeg ukamaenja zavisi o odnosu izmeu mase
etata (prirasta) i drvne zalihe, a taj odnos nije nita drugo nego postotak
prirasta drvne zalihe. Na postotak prirasta drvne zalihe imaju znatan utje
caj, k a k o je poznato, prirodni faktori.
No osim postotka prirasta drvne zalihe utjee na postotak ukamaenja
i prirast kvalitete, koji je isto tako zavisan o prirodnim faktorima, inten
zitetu gospodarstva i potrebama. to je postotak prirasta kvalitete vei,
bit e i postotak ukamaenja vei i obratno.
Veliina rentabiliteta ili postotka godinjeg ukamaenja kretat e se,
dakle, oko sume postotka prirasta drvne zalihe i postotka prirasta kva
litete. N - kako su oni u znatnoj mjeri zavisni o prirodnim faktorima, to e
o tim faktorima biti zavisna i veliina rentabiliteta.
Postotak godinjeg ukamaenja je manji od sume postotka prirasta
drvne zalihe i postotka prirasta kvalitete, jer se od vrijednosti etata (priprirasta) mase moraju odbiti trokovi, k a k o se to vidi iz danih obrazaca.
U Martinovom obrascu ima utjecaj, osim trokova, jo i novani iznos za
umsko zemljite.
Prema ispitivanju Gribkowskog (6) koje je on proveo u cilju, da
dokae postojanje opeg objektivnog umskog camatnjaka od 3/o izno
sila je suma postotka prirasta drvne mase (a) i postotka prirasta kvalitete
(b) u sastojinama hrasta, bukve i smreke, koje su se nalazile na II. bonitetnom razredu stojbine, uz uvjet intenzivnog proreivanja za:
hrast,
ophodnja 150 godina, a = 1,6%, b = 1,4%, a + b = 3,0%
bukva, ophodnja 120 godina, a = 2,6%, b = 0,7 %, a -i- b = 3 , 3 %
smreka, ophodnja 80 godina, a = 2,5%, b = 0,9 %, a + b = 3,4%
Postotak godinjeg ukamaenja bio je za hrast 2,9%, a za smreku i
bukvu 3 % .
;
89

Prema Spiegelovim (19) ispitivanjima u normalnim gospodarskim jedi

nicama hrasta, bukve, smreke i bora, koje su se nalazile na II. bonitetnom
razredu stojbine, iznosio je postotak godinjeg ukamaenja, izraunan na
osnovi Martinova obrasca, za: hrast, s kojim se gospodari u ophodnji od
140 godina, 2,2%, za bukvu u ophodnji od 120 godina 2,3%, za smreku u
ophodnji od 80 godina 3 , 1 % ,a bor u ophodnji od 120 godina 2,0%.
Podatke o rentabilitetu umskog gospodarstva nalazimo u strunoj
literaturi i u slubenim izvjetajima dravnih umskih gospodarstava. 3 )
Iz danih se podataka vidi, da najjai utjecaj na rentabilitet umskog
gospodarstva ima prirast drvne mase; zatim da je rentabilitet za kapita
listiku privredu relativno malen, i da se kree oko sume postotka prirasta
mase i kvalitete.
Uzrok, da je rentabilitet trajnog godinjeg umskog gospodarstva rela
tivno malen lei u shvaanju rentabiliteta u kapitalizmu. Istaknuli smo, da
on iskazuje priraivanje ili oploivanje kapitala (imovine), a ono je u traj
nom godinjem umskom gospodarstvu maleno, jer je zavisno u znatnoj
mjeri k a k o smo ve gore napomenuli o biolokim i stojbinskim fakto
rima, i jer postoji u toku godine samo jedan obrt kapitala (trokova).
Obzirom na injenicu, da je u kapitalizmu rentabilitet trajnog godinjeg
umskog gospodarstva malen u poreenju s rentabilitetom poduzea drugih
grana proizvodnje, smatraju kapitalisti umsko gospodarstvo ta vie ne
rentabilnim.
Prikazavi znaenje i karakteristike rentabiliteta umskog gospodar
stva u kapitalistikoj proizvodnji prelazimo na rentabilitet umskog go
spodarstva u socijalistikoj proizvodnji.

Rentabilitet umskog gospodarstva u socijalistikoj proizvodnji

Prije svega razmotrit emo openo odreivanje, karakteristike i zna
enje rentabiliteta socijalistike proizvodnje, a zatim emo prijei na ren
tabilitet trajnog godinjeg umskog gospodarstva.
Odreivanje rentabiliteta provodi se u naoj socijalistikoj privredi
na temelju propisa Ministarstva financija F N R J (13). Rentabilitet moe
biti pozitivan, kada gospodarstvo ili poduzee ostvaruje dobit, i negativan,
ako radi s gubitkom predvienim planom. Kada gospodarstvo ili poduzee
ostvaruje dobit, tada se odreuje po formuli:
R =

Md

. 100
Pck
A ako radi s planom predvienim gubitkom po formuli:
Mg
Def = - ^ Pck

. 100
.

(4)

(5)

3
) T e su p o d a t k e dalli J u n a c k : Reiniertragstafem fr die Berechnung von Ertrags
w e r t e d e r Wialdbestnide, Berlin 1925, U p r a v a b a d e n s k i h uma. U p r a v a saiskih u m a
i t. d.

96

gdje znai: R postotak rentabilnosti, Def postotak deficitarnosti, Pck plansku

punu cijenu kotanja, MA plansku dobit (redovnu i ekstra), koju ostvaruje
poduzee, a Mg masu gubitka, s kojim radi poduzee ili gospodarstvo.
Utvreni rentabilitet je planirani rentabilitet gospodarstva ili poduzea.
Po svretku odreenog vremena proizvodnje, obino jedne godine, moe se
odrediti stvarni rentabilitet, i to po formuli:
Fr
-=-=- . 100
Pck s

(6)

gdje znai: Pcks stvarnu (obraunsku) punu cijenu kotanja proizvoda cje
lokupne produkcije gospodarstva ili poduzea od jedne godine, Fr finan
cijski rezultat cjelokupne proizvodnje u trajanju od jedne godine, na koje
vrijeme se odnosi nae razmatranje.
Puna cijena kotanja, koja se nalazi u nazivniku gornjih formula,
jednaka je sumi trokova proizvodnje, amortizacije (kalkulativne) i trokova
uprave i prodaje. Ako se radi o planskoj punoj cijeni kotanja, onda su
svi ti trokovi planirani, a ako se radi o stvarnoj punoj cijeni kotanja,
onda su svi ti trokovi stvarni jobraunski).
Financijski rezultat jednak je razlici izmeu prosjene cijene proizvod
nje i stvarne pune cijene kotanja. Ako je stvarna puna cijena kotanja
manja od prosjene cijene proizvodnje, tada financijski rezultat predstavlja
dobit. On moe da sadri sve vrste dobiti: redovnu dobit, ekstra dobit,
nadplansku dobit i propisano snienje planske pune cijene kotanja. Za
umska gospodarstva zasada nema jo propisa o snienju planske p u n e
cijene kotanja.
Ako je stvarna puna cijena kotanja vea od prosjene cijene pro
izvodnje, tada financijski rezultat predstavlja gubitak.
Dani obrasci za odreivanje rentabiliteta proizvod su socijalistike
ekonomike. Iz njih se vidi, da se u socijalistikoj privredi planira i gubitak,
a ne samo dobit. U socijalistikoj proizvodnji mogu postojati gospodarstva
i poduzea, koja rade s gubitkom, i to mogu raditi s gubitkom dugo vre
mena, a da ih se ne likvidira, k a o to je to sluaj u kapitalizmu.
Obzirom na tu injenicu nastaje pitanje, zato se ne likvidiraju takva
gospodarstva i poduzea, ako rade s gubitkom, te zbog toga nisu renta
bilna u kapitalistikom smislu? Odgovor na to daje nam cilj socijalistike
proizvodnje. Kako je poznato, cilj socijalistike proizvodnje je zadovoljenje
drutvenih potreba i podizanje standarda ivota, a ne to vea mogua
dobit (profit, rentabilitet), kao to je to sluaj u kapitalizmu. Zbog toga,
da se to bolje zadovolje potrebe, moraju proizvoditi gospodarstva i podu
zea, koja rade i s gubitkom.
Iznijeli smo ovdje cilj socijalistike proizvodnje, da moemo to bolje
prikazati znaenje rentabiliteta socijalistike proizvodnje, jer se cilj i ren
tabilitet nalaze u najtjenjoj vezi.
Istakavi glavnu karakteristiku socijalistike proizvodnje, uzet emo
u potanku analizu dane obrasce za odreivanje rentabiliteta i njegovo
znaenje.
Kako vidimo oni se razlikuju od obrazaca za odreivanje rentabiliteta
kapitalistike proizvodnje. U njima nema sveukupnog uloenog (preduj91

mljenog) kapitala, odnosno, jer u socijalizmu ne postoje kapitali, sume

vrijednosti osnovnih i obrtnih sredstava. Rentabilit! socijalistike proiz
vodnje ne iskazuje, dakle, kao kapitalistike oploivanje ili priraivanje
kapitala. U nazivniku formula se nalaze mjesto -vrijednosti osnovnih i
obrtnih sredstava planirani ili stvarni sveukupni utroeni trokovi odnosno
puna cijena kotanja. Prema tome rentabilitet socijalistike proizvodnje
iskazuje u stvari kvalitet rada poduzea ili tonije reeno on iskazuje pro
duktivnost i proizvodnju vika proizvoda ili vika rada (financijskog rezul
tata) socijalistikih gospodarstava i poduzea.
Rentabilitet je, kako se vidi, zavisan o trokovima. Naime, ne samo
da je veliina rentabiliteta zavisna direktno o veliini trokova, jer oni
dolaze u nazivniku danih obrazaca, nego je i veliina financijskog rezul
tata, o kome zavisi rentabilitet, isto tako direktno zavisna o trokovima ili
punoj cijeni kotanja. Financijski je rezultat, kako smo ve spomenuli,
jednak razlici izmeu prosjene cijene proizvodnje i pune cijene kotanja,
koja se u proizvodnji moe mijenjati ve prema tome kako gospodarstvo
ili poduzee proizvodi. to je stvarna puna cijena kotanja manja, bit e
i financijski rezultat povoljniji i obratno, to je ona vea, to je financijski
rezultat nepovoljniji. Ako financijski rezultat predstavlja dobit bit e ona
vea uz uvjet manje pune cijene kotanja, a a k o predstavlja gubitak, bit
e on manji, a k o je manja puna cijena kotanja. Financijski rezultat kao
i rentabilitet su funkcije pune cijene kotanja ili trokova.
Rentabilitet gospodarstva i poduzea bit e, dakle, tada povoljniji, ako
se u toku proizvodnje uspjelo smanjiti trokove ili punu cijenu kotanja.
Razumije se, da sve to vai uz uvjet ispravnog rada i poslovanja.
No sad nastaje pitanje, kojim putem mogu gospodarstva i poduzea
smanjiti svoje trokove, poveati financijski rezultat i dii rentabilitet?
Poduzea i gospodarstva postii e to ispravnim ekonomisanjem,
tednjom. No najvei uspjeh prua poveanje produktivnosti rada, to
znai proizvodnju vee koliine proizvoda u odreenom vremenu zbog bolje
organizacije proizvodnje i pciboljanja tehnike, ili tono reeno prema Marxu
promjenu u procesu rada, koja skrauje drutveno potrebno radno vrijeme
za proizvodnju jednog komada danog proizvoda. Poveanjem produktivnosti
rada snizit e se fiksni i neki varijabilni trokovi po jedinici proizvoda. 4 )
Ovim izlaganjem doli smo do znaajne karakteristike rentabiliteta
socijalistike proizvodnje, koja se oituje u tome, da izraava produktivnost
4
) Pod fiksnim trokovima prema Baoiu (1) razumjevaju se oni trokovi na
visinu kojih u glavnom ne utjee porast ili smanjenje opsega proizvodnje. To znai,
da stepenl zaposlenosti ne utie na ukupnu sumu tih trokova. Oni. se u glavnom ne
mijenjaju, oni su fiksni (postojani). U fiksne trokove ulaze na pr. trokovi uprave
i prodaje iz strukture cijene. Iznos fiksnih trokova ,koji otpada na jedinicu proizvoda
je obrnuto razmjeran opsegu proizvodnje.
Valja, medutim, istai, da potpuno fiksnih trokova u stvari niti nema, jer je
privreda dinamina;. Pojam fiksni, trokovi upotrebljava se za oznaivanje onih
trokova koji se slabije mijenjaju;,, koji su postojaniji.
VarijiahiIni su trokovi oni na visinu kojih utjee poveanje ili smanjenje opsega
proizvodnje. Oni su proporcionalni i neproporcionalni. Proporconalni su onda, kada
rastu ili padaju u istoj razmjeri, u kojoj raste, proizvodnja. Medu te trokove idu
na pr. trokovi sirovina, goriva i t. d.
Neproporcionalni trokovi' su oni, koji se ne mijenjaju, proporcionalno s pro
izvodnjom.

92

rada, a preko nje poveanje mnoine proizvedenih proizvoda, te prema

tome mogunost boljeg podmirenja potreba, to je glavni cilj socijalistike
proizvodnje. Dakle rentabilitet socijalistikih gospodarstava ili poduzea
znai manji utroak trokova, veu produktivnost rada, veu proizvodnju
i bolje pokrie potreba.
Takva situacija ne postoji u kapitalizmu. Tu se redovno ne e podu
darati rentabilitet sa produktivnou i to boljim pokriem potreba. Naime,
to je vea produkcija, to e biti vea koliina proizvoda, a prema tome
i vea ponuda i konkurencija. Posljedica toga bit e sve nie trne (pro
dajne) cijene, dobiti (profiti) i rentabilitet.
Osim prikazanih karakteristika za rentabilitet socijalistike proizvod
nje znaajno je i to, da je on izraz i veliine akumulacije. to je on vei,
to je povoljniji financijski rezultat, to je vea akumulacija.
Gospodarstvima i poduzeima u socijalistikoj privredi stavljaju se na
njihovo raspolaganje izvjesni dijelovi financijskog rezultata. Zbog toga e
ona biti zainteresirana u povienju rentabiliteta. No, to povienje rentabiliteta ne smije biti na tetu planiranog kvaliteta i asortimana. A k o bi go
spodarstva i poduzea prela na proizvodnju proizvoda, koji pruaju visoki
rentabilitet, u tenji za postignuem to veeg mogueg rentabiliteta, a na
tetu proizvoda manje rentabilnih, tada bi radila protiv naela rentabiliteta
u socijalistikom smislu. Ona bi izopaila sutinu rentabiliteta.
Socijalistiko drutvo je zainteresirano u porastu socijalist'ke akumu
lacije zbog poveanja socijalistike reprodukcije. No socijalistika drava,
kako istie Kozlov (8), ne polazi od cilja najvee dobiti ili najveeg renta
biliteta, ve od interesa itave socijalistike privrede. Kad bi se drava
rukovodila samo principom najvee dobiti pojedinih proizvodnih grana ili
poduzea, ona bi razvijala one grane proizvodnje, koje u danom momentu,
iz bilo kojih uzroka postiu najveu dobit, pa bile one i drugorazrednog
znaaja. Meutim, nezavisno od dobiti, koju ostvaruju, drava planski
razvija one grane proizvodnje odnosno industrije, koje osiguravaju uveanu
socijalistiku reprodukciju, uvrenje obrambene moi i ekonomske samo
stalnosti zemlje. Zbog toga, kako smo ve istakli, drava ne zatvara i ne
uklanja poduzea i gospodarstva, koja iz bilo koj'h uzroka rade s gubitkom,
ali su vana za socijalistiku izgradnju.
Rentabilitet u socijalistikoj proizvodnji valja, dakle, promatrati sa
stajalita cjelokupne narodne privrede, a ne samo sa stajalita pojedine
grane proizvodnje odnosno pojedinog gospodarstva i poduzea.
Obzirom na ovu injenicu mogu se smatrati u socijalistikoj ekonomici
a to dolazi do izraaja i u propisima Ministarstva financija F N R J (14)
da su gospodarstva ili poduzea, koja su u toku proizvodnje ispravnim
radom snizila planski gubitak bila rentabilna (rentabilnija). Razumije se, da
se kod toga pretpostavlja, da je planski gubitak pravilno planiran. Naime,
t a su gospodarstva postigla smanjenje gubitka ili trokova poveanjem
produktivnosti rada i dobrim poslovanjem, a time su pruila svojom pro
izvodnjom i mogunost boljeg zadovoljenja potreba. No ona su indirektno
utjecala i na poveanje cjelokupne akumulacije narodne privrede, jer su
iz dravnog budeta trebala manji iznos za pokrie gubitka ili utroenih
trokova, nego to je bilo predvieno. Za taj se je iznos snienja gubitka
93

ili trokova poveala stvarno akumulacija. Budui d a su t a gospodarstva

ili poduzea ispunila sve uslove, koji se trae za rentabilitet u socijalisti
koj preizvodnji mogu se smatrati, da su u tome razdoblju proizvodnje bila
rentabilna, i a k o jo iskazuju izvjestan gubitak. Rentabilnost tih gospodar
stava ili poduzea moe se izraziti posebnom formulom.
Dakle i tu vidimo razliku izmeu shvaanja rentabiliteta u socijalizmu
i kapitalizmu, jer se u kapitalistikoj proizvodnji smatra da su poduzea
i gospodarstva bila samo onda rentabilna, a k o iskazuju dobit.
Iz sveukupnog ovog izlaganja izlazi, kako smo naprijed istakli, da
rentabilitet u socijalistiko j proizvodnji ima drugo znaenje nego u kapi
talistikoj.
.
Rentabilitet u naim umskim gospodarstvima odreuje se na temelju
danih obrazaca, koje je propisalo Ministarstvo financija F N R J . Utvreni
rentabilitet ima isto znaenje i sve karakteristike, koje su naprijed izne
sene prilikom opeg razmatranja rentabiliteta socijalistike proizvodnje.
Odreivanje rentabiliteta umskih gospodarstava u socijalistikoji pro
izvodnji je na temelju danih obrazaca mnogo jednostavnije i lake, nego
to je to sluaj s odreivanjem rentabiliteta umskog gospodarstva u ka
pitalistikoj proizvodnji. Za to odreivanje nije potrebno poznavanje vri
jednosti drvne zalihe i novanog iznosa za umsko zemljite, utvrivanje
kojih zadaje znatne tekoe, nego samo pune cijene kotanja proizvedenog
godinjeg etata (prirasta).
Za rentabilitet umskih gospodarstava u socijalistikoj proizvodnji je
osobito znaajno, da veoma osjetljivo reagira na razliite gospodarske
mjere, koje se poduzimaju. Ta osjetljivost postoji zbog toga, jer i, najmanje
poduzete mjere u umskom gospodarstvu nalaze odmah svoj izraaj u punoj
cijeni kotanja i u finaincijskom rezultatu (dakle u nazivniku i u brojniku
obrazaca), a preko njih u rentabilitetu.
U umskom gospodarstvu kapitalizma nije takva situacija. Poduzete
gospodarske mjere nalaze odraz samo u dobiti (samo u brojniku obrazaca),
koja se stavlja u odnos prema vrstom i relativno vrlo velikom novanom
iznosu, to ga predstavlja suma vrijednosti drvne zalihe, cijene umskog
zemljita i ostalih kapitala. Zbog toga rentabilitet tromo reagira na podu
zete gospodarske mjere.
Prilikom odreivanja rentabiliteta u umskim gospodarstvima nae
planske privrede treba najveu panju posvetiti planiranju dobiti [M] ili
utvrivanju financijskog rezultata {Fr), Te veliine valja odrediti na te
melju cijene proizvodnje (umske takse godinjeg etata prodajne cijene
proizvaaa umanjene za porez na promet) i pune cijene kotanja go
dinjeg etata. Kao godinji etat drvne mase moe doi u obzir samo onaj,
koji je jednak godinjem prirastu ,ili koji se kree u uskim granicama oko
godinjeg prirasta drvne mase (racionalni etat).
Zahvati u drvnu zalihu ne bi smjeli doi kod odreivanja rentabiliteta,
jer bi uzrokovali potpuno iskrivljenu sliku o proizvodnji i poslovanju um
skih gospodarstava. Naime, umska gospodarstva, u kojima su provedeni
zahvati u drvnu zalihu izgledala bi rentabilnija, a k o bi i taj zahvat uao
u planiranu dobit odnosno financijski rezultat. No tako utvreni rentabili-tet ne bi iskazivao pravo stanje gospodarstva, jer on nije samo posljedica
94

proizvoda (prirasta), nego i dijela proizvodnog sredstva (dijela drvne za

lihe). Zakljuci izvedeni na temelju takvog rentabiliteta bili bi pogreni,
a primijenjeni na druga gospodarstva mogli bi biti tetni za narodnu pri
vredu. Dakle, planiranju dobiti i odreivanju financijskog rezultata treba
posvetiti naroitu panju.
Dizanje rentabiliteta umskih gospodarstava u naoj planskoj privredi
postignut e se dobrim poslovanjem i poveanjem produktivnosti rada.
Poveanje produktivnosti rada doi e do izraaja u umskom gospodar
stvu u poveanju prirasta drvne mase i to u kvantitativnom i kvalitativnom
pogledu. Ono e se postii to boljom organizacijom r a d a i to boljim me
todama poumljavanja, ienja, proreivanja i melioracije uma.
Kod tih radova treba imati na umu, kako istie Kozlov (8), da je porast
rentabilnosti pokazatelj (indikator) uspjeha i postignua socijalistike pro
izvodnje.
to se tie veliine rentabiliteta umskih gospodarstava u socijalisti
koj proizvodnji i na nju imaju stanoviti utjecaj bioloki i stojbinski faktori,
jer o njima zavisi u znatnoj mjeri vediina i kvaliteta etata odnosno prirasta
drvne mase, a prema tome i planirana dobit odnosno financijski rezultat.
No njegova se veliina ne e kretati oko sume postotka prirasta mase
i kvalitete, kao to je to sluaj u umskim gospodarstvima kapitalistike
proizvodnje, jer u nazivniku formula za odreivanje rentabiliteta nema
vrijednosti drvne zalihe. Rentabilitet umskih gospodarstava u socijalisti
koj proizvodnji ne iskazuje oploivanje ili priraivanje kapitala (imovine)
u umskoni gospodarstvu, nego on iskazuje proizvodnju vika rada (finan
cijskog rezultata), i zbog toga nije zavisan o sumi gore spomenutih posto
t a k a mase i kvalitete. Njegova veliina zavisit e, kako smo ve spomenuli,
o ispravnom poslovanju i proizvodnji. Radi toga se moe dogoditi, d a e
neka umska gospodarstva biti rentabilni ja od nekih poduzea drugih
grana proizvodnje. Takav sluaj e se rijetko dogoditi u kapitalizmu.
Za nain odreivanja rentabiliteta umskih gospodarstava valja istai,
a to se vidi i iz danih obrazaca, da on ima dinamiki karakter. Taj se oi
tuje u tome, da u raun dolaze sveukupni trokovi ili puna cijena kotanja
za itavo vrijeme proizvodnje, kao i u tome razdoblju planirani ili nastali
financijski rezultat (viak rada). On prikazuje dinamiku proizvodnju
vika rada. Dinaminost naina odreivanja rentabiliteta oituje se jo i u
tome, to se u poetku proizvodnje planira rentabilitet, a na kraju utvr
uje, t e s e uporedbom osobito istie rentabilitet gospodarstva za odreeno
vremensko razdoblje. U tome pogledu postoji slinost s dinamikom
bilancom.
T a k a v k a r a k t e r nemaju obrasci ili naini odreivanja rentabiliteta
umskog gospodarstva u kapitalistikoj proizvodnji, koji se temelje na.
jednostavnom kamatnom raunu. Kad bi ti obrasci po obliku odgovarali
formuli rauna s kamatama na kamate, t. j . kada bi u brojniku bio kapital
(imovina) n a kraju proizvodnje, u kojem se nalazi i dobit, tada bi i ovaj
nain odreivanja rentabiliteta po svom obliku imao dinamiki karakter.
Ovako ima vie statiki karakter.
Nakon analize i prikaza rentabiliteta umskih gospodarstava u socija
listikoj i kapitalistikoj proizvodnji moe se donijeti ovaj zakljuak.
95

Zakljuak
Rentabilitet socijalistike proizvodnje ima drugo znaenje i k a r a k t e
ristike negc rentabilitet kapitalistike proizvodnje. Njega treba proma
trati sa stajalita cjelokupne narodne privrede.
U umskim gospodarstvima socijalistike proizvodnje predstavlja ren
tabilitet kvalitativni indikator (pokazatelj) rada gospodarstva, te prikazuje
proizvodnju vika rada (financijskog rezultata) i produktivnost rada, U
tome pogledu prua znatne koristi narodnoj privredi.
Nain odreivanja rentabiliteta je u umskim gospodarstvima jedno
stavan, jer bazira na punoj cijeni kotanja godinjeg etata (godinjeg pri
rasta drvne mase). On ima karakteristiku dinaminosti.
Rentabilitet veoma osjetljivo reagira na poduzete gospodarske mjere.
Rentabilitet umskog gospodarstva u kapitalistikoj proizvodnji pri
kazuje oploivanje ili priraivanje kapitala (imovine). Kod razmatranja
rentabilnosti ima se u vidu samo pojedino umsko gospodarstvo i njegovu
dobit. Nain odreivanja rentabiliteta zadaje znatne tekoe, jer zahtijeva
poznavanje vrijednosti drvne zalihe i novanog iznosa (cijene) za umsko
zemliite. Osim toga ima vie statiki karakter.
Rentabilitet umskih gospodarstava u kapitalistikoj proizvodnji tromo
reagira na poduzete gospodarske mjere. On je malen, a kree se oko sume
postotka prirasta drvne mase i postotka priraslta kvalitete.
Literatura:
li. Babi, Matutinovi i Bruik: Proizvodnja, realizacija i kapitalna izgradnja,
Zagreb 11948.
2. V. M. Batirev-V. K. Sitnjim: Financijski i kreditni sistem SSSR, Beograd
3. V. Dieterich: Forstliche Betriebswirtschaftslehre, Berlin 1943.
4. M. Endres: Lehrbuch der Waldwertrechnung und Forststatik, Berlin 1919.
5. R. Godhersen: Theorie der forstlichen konomik, Neudamm (1926.
6. E. G r l k o w s k i : Versuch einer Bestimmung des allgemeinen objektiven forst
lichen Zinsfuisses, Forstwissenschaiftliches Centralbilatt 11934.
7. G. Heyer: Die Methoden der forstlichen Rentaibilittsrechnung, Leipzig li871.
8. G. Kozlov: Privredni, raun u socijalistikom drutvu, Kultura 1947.
9. G. Kraft: Beitrge zur forstlichen Statik und Waldwertrechnung 1887.
10. Lemmel: Die Bodenreinertragslebre im sozialkonomischen Lichte, Zeitschrift
fr Forst u. Jagdwesen 1926.
. H. Martin: Die Forstliche Statik:, Berlin 191.
12. K. Marx: Kapital I, II, III knjiga, Kultura 19471948.
13. Ministarstvo financija FNRJ: Financijska planiranje dravnih privrednih po
duzea, god. 1948.
Savezna planska komisijia i Ministarstvo finansija FNRJ: Metodologija' planiranja
cena i izrade finansiskog plana, god. 1950.
Ii4. Ministarstvo financija FNRJ: Uredba o sastavljanju zavrnih rauna dravnih
privrednih poduzea, god. 11949,
1(5. W. Neubauer: Zur' Theorie und Praxis der Waldwertrechnung, Wien 1937.
16. M. Plavi: O bilaneiranju i rentaibilitetu umskog gospodarstva, Glasnik za
umske pokuse broj 7, 1940.
17. G. Reinhold: Die Rentabilitt der Forstwirtschaft, Forstwissenschaftliches
Centralbilatt 1930.
118. L. Schaeffer: Principes d'estimation forestire, Nancy 1949.
19. R. Spiegel: Praktische Waklwertreormung, Hannover 1926.
20. F. Streicher: Neuzeitliches Rechnungswesen in der Forstwirtschaft, Leipzig
1942.

96

RENTABILIT DANS L' EXPLOITATION DES FORTS

Dans cet article nous examinons Ja rentabilit de l'exploitation des forts dans
la production socialiste et dans la production capitaliste. Aprs une analyse dtaille,
nous en venons aux conclusions suivantes:
Lai rentabilit de la productioin socialiste a une autre signification et d'autres
caractristiques que la rentabilit de la production capitaliste. Il faut la considrer du '
point de vue de l'conomie nationale tout entire.
Dans l'exploitation des forts d'conomie socialiste, la rentabilit est un indicateur
qualitatif du travail d'exploitation. La rentabilit montre ensuite la production du
surplus produit (surplus travail) et la productivit du travail. A ce point de vue elle
offre d'immenses avantages l'conomie nationale.
La faon de dterminer la rentabilit dans l'exploitation des; forts est trs simple,
car elle se base sur le prix de revient de la possibilit annuelle (accroissement courant
annuel du volume). Elle a un caractre dynamique. La rentabilit ragit trs sensible
ment aux mesures conomiques entreprises.
La rentabilit de l'exploitation capitaliste des forts montre l'augmentation du
capital (proprit). Lorsque nous exaimtimonis la rentabilit, nous n'avons en vue qu'une
exploitation induviduelle, des forts et le profit qu'on en retire. Cette faon de dter
miner la rentabilit cause de grosses difficults, car il faut d'abord connatre la valeur
du materiel sur pied et ensuite le montant en argent du prix du terraiini Elle a un
caractre statique.
La rentabilit de l'exploitation des forts dans la production capitaliste ragit
failblement aux mesures conomiques. La rentalibit est petite et volue autour de la
somme du taux d'accroissement courant du volume et du taux d'accroissement de la
qualit.

Proi. dr. Ivo Horvat:

ISTRAIVANJE I KARTIRANJE VEGETACIJE PLANINSKOG
SKUPA RISNJAKA I SNJENIKA
(Prethodni izvjetaj)
Temeljna misao, koja nas je vodila kod istraivanja
i kartiranjia vegetacije iRisnjaka i Snjenifca bila je, to
ue povezati rad svilh onih, koji se zanimaju za biljni
pokrov u teoretskom ili u praktinom pogledu. U tu
svrhu trebalo je okupiti botaniare, zoologe, mikrobi
ologe, pedologe, klitmatolloge, umare i stoare, da se
stvori radna zajednica istraivaa, koja e, polazei od
jasno, omeene biljne zajednice ume, livade ili ka
menjare obuhvatiti sva pitanja, koja se na nju odnose
i tako omoguiti ne samo njezino svestrano poznavanje,
nego i njezino najracionalnije iskoriivanjie. To je
uspjelo dosad tek jednim dijelom, ali mri emo nastojati,
da se do kraja provede.

Prva botanika istraivanja planinskog podruja Risnjaka i Snjenika

stara su ve preko 100 godina. Brojni strani i domai istraivai posjeivali
su Gorski Kotar, pa su se uspinjali i na njegove najvie vrhove. Rezultate
tih istraivanja prikazao je god. 1896. D. H i r e u CXXVI. knjizi Rada
jugoslavenske akademije u Zagrebu. I kasnije privlaio je Gorski Kotar
svojom zanimljivom Horom i vegetacijom nae botaniare, koji su dopri97

njeli mnogo vanih podataka za njegovo poznavanje. U tom pogledu istiu

se naroito L. R o s s i i S. G j u r a i n , koji su obraivali floru vieg bilja
i I. P e v a 1 e k, koji je vrlo iscrpljivo obradio floru i vegetaciju cretnih
alga.
Moja istraivanja Gorskoga Kotara poinju god. 1927., pa je ve 1930.
i 1931. u Vegetacijskim studijama o hrvatskim planinama I. i II. obraena
vegetacija planinskih rudina i stijena Risnjaka i Snjenika. Istodobno zapo
eta su i sustavna istraivanja ostale vegetacije, naroito livada, vritina
i uma, ali rezultati nisu dosad objavljeni. T a je istraivanja prekinuo rat.
God. 1947. nastavio sam istraivanja Gorskoga Kotara s potporom
Instituta za umarska istraivanja u Zagrebu s a c i l j e m , d a s e v eg e t a c i j s k a i s t r a i v a n j a to t i j e s n i j e p o v e z u s pe
d o l o k i m i u m a r s k i m i s t r a i v a n j i m a , i da se t a k o
p o s t a v e temelji s u v r e m e n o j .tipologiji naih
uma.
Kao polazna toka uzete su prirodne vegetacijske jedinice, biljne za
jednice (fitocenoze), i na njih su primijenjena pedoloka i umarska istra
ivanja. Na tim istraivanjima sudjelovao je ing, J o s i p a f a r , upra
vitelj umarskog instituta u Zagrebu, dr. T o ( m i s l a v B r z a c , asistent
veterinarskog fakulteta i aps. agr. Z l a t k o G r a c a n i n.
Na konferenciji za tipoloko istraivanje i kartiranje vegetacije, koju
je sazvalo Savezno ministarstvo umarstva u svibnju god. 1948., predloio
sam, da se u Jugoslaviji organizira sustavno kartiranje vegetacije, kako se
provodi u drugim naprednim zemljama i kako je kod nas provaano u
Makedoniji, gdje su izraene vegetacijske karte planine Peristera i Bistre.
Kao najpodesniji objekt za tu svrhu u Hrvatskoj predloio sam planinski
skup Risnjaka i Snjenika.
Ima vie razloga, da sam se odluio za kartiranje Risnjaka, koji je bez
sumnje jedan od najmnogolikijih krkih terena. Glavni je razlog u tome,
to je planinsko podruje Risnjaka i Snjenika razmjerno vrlo lako pristu
pano, a ipak je* vegetacija prilino sauvana od nepovoljnih gospodarskih
utjecaja. U okolini ovih planinskih skupova nema veih naselja, koja bi
bitno izmijenila prvobitnu sliku vegetacijskog pokrova, povrine su kultura
i livada prema umama razmjerno malene. Usto je vegetacija vrlo znaajno
graena. Risnjak i Snjenik ine snanu klimatsku i biljnogeografsku pre
gradu izmeu podruja kopnenih uma hrasta kitnjaka i obinoga graba
(Querceto-Carpinetum
croaticum) i primorskih uma bjelograba (Carpinetum
orientalis croaticum). U visinskom pogledu ima Risnjak tipino visinsko
ralanjenje Hrvatske i Bosne, jer se na pojas bukve i jele nadovezuje
pojas predplaninske bukve, a iznad nje se nalazi pojas klekovine bora.
Zbog mnogolikosti reljefa esti su obrati visinskih pojasa, a u vrtaama i na
kamenitim grebenima razvijena je naroita vegetacija predplaninskih crnogorinih uma smreke i jele. U vezi s razlikama u geolokoj podlozi i petrografskim sastavom kamenja susreemo u neposrednoj blizini bazifilno-neutrofilnu i ekstremno acidofilnu vegetaciju. Tako se na razmjerno malenom
prostoru nalazi vrlo mnogolika umska jj livadna vegetacija.
Prijedlog o izboru Risnjaka prihvaen je, pa je ve u srpnju iste godine
Savezno ministarstvo umarstva u Beogradu preko Zavoda za poumljavanje i melioraciju Kra u Splitu osiguralo sredstva za poetak radova.
98

Smatram svojom dunou, da ovom prilikom zahvalim Saveznom mini

starstvu umarstva F N R J u Beogradu i Ministarstvu umarstva NR Hrvat
s k e u Zagrebu za materijalnu potporu za ova istraivanja. Institut za poumljivanje i melioraciju Kra u Splitu uinio je sve sa svoje strane, da se
ova istraivanja, zasnovana na najiroj bazi, to uspjenije provedu, pa mu
zato mnogo zahvaljujem.
I. Organizacija rada
Nakon to su izvrene najnunije pripreme i izraene kopije i povea
nja k a r a t a u mjerilu 1 : 25.000 i 1 : 12.500 krenula je 29. VIL 19481 pod
mojim vodstvom skupina od sedam mladih strunjaka u Crni Lug, da
poduzme zanimljivi i teki posao tipolokog istraivanja i kartiranja
Risnjaka.
I t i n e r a r i . Istraivanje i kartiranje odvijalo se u nekoliko vremen
skih odsjeka, jer se pokazalo, da se u tekim terenima, esto udalieno od
baza, ne moe besprekidno raditi. Osim toga trebalo je terenski rad uskla
diti i s laboratorijskim radom, koji je esto traio prekid terenskih istrai
vanja (izraivanje i prerisavan : e karata, sreivanje podataka, najnunije
botanike i pedoloke analize i t. d.), a trebalo je raunati, to je razum
ljivo, i sa zaposlenou istraivaa na drugim stranama.
God. 1948. prireene su dvije ekskurzije, dulja ljetna i kraa jesenska,
a god. 1949. radilo se s malim prekidom preko 3 mjeseca. Glavna istrai
vanja izvrena su u mjesecu srpnju, a kartiranja u srpnju i u prvoj polovici
kolovoza i u mjesecu rujnu i listopadu, a uzorci za tehnika istraivanja
sabirani su u mjesecu studenomu.
Istraivanja god. 1948.

29. VII. 14. VIII. Uvaanje; u posao, upoznavanje tipologije uma, kartiranje sre
dinjeg dijela Risnjaka; sabiranje .bilja i pedolokih uzoraka. Stanice: Smrekovac
i Lazac (broj uesnika 810).
23. X. 31. X. Zaokruivanje ireg podruja Risnjakia, okolina Leske, Bijela vodica,
Crni Lug, Zehn, Stanica: Bijela Vodica '(broj uesnika 7).
Istraivanja god, 1949.
6. VII. a. VIII. Upoznavanje tipova livada i panjaka, istraivanje i kairtiranje uma
sredinjeg dijela Risnjaka (Bukovac i Bijele Stiiene), kartiranje okoline Lazca;
istraivanje i kartiranje livada i panjaka od Crnog Luga do Mrzle Vodice i
Gornjeg Jdlenja; istraivanje i kartiranje umske i planinske vegetacije skupa
Snjenika, uzimanje uzoraka sijena, sabiranje ivog biljnog materijala, sabiranje
herbarskog materijala i kopanje prolila; meteoroloka istraivanja u razliitim.
biljnim zajednicama u podruju Risnjaka i Snjenika i prouavanje visinskih
profila ovih vrhova; polaganje i izmjera ploha za umarska istraivanja, d'endrometrijska mjerenja, prouavanje visina i prirasta bukve i jele na profilu Risnjaka
i Snjenika. Stanice: Bijela Vodica, Mrzla Vodica, Smrekovac i Lazac, (broj
uesnika 2530).
3. VIII. 19. VIII. Izraivanje karata, istraivanje i kartiranje sjevernog i istonog
dijela Risnjaka (Pogled i Javorov Kali), zavravanje kartiranja oko Crnog Luga.
Stanice: Pogled, Javorov Kail, Bijela Vodica, (broj uesnika 68).
13. IX. 24. X. Kartiranje Tisovca, Travnika, Otre, Zelina i Vria. Upoznavanje
primorske vegetacije i istraivanje i kartiranje okoline Gornjeg Jelenja (Otro-

99

vica, Lipa, Telar, Senjavina, Veliki Plis, Mali PUS, Kamenjak), Pia tak, Sleme,
Zajee, Glavina, Tuhobi, Lokvarski Lai, Brloko, Rogozno, Lisiine, elim, Suha
Reina. Stanice: Bijela Vodica, Tisovac, Gornje Jelenje, Mrzla Vodica, (broj
uesnika 47).
10. XI. 5. XII. Ruenje stabala za endroimetrijska i tehnoloka istraivanja u po
druju Smrekovca. Stanica: Bijela Vodica.
S a r a d n i c i i u e s n i c i . Broj saradnika nije bio svagda jednak,
niti su isti ljudi sudjelovali u svim radovima. U jednu ruku mijenjali su se
saradnici, koji su imali odreene zadatke. Meteorolozi vrili su opaanja
samo u toku velike srpanjske ekskurzije god. 1949., a livadari su radili, dok
nisu bile pokoene livade. umarska (dendrometrijska istraivanja) vrena
su takoer samo u srpnju, ali je za njih bilo predvieno jo odreeno vri
jeme u jesen. Tehnike zapreke onemoguile su meutim nastavak ovih
vanih radova. U drugu ruku sudjelovali su na istraivanjima mnogi uesnici
samo kratko vrijeme sa zadaom, da se upoznaju s metodikom naih istra
ivanja i kartiranja, kako bi se slina istraivanja mogla provesti i u drugim
krajevima. Odreeni broj strunjaka sudjelovao je ipak cijelo vrijeme na
istraivanjima i kartiranju i izdrao sve tegobe i napore r a d a naroito u
kiovitim, jesenskim mjesecima. Njihova je zasluga, da je zavrena povrina
jedne cijele sekcije karte Suak u omjeru 1 : 25.000.
Kod rasporedbe posla ilo se za tim, da se po mogunosti svaki uasnik
uputi u sve radove, koji su ga zanimali. Zato su <na pr. nai kartografi sudje
lovali n e samo u kartografskom snimanju, nego su pomagali i u umarskim,
meteorolokim, a prema prilikama i u livadarskim radovima.
Cijelo vrijeme oko 1(15 dana proveli su na istraivanju i kartiranju apsol
venti umarstva S t j e p a n B e r t o v i . Z o l t a n M a t a n i Z v o n k o P e l c e r. Neto krae boravio je zbog ispita u jesenskom roku voa ekipe prof. H o r v a t*
Virtlar veterinarskog fakulteta M a r t i n R o m a n sudjelovao je na radovima 85
dana, te je bio uposlen kod kartiranja, sabiranja herbarskog i ivog materijala, a vodio
je i administrativne poslove. Apsolvent agr. Z l a t k o G r a a n i n proveo je u terenu
72 dana; on je uz kartiiranje livada d uma izvrio sva pedoloka istraivanja i preuzeo
obradbu sabranih uzoraka. Ing. B o r i s Z l a t a r i i lugar V l a d o N a s t i pro
veli su u terenu oko 35 dana i sudjelovali su kod kartiranja vegetacije, a ing. Z l a
t a r i izvrio je s tog. F u k a r e k o m umarska istraivanja na profilu masiva
Risnjaka. Najvei broj uesnika prisustvovao je samo velikoj srpanjskoj ekskurziji
god. 1949., koja je trajala 38 dana. Tom prillikoim izvreni su zamani! botaniki, pedo
loki, umarski i gospodarski, radovi, a kairtirane su i znatne povrine. Na 'tim radovima
sudjelovali su dr. D a n e B a t i n i c a (Sarajevo), ing. u r o B a b o g r e d a c , dr.
B o r i s V r t a r , asistent vet. fakulteta M i r k o F i n d r i k, prof. D a f i n a
Baji
(Sarajevo), ing. S t a n k o C v e k (Split) i studenti J e r o n i m S e s a r t i , B l a n k a
H e f e r , V l a d o V u g r i n e c , I v a n P e n . z a r . Asistenti zavoda za botaniku vete
rinarskog fakulteta dr. T o m i s l a v B r z a c i dr. t e f a S 1 nsik -Pe 1 i c a r i
sudjelovali su naroito kod botanikih istraivanja, te su kao i ing. P a v l , e F uk a r e k (Sarajevo) i prof. B r a n k o M a k s i boravili na istraivanjima 1723
dana. Od ostalih uesnika sudjelovali su krae vrijeme god. 1948. i 1949. prof. Z ag o r k a P a v l o v i i ing. B r a n i m i r J o v a n o v i iz Beograda i dr. V il a d J
T r e g u b o v i dr. A n a B u d n a r iz Ljubljana. Dr. T r e g u b o V izabrao je j omeio
plohe za umarska istraivanja, a ing. R o k o B e n i izabrao je uzorke za tehnike
analize drva. Ing. N o r i s R e g e n t prisustvovao je nekoliko dana radi upoznavanja
vegetacije, a doc. dr. B o z i d a r M e t z g e r doao je u dva navrata kontrolirati fotometrijska opaanja.
* Za prof. H o r v a t a , dr. B r z c a i Z. G r a a n i n a nije ovdje uraunano
prijeme provedeno na istraivanjima god. 1947. i u proljetnim mjesecima god. 1948.
100

Svi uesnici pokazali su veliki interes za naa istraivanja i znatno su

pridonijeli tome, da se je mogao obaviti tako opsean rad u razmjerno
kratko vrijeme. Zato im kao voda naune ekspedicije i ovom prilikom
srdano zahvaljujem.
O r g a n i z a c i j a o p s k r b e i p r e v o z a . Najtee pitanje naih
istraivanja bila je organizacija opskrbe i prevoza. U to je uloeno mnogo
truda, ali je stvar ipak zapinjala. Ima tome mnogo razloga: udaljenost od
opskrbnih baza, nestaica radne snage, a naroito nedostatak stalnog pre
voznog sredstva.
Glavna opskrbna baza bila je Crni Lug i krae vrijeme Gerovo, gdje nam je
susretijivou umskih radilita billo omogueno opskrbljivanje. Ipak nas nisu mogla
ova radilita opskrbiti suhom terenskom hranom, pa su pojedine skupine, koje su
radile unutar planinskih masiva, udaljeno od opskrbne baze, zapadale esto u kritino
stanje, s tim vie, to je i doprema vode bila vrlo oteana. Prigodom ekskurzija god.
Ii948. i u jesen god. 1949. brinuli su se za opskrbu sami lanovi ekipe ( M a r t i n R o mani i Z o l t a n M a t a n ) , dok je za trajanja srpanjske ekskurzije god. 1949., u kojoj
je sudjelovalo stalno preko 25 ljudi, tu zadau preuzeo ing. S t a n k o C v e k . Po
tekoe su ipak bile vrlo veilike, pa je i sam direktor Instituta za poumijivanje i
melioraciju Kra u Splitu ing. A u g u s t H o r v a t osobno doputovao na teren i
uloio sve napore, da se stanje popravi. Stvar se vidno poboljala, kad nam je Mini
starstvo umarstva NR Hrvatske stavilo na raspolaganje auto.
Najveu pomo u naem opskrbljivanju iskazao nam je na stalni saradnik J
M a t i j a G a p a r a c iz Bijele Vodice pod Rismja.ko.rrt; on je sudjelovao na svim
radovima.

Kad smo zavrili sredinji, teko pristupni dio Risnjaka i Snjenika

i preli na nie vrhove, koji su ispresjecani cestama i putovima, odvijao se
posao mnogo lake. Ali ba sada se pokazala nunost stalnog prevoznog
sredstva. Dok smo imali na raspolaganje auto (dip) svravali smo dnevno
dosta lako velike povrine, a bila je i opskrba donekle regulirana. im smo
ostali bez prevoznog sredstva, iskusili smo ponovno sve tegobe pokretanja
i opskrbljivanja iz udaljenih baza.
Izuzevi livadarsku skupinu, koja je radila uglavnom u blizini naselja,
stanovao je najvei dio uesnika u atorima. Lovaka baraka na Smrekovcu,
koju smo u ljetu god. 1948. popravili, izgorila je nesretnim sluajem nakon
naeg odlaska. Jedino kasnije, kad smo obraivali obronke prema Primorju,
mogli smo se smjestiti u umarskoj kui na Gornjem Jelenju.
II. Metodika rada
U naim istraivanjima Gorskog Kotara polazili smo od jasno omee,nih biljnih zajednica (fitocenoza). Na te jasno omeene i floristiki k a r a k t e
rizirane zajednice primijenjena su sva druga istraivanja.
Nae biljne zajednice nisu shvaene n a temelju dominiranja neke vrste,
ve na sastavu sviju vrsta, u prvom redu onih, koje su na zajednicu vezane.
Kad se r a d i a umama, mogao bi tkogod zakljuiti, da je najispravnije, da
se umske zajednice osnivaju na vrsti drvea. Prema tomu trebalo bi po
staviti neke cjeline na temelju pretezanja bukve, jele, smreke ili javora.
Ipak pomno promatranje pokazuje, da takvi tipovi uma, koje bismo
postavili na temelju vrsta drveta, n e mogu podnijeti naunu kritiku. i
votna amplituda pojedine vrste drveta moe biti iroka. Drvo ivi esto
2

101

u vrlo razliitim ivotnim prilikama i prilagouje im se: prema tim prili

kama proizvodi ono stanoviti uinak, dosee odreene visine, postizava
izvjesne debljine i pokazuje znaajne priraste. U povoljnim prilikama taj je
uinak velik, u nepovoljnim malen, ali nam samo drvo ne daje uvijek mo
gunosti, da takav uinak na prvi pogled utvrdimo. U biljnoj zajednici,
koja je osnovana na velikom broju vrsta, imamo naprotiv pouzdani puto
kaz, koji nas upuuje kakve su ivotne prilike stanita. Istraivanja u
naim umama pokazala su na pr,, da smreka u tri floristiki razliite za
jednice daje bitno razliite visinske i debljinske priraste. Stabla smreke
prouena u istoj vrtai, u istoj nadmorskoj visini, ali u razliitim biljnim
zajednicama pokazala su znatne razlike u godinjem prirastu. Slinu
pojavu vidimo i kod jele, koja se razlikuje prema biljnim zajednicama.
Jela predplaninske ume razlikuje se od jele iz ume bukve, iako jedna i
druga rastu na vapnenakoj podlozi, a esto i u neposrednoj blizini. S druge
strane razlikuje s e jela, koja raste na vapnencima i silikatima. koliko se
moe dosad vidjeti u svojim tehnikim svojstvima toliko, da e ovome
pitanju biti obraena posebna panja.
Smreka, jela i bukva rastu dakle u razliitim ivotnim prilikama i: one
same ne mogu biti pokaziva (indikator) tih ivotnih prilika. To moe biti
samo skup vrsta. esto neke malene i sitne biljke, koje rastu u1 umi imaju
u dijagnostikom pogledu veu vrijednost za umu negoli domimirajua
stabla. Skup svih vrsta neke umske zajednice najjasnije pokazuje kakve
su ivotne prilike.
(
U prirodi postoje brojne biljne zajednice, koje treba tako opisati i
floristiki tako karakterizirati! da ih i manje upueni moe na prvi pogled
prepoznati i na njih primijeniti svoja istraivanja.
Dosadanja istraivanja naih strunjaka vrena su odijeljeno. Bota
niari radili su za sebe, pedolozi za sebe, klimatolozi vrili su meteoroloka
opaanja posve nezavisno od nas, a umari i agronomi radili su svaki na
svoju ruku. Na taj nain bilo je vrlo teko rezultate meusobno povezati,
pa sam zato odluio, da se taji rad kod istraivanja Risnjaka koordinira i
to vie povee. To je i uinjeno.
Glavna je osobina naega rada bila tijesna povezanost botanikih,
.pedolokih, klimatolokih, umarskih i poljoprivrednih istraivanja. Ta
povezanost ide tako daleko, da s e s v a i s t r a i v a n j a p r o v a a j u
i s k l j u i v o u t i p i n i m z a j e d n i c a m a , k o j e su b o t a n i
k i j a s n o o g r a n i e n e . Zato je polazna toka svih naih istraiva
nja prirodna sastojina neke biljne zajednice, na pr. ume, livade, kamenjare,
kulture i si. Zai tu su sastojinu odreeni po mogunosti svi elementi: nala
zite (lokalitet), nadmorska visina, ekspozicija, nagib, veliina plohe, slojanje, pokrovnost i si. Zatim je na toj plohi kombiniranom procjenom utvr
ena p o slojevima mnoina pojedinih vrsta i njihova ivotna sposobnost
(vitalnost), prouavani su utjecaji gospodarenja (paa, sjea, palenje), a
ako je to umska sastojina, odreeni su od oka i glavni umarski elementi:
visina i debljina stabala, obrast, istoa od grana, nain pomlaivanja i
slino. Najzad je sastojina unesena na geografsku kartu.
Sva daljna istraivanja vrena su iskljuivo u toj sastojim. U njoj je
iskopan profil za istraivanje tla, utvren je matini supstrat i uzeti su
uzorci za kemijsku i fizikalnu analizu. Kad su vrena meteoroloka opaa102

nja, obavljena su sva mjerenja unutar ove jasno omeene plohe, a ako su
vrena i umarska istraivanja, obavljena su ona u toj sastojim, a sabrani
su u njoj i uzorci za tehniku analizu drva. Ako je istraivana sastojina
livada, primijenjena su n a nju livadarska istraivanja, odreena je vaga
njem koliina svjee krme i suhog sijena i sabrani su uzorci za analizu
hranidbene vrijednosti.
Povezujui
tako sva istraivanja
s prirodnom,
j a s n o o m e e n o m biljnom z a j e d n i c o m , d o b i v a m o sve
s t r a n i uvid ne samo u njezinu grau i njezine i v o t n e
prilike, nego i u njezino g o s p o d a r s k o znaenje. To
n a m o m o g u u j e , da kod d o v o l j n o g b r o j a
istraivanja
m o e m o r e z u l t a t e za n e k u b i l j n u z a j e d n i c u
genera
lizirati.
Vanost je tipolokog istraivanja u tome, to ono iz mnogolikosti
umske ili livadne vegetacije utvruje na osnovu razmjerno malenoga broja
karakteristinih vrsta jasno omeene cjeline, koje nazivamo biljne zajednice,
i da iz dovoljnoga broja tono prouenih ploha (sastojina) ovih zajednica
zakljuuje, da se i sve ostale plohe, koje se podudaraju u floristikom sa
stavu sa istraenim plohama, podudaraju i u ostalim bitnim svojstvima.
Zato moemo na pr. nakon detaljnog prouavanja sastava, ivotnih prilika
i gospodarskog znaenja dovoljnog broja tipino razvijenih sastojina n e k e
umske zajednice zakljuivati, da se sve plohe, koje imaju isti sastav, odli
kuju istim ili vrlo slinim ivotnim prilikama i imaju priblino jednako
umarsko znaenje.
Od kolike je vanosti ova spoznaja za nauku i praksu pokazuje najbolje
injenica, da redovno ve n a k o n kratke floristike analize neke ume ili
livade moemo ovu prikljuiti odreenoj vegetacijskoj jedinici (asocijaciji,
subasocijaciji ili facijesu) i stvoriti zakljuak o njezinim ivotnim prilikama
i o njezinom gospodarskom znaenju. im utvrdimo na pr. na livadi n e k e
znaajne acidofilne vrste, moemo zakljuiti, ne samo kojoj biljnoj zajednici
ta livada pripada, nego i to. da joj treba dodati vapna, da se njezin: sastav
izmijeni. Nalazimo li u ipodruju livadu aeva, za koju smo utvrdili, da se
razvija samo na vlanim stanitima, znamo, da treba provesti odvodnja
vanje.
Golemo znaenje tipizacije dolazi najvie do izraaja kod kartiranja.
Umesemo li na pr. na geografskoj karti sve sastojine livadne zajednice pahovke (Arrhenatheretum
elatioris) moemo izraunati, kolike povrine ona
pokriva i kolike koliine i kakvog sijena daju cve povrine. Zato su sva naa
istraivanja illa za tim, da se najprije svestrano istrai floristiki sastav,
graa i ivotne prilike jasno omeene zajednice, i da se zatim na nju pri
mijene sva gospodarska istraivanja.

III. Botanika istraivanja

Botanika istraivanja planinskog skupa Risnjaka i Snjenika vrena
su, kako sam istaknuo, ve dulji niz godina prije r a t a i nastavljena su god.
1947. Za to vrijeme sakupljen je obilni floristiki i vegetacijski materijal,
koji je najveim dijelom obraen, ali je tek manjim dijelom objavljen. O d
103

god. 1947. snimljeno je ukupno 206 ploha razliitih biljnih zajednica, koje
su uz nekih 100 predratnih snimaka sluile kao osnova za izradbu tabela.
ume su uglavnom zavrene, te je ve prole godine izraena rasprava pod
naslovom Prilog poznavanju uma Gorskoga Kotara, koja e biti nakon
zavretka svih istraivanja objavljena. Isto je tako obraen veliki materijal
brdskih livada i vritina Gorskoga Kotara, koji obuhvata i podruje
Risnjaka i Snjenika.
Na osnovu velikog broja snimaka moglo se shvatiti i omeiti vei broj
asocijacija, a neke od njih ralaniti i na nie jedinice, subasocijacije i
facijese. To je bio preduvjet za pedoloka, klimatoloka. umarska i poljo
privredna istraivanja, jer je polazna toka, k a k o smo naglasili, bila uvijek
jasno karakterizirana vegeltacijska jedinica.
Na osnovu spomenutih snimaka utvreno je dosad u podruju Risnjaka
i Snjenika oko 25 razliitih asocijacija. Jedne su od njih vrlo rairene i
imaju golemo gospodarsko znaenje, druge su rjee, ali su u vegetacijskoj
slici vrlo vane, a t r e e su vrlo rijetke i vie su znaajne u teoretskom,
negoli u praktinom pogledu.
u m e i k l e k o v i n a . Iako su u mojoj raspravi: Biljnosocioloka
istraivanja uma u Hrvatskoj, koja je izala god. 1938. obuhvaena velika
podruja kopnenih dijelova Hrvatske, ostale su ume Gorskoga Kotara
prilino neobraene. Jedino je bila obuhvaena umska vegetacija n a
vapnenakoj podlozi. Mnogolika vegetacija na silikatnoj podlozi i vegeta
cija predplaninskih crnogorinih uma iznad vapnenaca bila je tek usput
promatrana. Njoj je obraena panja tek iza objavljivanja gornje rasprave.
Isto tako nije dosad jo istraena vegetacija movarnih uma johe, koja se
u podruju Risnjaka i Snjenika gotovo i ne nalazi.
Gorski Kotar kao visoka snana barijera dijeli dva velika umska po
druja Hrvatske: kontinentalno podruje hrastovih uma i podruje pri
morskih uma. U sjevernom, kontinentalnom dijelu, prevladava hrast
kitnjak i obini grab, koji izgrauju velike sastojine. One su dodue djelo
vanjem ovjeka pretvorene najveim dijelom u kulture, ali su se ipak na
nekim mjestima toliko sauvale, da moemo dobiti pravu sliku njihove
grade. Te ume seu od Hrv. Zagorja i poekih gora sve do podnoja
dinarskih planina i pokazuju u svome sastavu na tim golemim prostorima
neobino veliku slinost. To je podruje hrasta kitnjaka i obinoga graba
(Querceto-Carpinetum
croaticum). Bitno razliitu sliku nalazimo na pri
morskoj strani dinarskih planinskih skupova, gdje su velike povrine zauzele
ume hrasta medunca i bijeloga graba (Carpinetum orientalis
croaticum),
koje se proteu od transkog zaljeva sve do Crne Gore i odlikuju se
znatnim brojem submediteranskih vrsta prilagoenih na vrua suha ljeta
kopnenih podruja dalmatinske Hrvatske, Hercegovine i Crne Gore.
Izmeu ova dva podruja hrastovih uma diu se planinski masivi
Gorskoga Kotara pokriveni umama bukve i jele i umama smreke, a na
najviim vrhovima klekovinom bora. To je podruje Gorskoga Kotara u
uem smislu; ono se protee od Vrbovskog i Ogulina sve do primorskih
obronaka. S jedne i s druge strane obrubljeno je ovo podruje znaajnim
umama crnoga graba, koje su se uklopile izmeu hrastovih uma niih po
druja i uma bukve i jele.
104

Promotrimo li kartu horizontalnog rairenja bukve, jele ili smreke,

vidimo jasne pravilnosti. Najiri je areal bukve, ona see najdublje prema
kopnenim i prema primorskim obroncima. Znatno je ui areal jele, koja je
vezana na odreene nadmorske visine i kloni se kopnenih i primorskih
strana. Najui je areal smreke, koja je zauzela samo jasno omeene povrine
unutar bukve i jele ili tek pojedinano prodire u njihove sastojine. Njezina
su stanita duboke hladne doline gorskog pojasa i stijene i vrtae subalpskog
podruja.
Bukva i jela izgrauju snani visinski pojas, koji se ipak bitno razlikuje
na vapnencima i silikatima. Iznad pojasa bukve i jele nalazi se pojas predplaninske ume bukve u kojoj se postepeno snizuju stabla, umanjuju se
prirasti i konano prelazi uma u klekovinu bukve, a povrh nje se nalazi
klekovina planinskog bora.
Visinsko ralanjenje umske vegetacije Gorskog Kotara pokazuje
veliku depresiju gornjih granica umskih zajednica u poredbi s Pljeevicom
u Lici i s Bjelanicom kod Sarajeva. Razlog je tome u oceanskom znaaju
klime Gorskoga Kotara i razmjerno malenim visinama cijeloga planinskog
skupa.
Na temelju dosadanjih istraivanja moemo umsku vegetaciju Gor
skoga Kotara u uem smislu, t. j . vegetaciju unutar podruja hrasta rala
niti u dva velika, bitno razlina skupa. Jedno 'su bazifilno-neutrofilne ili
slabo acidofilne ume reda Fagetalia Pawl, zastupane umom bukve i jele
' (Fagetum abietetosum), predplaninskom umom bukve (Fagetum
subalpi) i umom gorskoga javora i jasena (Aceretc-Fraxinetum),
a drugo su
acidofilne ume i klekovina reda Vaccinio-Piceetalia Br.-Bl. sa umom jele
i rebrae (Abieto-Blechnetum),
gorskom umom smreke (Piceetum
croati
cum montanum = Aremonieto-Piceetum
p. p.), predplaninskom umom,
smreke (Piceetum croaticum subalpinum) i predplaninskom umom jele i
smreke (Abieto-Piceetum
calamagrostidis). Ovamo pripada i klekovina bora
(Pinetum mughi). Da li se imaju istom redu prikljuiti i ekstremno acidofilne
ume bukve na silikatnoj podlozi, nije jo jasno.
Najvee povrine zaprema bazifilno-neutrofilna uma bukve i jele
(Fagetum croaticum abietetosum), koja se odlikuje velikim brojem znaajnih
vrsta i obiljem ilirskih endema. Ta se uma razvija na plitkom vapnenakom
i dolomilnom tlu i pokazuje veliku mnogolikost s obzirom na dubljinu tla,
nadmorsku visinu, trajanje snijega, nagib i si., pa se moe razlikovati vei
broj facijesa. U toj umskoj zajednici dosee bukva i jela goleme dimenzije.
Naroito su lijepo razvijene jele, koje su rairene uglavnom u srednjem
dijelu gorskog podruja. Prema usponu gubi se postepeno jela i bukva pre
otima mah, ali jo uvijek dosee znatne visine i debljine. Tek iznad odreene
granice smanjuju se vrlo brzo i ivotni uvjeti za bukvu i ona prelazi u nisku
predplaninsku umu, koja zaprema velike povrine i predstavlja naroiti
gospodarski tip. Na svojoj gornjoj granici prelazi predplaninska uma bukve
esto u klekovinu bukve.
Mnogo manje povrine zauzele su u Gorskom Kotaru acidofilne ume
reda Vaccinio-Piceetalia, iako i one zapremaju na permokarbonskim pjee
njacima velike plohe i istiu se u fizionomiji kraja, a imaju i veliko umarskoznaenje.
105

Od svih acidofilnih uma pokriva najvee povrine zajednica jele-i

rebrae (Abieto-Blechnetum),
koja nije bila dosad opisana. U njezinu sa
stavu istiu se acidofilne vrste. Iako se sastojine ove ume nalaze esto u
neposrednoj blizini uz bazifilno-neutrofilnu umu bukve i jele, ipak su
razlike medu njima upravo nevjerojatne. I ovdje dosee jela velike visine
i debljine, ali se razlikuje po izjavama Gorana u svojim tehnikim svojstvima
od jele povrh vapnenaca.*
Znatno manje povrine zaprema gorska uma smreke (Piceetum montanumj, koja se nalazi najee u depresijama, manjim dragama i na poljima
i izgrauje tu i tamo lijepe sastojine. Smreka dosee u toj umi znatne
visinske i debljinske priraste, a ostalo je drvee obino vrlo rijetko zastu
pano. Nisko rae sadri uglavnom acidofilne vrste i u nekim plohama posve
pretee borovnica. uma je po svojim ivotnim prilikama oito srodna sa
umom jele i rebrae, ali se od nje razlikuje mnogim vanim osob'nama.
ume smreke javljaju se i u viim pojasima, u podruju predplaninske
ume bukve, gdje zauzimaju duboke vrtae i provalije izloene prema sje
veru i sjeveroistoku. Iako u tim umama dominira smreka s velikim brojem
vrsta, koje se nalaze i u gorskoj umi smreke, ipak se obje zajednice flori
stiki i ekoloki vrlo razlikuju. Predplaninska uma smreke (Piceetum croaticum sublpinum) sadri u svom sastavu uz mnoge acidofilne vrste i itav
niz bazifilnih, a razlikuje se i u svojim visinskim i debljinskim prirastima
vidno od gorske ume smreke.
U istim vrtaama, gdje je na hladnim sjenovitim poloajima razvijena
predplaninska uma smreke, nalazi se na suprotnoj strani ili iznad nje
predplaninska uma jele i smreke (AHeto-Piceetum
calamagrostidis).
Iako
su te ume udaljene esto tek nekoliko metara, ipak je njihov sastav bitno
razliit. Veliki broj vrsta, koje trae vlagu i sjenu, gbe se u umi jele i
smreke, a javljaju se neke termofilne vrste, koje upuuju na suho i toplo
stanite. I izgled je ume razliit. Ona se nalazi najee na raskidanim
kamenitim blokovima i kao pionirska zajednica osvaja najtee terene. U
skladu sa ekstremnim ivotnim prilikama ima u toj zajednici jela i smreka
razmjerno najmanje priraste. Katkad se nalaze ume ove zajednice na ka
menitim terenima u samom podruju visoke ume bukve i jele. Iako se obje
zajednice nalaze na istoj podlozi i u neposrednoj blizini, razlikuju se ne
samo u floristikom sastavu, nego i u svojim visinama, debljinama i prira
stima toliko, da predstavljaju bez sumnje bitno razliite umsko-gospodarske
tipove. Drvo predplaninske ume smreke i predplaninske ume jele i smreke
poznato je ve od davnine kao prvorazredno duiarsko drvo.
S predplaninskom umom smreke srodna je po sastavu klekovina bora,
ali se u fizionomskom pogledu i u umsko-gospodarskom znaenju b'tno
razlikuje. Klekovina pokriva na Risnjaku i Snjeniku dosta velike povrine,
a javlja se esto duboko ispod svoje prirodne granice naroito u hladnim
vrtaama, gdje se u proljee dugo zadravaju snjegovi.
Na primorskoj i na kopnenoj strani nadovezuju se, kako smo istaknuli,
na ume bukve i jele listopadne ume crnoga graiba i crnoga jasena, a tek
* U niim podrujima Gorskoga Kotara, ve izvan nae vegetae ; jske karte, za
uzimaju na sili'katnoj podlozi velike povrine acidofillne ume bukve (t'agetum silicico.
lum ili Fageto-Blechnetum), koje su vrlo srodne sa umom jele i rebrae, ali se ipak
razlikuju u nekim osobinama.

106

u niim podrujima pridruuje im se hrast. Te ume pripadaju skupu termofilnih umskih zajednica, reda Quercetalia pubescentis. One se razlikuju u
primorskom i u kontinentalnom podruju, te pripadaju vjerojatno i razlii
tim zadrunim jedinicama. U kopnenim podrujima pokrivaju na strmim
obroncima Kupe ume crnoga jasena i crnoga graba manje povrine. U
podstojnoj sastojim dominira Erica carnea, Polygala chamaebuxus,
Carex
alba i t. d. Naprotiv nalazi se u umama crnoga graba na primorskim obron
cima uz brojne termofilne elemente naroito Sesleria autumnalis i izrauje
vrlo aroliku asocijaciju Ostryeto-Seslerietum.
Ona je razvijena, koliko se
moe dosad razabrati, u tri subasocijacije: tipinom sa crnim grabom bez
termofilnih elemenata hrasta medunca, subasccijacijom s hrastom meduncem
i subasocijacijcm s obinim grahom. Ova potonja zauzima zaklonjena sta
nita, ponajee na dubljim profilima i odlikuje se veim brojem mezofilnih
vrsta, na . klenom, lijeskom, gorskim javorom i dr.
L i v a d e i p a n j a c i . U istraivanom podruju Gorskoga Kotara
zapremaju livade i panjaci razmjerno malene povrine. One se nalaze oko
naselja du ceste od Crnoga Luga preko Zelina do Mrzle Vodice i od Mrzle
Vodice prema Gornjem Jelenju. Vee povrine zastiru primorske kamenjare
tek na obroncima, to se rue prema moru.
Livade i panjake moemo ralaniti na nekoliko skupova; movarne
livade aeva, dolinske livade, brdske livade na vapnenakoj podlozi, pri
morske kamenjare i brdske livade na kiseloj podlozi.
Movarne livade zapremaju manje povrine uz rubove potoka naroito
izmeu Mrzle Vodice i Srednjeg Jarka. One su zastupane zajednicom
movarnih aeva (Caricetum vulpino-tricostatae).
Mnogo vee povrine za
premaju dolinske livade. I one su najljepe razvijene uz rubove potoka, ali
na mjestima gdje voda ne stagnira, nego se nakon poplave odmah ocijeduje.
Dolinske livade nalaze se i na strmim obroncima, ako imaju dovoljnu koli
inu vlage i hranjivih tvari.
U istraivanom podruju nalaze se etiri tipa dolinskih livada. Najvlanija stanita nastava livada krestaca (Cynosuretum cristati), koja je tipino
graena, a najsua mjesta iznad vapnenake podloge, koja su obilna hra
njivim tvarima, zauzima zajednica ovsenice (Arrhenatheretum
elatioris).
Ona se razvija najee na mjestima, koja su torena. Na dubljim i gnojenrai
tlima povrh silikatne podloge nalazi se posebna asocijacija rosulje (Agrostidetum vulgaris), koja dosad jo nije obraena, a sadri veliki broj odlinih
trava. Na slinim mjestima, iznad vapnenake podloge, razvija se livada u
kojoj dominira Trisetum
Havescens.
Dolinske livade Gorskoga Kotara nemaju trajni karakter, ako nisu u
poplavnim podrujima. Pod utjecajem perhumidne klime ispiru se na poloitim terenima u tolikoj koliini baze, da u najkrae vrijeme dolazi do stva
ranja kiselog, podzolastog tla, na kome dominira nardetum. Zato se livadno
gospodarstvo susree na silikatnoj podlozi stalno s ovom acidofilnom
livadom, pa je pitanje kalcifikacije tla temeljno pitanje melioracije.
Nardetum pripada tipu brdskih livada i vritina na kiseloj podlozi. On
pokriva esto goleme povrine, a vritine su razmjerno vrlo rijetke. Za
razliku od Ogulinskog Zagorja u kome pokrivaju vritine i bujadnice nedogledne plohe, gube se one s usponom, a na njihovo mjesto se pojavljuje
nardetum.
107

Na plioj, vapnenakoj podlozi razvile su se livade uspravnog ovsika.

One se odlikuju velikom arolikou boja, jer se u njihovu sastavu nalaze
brojne trajne zeleni, medu njima naroito lepirnjae. Dosad su utvrene
dvije asocijacije. U kopnenom podruju, na istok i sjever od Gornjeg Jele
nja, nalazi se livada uspravnog ovsika i srednjeg trputca (as. Bromus erectus
Plantago media). Ona se pojavljuje u dva razliita oblika, poluvlanom,
vrlo bujnom obliku, na hladnijim poloajima i vrlo suhom, na toplim polo
ajima. Sastojine vlanije subasocijacije (mesobrometum)
odlikuju se
naroito obilnim pojavljivanjem mrazovca i mnogih drugih biljaka dolinskih
livada. Sui tip (kserobrometum)
sadri naprotiv elemente ekstremno
suhih stanita i odlikuje se znatno manjom produkcijom sijena.
Na obroncima ispod Gornjeg Jelenja zauzima slina stanita srodna
zajednica u kojoj se javljaju i neki novi elementi, na pr. Scorzonera villosa,
Danthonia calycina, Lathyrus megalanthos i t. d.
Posve drugu sliku nalazimo na primorskim obroncima ispod Gornjeg
Jelenja. Tu zapremaju uz niske ikare goleme povrine raznolike zajednice
sveze rdobrade (Chrysopogono-Satureion
subspicataej,
koja se odlikuje
mnogim endeminim ilirskim vrstama. Gornje poloaje zauzima zajednica
aa crljenike i ute zeine (as. humilis-Centaurea rupestris) u kojoj
se istiu naroito mnoge leguminoze, ali vanu ulogu ima i planinski vrisak
(Satureia subspicata). U niim, toplijim podrujima zamjenjuje ovu zajednicu
kamenjara rdobrade (Brometo-Chrysopogonetum
grylH).
P l a n i n s k e r u d i n e . Razmjerno vrlo malene povrine zapremaju
na Risnjaku i Snjeniku planinske rudine. Naroito su malene plohe na
kamenitom grebenu Risnjaka, gdje nema mnogo mogunosti za njihov razvi
tak. Tek na Gulicama i na Medvrhhna, u podruju Snjenika, nalazimo
lijepe planinske rudine vrlo raznolike grae.
Planinske rudine zastupane su kod nas s dvije sveze i veim brojem
asocijacija. Najizloenije grebene zauzela je zajednica vrstog aa (Caricetum firmae croaticum), a zatienije obronke zajednice sveze Festucion
pungentis, koja je zastupana s dvije asocijacije. Zajednica otre vlasulje
(Festucetum pungentis) nastava na toplim, plitkim, sunanim poloajima, a
zajednica ljubiaste vlasulje (Festucetum amethystinae) naseljuje dublja i
vlanija tla. Najvlanija mjesta zapremaju u podruju Risnjaka i Snjenika
livade planinske busike (Deschampsietum
caespitosae), koje se odlikuju n e
obinom bujnou i daju velike koliine sijena.
Od ostalih zajednica nalazi se na Risnjaku i Snjeniku znaajna vege
tacija stijena, a tu i tamo susreemo i vegetaciju visokih zeleni. Ona je ipak
najee vrlo fragmentarno razvijena. To vrijedi i za vegetaciju torova.
IV. Pedoloka istraivanja
Pedoloka istraivanja zapoeta su god. 1947., te su nastavljena prigo
dom kartiranja god. 1948. i 1949. Svrha je ovih istraivanja bila dvojaka:
1. utvrditi glavne tipove tala Gorskoga Kotara i 2. odrediti njihov odnos
prema pojedinim biljnim zajednicama. Sva je ta istraivanja izvrio apsol
vent Poljoprivredno-umarskog fakulteta Z. G r a c a n i n, koji je usto su
djelovao i kod kartiranja umske i livadne vegetacije.
108

Da bi se postigli postavljeni zadaci iskopani su brojni profili na plo

hama, koje su bile prije botaniki tono prouene. Moe se rei, da je
gotovo bez iznimke prethodila botanika snimka sastojme pedolokim istra
ivanjima.
U svemu je iskopano 80 profila iz 15 razliitih zajednica, od toga 7
umskih i 8 livadnih. U svakoj pedolokoj jami izvren je detaljan opis
stratigrafije profila i uzeti su uzorci za mehaniku i kemiku analizu. Takvih
uzoraka sabrano je preko 200. Osim toga sabran je izvjestan broj uzoraka
i za fizikalnu analizu tala. Uzorci su uzimani iz najtipinijih sastojina, ali
i iz prelaza, koji su naroito vani u singenetskom pogledu.
Sabrani uzorci podvrgnuti su detaljnom istraivanju u laboratoriju.
O rezultatima laboratorijskih istraivanja umskih tala saopuje Z l a t k o
G r a a n i n slijedee: Dosadanja laboratorijska istraivanja imala su za
svrhu da odrede tipska svojstva pojedinih profila kako bi ih se moglo
svrstati u sistematske jedinice, tipove i podtipove. Istraivan je aktivni i
supstitucijski aciditet, mehaniki sastav, sadraj i karakter humusa, sadraj
duika, strukturna svojstva, sadraj vapna, stupanj zasienosti adsorpcijskog
kompleksa bazama i dr.
Rezultati dosadanjih istraivanja jasno pokazuju, da postoji pravilnost
u odnosima tla i biljnog pokrova. Utvreno je na pr., da u gorskoj zoni, koja
sainjava preteni dio Gorskoga Kotara zauzima Ableto-Blechnetum
jako
podzolirana tla razvijena na permokarbonskim naslagama, sastavljenim
preteno iz permokarbonskog pjeara. Samo iznimno javlja se i povrh
vapnenaca i to samo tamo, gdje je konfiguracija terena omoguila stvaranje
deblje naslage tla. Reakcija ovih tala jako je kisela, a adsorpcijski kom
pleks nezasien. Najkiselija je reakcija povrinskog horizonta, ali je i
reakcija dubljih horizonata takoer kisela. Humus je jako kiseo, a vapna
ne sadre ova tla.
Druga umska zajednica gorske zone, Piceetum montanum, zauzima
takoer podzolasta tla kisele reakcije i nezasienog adsorpcijskog kom
pleksa kao i Abieto-Blechnetum.
Ipak je njeno rairen je u Gorskom Kotaru
znatno manje, jer je vezana na ravne doline i specifine mikroklimatske
prilike.
Naprotiv zaprema Fagetum abietetosum plitka skeletna ili skeletoidna
tla razvijena na tvrdim vapnencima i dolomitima. I u ovim tlima zbivaju se
u skladu s klimatskim prilikama procesi podzolizacije. Ipak ovdje
ne dolazi do tvorbe neprekinutog A 2 horizonta, ve je taj sloj prekinut ske
letom vapnenca ili dolomita, koji se iako slabo, ipak troi i time u svojoj
neposrednoj blizini stvara zapreku brzom djelovanju podzologenetskih
faktora. Reakcija povrinskog sloja slabo je kisela, neutralna ili slabo alkalina, a u dubljim slojevima je alkalina. Humus je redovito slabo kiseo do
kiseo, kalcij ski karbonat je prisutan u skeletu i u sitnici uz skelet. Sitnica
povrinskih horizonata sadri malo karbonata ili ih nema. Daljni razvitak
tla zavisi o smjetaju skeleta, o dubljim tla i o nekim drugim faktorima. Na
dubljem profilu pojavljuju se acidofilni elementi i to najprije oni, koji se
plitko zakorjenjuju.
U predplaninskoj zoni zaprema Fagetum subalpinum tla, koja u gorskoj
zoni odgovaraju umi Fagetum
abietetosum.
109

Osim uma bukve nalaze se u viim pojasima na Risnjaku i Snjeniku

jo i vrlo znaajne crnogorine ume. uma Abieto-Piceetum
calamagrosHdis
nastava skeletna, krupno kamenita tla s malo sitnice u dubokim pukotinama.
Naprotiv nastava Piceetum subalpinum kisele subalpske crnice. Zanimljivo
je, d a se sva tri tla pojavljuju na istom matinom supstratu, na tamnim
jtirskim vapnencima, a njihov razvitak zavisi o konfiguraciji terena i o mikroklimatskim prilikama.
Istaknuli smo, da ve opaanja u terenu, a naroito analize u labora
toriju, pokazuju jasnu vezu izmeu svojstava tla i biljnog pokrova. Ta je
veza tako velika, da se nakon nekoliko prouenih profila moe iz samog
vegetacijskog pokrova zakljuiti n a sastav tla.
U Gorskome Kotaru utvren je dosad vei broj tipova i podtipova tala,
ali najvee znaenje imaju s jedne strane razliita vapnenaka tla, koja se
razvijaju pod umom bukve i jele i pod livadama, koje su iz njih nastale,
s druge strane ekstremno kisela tla, koja se razvijaju ispod ume jele i
rebrae i pod livadama, koje su iz njih nastale. Botanika i pedoloka istra
ivanja pokazala su, da se biljni pokrov i tlo razvija uporedno.
V. Klima toloka istraivanja
Iz velikih floristikih razlika nekih umskih i livadnih zajednica, koje
se nalaze esto u neposrednoj blizini i na istoj geolokoj podlozi, ali se
razlikuju naroitim reljefnim prilikama, moglo se zakljuiti, da se ove
zajednice znatno razlikuju i u klimatskim prilikama. Isto tako upuivali su
brojni obrati visinskih pojasa ,pa i same visinsko ralanjenje nae vegetacije
na velike razlike u lokalnoj klimi (mikroklimi).
Da se osvijetle ova znaajna pitanja vrena su meteoroloka opaanja
esto u neposrednoj blizini, ali iskljuivo u tipinim biljnim zajednicama.
Sva ta opaanja provedena su pod vodstvom prof. B. M a k s i a uz su
radnju s dr. B. V r t a r o m sa skupom nekolicine mladih meteorologa, stu
denata geofizike. Njima su pomagali prema potrebi i ostali lanovi ekskurzija.
Prof. M a k s i obradio je sabrani materijal, koji je doveo do vrlo
interesantnih rezultata. U svrhu mikroklimatskih istraivanja u razliitim
biljnim zajednicama postavljene su dvije osnovne meteoroloke stanice
i 35 pokretnih stanica. Osnovne stanice sluile su za uporedivanje poda
taka motrenja vrenih na pokretnim stanicama. Prva osnovna stanica bila
je smjetena u Bijeloj Vodici i radila je od 12. VII. do 22. VIL, a druga je
bila smjetena na Lazcu od 26. VII. do 31. VII. Osnovna stanica bila je
snabdjevena s veim brojem instrumenata, koji su mjerili temperaturu,
vlagu, tlak zraka, vjetar i t. d. Motrenja su vrena u visini od 2 m iznad
povrine zemlje. Pokretne stanice sluile su za motrenje u pojedinim
biljnim zajednicama i bile su snabdjevene prenosnim aparatima, uglavnom
termometrima i higrometrom. One su mjerile temperaturu zraka u visini
0,5 i 0,02 m, na povrini zemlje, temperaturu tla 0,02 m ispod povrine
zemlje i 0,1 m ispod povrine tla, a relativnu vlagu u visini 0,5 m iznad
povrine tla. Na osnovnim stanicama vrena su motrenja svaki sat od 6
do 21 sati, a na pokretnim ve prema udaljenosti od 6, 7 ili 8 do 18 ili 19
sati.
110

Izvreno je ukupno 890 motrenja i to na osnovnim stanicama u 17

nizova mjerenja sa 256 satnih motrenja, a na pokretnim stanicama 56 ni
zova sa ukupno 634 motrenja.
Medu najzanimljivije rezultate meteorolokih istraivanja moemo
ubrojiti goleme razlike izmeu triju umskih zajednica, koje se nalaze u
istoj nadmorskoj visini i u neposrednoj blizini, ponajee na rubovima i
padinama iste vrtae. To je predplaninska uma smreke (Piceetum
croaticum
subalpinum), uma bukve i jele (Fagetum abietetosum) i predplaninska uma
jele i smreke (Abieto-Piceetum
calamagrostidis). Dok se temperature zraka.
u visini od 0,5 m podudaraju, vide se goleme razlike u temperaturama nad
tlom, na samoj povrinii tla, a naroito u dubljini od 0,1 m ispod povrine
tla. Razlike u temperaturi tla kretale su se u predplaninskoj umi smreke
izmeu 56,5C, u umi bukve i jele izmeu 11 i 12C, a u umi jele i
smreke izmeu 14 i 15C.
Naroito zanimljive rezultate pokazala su mjerenja visinsk'h pro
fila Risnjaka i Snjenika. Ona pokazuju vrlo niske temperature u podruju
velikih dolina obraslih umom bukve i jele, a naroito umom smreke, i
razmjerno visoke temperature u pojasu predplaninske ume bukve, koja se
nalazi iznad pojasa bukve i jele. Tek iznad pojasa predplaninske bukve,
u klekovini bora, snizuju se ponovno temperature. Takav raspored tempera
turnih odnosa tumai oito obrate visinskih pojasa i upuuje na razlog
tipinog visinskog ralanjenja Hrvatske i Bosne, gdje se iznad pojasa crnogorinih i mijeanih uma nalazi pojas listopadnih uma.
Vrlo zanimljive rezultate pokazala su nadalje mierenia klimatskih
prilika na planinskim rudinama, koje se odlikuju naroito velikim ekstre
mima. U tom pogledu vrlo je znaajna zajednica otre vlasulje (Festucetum
?
pungentis).
Ve dosadanja kratkotrajna i prigodna mikroklimatska istraivanja
primijenjena na tono omeene vegetacijske jedinice pokazala su goleme
razlike izmeu pojedinih biljnih zajednica i osvijetlila su cijeli niz pro
blema, koji imaju veliko teoretsko i praktino znaenje.
Osim mjerenja temperature i vlage izvrena su u pojedinim umskim
zajednicama brojna fotometrijska opaanja s posebnim fotometrima, koje
l'e izradio docent dr. B. M e t z g e r . Rezultati mjerenja nisu jo danas
obraeni.
VI. umarska istraivanja
U mjesecu srpnju god. 1949. vrena su pored botanikih, pedolokih i
meteorolokih istraivanja i kartiranja vegetacije izvjesna dendrometrijska
istraivanja u umama kako bi se pored floristikih i ekolokih razlika
izmeu razliitih umskih zajednica dobio uvid u one elemente, koji za
nimaju praktinog umara, na pr. prirasti, visine, pravnost, istoa od
grana, pomlaivanje i t. d. Teite tih radova bilo je na Smrekovcu, jugo
istono ispod glavnog vrha Risnjaka, gdje se na neznatnoj udaljenosti su
sreu razliite umske zajednice, koje daju zanimljive poredbene rezultate.
Da se usklade naa umarska istraivanja sa slinim istraivanjima
111

u Sloveniji sudjelovao je kod naih tipolokih istraivanja u Gorskome

Kotaru dr. V. T r e g u b o v, direktor stanice za planinske ume u Lju
bljani. On je proveo na Risnjaku 13 dana, te je odabrao i omeio vei broj
ploha u razliitim tipovima uma. Plohe su odabrane tako, da su u bota
nikom i pedolokom pogledu predstavljale tipine sastojine, koje su to
manje utjecane sjeom, a sadravale su i najznaajnije umsko-gospodarske
elemente. Plohe su omeene bojom i dosad je obraeno 7 ploha. Svi radovi
na obradbi ovih ploha provedeni su pod vodstvom ing. . B a b o g r e d c a ,
koji je sudjelovao i kod kartiranja umske vegetacije. Od dosad prouenih
ploha poloene su dvije u predplaninskoj umi jele i smreke ( Abieto-Piceetum calamagrostidis),
dvije u predplaninskoj umi smreke (Piceetum croaticum subalpinum), dvije u umi bukve i jele (Fagetum abietetosum) vi
ih pojasa i jedna u predplaninskoj umi bukve (Fagetum
subalpinum).
Naalost nisu mogle biti obraene jo daljne plohe ume bukve i jele u
niim pojasima, gdje su one najljepe razvijene, i ume jele i rebrae
(Abieto-Blechnetum)
u okolici Crnog Luga.
Polaganje ploha iziskivalo je esto dosta potekoa, naroito kod predplaninskih crnogorinih uma. Iako ove ume pokrivaju ukupno dosta
velike prostore, ipak su se morale poloiti dosta malene plohe, jer su
sastojine obino malene i dosta raskidane. Zato su uzete plohe od 0,5 do
0,7 ha.
Na odabranim plohama izvreni su u terenu slijedei radovi: klupirana
su sva stabla ukljuivi i suce, a broj pomladka ispod 1,20 m visine po
sebno je oznaen u manualu. Kod slabijeg obrasta mjerene su sve visine,
a kod gue sklopljenih stabala mjeren je odreeni broj u odnosu prema
zastupljenosti u stanovitim debljinskim razredima. Kod mjerenja visina
mjerena je posebno i visina debla bez grana. Visine su mjerene BlumeLeissovim visinomjerom. Nadalje izvrena su na tim stablima buenja Presslerovim svrdlom u prsnoj visini, da se utvrdi debljinski prirast. Buenja
su izvedena radi kratkoe vremena i nestaice radne snage samo u etiri
plohe i to od svake umske zajednice po jednoj.
Rezultati ovih terenskih radova nisu jo definitivno obraeni, ali ve
dosadanja preraunavanja pokazuju vrlo zanimljivo podudaranje izmeu
vegetacijskih tipova i umsko-gospodarskih elemenata. Iako se ume nalaze
u neposrednoj blizini, pokazuju ipak znatne razlike u visinama, debljinama
i u prirastima. To je potpuno u skladu sa ivotnim prilikama, koje su
utvrene za pojedine zajednice. irina godova smreke odnosi se na pr.
u tri razliite zajednice po B a b o g r e d c u kao 0,33 : 0,66 : 1, a i visine
se podudaraju s razlikama u ivotnim prilikama, koje su najjasnije izraene
u floristikom sastavu zajednica.
Osim ovih umarskih istraivanja, koja su polazila od jasno omeene
biljne zajednice proveli su ing. F u k a r e k i ing. Z l a t a r i zanimljiva
istraivanja visina, debljina i prirasta bukve i jele na visinskim profilima
Crni LugRisnjakLazacSnjenik, Kod tih istraivanja prouavana su
stabla u tono odreenim nadmorskim visinama, a usto se pazilo i na to,
kojoj biljnoj zajednici dotina ploha pripada.
Istraivanja ove dvojice naih saradnika, koji su i inae sudjelovali na
tipolokim istraivanjima i na kartiranju, pokazala su s jedne strane jasne
112

^WPPWWPWPI

razlike izmeu visina, debljina i prirasta bukve i jele u razliitim nad

morskim visinama. To je potpuno u skladu s postepenim skraivanjem
vegetacijskog perioda prema usponu. U drugu ruku pokazala su istrai
vanja istih elemenata goleme razlike izmeu stabala uzetih u razliitim
umskim asocijacijama, iako su se njihove sastojine nalazile u neposrednoj
blizini. Naroito velike razlike pokazale su se izmeu jel, koje su rasle u
Fagetum abietetosum i jele, koja je rasla u Abieto-Piceetum
calamagrostidis. Tako su umarska istraivanja, koja su polazila s razliitih gledita i
s razliitih terena dovela do istih rezultata i jednoduno pokazala poduda
ranje umarskih elemenata s floristikim sastavom umske zajednice.

VII. Uzorci za istraivanje tehnikih svojstava drva

Prigodna opaanja tehnikih svojstava drva upuuju na razlike, koje
postoje izmeu drva pojedinih umskih zajednica. Bilo je ve od prije
poznato neobino gusto i cjepko drvo predplaninskih crnogorinih uma,
koje se upotrebljavalo za duice, a Gorani su stalno isticali razlike izmeu
drva jele iz bazifilno-neutrofilnih uma i drva jele iz ekstremno acidofilnih
uma.
Da se odrede tehnika svojstva drva iz tono omeenih biljnih za
jednica pridruio se naim tipolokim istraivanjima ing. R o k o B e n i ,
koji je po uputama prof. dr. A. U g r e n o v i c a imao sabrati potrebne
uzorke za tehniku analizu drva, koju e provesti Zavod za uporabu uma
Poljoprivredno-umarskog fakulteta u Zagrebu, Naalost nije bilo u doba
ljetne sezone mogue dobiti radnike za ruenje stabala, pa je ovo vaenje
odgoeno do jeseni, kada je izvreno pod dosta tekim okolnostima.
Uzorci za tehniko istraivanje drva uzeti su iz jasno omeenih sastojina, koje su bile ve prije odabrane i istraene s botanikog i umar
skog gledita. Osim toga sabrani su uzorci iz jedne sadene ume smreke
radi uporedbe s prirodnim sastojinama. Kod izbora stabala ilo se za tim,
da stablo iz kojega se vadi trupac, odgovara izvjesnim zahtjevima za tehno
loka istraivanja, t. j . da je zdravo, pravilnog uzrasta, da nije usukane
ice i t. d. Ukupno je izvaeno 45 komada trupia. Od toga otpada na
subalpinsku umu smreke (Piceetum croatieum subalpinum)
i na umu
bukve i jele (Fagetum abietetosum) po 10 komada, na predplaninsku umu
jele i smreke f Abieto-Piceetum
calamagrostidis) 20 komada, i na spomenutu
smrekovu kulturu 5 komada.
Na strmim obroncima vaeni su trupii unutar iste asocijacije u ra
zliitim nadmorskim visinama, kako bi se dobili to toniji podaci. Prigo
dom ovih radova uzimani su trupii duine 1 m, a vaeni su iz polovine
dijela debla istog od grana. Osim toga uzimani su za dendrometrijske
analize kolutovi u prsnoj visini svakog stabla oborenog za tehnoloka
istraivanja, zatim promjer u % i duine debla.
Kod vaenja trupaca sudjelovao je kao tehnolog ing. B e n i , a kao
tipolog Z. M a t a n. Materijal je dopremljen u Zagreb, ali nije jo tehno
loki obraen.
113

VIII. Poljoprivredna istraivanja livada i panjaka

Osim izrazito botanikih i pedolokih istraivanja brdskih livada i

panjaka Gorskoga Kotara, koja su vrena dulji niz godina prije rata
(H o r v a t i M o h a e k , rukopis) i dopunjena novim istraivanjima iza
gcd. 1947.; prmijenjena su u srpnju prele godine prigodom kartiranja
na livadne i panjake zajednice opsena poljoprivredna istraivanja. Ta
su istraivanja obuhvatila pitanja kvantiteta i kvaliteta sijena, utjecaja
obraivanja oranjem, gnojenjem, zasijavanjem i torenjem. Sva ta poljo
privredna istraivanja provedena su u mjesecu srpnju pod vodstvom
dr. D a n e B a t i n i c e , a uz sudjelovanje vet. M i r k a
Findrika,
prof. D a f i n e B a j i , Z, G r a a n i n a i B l a n k e H e f e r , dok
je tipoloko istraivanje provedeno pod mojim vodstvom. Dr. B a t i n i c a
imao je naroito za zadau obraditi s ekonomskog gledita livade i livadno
gospodarstvo, a panjake je preuzeo 1 M. F i n d r i k.
Istraivanjima obuhvaene su dosad razliite livade i vntine kon
tinentalnog dijela Gorskog Kotara oko Crnoga Luga, Zelina, Mrzle Vodice
sve do Gornjeg .Jelenja ' planinske rudine Risnjaka i Snjenika; dolinske
livade, koje pokrivaju razmjerno malene povrine u poplavnim podrujima
obraene su samo usput, ali su pokazale vrlo znaajne rezultate', koji su
vani za melioraciju livada i panjaka. Naalost nisu mogle biti s tog gle
dita dosad obraene i velike povrine primorskih kamenjara, koje se
steru na zapad i jugozapad od Gornjeg Jelenja.
Kod istraivanja livada, koje su uporedno i kartirane, polazilo se
takoer od jasno omeene sastojine, pa su na 'nju primijenjena pedoloka
i poljoprivredna istraivanja. Kako se glavno podruje kopnenih livada
nalazi uz naselja du ceste Crni LugZelinMrzla VodicaSrednji J a r a k
i Mrzla Vodica-Ravno PodoljeGornje Jelenje, moglo se vrlo iscrpljivo
prouiti sastav i razvitak livada nakon potiskivanja uma i naputanja
kultura i raznolike gospodarske zahvate na livadnoj vegetaciji, na pr. gno
jenje umjetnim i stajskim gnojem, dosijavanje i torenje. Osim toga sabran
je veliki broj uzoraka sijena iz razliitih biljnih zajednica, da se utvrdi
njegova koliina i njegova vrijednost. Iako broj proba jo uvijek nedostaje,
ipak ve dosadanji rezultati daju zanimljive izglede za procjenu vrijednosti
livada i panjaka i njihovu melioraciju.
Uzorci su uzimani najee iz ploha od 25 m-'; one su pokoene ili oi
ane karama, vagnuta je svjea krma i uzeta manja koliina za suenje,
a prirod je preraunan na 1 ha. Kod nekih uzoraka provedena je jo
detaljna analiza po vrstama.
Sabrano je ukupno 29 uzoraka sijena iz najrazli'tih livada i rudina, a
od nekih je uzeto po vie proba, da se vide razlike izmeu su'basocijacija
i facijesa. Od sabranih uzoraka pripada planinskim rudinama 7, brdskim
livadama i vritinama 11, i isto toliko dolinskim livadama. Ve od prije
poznate goleme floristike razlike izmeu pojedinih tipova livada i pa
njaka, koje odreuju njihovu kvalitetu, nale su zanimljivu dopunu i u
velikim razlikama u koliinama krme, koje daju pojedine zajednice. S obzi
rom na razlike u sastavu istiu se naroito brdske livade vapnenake
podloge kao livade leguminoza i trajnica; neto je manji procenat lepir114

njaa u dolinskim livadama, a najmanji na brdskim livadama iznad kisele

podloge.
S obzirom na koliinu svjee i suhe krme vrlo se razlikuju pojedine
iivadne zajednice i planinske rudine. Planinske rudine vrstog aa (Caricetum firmae croaticum) na Snjeniku daju na pr. samo 1.830 kg svjee
krme na ha, a zajednica busike (Deschampsietum
caespitosae alpinum) u
njezinoj neposrednoj blizini 18.500 kg, dakle tono deset puta toliko. Raz
mjerno velike koliine krme daju planinske rudine otre vlasulje (Festucetum pungentis); one se kreu izmeu 8.800 do 9.500 kg svjee krme. Od
brdskih livada na vapnenakoj podlozi dobivamo kod vlanijeg brometuma
(as. Bromus erectus-Plantago media) 8.500 do 10.000 kg krme, a kod suhe
subasocijaeije iste zajednice oko 5.000 kg. Sline koliine krme daje i
nardetum, ali se ona po sastavu bitno razlikuje. Dolinske livade nastale
gnojenjem, torenjem i prirodnim dotjecanjem hranjivih tvari daju znatno
vee koliine svjee krme. Jedna vlana sastojina livade krestaca (Cynosuretum cristati) u poplavnom podruju dala je oko 21.000 kg, a jedna sasto
jina l'vade pahovke (Arrhenatheretum
elatioris) nastala torenjem iz bro
metuma imala je preko 22.000 kg zelene krme na ha.
Poljoprivredna istraivanja livada i panjaka ne mogu se smatrati
zavrenima, ali ve sada daju zanimljivi uvid u gospodarsku vanost poje
dinih tipova, i u mogunosti melioracijskih radova.
IX. Vegetacijska karta
Kartiranje je bilo u sreditu naeg interesa, jer je konani cilj bila
vegetacijska karta, koja e prikazivati rairenje svih biljnih zajednica u
podruju i sluiti kao osnova za daljna umsko-gospodarska i poljopri
vredna istraivanja. Na kartiranju sudjelovao je, kako sam ve istaknuo,
najvei broj uesnika (izuzev meteorologe), ali je najvei teret pao na
lea apsolventima umarstva S. B e r t o v i u , Z. P e l c e r u i Z. M at a n u. Prva dvojica obradila su osim toga sav kartirani materijal i unosili
su rezultate dnevnih kartiranja na preglednu kartu, a M a t a n je morao
preuzeti na sebe esto teka pitanja opskrbe. Od ostalih lanova nae
ekspedicije sudjelovali su kod kartiranja najvie M. R o m a n, Z. G r a a n i n , B. Z l a t a r i , T. B r z a c i B. J o v a n o v i .
Terenske predradnje za kartiranje bile su izvrene ve prije poetka
naeg rada. U tu svrhu proao sam prije rata vel'ke povrine Risnjaka i
Snjenika i izradio vei broj skica, a u zajednici sa dr. N. Z d a n o v s k i m
izvrio sam god. 1940. odreivanje visinskih pojasa.
Mnogolikost krkog zemljita s brojnim vrtaama, grebenima i glavi
cama zahtjevala je kartu najveeg razmjera. Ve prijanja iskustva kod
prigodnih kartiranja pokazala su, da je u tu svrhu potrebna karta 1:12.500,
pa je takvu izradio s velikom vjetinom S. B e r t o v i . Iz te karte dobili
smo veliki broj kopija, koje su nam bile kod brojnih saradnika potrebne.
Istodobno, zbog vee preglednosti, unoena je vegetacija na kartu 1:25.000.
Kartiranje je pokazalo, da se na kartu 1 : 12.500 moe unositi i najkompli
ciranije vegetacijske odnose u pojedinim vrtaama, a moglo se unesti i
pojedine tipove planinskih rudina, koje pokrivaju vrlo malene prostore
i prilagouju se savreno reljefu. Za te detalje pokazala se karta omjera
115

1 :25.000 premalenom, ali je bila odlina za krajeve, gdje nije tolika

mnogolikost vegetacije i razvedenost terena.
Na kartu unoene su u principu pojedine asocijacije, ali su prikazane
esto i subasocijacije. To je uinjeno u onim sluajevima kad neka subasocijacija pokriva vee prostore i ima vee biljno-geografsko ili gospodarsko
znaenje. Zato je na pr. prikazana predplaninska uma bukve odijeljeno
od ume bukve i jele, iako pripadaju istoj asocijaciji. Predplaninska uma
bukve izgrauje naime snani visinski pojas iznad jele, koji se razlikuje
u fizionomiji, ekologiji i u umsko-gospodarskom znaenju. Svaka zajednica
dobila je svoju boju ili kakvu drugu oznaku, da se moe na prvi pogled
razlikovati. Pojedine vrste nisu unoene na kartu, ali je zgodnim izborom
znakova, na pr. prugama, prikazano rairenje nekih vanih vrsta, ako se
one nalaze u dvije ili u vie asocijacija. Jela dominira na pr. u vie asoci
jacija, ali najvee znaenje ima s jedne strane u bazifilno-neutrofilnim u
mama bukve, a s druge strane u acidofilnoj umi jele i rebrae. Iako se
ove dvije zajednice bitno razlikuju u floristikom sastavu i dobile su razli
ite boje, ipak je pojavljivanje jele u ovim asocijacijama prikazano po
sebnim prugama, jer; je za umara najzad vano i samo rairenje jele.
Vegetacijska karta planinskog podruja Risnjaka i Snjenika daje nam
vrlo zanimljivi uvid u horizontalno i visinsko ralanjenje vegetacije, ali
pokazuje i ovisnost biljnog pokrova o raznolikim drugim faktorima oko
line: ona izrazuje obrate visinskih pojasa, prikazuje posebnu vegetaciju
vrtaa predplaninskog pojasa, odrazuje neobino jasno pedoloke odnose,
a upuuje i na kulturne zahvate na vegetacijski pokrov. Vegetacijska k a r t a
ima dakle veliko teoretsko znaenje, ali isto tako i veliku vanost za
praksu. Na temelju vegetacijske karte moemo utvrditi za svaku biljnu
zajednicu priblinu povrinu, koju pokriva i utvrditi na taj nain njezino
znaenje u vegetacijskoj slici. Karta e osim toga biti -odlino pomagalo
umaru i livadaru za uzgajanje, ureivanje i iskoriivanje uma i livada.
Zadnje dvije godine iskartirana je povrina jedne karte omjera 1:25.000
i to tako, da je najvei dio izraen na sekciji Suak 2a (oko 90 km 2 ), a
manji dio na sekciji Suak 2c (oko 44 km-'). Podruje, koje obuhvata karta,
see od sjevernog ruba Risnjaka i Snjenika do Tuhobia i Kamenjaka i
ujedinjuje na taj nain sredinji dio planinskog skupa Risnjaka i Snjenika
i njegove obronke prema moru. Na taj nain obuhvaena je na karti najtipinija vegetacija Gorskoga Kotara, ali je zahvaena, iako manjim dijelom, i
vegetacija primorskih obronaka sa umom crnoga graba i s primorskim
kamenj arama.
Na podruju nae vegetacijske karte zapremaju ume oko 110,76 km 2 ,
a planinske rudine, livade, panjaci i poljoprivredne kulture oko 22,25 km 2 .
Od umskih zajednica otpada na:
Fagetum abietetosum
Abieto-Blechnetum
Ostryeto-Seslerietum
Fagetum subalpinum
Fagetum seslerietosum
Abieto-Piceetum calam
Pinetum mughi croaticum
Piceetum croat. subalp
Ptceetum croat. mont

69,63
14,80
8,46
7,40
' 6,83
2,15
0,72
0,57
0,20

116

km

(6.963
(U480
( 846
( 740
( 683
( 215
( 72
( 57
( 20

ha)
., )
)
)
)
)
,, )
,, )
,. )

na livade:
livade kopnenog dijela . . . . . . .
as. Carex-Centaurea rup
kulture

16,80 km 3 (JU644 ha)

5,80
( 580 ,, )
1
( WO )

Dosadanje tipoloko istraivanje i kartiranje obuhvatilo je najzna

ajniji dio Gorskoga Kotara. Na dosad izraenoj vegetacijskoj karti trebat
e provjeriti u povoljno vegetacijsko doba neke detalje, pa se ona moe
pripremiti za tampu. Ipak je bila moja elja, da se prije publiciranja izradi
jo preostali gornji dio sekcije Suak 2a i preostali donji dio sekcije 2c,
t a k o da se dobiju dvije potpune vegetacijske k a r t e omjera 1 : 25.000, a ako
bi bilo mogue, da se obuhvati jo na karti Suak pruga od 2 do 4 km 2 na
sekcijama l a i l b . Na taj nain doprli bi s jedne strane do doline Kupe, a
s druge strane do mora i obuhvatili bi Bakarski zaljev, te bi imali potpuni
presjek planinskog podruja zapadne H r v a t s k e od kopna do mora.
Uporedo s kartiranjem trebalo bi izvriti na tom prostoru i klimatoloka, pedoloka, umarska i poljoprivredna istraivanja k a k o su ona
vrena u prologodinjim radovima, Osim toga trebalo bi u nae radove
ukljuiti to prije zoologe i mikrobiologe, da dobijemo to potpuniju sliku
ivota, grae i gospodarskog znaenja nae vegetacije. Ministarstvo u
marstva F N R J i Institut za poumljivanje i melioraciju Kra u Splitu osigu
rali su za ta istraivanja sredstva, a pripreme su ve u toku.
Zagreb, Zavod za botaniku veterinarskog fakulteta

EXPLORATION ET REPRSENTATION CARTOGRAPHIQUE DE LA

VGTATION DU MASSIF MONTAGNEUX DE RISNJAK ET DE SNJENIK
Ce petit trait n'est qu'un compte rendu pralable sur les rsultats de l'explora
tion typologique et de la reprsentation cartographique du terrain montagneux du Ris
njak et du Snjenik dane la Croatie occidentale. Un grand nombre de nos ouvries
scientifiques de diffrentes branches professionnelles ont pris part ces explorations
et les rsultats vont tre publis, la fin de tous ces travaux, dans un ouvrage spcial.
Le territoire montagneux du Risnjak et du Snjenik reprsente les plus grandes
hauteurs du systme dynarique de la Croatie occidentale et constitue une cloison
puissante entre les forts continentales de l'association Querceto-Carpinetum croaticum, et les forts littorales de l'association Carpinetum orientale croaticum. Les plus
grandes surfaces de l'aire de la fort mixte sont occuppes par l'association Fagetum
croaticum abietetosum qu: s'est dveloppe sur des sols basiques, neutres ou peu
acides. Avec la hauteur le sapin disparat, et les versants des cimes sont couverts de
la fort subalpine de htre (Fagetum croaticum subalpinum). Au-dessus de htre se
trouve l'tage du Pinetum mughi croaticum.
Sur le sol extrmement acide on trouve, au contraire, des forts caractristiques
acidoiphilee de sapin qui appartiennent l'association Abieto-Blechnetum: elles se
distinguent par une composition particulire et, au point de vue forestier, elles sont
caractrises par des hauteurs de troncs remarquables. L'epicca ne constitue, d'tage
spcial ni en Croatie ni en Bosnie, mais elle est 'lie des stations plus froides l'int
rieur de l'aire du htre et du sapin. Elle domine dans deu x associations diffrentes,
dans la fort montagneuse d'epicea (Piceetum croaticum montanum) sur des sols
podsoliques et dans la fort subalpine d'epicea (Piceetum croaticum subalpinum) sur
les sols de humus acides subalpins. Dans la mme aire se trouve dveloppe la trs
caractristique fort subalpine mlange de sapin et d'epicea (Abicto-Piceetum calamagrostidis) qui. couvre les sols les plus squlltiques l'exposition solaire.
La vgtation montagneuse du Risnjak et du Snjenik n'occupe qu'une superficie
relativement insignifiante, mais elle est constitue d'une manire multiforme. Elle
3

117

appartient aux alliiances endmiques iJlyriennes de Seslerion tenuifo.liae et de Festucion

pungentis, mais on peut remarquer dans leur constitution une forte influence des Alpes.,
Les prairies montagneuses sol calcaire appartiennent l'alliance Bromion recti et
celles soi acide appartiennent l'alliance Ulicion. Toutes les deux n'occupent que
des surfaces relativement restreintes et montrent des liaison visibles, avec la vgtation
de l'Europe centrale. Les garrigues littorales qui appartiennent l'alliance endmique
Ghrysopiogono-Satureiom sulbsipicatae occupent, au contraire, des grandes surfaces et se
distinguent par des nombreuses espces endmiques i'Uyriques. Elles sont rpandues
sortout dans l'aire des forts de Carpinetum orientale croatioum.
Aprs avoir t tudies d'une faon dtaille pendant une suite d'annes, les
associations vgtales ont t l'objet des explorations pdologiques systmatiques. Ces
explorations ont t faites par Z. Graanin. Les rsultats des analyses ont montr une
liaison troite entre la composition floristique des associations vgtales et entre les
qualits de leurs sols. On a appliqu, ensuite, certaines associations forestires des
explorations microclimatiques sous la conduite du professeur B. Maksi. Les explora' tions microclimatiques ont montr des diffrences immenses entre les diffrentes asso
ciations forestires qui se trouvent dans la proximit immdiate, souvent aux bords
des dolines, mais qui diffrent essentiellement au point de vue floristique. Sous la con
duite du dr. Tregubov et de Ping. Babogredac, les surfaces ont t choisies et on y a
excut des msurages dendrometriques. On a collectionn aussi des modles pour
l'tude des qualits techniques du bois. Les observations forestires entreprises jusqu'ici
nous 'montrent une liaison troite avec les diverses units de vgtation forestire. On
a excut sous la conduite du dr. Batinica, en mme temps des explorations agronomi
ques SUT des pires et sur des ptures. On a explor la qualit et la quantit du foin,
l'influence des diffrents procds de melioration.
11 est caractristique pour toutes nos explorations qu'elles ont t excutes sur
des associations vgtales clairement dfinies et que toutes ces explorations pdologi
ques, forestires et agronomiques ont t prcdes de l'exploration botanique de la
vgtation.
Ces explorations typologiques ont t accompagnes toujours de l'excution de la
carte chelle 1 : '12.5100:, et les rsultats ont t ensuite insrs dans la carte chelle
1 : 25.000.

Ing. Vladislav Beltram (Beograd):

RACIONALIZACIJA

POUMLJAVANJA

Suhi rasadnici
Goleti Makedonije i naeg kra opravdano vae kao najtei tereni z a
poumljavanje. Dugo je prevladavalo miljenje, koje se i danas jo odrava,
d a je sadnja tamo jedini uspjean, nain vjetake obnove ume.
Kao prvi uslov kod osnivanja rasadnika trai se blizina vode za zalivamije sadnica. Poznato je, da je pretjerano zalivanje rasadnika tetno,
jer daje sadnice spuvastog tkiva i velikih stoma, vrlo nepodesne za aridne
predjele. Dokazano je meutim, da je mogue odgojiti sadnice i bez zalivanja.
Institut
za u m a r s k a
istraivanja
NR Makedonije u
Skoplju izvrio je g. 1946 i 1947 u tom pravcu vrlo uspjele oglede u um
skom rasadniku Erdzelija, srez Sv. Nikola, na Ovem polju. To je najnepovoljniji t e r e n Makedonije, sa najmanje oborina, na nestrukturnom zemlji
tu, zaslanjenoj smonici. Duboka dobra obrada i usitnjenje tla, pokrivanje
slamom posijanog sjemena do ponika zbog uvanja vlage, dva izvrena
118

plevljenja i dva do pet praenja potpuno su zamijenili zalivanje. Umjesto

u leje sijano je u redove tako, da se praenje moglo obavljati pomou konj
ske zaprege.
G. 1946 izvren je ogled na obraenoj povrini od 0,70 ha. Bagrem,
brest, gorki badem, pajasen, glediija, dafina i kanadska topola (ove po
sljednje reznicama) dali su za presauju sposobne jednogodinje sadnice,
sa dobro razvijenim korjenovim sistemom. G. 1947 obradiva povrina rasad
nika iznosila je 1,85 ha. Stajski gnoj upotrebljen je u novembru, uz duboko
oranje, dok je u proljee orano plitko. Osim vrsta iz g. 1946 zasijane su jo
sofora i jasen (Fr. ) i potaknute reznice tamariske.

Jedan od pet suhih rasadnika sa zasijanim crnim borom) na Koinom brdu

iznad Klisa. Snimljeno krajem maja 1949. (Orig.)

Sadnice su upotrebljene za sadnju poljozatitniih umskih pojaseva na

Ovem polju, na prethodno preoranom zemljitu. G. 1947 zasaeno je preko
120.000 sadnica pomou sadilja a g. 1948 preko 190.000 sadnica u rupe.
Uspjeh primanja za g. 1947 bio je 59/o a za 1948 g. 45/o prosjeno. Visina
prvogodinjeg prirasta sadnica nakon presadnje iznosi prosjeno 34 cm.
U godinama 1948 i 1949 rad na suhim rasadnicima na Ovem polju nastav
ljen je s jena'kitm rezultatima.
O p e r a t i v n o r u k o v o d s t v o u B i t o I j u proizvodi bez zalivanja godinje preko jedan milion jednogodinjih sadnica bagrema, ameri
kanskog jasena, pajasena, glediije, amerikanskog javora, badema i bresta.
Koncem avgusta 1948 g. -u kulturama kraj Bitoija konstatovan uspjeh
primanja 8085/o od cjelokupnog broja posaenih biljaka, ma da praenje
kultura preko ljeta nije moglo biti izvreno.
119

Godinje oborine na Ovem polju iznose u prosjeku 400 mm, u Bitolju

600 mm. U svakom sluaju vrlo skromni iznosi.
N a d i u g a r splitske sekcije za poumljavanje kra I l i j a
Radi
u proljee 1949 g. samoinicijativno osnovao je 5 malih terenskih rasadnika
u vrtaama. Te plitke vrtae nailaze se u branjevlni Koino brdo, odreenoj
za vjetako poumljavanje. U jesen iste godine Radi je imao 140.000
jednogodinjih sadnica crnog bora, dijelom sposobnih ve iste jeseni za
presadnju. Poloaj Koino brdo nalazi se 500 m nad morem, kao kamenita
visoravan izmeu Klisa i Sinja.
Podaci kiomjerne stanice na Klisu za g. 1949 iznose:
I
90,6

II
2,5

III
61,9

IV
7,8

V
190,8

VI
95,7

VII
10,2

VIII
27,9

IX
89,7 mm

Zemlja u rasadnicima je kraka crvenica, bez ljunka i kamena, jako

osjetljiva na suu. Svakom vinogradaru u Dalmaciji je poznato, da ista
crvenica mnogo vie pati suu nego ako je mijeana ljunkom. Za zalivanje
nema ni kapi vode i jedina mjera berbe protiv sue bila je dobra obrada i
esto praenje u rasadniku. Zemljite nije iscrpljeno pa ga nije ni gnojio.
Kako slika pokazuje, biljke su dobre, bolje nego iz mnogih rasadnika,
gdje se ne tedi zalivanjem. Biljke su bile na vrijeme p r o r i j e e n e
pa su imale mogunost, da se dobro razviju, Korjen im je dugaak 4050
cm. Radnik stoga eljeznom polugom produbljuje iskopane jame kod sadnje.
Ovi primjeri jak su dokaz, Ha je i u najsunijim predjelima mogue
odgojiti sadnice dobrog uzrasta i bez zalivanja, koje e presaene dati
bolji uspjeh nego biljke, navikle na zalivanje. U koliko je zemljite u rasad
niku bolje strukture i bolje hranjeno, zalivanje bit e manje potrebno.
Racionalizacija sadnje
U vezi lanka pod ovim naslovom u umarskom listu br. 34/1949
smatram umjesnim prikazati sliku alata, koji se preko 25 godina uspjeno
upotrebljava u Crnogorskom Primorju. U p r a v a z a p o u m l j a v a
n j e u T i t o g r a d u radi sa 55 maeva .kojima moe dnevno da posadi
40 do 50 hiljada sadnica. Na lakem terenu sadi se u neobraeno, na teem
u obraeno tlo. Efekt rada maem u svakom sluaju 45 puta je vei nego
obinom sadnjom u jame. Pomou njega iskoriuje se rok za izvrenje
sadnje, koji je u Titogradu zbog estih bura vrlo kratak.
Ma je podesan za jednogodinje sadnice. Iz strune literature i prakse
je poznato, da je ak jednogodinji orni bor mogue odgojiti za presadnju.
T a k v e su i sadnice sa Koinog brda. I jednogodinja smra moe postii
visinu 10 cm. Ali se u naim iscrpljenim rasadnicima vrlo teko mogu nai
takve biljke. Jedan od uzroka je i taj, to se biljke ostavljaju guste kao
etka, pa su esto crni bor i smra i kao dvogodinji slabi za presadnju.
Umjesto da presaujemo dvogodinje i trogodinje sadnice, posadit
emo jednogodinje ali dobro razvijene. Te e nakon presauje pokazati
bolji porast nego starije biljke, koje su rasle zaguene. U tom sluaju moe
ma ee doi do upotrebe.
120

S e k c i j a z a p o u m l.j i v a n j e u P a z i n u u martu 1949 posa

dila je u predjelu ize kod Pazina dobro razvijene sadnice jednogodinijeg
crnog bora. Krajem, maja izbojci bili su dugaki ve do 4 cm. Na jesen
ustanovljeno je, da je itava kultura od nekoliko hektara sjajno uspjela.

Jednogodinje biljka crnog bona liz rasadnika1 ma Koinom brdu. Lijeve dvije slabije,
desne jae, Visina biljaka u rasadniku iznosila, je u jesen do 7 cm. iljmi sistem
biljaka na slici djelomino je pokidan a iglice zbog pakovanja nemaju prirodan
raspored. (Orig.)

Vie sjetve umjesto sadnje

Veliki planovi poumljavanja stvorili su, naravno, i ogroman broj ra
sadnika. Zajedno za poveanjem planova raste i broj i povrina njihova.
Poumljavanje sjetvom jo nije prihvaeno u dovoljnoj mjeri. Iznimku
ini, podruje alepskog bora u Dalmaciji, gdje je sjetva ve davno prodrla.
Openito je jo miljenje, da je za crni bor sadnja jedino uspjena. Meutim
121

vidimo, da se i crni bor u svome podruju pomlauje sjemenom, bilo to

na kru, u Bosni, Makedoniji i drugdje.
Pod optimalnim uslovima klime mogua je uspjena sjetva i na neobra
eno tlo. Sjenovite vrste drvea trae zasjenu, ostale idu i bez zatite. Crni
bor, meu najsporijim od svih vrsta u prvim godinama rasta, sijan u po
voljnoj klimi a na nepovoljnom tlu, podbacuje. Tu treba crnom boru po
moi tako, da ga sijemo u obraeno tlo a prema potrebi i u dobro priprem
ljene jame, veliine kao za sadnju.
Na borovim sadnicama sa Koinog brda vidi se dugaak korjen, kakav
e se razviti i u obraenoj jami na kru. Pljevljenije n a opustoenom zemlji
tu nije ni potrebno, jer tamo nema korova. Razumljivo, da u neobraenom
tlu biljke mnogo tee odolijevaju sui, a k o nemaju nikakve zatite.
Primjena sjetve kod poumljavanja sve vie prodire na ter8nu.
Kod S e a n e u S l o v e n s k o m P r i m o r j u
s proljea 1949 g.
saene su dvogodinje dobro razvijene sadnice crnog bora, dopremljene iz
daleka. Biljke su skoro izal sadnje pokazale slabe izglede na uspjeh. Stoga
su jo istog proljea, i ako ve malo kasno, u t e zasaene jame zasijali i
sjeme crnog bora. Veina sadnica je uginula, dok se je mnogo biljaka iz
sjemena u istim jamama odralo, uprkos iznimno jakoj sui u ljetu 1949 g.
U p r a v a z a p o u m 1 j i v a n j e k r a g o r i k e o b l a s t i radi na
tome, da poumljavanje sjetvom svestrano ispita i po mogunosti zamijeni
njome sadnju.
G. 1949 u m s k o gf a z d i n s t v o u B i t o l j u poumilo je na vie
mjesta, u svemu 70 ha, sjemenom crnog bora pod zatitu borovice na nad
morskoj visini 9001200 m. u m s k o g a z d i n s t v o u T i t o v o m
U z i c u iste godine zasijalo je crni bor na 32 ha a smru na 10 ha, na nad
morskoj visini 8001000 m. Prethodno je obraen teren: a) na krpe, b) drma
njem itave povrine i c) sjetvom u brazde. Svuda je uspjeh bio dobar,
jedino (su sjeme u brazdama najvie napadali mievi. U jesen 1949 tf.
naeno je kod oba gazdinstva na terenu 40 do 60 hiljada biljaka po hektaru.
I n s t i t u t za n a u n a u m a r s k a i s t r a i v a n j a u Top i d e r u od g. 1948 dalje provodi uspjele oglede poumljavanjem sjetvom
na podruju umskog gazdinstva u Titovom Uzicu.
Primjeri suhih rasadnika u naim najaridnijim krajevima i uspjela po
umljavanja govore, da je sjetva i kod crnog bora uspjena, ako se pra
vilno provodi, pri emu moe potronja sjemena da bude vrlo racionalna.
Poumljavanje sjemenoim breze i crvenog bora (P. silvestris) vie i
ee se praktikuje.
Kod izvjesnih umskih vrsta ne moemo oekivati uspjeha sjetvom u
opustoenom terenu. U takvim sluajevima bez primjene izvjesnih agro
tehnikih omjera uspjeh nije mogu. umar se nalazi ovdje u jednakom po
loaju kao poljoprivredlnik: neophodno je potrebna odgovarajua priprema
tla. Vano je kod toga, da upotrebljavamo one vrste, koje odgovaraju sta
nitu. Ovom prilikom vrijedi upozoriti na k r i m s k i c r n i b o r (P. nigra,
v. palassiana), koji se nalazi od prirode i u junoj Makedoniji a iji optimum
pada u podruje izmeu obinog crnog i alepskog bora.
Naravno, da e i pored toga ostati mnogo terena, osobito zakorovljenih paljevina, gdje je uspjena sjetva nemogua.
122

U razmatranje uzet je crni bor, ne u svrhu da se ta vrsta propagira za

poumljavanije, nego zato to ima o njemu najnovijih podataka, koji ga
prikazuju u novijem svijetlu. Druge vrste drvea pruaju jo vee izglede
na uspjeh kod posumljavanja sjetvom, jer su od samog poetka breg rasta
nego crni bor.

Sadilice (maevi) Uprave za poumljiavanje u Titogradu. Sadilice su razliite duine,

do 106 cm, premia uzrastu radnika. Drali'ca je drvena, poluga od oblog eljeza 2 mm
debljine, lopatice izraene od elika pokvarenih kamionskih oprunih pera. (Orig.)

U B o s n i u posljednje vrijeme mnogo je raeno sjetvom ali sa malo

uspjeha. No, taj neuspjeh nipoto nije dokaz protiv poumljavanja sjetvom.
Na jako zakorovljenim paljevinama nije se ni mogao oekivati bolji rezul
t a t kod sjetve omake a niti se mogu za sve terene i ekspozicije upotreblja
vati iste vrste drvea i iste ablone rada. Na terenu skoro svuda ima pri
like da se promatra rad prirode. Ko to ne zapaa, nee uoiti prirodne
faktore, prema kojima treba prilagoditi metode rada. Tu ni detaljna uput123

stva nee mnogo pomoi, jer nedostaju kriteriji za njihovu pravilnu pri
mjenu.
Iz vlastite prakse tvrdim, da smo na uskom primorskom pojasu otoka
Braa kod istih vrsta drvea a razliitih vrsta terena upotrebljavali p e t
naina sjetve; omake bez obrade, na ubod, na mjestu iupanih buseva
korova, obradom na krpe i obradom itave povrine.
Stalna radna snaga
Pitanje kvaliteta rada oduvijek bilo je vrlo akutno. Ono je od tolika
vee vanosti, u koliko su stanine prilike tee. Kvalitet nije ni ranije
zadovoljavao, pa ni tamo, gdje je umarsko osoblje bilo na strunoj visini
i savjesno. Uzrok je bio i u sistemu rada.
Nemogue je zamisliti bilo kakvu tvornicu, koja bi svakog asa mije
njala radnike, koja ne bi radila stalnim radnom snagom. Ipak je kod po
umljavanja ovakav sistem jo uvijek pravilo, kao da je to rad, s kojim
se je ovjek na selu srodio. Nestalna radna snaga u svakom sluaju vanredno nepovoljno utie na kvantitet i kvalitet rada ba kod poumljavanja
sadnjom ,ovog najdelikatnijeg posla. Povremena r a d n a snaga moe i mora
se upo'trebiti ali za manje osjetljive poslove.
Ako se kod sadnje stalnom i dobro uvjebanom radnom snagom, kod
jako tekih staninih prilika, moe postii 8 0 % uspjeha u primanju sadnica
a kod povremene i neuvjebane radine snage samo 2 0 % uspjeha, dok je uz
to kvantitet u posljednjem sluaju samo 2 /, znai da je primjena stalne
radne snage kod sadnje est puta uspjenija. Troiti pod takvim uslovima
uz isti radni efekt est neplaenih radnika umjesto jednog plaenog, to u
socijalistikoj privredi znai rasipanje radne snage. Ta spoznaja sve jae
prodire n a terenu i ve su neke uprave za pouniljavanje uvele i uvode
stalnu radnu snagu, zaposlenu preko itave godine.
Kod umske melioracije kra ima toliko raznovrsnih radova, da je
primjena principa stalne radne snage ne samo racionalna nego i ostvariva,
ako ne u cijelosti onda b a r djelomino.
U p r a v a z a p o u n i l j a v a n j e k r a g o r i k e o b l a s t i po
nalogu Ministarstva umarstva NR Slovenije, uvela je kod svojih terenskih
sekcija sa 1. I. 1950. stalnu radnu snagu. Za jesensko poumljavanje pripre
mat e teren ve u ljetu a za proljetno u jeseni i preko zime. J a m e moraju
biti duboke 3040 cm, bez obzira da li za sadnju ili za sjetvu, i moraju se
odmah poslije iskopa zatrpati, da vjetar i voda ne odnesu zemlju. J a m e
se moraju obiljeiti kamenjem, da bi se kasnije mogle bez potekoa brzo
pronai. Sjetva e se izvriti rahljenjem, povrine a sadnja sadnica pikiranjeni, t. j . sadnjom u zasjek pomou maa ili k r a t k e rune sadilice.
Ovaj sistem (stalna radna snaga) i nain rada (prethodna priprema
terena za pouniljavanje) imaju velike prednosti:
1) Unapred pripremljene jame ostaju i poslije sjetve ili sadnje rahle
i bolje dre vlagu nego ostalo zemljite, jer se zemlja prilikom sadnje u
zasjek ne zbija.
2) Sadnja sadnica, u poredenju sa kopanjem rupa, trait e samo 10
do 2 0 % radne snage, kod sjetve i manje. Kako se priprema terena (kopanje
124

jama i dr.), kao najvei dio rada, prebacuje na vrlo dugaak period, to e
se sama sadnja ili sjetva moi obaviti sa znatno manjim brojem radnika
u najpovoljnije vrijeme.
3) Za poumljavanje bit e potreban manji broj radne snage, ali ona
koja bude zaposlena, moi e biti stalna kroz itavu godinu za radove u
rasadnicima, kod ienja, resurekcija, smolarenja, branja sjemena i ostalih
poslova.
4) Rad stalnom radnom snagom bit e produktivniji i kvalitetno mnogo
bolji.
5) Uspjeh kod poumljavanja pomou narodnih organizacija i kolske
omladine bit e sigurniji, jer e stalni radnici pri tom radu biti brojni i
sigurni instruktori.
6) Kod stalnih radnika i opskrba e biti osigurana.
7) Veliki planovi poumljavanja moi e se lake i uspjenije ostva
rivati.
Ovdje je potrebno istai jo dva vana momenta:
1) U v a a n j e r a d n i h n o r m i za pravilno nagraivanje i ocjenu
izvrenih radova olakano je kod stalne radne snage.
2) P i t a n j e s p e c i j a l n o g a l a t a kod obnove ume na kru i
kod poumljavanja uope moe se rijeiti samo pomou stalne radne
snage. Stalni radnici sami e nastojati poveati produktivnost rada, uvesti
savreniji alat i predlagati bolje metode rada. Povremeni radnici, naprotiv,
teko se slue alatom, na koji nisu navikli, niti ga uvaju kako treba. Ra
cionalizacija alata kod poumljavanja dobiti e sa stalnim radnicima naj
bolji polet.

B , 400 . 1946 1947 300.000 ^
1 ,
. 1
. Ha 25
) .
Pirnis nigra ,
. , , )
.

125

Ing. Branislav Pejoski (Skopje):

PRVI TERENSKI REZULTATI DOBIJANJA

MOLIKOVOG

BALSAMA
U nekoliko navrata u naoj strunoj tampi bilo je izneto pored osta
log i pitanje proizvodnje etinarskih balsama i to od onih borova koji kod
n a s rastu, predmet su smolarenja u manjem ili jaem obimu, a na koje po
druje su nas upuivala laboratoriska istraivanja preduzeta u Zagrebu
(Variak) i S k o p j u (Pejoski).
Poznato je da se za izvesne specijalne svrhe (mikroskopska tehnika,
optika i proizvodnja lakova) iskoriavaju neki etinari (neke vrste jele,
ari, kedar i dr.) za dobijanje specijalnih vrsta smola. Ta smola razlikuje
se na pr. od borove smole po tome to skoro stalno zadrava konzistenciju
slinu medu kao i boju, to omoguava da ima i specijalnu upotrebu. Dok
borove smole bre ili sporije kristalizuju, ranije navedene smole ostaju
uvek tene. Borove smole se u glavnom prerauju na kolofon i terpentinsko ulje putem destilacije, ove druge specijalne smole se ne prerauju, no
u sirovom stanju se upotrebljavaju,
U svetskoj literaturi kao i u prometu za ove specijalne smole upotre
bljava se ime balsam ili terpentin (na pr. kanadski balsam, Oregon-balsam,
venecijanski terpentin ili ariev balsam i dr.).
I ovi bajisami u osnovi sastavljeni su iz jednog manjeg del ulja (oko
Vs do V< bogatog u terpenima i veeg del koji ovrsne i koji u stvari
predstavljaju kolofon (razliitog hemiskog sastava). Kod obinih borovih
smola slina je stvar. Tamo imamo terpentinsko ulje a smolne kiseline
sainjavaju vrsti ostatak poznat nam pod imenom kolofon.
Polazei od pretpostavke da u koliko je borova smola bogatija u terpentiskom ulju to je sluaj neposredno kod njenog sakupljanja na sa
mom terenu, a uz pomo letnje temperature koja povoljno utie na brzinu
same filtracije da se mogu dobiti zadovoljavajui rezultati, organizovan
je sam r a d oko dobijanja balsama na samom terenu na Peristeru kod Bitolja, gde postoji jedno opitno smolarsko polje na molici (Pinus peuce
Grisebach).
Dosadanji labratoriski radovi omoguili su nam dobijanje balsama
od ovih borovih smola: alepski bor, molika, munika, crni bor i beli bor.
Time su obuhvaene sve vrste koje kod nas mogu imati vei ili manji
znaaj za smolarenje, putem koga i treba oekivati i polaznu sirovinu (t. j .
smolu) za proizvodnju balsama. Istraivanja nismo mogli protegnuti i na
smolu od smre i ariev balsam radi momentane nemogunostii da se do
njih doe, jer u ove svrhe ove dve vrste jo se kod nas ne iskoriavaju.
U Srednjoj Evropi (naroito u Austriji) poklanja se velika panja kod
dobijanja arievog balsama; tamo su preduzeta opsenija istraivanja k a k o
u pogledu dobijanja kvalitetnijeg balsama, tako i za poveanje same pro
izvodnje (1).
Kod laboratoriske filtracije sa smolom molike dobili smo srednji prinos
na balsam od 35/o. Na terenu je bila primenjena ista filtracija kakva je
bila primenjena kod laboratoriskih istraivanja i koja se bar za sada mora

726

usvojiti k a o najlaka, najprostija i najjetfinija (2). Kod pokuaja da se pu

tem centrifuge izdvoje teniji delovi smole od onih koji su bogatiji sa kri
stalima nailo se na tekoe, jer prilikom samog centrifugiranja nastaje
nia temperatura od okolne, to naroito negativno deluje na brzo izdva
janje balsama kao sastavnog del obinih borovih smola.
U toku 1949 god. na terenu izvrena je filtracija i stare smele pre
ostale iz kampanje 1948 god. kao i smole koja je dobivana putem redovnog
smolarenja u opitnom polju tokom lanjske godine. Postignuti rezultati su
sledei:
a) Filtracija stare smole iz 1948 god. ukupno 220 kg dala je:
balsama
smola o s t a t a k . . . .
Ukupno . . .

85,5 kg ili 38,8%

134,5 kg ili 61,2%
220,0 kg
100 %

b) Opitno polje dalo je 344,5 kg smole od koje koliine je filtrirano

154 kg. Dobijeno je:
balsama
smola ostatak . . . .
Ukupno . . .

69,0 kg ili 44,8%

85,0 kg ilii 55,2%
154,0 kg
100 %

N a terenu vrena je samo jedna filtracija (radi nedostatka potrebnih su

dova koji se pravovremeno nisu mogli dopremiti na teren). Dobijeni balsam
nijje bio potpuno providan i svetao, t e je bilo potrebno da se jo jedanput
(rede dva puta) prefiltrira, koji posao je obavljan u Skoplju. No kod ove
druge filtracije otpadak nije iznosio ni 1% (0,2 do 0,6%), tako da taj pro
cedat za praksu nema vee znaenje.
Dobiveni balsam ima svetio utu do tamniju utu boju, bez kristala je
i providan. Balsam je upakovan u staklenim teglama od 2 do 5 kg, tako
da se moe isporuiti korisniku.
Nas je takode interesirala smola preostala od filtracija: da li ima vei
ili manji procenat terpentinskog ulja, tako da smo ostatak od 188 kg donelj
u Skoplje gde je destiliran. Tehnika analiza dala nam je ove rezultate:
kolofon
terpentisko ulje
otpaci
isparilo (voda)
Ukupno

. . .

151
24
U
2
188

kg
kg
kg
kg
kg

iM 80,3%
ili 12,9%
ili 5,8%
ili 1,0%
100 %

Na osnovu prednjih pokazatelja mogu se izvesti ovi zakljuci:

1. Terenski procenti dobivanja balsama od molikove smole su bolji od
laboratoriskih u prvom sluaju za 3',8% (stara smola) a u drugom 9,8%
(sveza smola). To se i u jednom i u drugom sluaju ima pripisati procen
tualno veem ueu terpentinskog ulja dok je smola jo na samom terenu,
no to je sluaj kod njene otpreme, transporta, ekanja i si.
2. U koliko se radi sa sveijim smolama treba oekivati i vei prinos
na balsamu.
127

3, Preostala smola u sebi ima znatan procenat terpentinskog ulja

(12,9%), to omoguava i njenu korisnu preradu putem destilacija na kolofon i terpentinsko ulje,
Izneti rezultati objanjavaju od kolike je koristi da se kod pogodnih
vrsti borovih smola vri prethodna filtracija. Dovoljno je istaknuti da neki
od ve istraenih balsama (od molike ,alepskog bora, crnog bora, belog
bora i munike) potvruju injenicu, da mogu uspeno zamenliti inostrane
skupe balsame od kojih neke plaamo ak oko 2.000 dinara po kilogramu.

C ygobu $ a
1:20

Ako pak izraunamo ta se moe dobiti odi jedne belenice kod smolarenja molike, dobivamo ove podatke: Proseno kod francuske metode rada
ova vrsta daje oko 400 gr smole. Ova vrsta daje manji godinji prinos radi
toga to je to vrsta koja raste na veim nadmorskim visinama (te je krai
vegetacioni a time i smolarski pariod), obino na severnim ekspozicijama;
Od ove koliine moe se dobiti oko 180 gr balsama a dobije se jo 160 gr
kolofona i oko 30 gr terpentinskog ulja.
Prema VzeDupont (3) ,ari daje godinje oko 200 gr balsama. Prema
tome korist od molike (odnosno od njene smole) je vea no to je sluaj
kod aria koji je predmet smolarenja u Tirolu i nekim drugim okolnim
podrujima.
Istina je da molika kao tipini balkanski endemit ograniena je kod nas
na manje povrine (Perister i Nide u Makedoniji, na ar-Planini i Koritniku u Kosmetu i na Prokletijama u Crnoj Gori). No molika je vrsta koja
128

se prirodno vrlo dobro podmlauje a pored smole daje i odlino drvo. Sa

njome treba poumljavati mnoga naa ogoljena silikatna zemljita (Perister,
Korab, ar-Planina), to i prof. Horvat istie (4). U Bugarskoj pod molikom
(bla mura) su neto vee povrine koje su ve privedene racionalnom
smolarenju.
Da bi sam rad oko filtracije smola bio bri i pokretniji, imajui u vidu
njegovo proiravanje i na drugim podrujima i sa drugim vrstama borova
mi smo predloili sledee m e r e :
1. Da se na samom terenu vri potpuna filtracija ak i pakovanje bal
sam a u odgovarajuu ambalau. Za detaljnija ispitivanja koja se moraju
vriti u laboratorijumima (umarskih instituta ili fakulteta) potrebno je
samo dostavljati izvesnu koliinu od srednje mesene proizvodnje u do
voljnoj koliini,
2. Za filtraciju treba imati pogodan kazan od materijala koji ne ra
(alumiinijum, i dr.) a koji bi se ak mogao prenositi na terenu skoro do
samog smolarskog proizvodnog centra. (Vidi si. 1). Uz ovaj kazan najvaniji
deo je sam filtar koji se sastoji od dva sita (rede i gue platno) koja se
mogu povremeno menjati. Kazan ima i poklopac da se moe zatvoriti kako
kia sluajno ne bi u njega padala. Teniji delovi smole e prei kroz
platno a kristalni deo sa raznim primesama organske prirode zadrae se
na njemu. Na taj nain se vri ovo prvo i najvanije izdvajanje koje obino
u toku letnje sezone traije oko 24 sata (dan i no); za to vreme moe se
procediti 10 do 15 kg smole to zavisi od prenika samog kazana. Kazan
ima tri slavine na raznim visinama, k a k o bi se obezbedilo najpre isticanje
najistijih (na'svetlijih) slojeva balsama; donji slojevi koji su delimino
zamueni radi uea kristala povremeno ponovo se vraaju na prvu
filtraciju.
U svrhu bolje<g ienja kazan se postavlja ina postolje tako, da se
putem zupanika moe nagnuti i detaljno oistiti.
Voditi rauna o tome da ni jedan deo kazana ne srne biti od rajueg
eleza usled ijeg prisustva balsam odmah dobija tamnu boju.
3. Za drugu filtraciju potrebno je imati staklene menzure veliine naj
manje 2000 cm 3 . Uz menzure potrebno je imati i levkove sa veim prenikom koji radi trajnosti mogu biti emajlirani. Stakleni sudovi (menzure)
mada su kraeg veka radi njihove lomljivosti, pogodni su radi toga to se
moe okom pratiti sam filtrat. Ako je filtrat proziran i ist, znai da se
moe odmah posle druge filtracije sipati u pogodne sudove i zatvoriti; a
ako je sluajno zamuen, treba ga ponovo profiltrirati preko levka kroz
dvostruko platno.
U toku 24 asa za vreme letnje sezone moe proi kod ove druge
filtracije (levak i menzura) oko dva kg to najvie zavisi od veliine samog
levka. Da bi filtracija ravnomerno tekla, mora se voditi rauna o koliini
prve filtracije i potrebnog broja menzura sa levkovima. U naem sluaju,
ako dnevno dobijamo oko 5 kg filtriranog balsama kod samog kazana
znai, treba imati 3 menzure, to -je dovoljno za godinju proizvodnju od
oko 500 kg balsama (u vremenu juni-septembar). Razume se da je potrebno
imati rezervnu koliinu i menzura (jer se lako lome),
4. Na slici 2 dat je nacrt runih smolarskih cilindrinih kanti koje su
se pokazale vrlo pogodne kod sabiranja smola namenjene filtraciji. Njihov
129

sadraj je oko 10 kg koju koliinu radnik-smolar moe lako sakupiti a k o

nije optereen velikim brojem belenica; u protivnom sluaju treba anga
irati posebnog sakupljaa.
Iz izloenog se jasno vidi da niti treba nekih naroitih investicija za
potrebu proizvodnje balsama, odnosno da su iste minimalne; sve se moe
nabaviti i napraviti sa malo volje i truda.

Cygobu 3a
1 IO
^ = ?

Sa druge strane poto dobijeni balsami imaju upotrebu tamo gde se

trai visoki kvalitet (optika i mikroskopska tehnika), treba osobito voditi
rauna o ovoj injenici. Da bi se to postiglo mora se voditi rauna o sledeem:
}
1. da se prestare sastojine ne uzimaju u obzir za produkciju svetlih
balsama. Slino je sluaj kod proizvodnje arievog balsama (po Schmied-u);
2. da je smola prvih letnjih meseci (maj, juni, juli) svetlija od docnije
smole (avgust, septembar, oktobar), prema prouavanjima Tschirch-a (5),
te da se balsami ne meaju;
3. da sama manipulacija bude solidno organizirana. Da se posao obav
lja sa najvie istoe, marljivo i paljivo;
4. da smolarski lonii obavezno imaju poklopce kako bi to manje
nestoe ulazilo u smolu; to se odnosi naroito na koru, jer sadri tavnih
materija i boje, koje negativno utiu na svetlinu balsama;
5. da se dobivena smola u toku smolarske kompanje preradi dok je
vreme pogodno za rad (obino do poetka meseca oktobra).
Molikov balsam potpuno i uspeno moe zameniti kanadski balsam
i oleum cedri (6).
Po Dischendorfer-u kanadski balsam ima spec, teinu od 0,897 do
0,994. Mi smo izmerili (kod 20C) 0,977; indeks loma je 1,518 do 1,526 (7).
U naem sluaju izmereni indeks originalnog kanadskog balsama je 1,516.
Na molikov balsam ima specifinu teinu 0,998 (20C), koja je vea od
spec, teine balama crnog bora (0,990) i balsama belog bora (0,980). Sva
dosadanja naa merenja u pogledu indeksa loma dokazala su da molikov
balsam proveniencije Perister ima konstantan n<i 1,516.
130

to se tie samog sastava, kanadski balsam, prema Wienhaus-u ima

oko 2 5 % terpena (opte formule 101) a na odgovarajue smolne kiseline
i neutralne delove dolazi oko 7 5 % (opte formule C20H30O,) (8). Balsam
molike ima oko 2 3 % terpentinskog ulja vrlo aromatinog mirisa a n a
smolne kiseline dolazi oko 7 7 % (kolofon). Ovo molikovo terpentinsko ulje
ima specifinu teinu od 0,862 a indeks loma mu je 1,462.
Literatura:
1. Dri. H . Schmied: S t a n d o r t e und B e s t n d e fr G e w i n n u n g hellen L r c h e n balsams. Ost. Forst,- u. HoJzwirtschaft. Br, 14/K949.
2. Ing. Bran. Pejo&ki: O fiiltrovanju b o r o v i h simolai, umi Met br. 2/1949.
3. V e z s - D u p o n t . Rsines et T r b e n t h i n e s , Paris 1924.
4. Prof. Dr. I v o H o r v a t : Bioloki odnosi izmeu u m e i: planinskih panjaka, Urm a r s t v o br. 3/1949.
5. A . T s c h i r c h : M e t h o d e n d e r G e w i n n u n g u n d des A b b a u e s der H a r z e . Afodarh a l d e n - H a n d b u c h der biologischen Arbeiitsimethoden, BerlinWien 23.
6. T . ii D. V a r i a k : Primjena smole molike (Pinus peuce) u mikroskopskoj) tehnici
i optici, Glasnik: bioloke sekcije Z a g r e b 1947.
7. O. DdschendOirfer: Die H a r z e , H a n d b u c h der Pflanzenana.lvse G. Klein,
W i e n ,11932,
8. Dr. H . W i e n h a u s : Les rsines des conifres d'Allemagne leurs constituants e t
leur 'transformations d a n s le t r a i t e m e n t d u bois, Bulletin de l'Institut du Pin, N o
36/1907 Bordeaux.
1 1 1
B 1949 6 (Pirnas peuce Grisebach). :
) 1948 , 1949 38,8%
61,2% .
) , 1949 44,8%
55,2% .
. :
80,3%, 12,9% 5,8% () 1 % .
0,998 (20), 1.516
2 3 % 77% , .
, ero 0,862 ero 1.462.
,
) >> &.
FIRST TERRITORIAL YIELDS IN T H E O U T P U T OF BALSAM OF PINUS P E U C E
In the course of 1949, there had been for t h e first time organized a territorial
p r o d u c t i o n of balsam of Pinus peiuce (Grdesebach). T h e atained results are t h u s :
a ) T h e pitch of 1948 filtered m t h e course od '1949 yielded: 38,8% of balsam, 61,2%
were a p p o r t i o n e d to the r e m a i n d e r of pitch.
b) T h e pitch abtaiimed during the crop in 1949 yielded: 44,8% of balsam and 55,2%
of the remaining pitch.
T h e filtration of the remaining pitch yielded: 80,3% of colophony, 12,9% of tur
p e n t i n e oil, 5,8%. of residuens, a n d 1% of e v a p o r a t e d w a t e r .
T h e Pinus pence (balsam) has t h e specific weight of 0998 (at a t e m p e r a t u r e od
2) its c o n s t a n t coefficient (index) of fracture is 1.316. W h e n filterated it yields 23;%
vi t u r p e n t i n e oil and 77% of colophony. T h e t u r p e n t i n e oil is of a very pleasant and
a r o m a t i c fragrance. Its specific weight is 0,862, its fracture coefficinet 1,462. T h e
balsam shows a lioht yellow to a dark yellow colour. T h e light colour is t r a n s p a r e n t
a n d of good adhesiveness.

131

Ing. AI. Postnikov (Sarajevo):

KEMIJSKA R E G E N E R A C I J A TURPIJA
Runi alat i mehanizirana orua za sjeu, rezanje, cijepanje i blanjanje
drveta u umskog eksploataciji i drvnoj industriji te u zanatstvu moraju
se otriti prilino esto, u svrhu pravilnog postizavanja to veeg radnog
uinka, Za otrenje upotrebljavaju se, pored brusnih ploa, i raznolike
turpije. Ove posljednje se relativno brzo troe i moraju biti ili zamijenjene
novim, ili pak uspostavljene, obnovljene, mehanikim putem, pravljenjem
novog nareza.
Broj turpija koje se godinje utroe u naoj zemlji, samo u umarstvu
i kod prerade drveta, iznosi desetine hiljada komada. Budui da se turpije
djelomino uvoze iz inostranstva, to je pitanje njihove regeneracije, odnosno
pitanje produenja njihove upotrebljivosti od znatnog interesa.
Mehaniko obnavljanje turpija je prilino skupo i esto dugo traje,
zbog prezauzetosti fabrika koje to rade. Postoji, meutim, i drugi nain:
kemijska regemeracija turpija, koji se ve vie godina sa uspjehom pri
mjenjuje u praksi Sovjetskog saveza. Kako je ovaj nain relativno jedno
stavan, jeftin i brz, predstavlja nesumnjivi interes i za nau praksu.
U umskoj" eksploataciji i preradi drveta uglavnom se upotrebljavaju
tri tipa turpija: trouglaste, pljosnate i t. zv. raspe. Prve redovno imaju
jednostavan (jednorezan) narez, pljosnate imaju jednostavan ili ukrten
narez, dok raspe imaju elemente za skidanje dijelova materije, koja se
obraduje, u obliku potkovica. Krupnoa zuba, t. j . njihova visina, irina,
k a o i odstojanje izmeu njih takoer su razliiti, to zavisi od veliine same
turpije i njene namjene. Kvalitet turpija zavisi, sVakako, i od kvaliteta
materijala (alatnog elika) od kojeg sul napravljene, od stepena kaljenja te
od oblika zuba i njihovog poloaja prema uzdunoj osovini turpije.
Za obradu mekih metala, kao to su bakar, aluminum i dr. primje
njuju se obino turpije s jednostavnim krupnim narezom. Za obradu elika
uzimaju se pljosnate turpije sa dvostrukim, ukrtenimi narezom. Kod ovih
turpija razlikuje se donji ili osnovni narez i gornji ili ukrteni. Zubi donjeg
nareza imaju smjer s lijeva na desno i odozgo na nie prema repu turpije,
t. j . prema zailjenom kraju na koji se nabija drka. Gornji narez se pravi
u suprotnom smjeru. Od veliine ugla nareza, t. j . od ugla koji sklapaju
zubi donjeg nareza sa uzdunom osovinom ili ivicom turpije, zavisi, kako
je navedeno, sposobnost turpije za obradu tvreg ili mekeg materijala.
Ovaj ugao mora biti utoliko otriji, ukoliko se eli obraivati tvri mate
rijal. Tako. na turpijama za obradu mekog elika ugao donjeg nareza treba
da bude oko 45, za tvrdi elik oko 60, za liveno eljezo oko 75, za jo
tvre legure do 85. Prosjeno, ugao donjeg nareza kod turpija sa ukrtenim nazubom za otrenje alata je 54 do 71. Gornji narez treba da je pod
manjim uglom, ako e se obraivati meki metal. Prednje je prikazano na
slici br, 1.
Dobra turpija treba da odgovara ovim uslovima:
1. napravljena je od alatnog elika sa visokim sadrajem ugljenika ili
od legiranog elika; 2, 1,2 do 1,5 puta je tvra od alata ili orua koji e se
otriti; 3, ima otvoreno sivu boju; crna boja pokazuje, da je turpija slabo
132

zakaljena ili pak da je nastala oksidacija elika; 4. dubina kaljenja mora

biti najmanje 2 mm od osnovice zuba prema unutranjosti i treba da je
ravnomjerna po cijeloj povrini turpije; 5. turpija ne smije imati pukotine,
to se ispituje laganim udarcem o nakovanj ili o neki drugi masivan elini
predmet; ispravna turpija ima pri tome ist, jasan zvuk; turpije sa puko
tinama ili kaljene na suvie visokoj temperaturi imaju mutan, neist zvuk;
6. turpija mora biti dovoljno vrsta: pri padu na drveni patos sa visine od
1 m da se ne prebije, a kod pada na metalni predmet, sa visine jednake
duljini turpije, da se ne razbije u vie komada; 7. visina zuba prema odsto
janju izmeu njih treba da bude najvie 1 : 2; 8. ispravna turpija ne smije
imati nikakvih spoljnih defekata: krivina, nenarezanih dijelova, re, udu-

Sl. I

bina, pukotina i si.; 9. vrhovi (otrice) zuba moraju biti bezuslovno otri i
pravi, otrina zuba moe da se kontrolie pomou eline ploice po pri
lici iste tvrdoe k a o i orue, koje e se otri ti. Ako su zubi otri, ploica
ne klizi po povrini turpije, ve se kaci za zube.
Istroenost turpije moe da nastane ne samo zbog due upotrebe, ve
i uslijed mehanikih oteenja i ispadanja (krumjenja) zuba. Ovo posljednje
nastaje zbog prekaljenosti turpije. Obratno, slabo zakaljene turpije toliko
su meke, da se uopte ne mogu upotrijebiti za otrenje alata, ili pak se
veoma brzo istroe. Turpije sa mehanikim oteenjima ne dolaze u obzir
za kemijsku regeneraciju. One se mogu obnoviti jedino mehanikim putem,
uiglavnom pravljenjem novog nareza i ponovnim kaljenjem.
Teoretske osnove kemijske regeneracije turpija
U naoj domaoj praksi kemijska regeneracija turpija poznata je od
ranije. U populamo-strunoj literaturi postoje i uputstva za ienje i po
pravljanje tupih, istroenih turpija i raspi. U toij literaturi nalazimo ove
recepte :
4

133

1. Prljave i tupe turpije najprije se oiste etkom u jakom rastvoru

masne sode, a zatim se potope u ovaj rastvor: sumporne kiseline 20/o-ne
30 dijelova, azotne kiseline 20%-ne 10 dijelova, iste vode 60 dijelova. U
ovom rastvoru turpije se dre od 1 do 30 min., to zavisi od oblika zuba.
Zatim se turpije operu u toploj vodi i zamoe u kreno mlijeko, radi neutralisanja ostataka kiselina, dobro osue i malo premazu uljem.
2. Turpije se najprije oiste kao i u prvom primjeru, a zatim se stave
u ovaj dobro promijeani rastvor: boraksa 90 gr., iste tople vode 0,25 lit.,
bakrenog sulfata (plavi kamen) 400 gr., sumporne kiseline 350 gr. Iza toga
se turpije operu, osue i'premazu uljem.
3. Tupe i zaprljane turpije najprije se izlau djelovanju vrue pare ili
vrue vode, radi omekavanja masne neistoe. Potom se turpije oiste
pomou otre etke. Po ovom postupku ienje elinom etkom se ne
preporuuje, jer time navodno zubi otupe. Oiene turpije potapaju se
i dre h oir i z o n t a l n o (!) poloene 1 do 7 min. u ovom rastvoru: kaliumnitrata (salpeter) 1 dio, sumporne kiseline 3 dijela, vode 7 dijelova.
Koliko vremena treba da turpija bude u rastvoru, zavisi od vrste nareza i stepena zatupljenosti. Tokom procesa obnavljanja dodaje se svake
23 min,, svjei rastvor, da bi se odrala njegova djelotvorna mo. Ispi
ranje i suenje iz rastvora izvaenih turpija vri se kao i u prvom primjeru,
a za premazivanje slui smjesa terpentina i maslinovog ulja. Nakon toga
se turpije obrisu krpom i oiste etkom, napraenom fino samljevenim
prakom od koksa ili drvenog uglja.
Svi ovi postupci imaju manje ili vie zanatski karakter, do kojeg se
vjerovatno dolo praksom, a moda i n a osnovu naunih podataka, premda
se razlozi za izvjesne operacije teoretski ne mogu objasniti (na pr. pota
panje turpije u horizontalnom stavu).
Princip kemijske regeneracije turpija sastoji se u nagrizanju metala
smjesom azotne i sumporne kiseline odreene koncentracije, rastvorene u
vodi. Pri tome kiseline nagrizaju strane zuba i prostor izmeu njih. Meu
tim, na najistaknutijem dijelu zuba, na mjestu ranije otrice (sada zatupIjene, zaobljene), stvaraju se u procesu djelovanja kiselina na metal, veoma
sitni mjehurii vodonika, koji onemoguavaju djelovanje kiselina na taj dio
zuba. Na taj se nain ponovo stvara otrica. Nakon kemijske regeneracije
odstojanje se izmeu zub poveava. Iz daljnjeg izlaganja vidjet e se, da
je ovaj momenat vrlo vaan, jer negativno utjee na mogunost viestrukog
regen eri sanja iste turpije.
Reakcija spajanja eljeza sa sumpornom kiselinom je mnogo jednostavnija nego
izmeu eljeza i azotne kiseline, to se moe prikazati ovim formulama:
Fe + H2SO4 = FeS0 4 + 2

()

Druga reakcija raspada se u vie faza:

1) 2HNO3 = 2NO + +
(2)
3) 2Fe2 + = FesOa
, ', , , (3)
3) 6HNO3 + Fe 2 0 3 = 2Fe ( N 0 3 > +
(4)
a reakcija cijelog procesa:
8HNO3 + 2Fe = 2Fe (NO) + 2NO + 4 .
. . .
(5)

134

U formuli (1) radikal 2 jest upravo onaj vodonik, koji se izdvaja u gasovitom
stanju 1 u obliku sitnih mjehuria zadrava po otncama zuba. Ovi mjehurii sa pridolaenjem novih koliina vodonika postepeno rastu, spajajui se izmeu sebe. Narasli do
izvjesne veliine oni se otkidaju od zuba i penju se na povrinu rastvora.

Iz prednjeg je jasno da se turpije kod kemijske regeneracije materijalno

troe; to je drugi momenat, koji ograniuje broj regenerisanja turpija ke
mijskim putem. Praksa je ustanovila, da se jedna turpija moe kemijski
regenerisati najvie 4 do 5 puta. Meutim, stvarno su rentabilna samo 3
prva otrenja jslijedea su tako malo efikasna da se uopte ne mogu rentirati. Ovo nije samo zbog troenja metala i stalnog poveanja omjera
izmeu visine zuba i otstojanja medu njima, ve prije svega zato, to se
zubi sve manje zaotravaju poev od treeg regenerisanja. Do ovoga dolazi
zbog toga, to je gotovo nemogue potpuno oistiti pazuhe izmeu zuba.
" ice kod etaka su ipak tako debele da ne mogu ui izmeu zuba do kraja
i zato se tu zadrava neistoa, koja spreava djelovanje kiselina na metal.
Iz slike br. 2 jasno se razabire zato kod svakog slijedeeg otrenja turpije
postaju sve manje otre, manje upotrebljive.

SI. 2

Vano je napomenuti, da se kemijskom regenaracijom troi ba ona;

ugljenikom obogaeni sloj, koji daje turpiji potrebnu tvrdou.
Ovo su nauno obrazloeni teoretski osnovi kemijske regeneracije
turpija. Kako su se one i u praksi potpumo opravdale i potvrdile mogunost
stvarne, efikasne i rentabilne regeneracije turpija kemijskim putem, to se
ovaj nain primjenjuje i u irim razmjerima.
Specijalne radionice, osnovane u svrhu kemijske regeneracije turpija,
treba da imaju odgovarajui inventar i kvalifikovano osoblje, koje se moe
relativno vrlo brzo osposobiti i iz sredine obinih radnika. Radionica moe
da se smjesti u svakoj prostoriji, koja je svijetla, topla i suha. Prosjeno za
radionicu sa kapacitetom od 100 turpija dnevno treba prostorija od 10 m2.
135

Ovu koliinu turpija moe da obradi za 1 radni dan jedan radnik. Ljeti se
moe raditi i na otvorenom, na mjestu zatienom samo krovom.
P o t r e b a n i n v e n t a r : 1. radni stol od amovih dasaka, 2. drveni
digestor sa odakom za odvoenje tetnih gasova, 3. ormar sa bravom ili
katancem, 4. tednjak, 5. zidni sat, 6. drvene kante, drveno korito i drveno
bure, 7. limena ili emajlirana kanta, 8. sudovi od kemijskog stakla, porcu
lana, zemljani (grnarski) ili izdubljeni u drvetu, oko 2 lit. zapremine; nji
hova visina zavisi o duini turpija, koje e se regenerisati ;obino je do
voljno, ako su sudovi oko 20 cm visoki i 812 cm promjera; turpije u
sudovima treba da stoje v e r t i k a l n o tako, da nazubljeni dijelovi budu
oko 2 cm ispod ruba suda; 9. areometar; 10. graduirane manzure od 250
i 1000 cm 3 , 11. stakleni lijevak od 1416 cm gornjeg promjera, 12. termo
metar do 150C, 13. iane i obine otre etke, 14. iana mrea u e
ljeznom okviru; 15. eline ploice veliine 23 mmX25X150180 mm.
Ploice mogu da se naprave od starih pila.
P o t r e b n e k e m i k a l i j e : kaustina ili kalcinirana soda, klorovodina (solna) kiselina (HCl), sumporna kiselina (H2SO4), azotna (duina)
kiselina (HNOs). Umjesto azotne kiseline mogu se upotrijebiti i njene soli,
kao to su obina salitra (kalijev nitrat, salpeter KNO:i), il sit a salitra (natriumnitrat NaNCh), niador (salmijak), amonijev klorid NHUCl i dr. Meu
tim (djelovanje soli je zna'tno slabije, rad sa njima je manje siguran, rastvor
mora da se zagrejava do kljuanja, a osim toga stvara se i talog, koji zapuuje meuzubh'e.
D r u g e p o t r e b e : Za radnike, zaposlene na kemijskoj regeneraciji
turpija treba osigurati gumene izme, gumene rukavice, gumene ili od
impregniranog platna pregae i zatitne naoare. Za suenje regenerisanih
turpi'a treba imati piljev : nu ili prainu od drvenog uglja odnosno koksa,
nekoliko istih krpa, petroleum i ulje. Za pakovanje i otpremu potrebna je
votana hartija (parafinisana ili na koji drugi nain impregnisana).
Tehnika kemijske regeneracije turpija
Tehnoloki proces kemijske regeneracije turpija sastoji se iz ovih ope
racija:
1. Sortiranje turpija,
2. ienje turpija,
3. Odstranjivanje masnoe,
4. Regeneracija u uem smislu rijei, i
5. Zavrni radovi.
Svaka od ovih operacija je podjednako vana za pravilnu obnovu turpija.
1. S o r t i r a n j e
t u r p i j a . Tupe turpije moraju se razvrstati
prema: a) tvornikim markama, b) formi (posebno trouglaste, pljosnate
i t. d.), c) obliku zuba, odnosno nareza, d) odvojiti sve turpije sa iskrnjenim
zubima i nedovoljno zakaljene. Prve se mogu izdvojiti obinim pregledom,
a premeke ,slabo zakaljene, probom pomou eline ploice. Vrak turpije
obino nije istroen i moe posluiti za probu. Ako se! otrice zuba savi
jaju pod pritiskom ploice, znai da je turpija premekana. Ove mane ne
mogu da se poprave kemijskim djelovanjem, i zato takve turpije uopte
136

ne t r e b a uzimati u ra^d. One se mogu popraviti jedino mehanikim putem,

t. j . ponovnim narezivanjem zuba i ponovnim kaljenjem.
Postoje turpije na kojima nema nikakvog tvornikog znaka (marke).
T a k v e turpije treba posebno izdvojiti i kod regenerisanja naroito paljivo
pratiti proces, jer njihove osobine nisu poznate.
2. i e n j e t u r p i j a . Nakon sortiranja turpija pristupa se njiho
vom ienju. Ova operacija sastoji se iz mehanikog i kemijskog postupka.
Mehaniko ienje se vri pomou eline etke, koja treba da ima to
tanje ice, da bi mo^Ie prarti to dublje izmeu zuba. Time se odstrane
blato, metalna praina (strugotina) i si. ienje icom treba vriti tako,
da se ice povlae u smjeru toka zubaca, a ne popreko. Kod turpija sa
ukrtenim narezom ovaj rad treba da bude mnogo paljiviji, jer se one
inae tee iste.
Rai se mehanikim putem moe samo malo odstraniti. Da bi se ona
posve skinula, potrebno je kemijsko ienje. U tu svrhu naspe se oko
1 lit. solne kiseline u sud od oko 2 lit. zapremine, p a se u nju stavi dio
odvojenih turpija. Turpije se moraju postaviti vertikalno, repovima na gore.
Ovu operaciju treba izvoditi ili pod digestorom, ilipak odmah po smjetanju
turpija vrsto zatvoriti sud poklopcem. U svakom sluaju treba biti opre
zan, jer su pare solne kiseline otrovne. Operacija rastvaranja re normalno
traje oko 10 do 20 min., ali moe da potraje i due, ako su turpije jako
zarale. Ponekad to traje i punih 60 min,, pa ipak na turpijama ostanu manji
tragovi r e . U tom sluaju treba turpije izvaditi iz kiseline i ukloniti
ostatke re pomou eline etke. U svakom sluaju ra mora biti potpuno
odstranjena. Reakcija rastvaranja re moe se izraziti ovom formulom:
F e , 0 : ; + 6 HCl = 2FeCl +
Nastali spoj klornog eljeza rasitvara se u vodi i zato se vremenom u sudu
stvara talog, koji pada na dno. Stvaranje taloga pokazuje da je tekuina
zasiena eljeznim kloridom rastvorenim u vodi. Takva tekuina vie
nema djelovanja na ru i mora biti prosuta. Do potpune zasienosti dolazi
tek poslije dueg vremena i zato jednom uzeta solna kiselina moe da se
upotrijebi za ienje 8 do 10 skupina turpija, t. j . oko 250 do 300 komada.
Izvaene iz solne kiseline turpije moraju biti temeljito oprane u mlakoj
vodi.
3. O d s t r a n j i v a n j e
m a s n o e . Za ovu operaciju slui k a ustina ili kalcinirana soda. Rastvor sode ui vodi treba pripremiti n a
poetku radnog dana i drati ga na tednjaku, kakol bi se oiene odi re
i oprane turpije mogle odmah spustiti u rastvor sode. Pripravljanje rastvora
vri se redovno u emajliranom sudu, koji moe biti i plitak. Rastvor djeluje
mnogo efikasnije, ako se zagrije do kljuanja. U tom sluaju rastvaranje
masti ne traje due od 1020 min. Povremeno treba pregledavati turpije i
ako se pokae da su ve iste od masnoe, t r e b a prekinuti operaciju i pova
diti turpije, da se bez potrebe ne gubi vrijeme. Izvaene turpije temeljito
se operu u dvije do tri vode, dok se tragovi luine potpuno isperu. Ovo je
vano zato da ne doe do slabljenja rastvora za regenerisanje turpija, u koji se kasnije turpije smjetaju, jer bi se u protivnom jedan dio regeneracionog rastvora utroio na neutralisanje luine i time bi se naruio potre
ban omjer vode i kiselina.
137

Operacija odstranjivanja masnoe moe da se izvodi i prije ienja

turpija od re. Redoslijed ovih operacija zavisi od toga, da li su turpije
vie zarale ili su vie masne. U prvom sluaju najprije se obavlja ienje,
u drugom odstranjivanje masnoe.
Vano je napomenuti, da se i rastvor sode u vodi moe upotrijebiti
8 do 10 puta, k a o i solna kiselina.
4. R e g e n e r a c i j a t u r p i j a u uem smislu nastaje tek potapa
njem oienih, od masti osloboenih i isto opranih turpija u vodeni
rastvor sumporne i azotne (duine) kiselme.
Rastvor se blagovremeno priprema u emajliranom, porculanskom ili
staklenom sudu istih dimenzija, kao i za solnu kiselinu. Voda, sumporna i
azotna kiselina ulaze u rastvor u omjeru 84 : 8 : 8. U sud se najprije ulije
voda (0,84 lit .odnosno 840 cm 3 ); ona mora biti ista i obine sobne tempe
rature (1520C). Ako voda stoji u radionici 16 do 20 sati, ona e priblino
imati takvu temperaturu. U vodu se najprije ulije 80 cm 3 sumporne kiseline
spec, teine 1,8 ili, kod temperature od 15C, 64,2Be, a zatim ista koliina
azotne kiseline spec. te. 1,4 (na 15C, 41,2Be). Teinski potrebne su ove
koliine kiselina:
Broj turpija
Sumporne kis.
kom.
gr.
1
4,75
10
47,5
100 . . . . . . . .
475
1000
4750

Azotne kis.
gr.
3,7
37
370
3700

Koncentracija kiselina se prije upotrebe kontrolie pomou areometra.

Vano je napomenuti da se k i s e l i n e s i p a j u u v o d u a ne
obratno i da se n e s m i j e n a g l o i z r u i t i cijela koliina kiseline,
ve samo postepeno, t a n k i m m l a z o m . Ovo zato, to pri mijeanju
ovih kiselina s vodom, a k o se ona sipa u kiseline, nastaje naglo isparavanje
prvih kapljica vode, i kiseline mogu poprskati radnika; to izaziva opeko
tine na koi, odnosno moe se otetiti odijelo. Kod ulijevanja kiselina u
vodu treba neprestano mijeati rastvor drvenim tapiem, kako bi se dije
lovi rastvora podjednako izmijeali.
U gotov rastvor se oprezno spuste turpije, repovima prema gore, zahvatajui po nekoliko turpija odjednom, da vrijeme koje turpije ostaju u
rastvoru bude podjednako za sve. Treba nastojati da se turpije meusobno
ne dodiruju, jer to ometa stvaranje vodoninih mjehuria, odnosno samo
otrenje. Iz istog razloga ne mogu se turpije polagati na dno suda, jer u
tom sluaju cijela jedna strana ne e biti naotrena. Da bi se kontakt
izmeu rastvora i zuba turpije to vie olakao, potrebno je ee lagano
micati repove turpija (koji nisu zaronjeni u rastvor). Ovo je jedan od
razloga zato se ne preporua regenerisati odjednom vie od 30 turpija.
Odmah iza sputanja turpija u rastvor nastaje reakcija izmeu kiselina
i eljeza. Reakcija postaje sve ivlja i ve nakon 23 minute ponu da
izbijaju na povrinu rastvora mjehurii slobodnog vodonika. Rastvor se
pri tome zagrijeva do nekih 6070 n C. Ukoliko je rastvor jai, utoliko je
i reakcija burnija, a prividno kljuanje intenzivnije. Zato u toku procesa
138

treba koratrolisati temperaturu rastvora. Ako je ona vea od 6070C,

znai da je rastvor prejak, t, j . omjer kiselina ne odgovara svrsi, ili je kon
centracija uzetih kiselina predaka.
Gore je dat omjer vode i kiselina za 1 lit. rastvora. Razumije se, da je
potrebno toliko rastvora, da se u njega potope radni dijelovi svih turpija.
Prema tome koliina rastvora zavisi od broja turpija, koje se stave u sud,
ali omjer ostaje isti.
A k o se u toku procesa pokae, da mjehurii vodonika uopte ne
izbijaju n a povrinu, onda je rastvor slab i treba ga pojaati dodavanjem
12/o kiselina, m a da azotnu kiselinu ne bi trebalo dodavati vie od 1/,
jer ona u rastvoru djeluje jae od sumporne. U sluaju da je rastvor
prejak, reakcija se t a k o b u r n o odvija, da se stvara velika koliina pjenaste
mase, koja prelazi preko rubova suda. Ovako jak rastvor, razumije se,
skrauje proces regeneracije, ali i tetno djeluje na turpije, te moe da
upropasti cijelu operaciju.
Proces regeneracije traje 10 do 20 min., to zavisi od koncentracije
uzetih kiselina, i od sastava samih turpija, jer razliite m a r k e turpija razli- '
ito reagiraju na djelovanje rastvora. Iz tih razloga se i vri prethodno
sortiranje turpija po markama i ostalom.
Proces regenerisanja treba budno pratiti. Nakon prvih 5 min. oba
vezno je otpoeti sa probanjem turpija elinom ploicom, k a k o bi se pro
ces na vrijeme prekinuo, da turpije ne ostanu premalo ili previe izloene
djelovanju rastvora. Takve probe treba vriti svake 23 minute. Ovo pra
vilo vai za svakog radnika, ma kako dobro osvojio tehniku rada, i za sve
turpije, premda je m a r k a poznata. Prije probe ploicom turpija mora biti
oprana u vodi.
Pravilno provedeno restauriranje turpija omoguuje d a se ista opera
cija ponovi vie puta. Kako se, meutim, svako slijedee restauriranje
razlikuje u pogledu trajanja upotrebljivosti turpije ,obavezno je poslije
svakog provedenog regenerisanja staviti n a turpiji znak (zasjek). Prema
broju zasjeka vidjee se koliko je p u t a koja turpija kemijski regenerisana.
Ne smiju se sitaviti u isti rastvor turpije koj,e se prvi put regeneriu sa
onima koje su ve bile regenerisane dva ili vie puta. Slabo naotrene
turpije mogu se ponovo staviti u rastvor da se proces regenerisanja nor
malno dovri.
Jednom upotrebljeni rastvor ne moe se vie koristiti, ve se mora
prosuti, a sud temeljito oprati.
Iz rastvora izvaene regenerisane turpije redovno su prekrivene
crnom, pomalo gustom i ljigavom masom rastvorenog eljeza. Ova masa
mora biti briljivo odstranjena. Stoga se izvaene turpije najprije stave u
korito s toplom vodom i pomou iane etke dobro oiste, dok se posve
ne skine crni talog, Poslije toga dobro je staviti turpije u rastvor kaustine
sode 5 do 10 min., radi neutralizacije kiselina, p a opet u vruu vodu.
Oprane turpije treba brzo osuiti, ali ne direktno na tednjaku, ve n a
icanoj mrei, k a k o je to pokazano n a slici br. 3.
Prilikom suenja turpija, to traje svega 23 min., treba paziti da
temperatura n a mrei ni u kojem sluaju ne prede 100C, jer se time sma
njuje njihova tvrdoa. U pomanjkanju mree mogu se turpije suiti i tako,
to se poloe samo krajevima na dvije opeke i si. Poslije suenja na
139

turpijama se ne smije pojaviti ra, ako su one dobro oprane te pravilno

i brzo osuene. Ako se ipak pojavi tanak sloj re, on se (moe lako ukloniti
na taj nain da se svaka turpija obrie krpicom ovla namoenom u petroleumu, a iza toga istom suvom krpom.
Ako e turpije due vremena biti radionici, onda se preporuuje da
se prije suenja na tednjaku turpije pospu fino istucanom prainom od
drvenog uglja ili pilje.vincm. U ovom sluaju svaka se turpija poslije sue
nja mora dobro oistiti obinom etkom od svinjske dlake.

SI. 3

Po svrenom regenerisanju, ispiranju i suenju potrebno je konano

ispitati svaku turpiju, da li je dobro naotrena. Ovo ispitivanje vri se
pomou ve spomenute eline ploice na ranije opisani nain. Ako se na
zubima turpije pojave sjajne brazgotine, ili ako se otrice zuba saviju u
pravcu povlaenja ploice takva turpija nee biti dobra za otrenje
alata, ona je premeka i moe da se popravi samo ponovnim kaljenjem.
Dobro naotrena turpija, dovoljno tvrda, poznae se po tome, to e se
ploica kaiti za njene zube.
A k o se na turpiji ne javljaju znaci savijanja zuba, ni brazgotine, a
ploica ipak lako klizi preko zuBa (ne kaci se), to znai da regenerisanje
nije dovreno i mora se ponoviti. Razumije se da ovo dovrenje regenerisanja traje znatno krae vrijeme. Moe se dogoditi da i nakon normalnog
trajanja reakcije u pravilno sastavljenom rastvoru turpije ipak ostanu
nenaotrene. Najei uzrok tome je nedovoljno ienje turpija od
re i masnoe. Kako to utjee na restauriranje turpija, pokazuje
jedna proba izvrena krajem prole godine u jednom laboratoriumu
u Sarajevu. Uzeto je po nekoliko trouglastih i pljosnatih turpija.
Ove posljednje sa unakrsnim narezom. Turpije su bile prilino masne, ali
malo zarale. Skoro su sve bile razliitih maraka i zato nije bilo mogue
sortiranje po provenienciji. Na poetku ogleda nestalo je plina i vode u
140

vodovodu. iana etka bila je vrlo izlizana i tek je mjestimino imala

po koju duu icu. Ovo je bilo dovoljno da ogled ne uspije. Ipak su se
dvije prve turpije trouglastog presjeka sa jednostavnim narezom dobro
oistile i oprale. Ove turpije su se dobro naotrile. Kod ostalih p a k
naknadnim pregledom je ustanovljeno, da su prostori izmeu zuba ispunjeni
masnoom i rastvor na njih nije mogao da djeluje kako treba, te su ostale
tupe. Naotrene turpije pokazale su ovaj rezultat:
Trouglasta turpija m a r k e Fisher naotrila je 20 cirkularnih pila
promjera 600 mm, debljine 3,5 mm. Ukupno 4000 zubi. Trouglasta turpija
marke Emar Kassel naotrila je samo 8 isto takvih pila, t. j . u svemu
1600 zubi. Ostale turpije uiopte nisu bile regeneriisane i kod probnog
otrenja su klizile po zubima pile. Masnoa u meuzublju spreila je nji
hovo regenerisanje. Ovaj primjer najbolje pokazuje koliko je vano
pravilno i temeljito ienje i ispiranje turpija prije regenerisanja.
Smatra se da svaka turpija moe biti kemijski restaurirana 35 puta.
Praktiki se isplati regenerisati samo tri puta, jer poslije prvog ispravnog
regenerisanja turpija treba da naotri prosjeno 1012 dvorunih pila.
Poslije drugog regenerisanja isto toliko ,a esto i vie, no ve poslije tre
eg sposobnost otrenja kod turpija opada, dok poslije etvrtog moe da
se naotri jedva jedna pila. Ponekad se kemijskim regenerisanjem mogu
popraviti ak i tvornike greke, kao to su neispravni profili zuba i si.
Treba svakako izbjegavati da se regenerisanim turpijama otre sjekire
i drugi krupan alat, jer se time postie nesrazmjerno malen efekat. Za
otrenje takvog alata mnogo su pogodnija obina toila sa brusnim ka
menom.
5. D o v r n i r a d o v i . Tokom konanog ispitivanja turpija po
mou eline ploice vri se njihovo sortiranje na ispravne i takve, kod
kojih regeneracija nije uspjela. Ispravne turpije treba staviti na 1020
min. u neutralno mineralno ulje, zagrijano do najvie 100C, a zatim izva
diti i postaviti vertikalno, da se ulje ocijedi. Poslije toga turpije se mogu
pakovati u jau hartiju po 1012 komada u jedan paket. U svakom paketu
treba da su turpije iste marke, tipa i veliine. Otprema se moe vriti u
drvenim sanducima od suvog drveta, obloenim iznutra jakom hartijom.
Sanduci treba da budu takve veliine, da nakon smjetanja turpija nisu
tei od 50 kg.
Konano treba napomenuti, da vrijednost kemijske regeneracije jedne
turpije, zajedno sa utrokom materijala, radnom snagom i amortizacijom,
iznosi prosjeno oko 33,5 dinara.
Literatura:

1. Praktini saveti za metalsku struku, izd. Strune biblioteke Jedinstvenih sindi

kata Jugoslavije, fer. 57.
2.. Slavko Hen: Stolarija (pokustvo), Zagreb, 1942.
3. Ernst Durst: Kako. u postati mehaniar, Beograd 1947.
-i. Ing. M. Antunovi-Koblika i Ing. M. D. Trbojevi: Tehnologija mainsktfg
materijala, Beograd li948.
5. Ing. A. A. Mitrofanov: Rukovodstvo po himieskomu vosstanovleniju napiljnikov lespromhozah i mehanizirovannih lesopunktah, Moskva 1945.
6. R. B. Krogius: Slesar po remontu stankov, Moskva .11947.

141

Ing. Teodor panovi (Sombor):

OPLEMENJIVANJE BILJAKA
Raznim agrotehnikim i agrohemijskim mjerama mogu da se stvore
povoljni uslovi za bolji razvitak ii obrast biljaka, a da se pri tome priro
ene osobine biljaka ne menjaju u kratkom periodu vremena. Ti su uslovi
privremenog k a r a k t e r a i ogranieni na odreen prostor.
Oploavanjem samooplodnih biljaka sa stranim cvetnim prahom do
bivaju se biljke drugojaijiih osobina nego to su bile u roditelja. To je
razlog raznolikosti u organskom svetu. Zahvaljujui upravo toj raznolikosti
stvorena je mogunost ukrtavanja, odabiranja ili selekcije izmeu raznih
oblika ili sorata iste vrste.
Pojedine odlike biljaka imaju pored dobrih i pozitivnih, jo i loih i
negativnih osobina koja ne odgovaraju potrebama oveka. Praksa i nauka
ve odavno nastoje da dobiju takve vrste biljaka, koje bi odgovarale po
trebama oveka i ujedno bile prilagoene sredini i prilikama u kojima se
gaje.
Domae biljke su nastale odabiranjem" od divljih biljaka. ovek je
neprestanim, trajnim i sistematskim odabiranjem uvek izdvajao i gajio one
bilike, koje su najbolje odgovarale njegovim potrebama, koje su se odliko
vale izvesnim pozitivnim osobinama: rodnou, kvalitetom, ukusom, bojom
ili nekom drugom osobinom. Rad oveka bio je upravljen u smeru pobolj
anja kvaliteta i poveanja kvantiteta. Tako odabrane biljke izgubile su
meutim od svoje otpornosti i ilavosti protiv tetnih uticaja i imuniteta
protiv bolesti. Divlje vrste biljaka nisu naprotiv prirodnom selekcijom stva
rale nove vrste sa boljim kvalitetom i kvantitetom, nego su se postepeno
prilagoavale svojoj sredini t. j . klimi i zemljitu. Od njih su nastale biljke
otporne mrazu, sui i vodi, i imune prema raznim bolestima.
Umesto da se troe velika materijalna sredstva, radna snaga, vreme
i energija za suzbijanje tetnih uticaja i uklanjanje loih osobina, mnogo je
jednostavnije i efikasnije, da se ukrtavanjem domaih vrsta biljaka sa
svojim divljim srodnicama stvore nove biljke, koje e pored rodnosti, kva
liteta, kvantiteta, ukusa i boje biti jo i otporne, ilave prema raznim te
tama i imune prema bolestima. U staro vreme dolazilo se do novih
sorata (odlika) sluajno djelovanjem prirode. Dok se stvorila nova odlika,
bila su potrebna stolea. Danas se stvaraju nove odlike unutar vrsta
svesno, jer to omoguuje poznavanje zakona po kojima se promen doga
aju. Oplemenjivanjem biljaka ovek moe u1 izveisnoj meti da diriguje
prirodom i da stvara odlike koje odgovaraju njegovim potrebama.
Moderna poljoprivreda, voarstvo, povrtarstvo, cvearstvo i umar
stvo sve se vie mehanizuje i time se stvara mogunost da se jo nedovoljno
iskoriene povrine zemljita privedu kulturi i to bolje i racionalnije
iskoriste. Za tu svrhu treba uvek izabirati najbolje sorte koje se dobivaju
oplemenjivanjem biljaka.
Pravilno reoniranje i standardizovanje pojedinih sorata, kao i dobi
vanje to boljeg semena mogue je jedino sprovesti oplemenjivanjem
biljaka. Poveanjem prinosa prirataja i popravljenjem kvaliteta biljaka,
poveava se j nacionalni dohodak, a sa njime i blagostanje naroda.

142

Darwin u svome delu o poreiklu vrsta dao je csnov nauci o evoluciji

ili razvoju i oplemenjivanju biljaka koje su u zadnje vreme naroito razvili
sovjetski nauni radnici.
Miurin i oplemenjivanje biljaka
Miurinu pripada naroita zasluga u oplemenjivanju biljaka, On je
uspeo da preobrazi samu prirodu biljaka na taj nain to je memjao uslove
razvia. Promen, koje su nastale usled prilagoavanja biljaka, odabira
njem je pojaao i uvrstio. Njegova je zasluga, to je pronaao vie novih
metoda gajenja biljaka i otkrio faktore koji menjaju iva bia. On je utvr
dio, kad oni najuspjenije deluju na organizam, kako se steene nasledne
osobine mogu odrati, pojaati, odnosno kako se moe spreiti razvie
nepoeljenih osobina.
Miurin je sebi postavio zadatak da prenese june vrste voaka sa
odlinim kvalitetom plodova u srednji i severni dio Rusije, da pretvori
divlje i prema hladnoi otporne biljke u kulturne biljke, i da stvori nove
odlike biljaka koje odgovaraju potrebama oveka.
On je utvrdio da biljka ima sposobnost da manja svoje osobine i da se
prilagoava uslovima nove sredine samo dotle, dok je mlada: u vreme kli
janja semena i prvog rasta biljke ili u vreme izgradnje primarnog tvornog
tkiva. Osobine sekundarnog tkiva se ve ne mogu menjati. Bolje se prilagodavaju novoj sredini one odlike koje nisu davno stvorene i kod kojih
nasledne osobine jo nisu ustaljene. Otpornije su one vrste biljaka koje su
ostale na svom prea n ; em stanitu.
Kod oplemenjivanja svojih voaka, on je uzimao za podlogu najmlae
odlike iz semena koje su otporne prema hladnoi i odrasle u nepovoljnim
prilikama. Za plemke je birao najpogodnije primerke izmeu plemenitih
vrsta dobrog kvaliteta, koje su najdalje doprle na sever. Nakon toga je
kroz ceii niz generacija provodio selekciju. Da bi dobio hibride koji se
lako mogu da prilagode odreenim klimatskim prilikama, spolno je ukr
tavao mesne otporne vrste sa udaljenim stranim vrstama odlinog kvali
teta. Na taj nain stvorene su nove vrste voaka otporne prema hladnoi,
a imale su veliki i ulkusan plod.
Miurin je uspeo interspecijskim ukrtavanjem dveju razliitih biljaka:
trenje i vinje, kruke i jabuke, da stvori novo potomstvo. Ono meutim
zbog raznog broja hromozoma nije sposobno da se spolno rasplodava i
razmnoava.
Da bi mogao dobiti otporne i dobrog kvaliteta vrste, Miurin je uveo
metodu p o s r e d n i k a , k a d je ukrtavanjem dveju sorti biljaka oslabio
nasledne osobine roditelja stvarajui nove sorte koje su bile prilagoene
ve uslovima sredine i mogle dalje da se ukrtavaju sa eljenim sortama.
Dobru ukusnu breskvu ukrstio je on sa severnom odlikom koja moe da
uspeva u hladnim krajevima, na taj nain, da je najpre stvorio prelazni
oblik posrednika izmeu divljeg badema koga je ukrstio sa amerikom
breskvom i tako dobio posrednika koga je mogao lako dalja da ukrsti sa
vrstom koju je elio. Na taj nain dobio je vrstu koja je imala vrlo ukusan
plod, a mogla je da izdri hladnou i do 40 n C.
143

Tako je isto radio kad je ukrtavao udaljenije vrste. Najpre ih je po

srednikom zbliio i nasledne osobine olabavio, a posle toga stvorio otporni
bastard. Vegetativnim zblienjem dobivenu plemku je cepio na biljku druge
vrste, pa ak i drugog roda. Kada na njoj kroz nekoliko godina olabave
nasledne osobine pod uticajem podloga, izvrio je na njima niz promena.
Na taj nain dobiveni su bastardi gloga i oskorue, kruke i jabuke, dunje
i kruke, badema i breskve, badema i kajsije, oskorue i kruke. Miurin
je razliitim nainima ukrtavanjem traio puteve da odneguje hibride koji
se mogu preraditi u eljenom cilju. U tom cilju je podeavao novu sredinu.
Miurin je stvorio metodu m e n t o r a ili odgajaa. Tu je metodu
primenio kod svoje jabuke belfler kitajke. Ukrtavanjem sibirske kitajke
i amerike jabuke belfler uti, dobio je hibrid koji u poetku nije imao sve
dobre osobine oba roditelja. Plodovi su bili manji od amerike sorte i pre
rano su dozrevali. Da bi se popravile osobine ukrtavanjem dobivenog
hibrida, Miurin je cepio u grane krune mladog hibrida plemku belfler uti.
Pod tim uticajem se hibrid neprestano menjao, kruna je bujnije rasla i plo
dovi su bili iz godine u godinu bolji, vei i ukusniji. Miurin je uspio da
vegetativnim putem stvori bastarde dveju raznih vrsta: limuna i kruke,
paradajza i krompira.
U svim stadijumima razvitka vrio je uvek i selekciju, traio krupno
semenje sa snanim klicama, odiike otporne prema zimi, koje brzo dozrevaju, imaju dobar kvalitet, kvantitet i slino.
Velik broj raznih vrsta voaka, koje je Miurin stvorio, odlikuju se
otpornou prema hladnoi, insektima, ravim osobinama zemljita i imu
nitetom p r e m a bolestima. Sve one rano poinju da raaju, donose ukusne
plodove koji ostaju due vremena svjei.
Ivan Vladimircvi-Miurin je dosada najvei genetiar- praktiar
celoiga sveta. Njegova zasluga za nauku i praksu od ogromne je vanosti.
Ne moemo ekati milosti od prirode; uzimati od nje naa je1 zadaa,
bilo je njegovo geslo.
Za oveanstvo je takoer vrlo zasluan Amerikanac Luter B e r b a n k koji je stvorio vrlo velik broj hibrida: ljive bez koice, hibrid
ljive i kajsije, dunje sa mirisom na ananas, orae sa tankom ljuskom, hibrid
kupine i maline, kaktus bez bodlja sa odlinim plodovima, suncokret sa
sputenom glavom i razne vrste oplemenjenog cvea.

Naslednost i njena proroenljivost

Po novoj L i s e n k o v o j teoriji naslednost je promenljiva. On kae:
Ako organizam u svojoj sredini ne nailazi na potrebne uslove ili mora
da se koristi elementima materijom koja ne odgovara njegovoj prirodi,
tada se dobija organizam koji se potpuno ili delimino razlikuje od svojih
predaka.
Promena prirode odnosno osobina ivog bia moe da je prouzroko
vana pramenom tipa asimilacije ishrane i prometa materija (metaboli
zam). Spoljnoj sredini prilagoene osobine, koje je ivo telo primilo
asimiliralo, nisu za ivo bie uslovi spoljne sredine nego njegove unu144

tranje osobine. ivo telo prima ili asimilira izvesnu hranu i time bio
loki menja samo sebe. Posle ovoga nastaju nove potrebe za asimilaciju
materija koje su prilagoene novim uslovima.
Uslovi spoljne sredine daju materijal za diferenciranje u organizmu
koji se razvija. 2ivo telo se prilagoava novim uslovima i to ve menja ili
diferencira samo telo. Promen u uslovima ivota koje silom prilika
menjaju razvie biljnih organizama, uzrokom su promen u naslednosti.
Biljke propadaju ili ne razvijaju osobine koje ne odgovaraju novoj sredini.
Pod dugotrajnim uticajem i drugim uslovima spoljne sredine, na koje
^organizam nije navikao, razvijaju se nove osobine, drukije nego kod
prethodnih generacija. Veza sa ostalim delovima organizma nije potpuna.
Promen naslednosti rezultat su razvia organizma u uslovima spoljne
sredine, koji u izvesnoj meri ne odgovaraju prirodnim potrebama biljke.
Ni! jedan organizam nikad se realizuje sve svoje nasledne osobine. Pro
ces razvia svakog organa zahteva relativno odreene uslove spoljne sre
dine. Potomstvo e biti promenjeno, alko se za poetak budueg organizma
uzmu promenjene osobine.
Sorta se menja u veemu stepenu u onim osobinama koje su konzer
vativne i koje su tokom individualnog razvitka manje sklone promenama.
A k o u biljkama izvesne osobine ,koje ne igraju vaniju ulogu u ivotu
organizma, u spoljnoj sredini ne nailaze na potrebne uslove za razvie,
onda se takve osobine i ne menjaju niti se razvijaju. Recesivne osobine su
z a t o najstabilnije i najmanje promenljive.
Stepen prenoenja promena zavisi od stepena ukopavanja materija,
promenjenog del tela u opti lanac procesa koji vodi obrazovanju elije
k o d spolnog ili vegetativnog umnoavanja.
Naslednost se menja i metodom mentora. Preanja nakalemljena sorta
dobiva od novog kalema osobine koje ranije nije imala. Organi koji jo
nisu dovrili svoj stadij i potpun ciklus razvia pri kalemljenju menjaju
uvek svoje razvie. Mlade voke prilikom kalemljenja menjaju sav tok
svog daljnjeg formiranja, jer se osobine nisu jo konano ustalile. Na
sledne osobine se mogu prenositi sa podloge na kalem, i obratno pomou
plastine materije (sokova), koje stvara podloga i kalem. Oni imaju svoj
stva sorte, na primer ogledi sa kalemljenjem beloga paradajza na crveni
paradajz. Kalemljena grana moe da primi dovedenu hranu, a moe i da
je ne primi. Ona uzima samo one materije koje joj najbolje odgovaraju, a
sve ostalo dobiva od svoje sorte.
Vegetativni hibridli se zato ne razlikuju od spolnih hibrida, jer svaka
osobina moe kalemljenjem biti prenesena sa jedne na drugu sortu.
Vegetativni hibridi su prelazni stepen ili karika izmeu promen nasledno
sti organizma putem ukrtavanja i promen naslednosti organizma uslo
vima ivota odnosno uticajem na organizam. Pramenom hrane menja se i
naslednost biljnih organizama. Ove promen su adekventne utkaju uslova
spoljne sredine.
Razne nasledne promen vre se dakle prinudno zahvaljujui tome, to
uslovi ivota ne odgovaraju potrebama i zahtevima razvia pojedinih
organa ni ivotnim procesima biljke.

145

Tehnika oplemenjivanja
Pre poetka svakoga rada oplemenjivao mora da zna sa kakvom
biljkom mora da radi; da li je ona hermafrodita samo-oplodna ili stranooplodna, jednoepolna i dvospolna, jednodomna ili dvodomna, da li se oplodava i oprauje pri otvorenom ili zatvorenom cvetu; kakve odlike i mane
ima matini materijal i odakle je, da li se moe prilagoditi novoj sredini;
kako se ponaaju i odravaju nasledne osobine.
Da bi se mogao dobiti traeni tip neke biljke, potrebno je to vie
ukrtavati najraznovrsnije tipove, proizvesti i prouiti to vei broj hibrida
(pravilo velikih brojeva) i iznai ekstreme sa osobinama koje traimo.
Ukrtavanjem raznih osobina dobivaju se razne kombinacije sa pozitivnim
i sa negativnim osobinama. Sva ukrtavanja su u praksi polihibridna,
Polimerni faktori mogu pojedine osobine u potomstvu da potenciraju ili
ispolje u jaoj meri.
Tramsgresivnim cepanjem mogu se u potomstvu dobiti tipovi sa boljim
osobinama nego to su ih imali roditelji. Ono zato daje najvie izgleda da
se postigne savrenija sorta.
Kombinacijama mogu da se spoje osobine oba roditelja ili ak i takve
osobine kojih nemaju roditelji. Te osobine mogu da budu pozitivnije i
vrednije nego to su u roditelja. Ovo treba praktiar da iskoristi da bi
postigao to bolji rezultat sa to manjim utrokom energije.
Kod oplemenjivanja je osnovni oblik homozigota, jer samo ona naslje
duje svoje osobine, dok se heterozigote dalje cepaju. to su razliitiji rodi
telji, utoliko je potomstvo heterozigotnije.
Odnos homozigota prema heterozigotama u prvoj generaciji je 0 : 100,
u drugoj generaciji 50 : 50, u treoj generaciji 75 : 25, u etvrtoj generaciji
87,5 : 12,5, u petoj generaciji 93,25 : 6,75 j t. d. Populacija u osmoj gene
raciji moe se ve smatrati homozigotnom.
Izvesne osobine, koje su bile prikrivene, aktiviu ;se i ispoljavaju tek
onda, kad se sastanu sa genom koji im omoguava razvie. to je vei
broj gena u kombinaciji, to je manji procenat pozitivnih vrednosti. Jedna
traena kombinacija sa pozitivnim osebinama moe da se nae kod biljaka
sa pet osobina u 1024 biljaka, sa est osobina u 4076, sa sedam osobina u
16.000, sa osam osobina u 64.000, sa deset osobina u 1,000.000 biljaka.
Da bi se dobile traene osobine, potrebno je da se ukrtavaju kroz vie
generacija na stotine hiljada, pa i n a milion biljaka. Dok se dobilo dananje
ukusno stolno groe, trebalo je mnogo ukrtavati, cepati i selektirati.
Slian je sluaj i sa eernom repom i voem. Ovaj je posao vrlo komplikovan i teak.
Postepenim ukrtavanjem treba uvek spajati bolje individue tako da
se viekratnim ukrtavanjem dobiju kombinacije koje u veini svojih pozi
tivnih osobina natkriljuju oba roditelja. Ne smeju se odbaciti ni kombina
cije sa negativnim osobinama, ako u izvesnim pozitivnim osobinama nat
kriljuju oba roditelja.
Prva generacija nije stalna, nego se dalje epa i slui kao prelazni
oblik. U drugoj generaciji jo se ne mogu nai kvalitetne osobine koje tra
imo, jer imamo malo homozigota, a vie heterozigota koje se cepaju. U
treoj generaciji ima vie homozigota koje se nasleuju dok se heterozigote
146

i dalje cepaju. Poto se ni u treoj generaciji ne moe da nade dovoljan

broj pozitivnih homozigota, treba ekati na etvrtu, petu, estu generaciju
gde e ih biti mnogo vie, Kako vidimo nije dovoljno ispitati sam tip biljke,
nego treba ispitati i njegovo potomstvo. Razne modifikacije oteavaju rad.
Potomstvo moe da se razlikuje getotipno prema kombinaciji gena
i istovremeno i fenotipno prema kombinaciji uticaja. J a k e modifikacije
deluju i n a gene, ali je ipak genotip jai i modifikacija ga moe samo da
smanji, a nikako da ga prekrije.
Paljivim ispitivanjem potomstva odreuje se vrednost linije. Da bi se
r a d mogao olakati potrebno je da se iz populacija paljivo izaberu linije.
Izbor treba da se vri na celoj povrini. Dobre i loe linije razdeljene su
po elom prostoru. Biljke na rubovima nekad su samo fenotipno bolje ali
genotipno slabije i obratno, fenotipno slabe biljke u sredini povrine mogu
genotipno da budu dobre. Ipak mediu vrlo pozitivnim fenotipovima nalazi
se i vie genotipa, poto slabi genotipovi ne mogu da dadu ekstremne po
zitivne modifikacije.
Odabiranje matinog materijala je zato vrlo vaan posao. Ako treba
da dobijemo biljke imune protiv bolesti, onda treba izbor vriti kada hara
sama bolest i izabrati one jedinke koje su najmanje stradale. Otporne
biljke prema mrazu izabiru se za vreme veih oteivanja od mraza izmeu
biljaka koje su izdrale jaki mraz. Prema sui otporne biljke treba izabrati
za vreme jake sue izmeu onih individua koji su od nje najmanje stradali.
Na slian nain e se postupiti i onda, kada bude potrebno da se izaberu
biljke sa jakom stabljikom, sa jakim priratajem, sa obilnim plodom, sa
krupnim semenom i slino. Odabiranje se mora vriti po mogustvu u
vreme, k a d vie dolaze do izraaja loe modifikacije ili kad se vie ispoIjava rav uticaj sredine.
Sa odabiranjem biljaka za ukrtavanje poinje se u drugoj generaciji.
Stvaran r a d u praksi zapoinje istom u treoj generaciji. Izabire se to
vei broj najboljih biljaka ,a iskljuuju se po mogustvu biljke sa malo
pozitivnih osobina. Da bi se rad ubrzao i da bi se do pete-este generacije
dobile traene biljke, potrebna je zato strunost i iskustvo. Ako se u
treoj generaciji ponu da vade iste linije, onda se dosta rano mogu da
zapaze izvesne pozitivne kombinacije. Izabrane biljke seju se ili zajedno
ili zasebno. Metodom populacije seje se uzastopce, dok se ne iscepaju iste
linije koje se vade od tree do este generacije. Tom prilikom mogu nekoje
kombinacije da izmaknu. Za dobijanje novih sorti treba 1015 godina.
Po Miurinu, kao mater treba uvek birati mesnu vrstu (odliku),
otpornu prema raznim tetnim uticajima. Kod nejedmolikog broja hromozoma za m a t e r treba uzimati biljke sa veim brojem hromozoma. Za oca
treba birati biljke sa boljim kvalitetom, ploda.
Svi delovi na matinom materijalu, koji mogu da smetaju kod ukrtavanja, otstranjuju se ili reduciraju. To moe biti osje, list, slabo razvijeni
cvetovi i si. Za ukrtavanje s e ostavljaju samo najjai i najzdraviji cvetovi.
Posle ovoga se kastriraju ili uklanjaju iz materinog cveta muki spolni
organi da bi se spreilo opraivanje i oploavanje sa vlastitim cvetnim
prakom. I redukcija i kastriranje mora da se izvri pre nego to je cvet
sposoban za oplodnju i pre nego pranici sazru i rasprsnu se. Taj razmak
iznosi 110 dana, najee 13 dama p r e sazrevanja i rasprivanja pra147

nika odnosno ukrtavanja. Cvetovi kastriranih i za ukrtavanje izabranih

biljaka posle redukcije se izoluju sa kesicom ili drugim materijalom za
izolaciju. Kad polen sazre i kad pranici prskaju, vetako opraivanje
materinske biljke se vri unaanjem eljenih pranika u zajedniki izolator.
Kod parnoga ukrtavanja nosi se oeva biljka pod izolator. Za opraivanje
se esto upotrebljavaju i pele.
Oplemenjivanje umskog drvea
umsko drvee ima dosta tipova koji se razlikuju od normalnog tipa.
To su varijeteti, specijesi, rase, sorte,, odlike, iste linije. Razlike mogu
biti tehnike, ekoloke i fizioloke prirode. One se pokazuju k o d vanjskog
oblika stabla i krune, uzrasta, visine, debljine stabla, istoe od grana,
anatomskih i tehnikih osobina, brzine, rastenja, kasnog ili ranog listanja
i otpornosti prema mrazu, sui, bolestima i t. d. Ove razlike su nastale
usled promen naslednih osobina: meusobnog ukrtavanja, cepanja ili
usled traine modifikacije pod utieajem spoljne sredine. Vei broj odlika
imaju vrbe, topole, hrast, breza.
B o r na dobrom zemljitu ima sasvim normalno razvijen sistem
korena sa debelim i tankim ilama. U slabom pesku on ima dugaku ilu
sranicu sa vie sitnih ila pri vrhu korena da bi mogao doi do potrebne
vode i hrane i u dubljim slojevima zemljita. B e l a t o p o l a u neplodnom
pesku ima redak obrast i puta povrinske ile u preniku od 40 m, da bi
mogla da ishrani malo stablo, jedva 23 m visine. Ista ta topola u ritu raste
gusto, n e razvija (kronju u tako velikoj irini, a moe da postigne visinu
i do 30 m iz razloga, to moe od nanosa da dobije potrebnu hranu, B ag r e m u suvom i mravom pesku puta ile i p r e k o 12 m duboko da bi
doao do vode, a na dobrom zemljitu sa podzemnom vodom blizu povr
ine puta ile najvie do povrine vode. H r a s t na dobroj blagui i
gajnjai moe da dostigne i 40 m visine, dok e na osrednjoj slatini biti
jedva 15 m visok. Kod b u k v e obrazuju se pod utieajem vetra niska,
grbava i krivudana stabla sa velikom krunom, iako bukva u normalnim
prilikama daje visoko i upravno stablo. J a s e n o v e biljke, odnegovane
n a zemljitu sa dosta krea, otpornije su prema sui od jasena koji je odnegovan u ritu. Stabla u slobodnom prostoru mnogo su jaa, imaju jai
koren, snanije je deblo pri zemlji, otpornija su prema vetru i poseduju
izvesne osobine kserofitnih biljaka.
Svi ovi primeri dokazuju da i sve vrste drvea u raznoj sredini podleu modifikacijama i stvaraju razne fenotipove.
Vrlo interesantne oglede su izveli Zavodi za umarska istraivanja u
raznim delovima Evrope sejanjem borovog semena raznog porekla. Sems
je posejano 1907. g. Najvea visina oznaena je u pril. tabeli sa 100%.
Iz tabele se vidi da su razlike u visini vrlo velike. One su tim vee,
to su vee razlike u klimi. Prilikom merenja je konstatovano da su sorte
iz blizine bile vie upravne ,a sorte sa strane vie krive, da su borovi sa
Severa i Juga imali iglice ute boje, sa Zapada zelene boje. Borovi iz
junih krajeva pre su terali i cvetali nego borovi iz severnih krajeva. Svaki
tip bora imao je najveu visinu u kraju iz koga potie.
148

S j e m e
Mjesto silanja

Horin (Brandenburg)
Tarandt (Saska)
Soanj (Belgija)
Soanj (Belgija)
Srednja vedska

Godina
mjerenja

1928
19'1
1922
1922
1925

Istone
Rusije

I
1

Pfalca

5,9
3,1
2,5

68
69
56

7,9 100 7;5

4,2 95 3,5
4.- 89 4.4,5 100 3,6,4 : 5,3

86

Belgije

% 1 % m 1 %

5,5

p o t i e

89
78
89
67
83

7,1
4,5
4,5
4,5
5,6

91
100
100
100
88

iz
Francuske

kotske

5,6
3,1
3.3,4,7

71
69
67
67
73

6,3
3,6
3.3.5,5

80
82
67
67
86

Po ogledima C i s 1 a r a koje je vrio u Austriji i vajcarskoj, sa visine

doneseno seme dalo je u nizini manje biljke koje kasnije kreu i obratno,
seme iz nizine dalo je u viim predelima vee biljke od biljaka u istoj
visini. Ove biljke zbog dueg vegetacionog perioda ne odrvene na vreme,
p a zato stradaju od mraza. Cislar je u Bekoj umi (Wienerwald) posejao
seme 21 vrste h r a s t a l u n j a k a . Seme je uzeo iz raznih krajeva
poev od francuske morske obale p a do Bukovine. Posle 18 godina bile istu
sorte iz Bosne i Hrvatske za 1,5 do 2 m vie od sorte francuskog i vedskog
porekla. Pored toga one su jo imale i naknadne letoraste. Milada stabla
iz ira od Lipovljana bila su lepa i uspravna, dok su stabla iz ira od Apatina bila grbava verovatno zato, to je ir poticao od stabala na slati
nama koja su nia i grbavog rasta.
Seme g o r s k o g j a v o r a sa raznih nadmorskih visina bilo je posejano na visini od 670 m; 4-godinje biljke iz semena sa nadmorske visine
od 1570 m bile su manje od biljaka sa visine od 1050 m i pre jje sa njih opao
list. Od smrevih biljaka na jakom mrazitul ostao je samo mali broj, dok
su sve ostale pramrzle; ostale su samo one biljke koje kasnije kreu; od
preostalih biljaka dobiveno seme davalo je dalje sorte otporne prema
mrazu.
Pobrojeni ogledi dokazuju da se nasleene ili priroene osobine pre
nose i na potomstvo i ne mogu se pod uticajem spoljne sredine ve u jednoj
generaciji izmeniti. Neosporno je, da e biljke u boljim usilovkna ivota
kroz dui period vremena i dui niz generacija evoluirati i dobiti vie
boljih osobina; i obratno, pod nepovoljnim uslovima biljke e kroz dui
period vremena i dui niz generacija, usled promen spoljne sredine, degenerisati, ukoliko nee sasvim uginuti.
W a g n e r tvrdi da se vrste Quercus Simonkaiana i Q. Streimii na
Deliblatskoj peari vremenom preobrazile i promenile svoje predanje
osobine.
Krune iste vrste drvea u raznoj sredini razliitog su oblika. Krune
smre sa Severa su uske i iljaste, a sa Juga iroke. Kroz dugi niz godina
branei se od snega i kitinei mogle su na Severn da ostanu smre samo sa
uskom krunom, dok su smre sa irokom krunom postepeno nestale. Pri
rodnim odabiranjem mogle su na rdavom zemljitu d a ostanu samo one
populacije sorte koje su se mogle prilagoditi svojoj spoljnoj sredini.
Bolja i zdravija stabla daju vei broj dobro razvijenih potomaka. Iz
ovoga je odmah jasno, zato seme za podizanje uma treba da vodi poreklo
iz iste sredine, u kojoj e se uma podizati i zato se seme sakuplja sa
stabala koja su ne samo zdrava nego i kvalitetno dobra.
5

149

U umi se neprestano vri odabiranje i selekcija, jer od sto hiljada

komada biljica ostane u dobi od sto godina jedva nekoliko stotina komada
stabala po jednom hektaru. Manje otporna stabla usled nedostataka p r o
stora, svetla, hrane i vode uginu. Ostaju samo otpornija i vitalnija stabla.
Poznato je, da sve vrste drvea mogu najbolje da uspevaju u svome
optimumu, a uz potrebne kulturne mere jo i u svojoj zoni rasprostiranja.
Dosta je, da samo jedan klimatski faktor ne odgovara gajenju izvesne vrste
drvea i ona ve ne moe u toj zoni da se podie i gaji. To naroito vai
za vrste koje imaju usku zonu rasprostiranja i koje su osetljive na mraz,
studen, suu i vlagu.
Veliki deo vrsta drvea ne moe da se gaji opet u zoni koja inae
odgovara njegovim potrebama samo zato, jer stradava od mraza. Znatan
deo vrsta u suvoj aridnoj klimi stradava od sue. Hrastovi su kod nas
izloeni jakim tetama od gubara, etinjari tetama od potkornjaka. Na
brest je skoro sasvim iskorenila holandska bolest. Pojedine vrste drvea
ne mogu da podnesu loe osobine zemljita, kao to je pesak, slatina, kiselo
zemljite, iako hi one moigle u odnosnoj klimi da uspevaju. Izvesne vrste
drvea daju opet drvo slabog kvaliteta i slabih tehnikih osobina, imaju
malu visinu, malu debljinu, grbava i granata stabla i dr. Pojedine vrste
drvea sporo rastu i imaju malu masu drveta. Izvestan broj vrsta drvea
slabo raa semenom.
Od davna je ovek eleo da stvori vrste drvea sa naslednim osobi
nama, koje bi odgovarale njegovim potrebama, bile prilagoene spoljnoj
sredini i otporne prema tetnim uticajima: mrazu, sui, vodi, kiselosti i
zaslanjenosti zemljita, koje su imune prema bolestima, koje bi se mogle
podizati i gajiti i u drugom klimatu, koje bi bre rasle i imale kvalitet i
tehnike osobine. Nas specijalno interesuje: da li je mogue ubrzati raenje vrednijih vrsta drvea, k a o to su hrast, jasen, brest, bor; da li je mo
gue stvoriti takva orahova, hrastova, jasenova, bukova, bagremova stabla,
na kojima mraz nee praviti tetu; d a li je mogue zatititi brest od dalj
njeg propadanja i da li je mogue sauvati hrast od gubara, a etinare od
potkornjaka,
Nove odlike mogu svesno da se stvaraju, a k o se pronae stepen srod
nosti biljaka i ako se ume da se udaljene srodne vrste meusobno priblie.
Kod regresivnih vrsta, koje su izgubile vei deo srodnih veza sa ostalim
biljnim vrstama, to se tee postie nego kod progresivnih vrsta koje se
jo i danas razvijaju.
I k o d oplemenjivanja umskog drvea treba upotrebiti iste ove metode
koje se upotrebljavaju i u poljoprivredi: ukrtavanje, vegetativna hibridizacija, zblienje u mladosti i selekcija.
Po W e t s t e i n u najbolji uspjeh kod ukrtavanja daju hibridi iz
najbliih sekcija. Najbolji porast daju opet hibridi istih vrsta iz udaljenijih
krajeva. To naroito vai za topole.
U prirodi se nalazi vei broj stalno nasledniih odlika pojedinih vrsta
drvea koje su nastale cepanjem hibrida, a koje se mogu upotrebiti kao
matini materijal za ukrtavanje i stvaranje novih sorata sa drugojaijim
osobinama. One su od vrlo vanog znaaja za podizanje i gajenje uma.
Ovom prilikom treba napomenuti da su sve nae glavne vrste umskog
drvea u veini sluajeva strano plodne vrste koje se oprauju vetrom
150

i insektima. umsko drvee izraste visoko, kad pone cvetati i donositi

plod, Zato je provaanje samooplodnje, ukoliko je ona fizioloki mogua,
tehniki tea nego to je to sluaj kod poljoprivrednih biljaka.
Isto tako kao i u poljoprivredi, cvearstvu, povrtlarstvu i voarstvu,
treba i u umarstvu zapoeti sa oplemenjivanjem pojedinih vrsta drvea
da bi se dobile sorte koje e imati bolje osobine i koje e moi bolje da
odgovaraju potrebama oveka.
U umarstvu kod nas se dosada malo vodilo rauna o naslednim oso
binama umskog drvea, iako su one od ogromnog znaaja za podizanje i
gajenje uma. Mi n e moemo ekati da nam sama priroda sluajno stvara
nove odlike umskog drvea. Na to bi trebalo vrlo dugo ekati. Mi to mo
ramo vetaki sami da uinimo.
Od mlaih umarskih ininjera koji pokazuju smisao za genetiku, tre
balo bi uputiti nekolicinu najpre na nae Zavode za oplemenjivanje poljo
privrednih biljaka, a zatim u inostrane Zavode koji se bave oplemenjiva
njem umskog drvea, da bi posle toga mogli i kod nas zapoeti sa tim
radom.
Literatura:
Kori M.: Kako nastaju nove sorte poljoprivrednog bilja, Zagreb 1947.
Spasojevi V.: Oplemenjivanje biljaka, Beograd.
Dengler: Waldbau auf kologischer Grundlage 1930.
Vincent G.: Topoly, dreviny budoucnosti, Brno 1946.
Wagner J.: A. 'deliblati kinestari homokpuszta nveny vilaga E. K, 1914.
Jakovljevi P.: Optal botanika, Beograd 1948.
Lisenko T.: O naslednosti i njenoj promenljivosti, 1946.

Ing. Vladislav Belt ram (Beograd):

RUNA

SIJAICA

Osnova: Heyer-ove krune grablje zamiljam kao runu sijaicu.

Opis: 1, Cijev od aluminija. Gornji kraj proiren u lijevak, donji sa otvo
rima za ispadanje sjemena.
2. Drvene ruice.
3. Pod lijevkom poklopac za zadravanje sjemena sa alkom.
4. Cijevni uloak sa dvostrukim dnom.
5. Krune grablje sa 8 zubaca.
6. Donji uloak (osovina).
Upotrebivost:
Za nekamenita, slabo zakorovljena zemljita, naroito za podsijavanje
u umama.
Za sve vrste sjemena, osim velikih kao kesten, hrast, orah itd.
Upotrebiva za desnu i lijevu ruku.
Mehanizma nema.
Kvar praktino nemogu.
Sagibanje radnika nepotrebno.
151

Sijaica za vrijeme rada. Sjeme pada na gornji

uloak i sputa se u obraeno tlo
Upotreba sijaice u 4 radne faze:
1, U hodu radnik digne jedncm rukom sijaicu. Palac ruke nalazi se u
alki. Cijev je zatvorena poklopcem.
152

Donji uloci (osovine). Ako treba obradi tla dati tanu dubinu, podesndji je
desni uloak

2. Drugom rukom izvadi iz torbice na prsima sjeme i puta ga u lije

vak. Sjeme se zadrava na poklopcu. Rad se obavlja u hodu.
3. Radnik stane. Objeruke zabode sijaicu i zaokrene je za cea 120
stupanja. Grablje preruju zemlju. im grablje zastanu, palac povue alku.
Sjeme ispada, pada na pokrovce uloka, izgubi udarnu i odbojnu snagu,
pada na kosinu drugoig uloka i odande u zemlju.
4. Radnik zaokrene sijaicu u suprotnom pravcu, digne je i kree
dalje.
Opetuje se r a d 14.
Primjedba: U knjizi dr. ing. Bohuslava Pstni les, Brno 1947 ima
slika neke sline Dostalove sijaice ali bez detalja, iz koga bi se vidio
njezin rad.
153

<? Matine

kitijientivlti

Uzgoj jasike (trepetljike) iz sjemena

Dosadanja iskustva o uzgoju jasike (Populus tremulai L.), koja je vana za indu
striju ibica, pokazuju da stabla uzgojena iz .korijena (izdanaka) nagim ju trulei u ranoj
mladosti. Vegetativno razmnoavanje sjeom je oteano, pa se stoga daje prednost
pouml javan ju s biljkama proizvedenim iz sjemena. Biljke uzgojene liiz sjemena redovno
daju bolja stabla, nego izdanci iz panjeva. U Engleskoj, se jasoika dosada nije uzgajala
u veim koliinama i malo je umara upoznato s posebnom tehnikom, koju njen uzgoj
zahtijeva. Interesantni, rezultati su dobiveni iz neznatnog broja pokusa, koji su vreni
u vie navrata i u razno vrijeme poevii od 1934 godine u Kenningtom rasadniku kod
Oxforda, te se isti ukratko navode:
S a b i r a n j e s j e m e n a : Mace sa stabala treba sabirati u vrijeme kada poznate
bijele pahuljice ili dlaice budu vidljive, te se raire ispod ovoja (koji slui kao zatita
od jaikih vjetrova) t. ji. kada se sjeme moe dobra vidjeti, to se od prilike dogaa
obino ikroiz dva dana. U Bagleyu, umi u blizini Oxforda, gdje se je sakupljalo najvie
sjemena za ove pokuse, mace redovno sazrijevaju tokom prve polovice maja.
P o s t u p a k s a s j e m e n o m : Prije sjetve potrebno je odijeliti sjeme od dla
ica, kako' bi moglo doi u doticaj sa zemljom, da: ga vjetar ne odnese. Ustanovljeno
je da se ovo otstranjivanje moe jednostavno izvriti stavljanjem neistog sjemena
u papirnate vreice te duvanjem u njih, uslijed ega se sjeme odijeli od dlaica i padne
na dno vreice. Neki radnici preporuuju drugi nain: trljanje sjemena kroz fino sito.
Klijavost jiasikoivo'g sjemena traje samo oko 5 dana; zato se sabiranju sjemena mora
pristupiti odmah im se prve sjemenke pojave ne ekajui da se pojave posljednje.
P r i r e d b a k l j a lii t a: Tlo klijalita treba biti; vrsto i sposobno za upija
nje vode, koja je kod klijanja vrlo poeljna. Povrinski sloj klijalita mora biti finog
sastava, a to se moe postii mijeanjem grubo prosijanog humusa sa vrtlarskom
zemljom i\ na to posipati sloj suhe vrtlarske zemlje, koja je prethodno prosijana kroz
fino kuhinjsko sito. Ako se radi o malim koliinama preporua se sijati u vrtnim
okvirima (staklenicima) ili u sanducima, koji, se po potrebi mogu pokrivati.
S j e t v a : Sjeme treba sijati omake na rijetko, te lagano pritisnuti uz zemlju,
ali ga ne treba pokrivati. Klijalite treba polijevati, dok se nie ustanovi da sjeme nie,
i to polagano i esto, tako da se povrina dri stalno u vlainom stanju. Polijevanje
treba vriti sa finom prskalicom, d a se sprijei svaka smetnja kod nieanja sjemena.
Protiv kie i direktnog sunca treba klijalita zatiivati letvicama ili grubom tkaninom
(jutom) odnosno kombinacijom jednog i drugog, dok se ne pojave pravi listovi, a
poslije se moe zasjenjivanje postepeno smanjivati.
K l i j a n j e. Klijanje obino poinje olcol 18 sati iza sjetve, a iza 24 sata formira
se na dnu korijena mnotvo lakav : h sitnih ilica, koje privruju (usidruju) sjeme
uz povrinu zemlje.
Tokom slijedeih 6 dana ne dogaa se nikakav daljnji izraziti razvitak, a zatim
se korijen produi i dlaice nestanu. Vremenski razmak od poetka nieanja i formira
nja korijena u zemlji je veoma kritian stadij kod uzgajanja tih vrsta. Za vrijeme
prvog stadija klijanja treba biti na oprezu, da nita ne poremeti njean kontakt izmeu
sjemena i zemilje, kao to je krupna kia ili bezobzirno zalijevanje; na oprezu treba
biti sve dok se korijen dobro ne utemelji. Ustanovljeno je, da je za vrijeme ljeta
rastenje dosta sporo,, ali tokom rane jeseni postaje aktivnije i mladice u prvoj godini
mogu dosei visinu do 20 cm.
D a l j n j i p o s t u p a k . Na kraju prve godine treba mladice iz sjemena! redovito
kolovati u plodnu zemlju i to u razmaku od najmanje 10 cm sa razmakom redova
od 30 cm. Veina biljaka nakon presadnje pokazuje vrlo esto slab poniknut uzrast.
154

Ustainovljeno je, da stavljanje mladica na ep visine do 2,6 cm od korijenovog vrata

u prvoj godini kolovanja (ako presadnica nema manji promjer stabljike od 1,3 cm
pri zemlji) vrlo efikasno djeluje na produciranje ravnih izbojaka.
Takve dvogodinje presadnice stavljene na ep treba prekolovati, na poubreno
zemljite u razmaku od 50 cm s razmakom redova od 7090 cm. Ovakvi razmaci
dozvoljavaju mehaniko obraivanje zemljita. Dalje rastenje treiba reducirati iim
stalblo dosegne oko 1,80 metara ,tako da ostane samo jedan izbo jak, ostavljajui
kod toga samo najljepe izbojke'. Na plodnoj zemlji, godinu dana nakon stavljanja na
ep, sadnice su dovoljno snane za vaenje i sadnju u umi (t. j . 1 + 1 + 1 godinje
biljke). Kod vaenja se moma pripaziti, da se korijenje suvie ne ozleduje, da bi se
mogli postii dobri uspjesi kod sadnje biljaka u umi. Prigodom vaenja treba! skratiti
sve postrane grane do 15 cm od stabljike, da bi se smanjila transpiracija. tokom prve
godine iza sadnje.
Presadnice stare dvije godine dosiu visinu prosjeno 60 cm, a prekolovane u
treoj godini sposobne su za sadnju u umi, jer dostiu visinu od 1,80 metara. Presadnja
se moe izvriti u svako doba kad je uobiajeno kolovanje biljaka. Za proizvodnju
dobrih jiasikovih mladica potrebna je plodna vrtljarska zemlja. Ustanovljeno je, da
je za proizvodnju snanog rasta potrebno ubenje s kravskim gnojem ili organskim
kompostom u koliini od najmanje 20 t. po jutru.
Preveo s engleskog ing. B r i x y iz lanka W. G. G r a , the raising o Aspen
from seed, iz Foirestry Commission, Forest record 1949. Number 2

Uzgajanje uma i vrste drvea brzog rasta

Uzgajanje vrsta drvea brzog rasta poput ogromnog vala zahvatio je jo od
prolog stoljea dva kontinenta, Evropu i Ameriku, a potom Afriku, Australiju i Aziju.
Uzrok tome je sve manja povrina uma, mali prirast postojeih uma te sve vea
potranja drveta naroito za proizvodnju papira, celuloze i furnira. Osnivanjem sasto
jina od tih vrsta omoguuje se, da se razdoblje proizvodnje drvne mase skrati za
24 puta a istovremeno se povea prirast. Ali dok su se ranije pri uzgajanju takvih
uma uvaavali samoi ili preteno ekonomski faktori, u sadanjem stoljeu sve se vie
uvaavaju i ekoloki faktori. Takav preokret nastao je nakon loeg razvoja umjetno
uzgajanih umskih kultura, kad je nauka prouavanjem katastrofalnog stanja pojedinih
uma utvrdila, da sastojina i tlo treba da sainjavaju jedinstvo faktora i uvjeta.
U nastojanju da umarski strunjaci problem uzgoja drvea brzog rasta bolje
upoznaju , vicarski umarski list u broju 78 god. 1949. Objavio je rad poznatog
ekog strunjaka dr. G u s t a v a V i n c e n t a: La sylviculture et les essences fo
restires a croissance rapide. Budui da se i, u nas pokret za uzgajanjem vrsta drvea
brzog raste sve vie razvija, prikazat emo pojedine osnovne misli iz toga zanimljivog
lanka.
Izvori drvne sirovine toliko su umanjeni, da to postajie jedno od najdelikatnijih
pitanja svjetske privrede. Organizacija OUN za prehranu i agrikulturu (FAO) god.
1946. ustanovila je godinji deficit od 1616 mil. ni1. Zbog velike potranje drveta ve
prvom polovinom prolog stoljea u srednjoj Evropi zapoelo se na velikim povri
nama uzgajati smreku . Kad se pokazalo, da su monokulture smreke neotporne tetnim
Utjecajima klime, kukaca i gljiva, prelo se na uzgajanje smrekovih sastojina u smjesi
s liarima sa svrhom, da se tako usklade ekoloki i ekonomski faktori proizvodnje.
Kolika je razlika u produkciji drvne mase na panju po ha za pojedine vrste
drvea pokazuju usporedni podaci sa I. boniteta za starost od 25 i 40 godina (prva
brojka oznauje prs. promjer a druga m3): 25-godiinja smreka 8/140, hrast B6/I125, tre
peti jika 13/145, kanadske topole 29/368; 40-godinja smreka 16/344, hrast 261, trepetIjika 19/252, kan .topole 37/420. Prema tome na boljim tlima srednje Evrope u sastojAnama kan .topola proizvodi se najvea drvna masa. Selekcijom i ukrtavanjem topola
moe se u kratko vrijeme i razmjerno1 lako proizvesti vea drvna masa. Podruja za
uzgajanje topolovih sastojina su malena; ali topole mogu se.dobro uzgajati i izvan
sastojina: u drvoredima i uz vodotoke, ak u brdima.
Pri uzgajanju drvea brzog rasta za proizvodnju drveta dobre kvalitete treba
naroito paziti na porijeklo vrsta te na izbor rasa i varijeteta. U tu svrhu mnoge su
155

zemlje posljednjih godina izdale i stroge propise. Osim toga vre se opsena i siste
matska istraivanja ukrtavanjem varijeteta, stvaranjem hibri'da u cilju dobivanja
individua breg rasta i otpornih tetnim abiotskim i biotskim (faktorima; taj je rad
kompliciran, jer treba prethodno utvrditi jesu Ja individuii homozigotni ili heterozigotni
jesu li iste ili razliite kvalitete, da li se mogu prilagoditi utjecajima okoline; usto
treba poznavati i broj hromosoma, jer o njima ovisi proizvodnja vee koliine drveta
Novim metodama kultiviranja omogueno j e , da se na rezultate istraivanja ne treba
toliko mnogo ekati kao ranije. Dobri rezultati postignuti su hibridaciijom iste vrste
adi razliitog porijetla.
Budui da uzgajanje drvea brzog rasta ovisi o stanitu, treba izbor vrsta odre
diti prema klimatskim i pedolokim faktorima. Obzirom na klimu uzgajanje tih vrsta
moe se raspodjeliti uglavnom na ova podruja: hladna planinska zona (ari, bor, javor,.
trepetljika, breza sa pomonim vrstama polaganog rasta kao to su jela, bukva,
brijest, sorbusi), umjerena brdska zona (mjeoviti malobrojni etinjari i1 Koari u gru
pama, malo topole i vrbe), nia zona (veinom mjeoviti liari) u kojoj se mogu dobro
uzgajati topole i vrbe uz primjesu pomonih vrsta u donjem sloju sastojine. Razmak
topola treba da je velik: na pr, u Moravskoj je odreen 9 m, u Belgiji 6 m. Glavno
podruje za uzgajanje vrsta drvea brzog rasta jest nia zona.
afar

Prof. Giacomo Piccarolo, direktor Instituta za topole u Casale Monferrato: Istra

ivanja o uzgoju topole u Italiji, izvjetaj X. Kongresu Meunarodnog Saveza umar
skih istraivakih instituta.
U izvjetaju je prikazan dosadanji rad Instituta, koji je osnovan na poticaj tali
janske industrije papira. Nestaica drva, koja je u Italiji naroito akutna, uvjetovala
je veliku potranju za topolom kao- vrstom brzoga rasta, radi ega je pred Institut
postavljen zadatak iznalaenja metoda za poboljanje vrste, kao i za poboljanje i
proirenje topolovih kultura.
Normalna godinja potronja topolovog drva u Italiji, cijeni se na 1 million m5, od
ega otpada na proizvodnju! papira 3640%, per-ploa 1520%, na pilansku preradu
i proizvodnju pokustva 3540%, a ostalo na proizvodnju ibica, drvne vune i raznih
sitnih ^artikala.
im je osnovan, Institut se odmah sukobio s jednim tekim problemom, ije je
rijeenje bilo uvjet za daljnji rad: bolest proljetnog opadanja lia topole (defogliaziione primaverile), ijli je uzronik otkriven u gljivi Venturia populina Viuiilll. Borba
protiv ove bolesti zahtijevala je d a se pronau otporne forme. A zato je bilo potrebno
najprije ispitati sistematiku roda. Ispitivanja su pokazala da svi kultivirani topolovi
hibridi u Italiji pripadaju dvama] tipovima: kanadskom, koji potjee od Populus rnonilifera Ait., i karolinkom, koji potjee od P. angulata Ait.
Odabiranje se vri na taj nain da se najprije izvri sjetva (oko 20.000 biljki iz
sjemena godinje), pa se onda meu biljkama odabiru najrazvijenije, najmanje granate
i najotpornije protiv spomenute bolesti. Druge godine se tako odabrane biljke razmno
avaju vegetativno. Dosada je na taj nain dobiveno i 1.880 razliitih formi, iji se
razvitak i svojstva pomno ispituju.
Sve te forme mogu se svrstati meu tri sistematike kategorije: Populus nigra
typica, P. moinilifera Ait. i P. angulata Ait. Pripadnost pojedine forme jednoj od ovih
kategorija utvruje se na osnovu morfolokih osobina, u koju je svrhu izraen sistem
toaka, t. j . sistem kvantitativnog izraavanja pojedinih morfolokih osobina.
Propagacija se vie ne vri pomou matinjaka, jer se u Italiji smatra da to' po
goduje zarazi, nego se u rasadnicima uzgajaju korijenja (barbatelle) u razmacima
od 40 cm i u redovima meusomno razmaknutim 2,0 m. Izmeu redova ovih korijenjaka sade se reznice. Na kraju prve godine, zakoriijenjene reznice daju nove korijenjake i nove reznice, dok stari, korijenjaci ostaju u rasadniku' do druge godine, kada
su ve<3 4,5 do 6 m visoki i promjera 2,5 do 5 cm.
Samo % topolovih kultura u Italiji pripada sastojinama. Ostalo su drvoredi, na
sadi u redovima uz potoke, rijeke i mede polja. U praksi se topola sadi u kvadratinoj
sadnji 6X6 m i l i pravokutnoj 8X4,5 odnosno 10X3,5. Topole van sastojina pridruuju
se poljoprivrednim kulturama radi boljeg iskoriavanja tla. Ophodnja traje 12 do 15
godina, u kojem vremenu stablo daje optimalno 2 do 3 m' drvne mase.
Ing. A. Radovi

156

Problem ogrjevnog drveta u svjetskoj privredi

Sve napredne zemlje, a meu njima i naa, nastoje da smanje potronju drvne
sirovine za ogrjev zamjenom te ekonomisanjem iskoriavanja ogrjevnc snage drveta.
Taj pokret uzrokovan je sve manjom povrinom: uma i velikom potronjom drveta
napose u razdoblju naglog razvitka industrije za kemijsku preradu drveta. Potranja
drveta poveala se pogotovo nakon oba svjetska rata, pa je razumljivo da i umarski
strunjaci mnogo uestvuju u nastojanju, da se smanji potronja ogrjevnog drveta.
U vezi s iznesenim ukratko emo iznijeti podatke o naslovnom problemu objav
ljene u lanku dr. Eduarda W i e c k o , direktora uma u Poljskoj. lanak je odtam
pan u ekom umarskom listu Lesnicka prace br. 11,111949. pod naslovom: P r o b l e m
p a l i v h o d r i vi ve s v t ov m h o s p o d f s v i .

Godinjim iskoriavanjem 1.000'1J200 mil. tona drvo je na drugom mjestu u

svjetskoj upotrebi sirovina; na prvom mjestu je ugljen sa 1.300 nail. tona. Prema sta
tistici iz godine 1937. ukupna potronja ogrjevnog drveta jest 80l0 mil. m3 ili 560 mil.
tona, t. j . oko 53% itave godinje potronje drveta. Od preostale koliine otpada na
piljeno drvo 22%, graevno 8%, drvo za paipir 7% eljeznike pragove 2%, jamsko
drvo 2% ostalo tehniki upotrebivo drvo 6%. Pilanski otpaci poveavaju koliinu
ogrjevnog drveta na 700800 mil. tona.
Odnos iskoriavanja i prirasta drvne mase bio je u Evropi prije rata >1;%, sada
121%; u Americi '1(1(8%, godine 1946. i!33%. Godinja potronja ogrjevnog drveta po
jednom stanovniku je u Evropi: 0,3 m3, u SSSR 0,l8 m3, u Sj. Americi 0,9 m3, u J, j Sred.
Americi 1,> m3. Tokom drugog svjetskog rata godinja potronja ogrjevnog drveta
poveala se u Evropi od 129 mil. na3 u 1997. g. na 200 mil. m3; nakon rata (god. 1946.)
bila je za 27 mil. m3 vea od prosjene.
Kalorina vrijednost drveta je najmanje dva puta manja od kalorine vrijednosti
ugljena. U otvorenim ognjitima iskoriavanje drveta je samo 5% od itavog ogrjevnog
uinka drveta, u zatvorenima 26%; upotrebom, svih tehnikih pronalazaka postizava se
80% ogrjevni uinak. Razvoj elektrifikacije jo e vie umanjiti potronju ogrjevnog
drveta i ugljena.
vedska i Finska prije rata uvozile su godinje 1(0 radi. tona ugljena, a nakon rata
uvoz ugljena spao je na 5060%. Da se pokrije potreba na ogrjevnom drvetu, morao
se je za toliki postotak sniziti izvoz piljene robe i celuloze.
Upotreba drveta za ogrjev ovisi o iskoriavanju ugljena, a ovo je ovisno o koli
ini raspoloivog jamskog drveta. God. 1945ilP46. pomanjkanje jamskog drveta uma
njilo je dobavu ugljena.
Da se pokrije potreba na ogrjevu, potrebno je poveati dobavu ugljena i treseta
te efconomisati iskoriavanje ogrjevnog uinka drveta. Nadalje, treba sprjeavati uni
tavanje uma poarom, kukcima i bolestima, jer takvi kalamiteti openito mogu uzro
kovati, da koliina tako unitene drvne mase prekorai koliinu drveta, koje se go
dinje iskoriava za pokrie tehnikih potreba. Konano, svima raspoloivim sredstvi
ma treba u umskom gospodarstvu planski intenzivirati proizvodnju.
afar

Borovac (Pinus Strobus)

Za poutrnl javan je boirovcem nema nikakovih potekoa. Sjeme mu dodue polako

ali ipak dobro klije ,a sadnica dobro izdri sadnju. Obino se sadi kao 23 godinja
sadnica; prema studeni je potpuno neosetljdva, ak ni jaka studen u 1929. god, nije
uzrokovala tetu. Obilnom opadanjem iglica te dobrim sklopom popravlja, tlo; i u
starijoj dobi. Lako se obnavlja prirodnim putem.
Razvoj mu je vrlo brz, nadmauje smreku, dostie duglaziju. Zahtijeva svjee
tlo, podnosi i pojaanu svjeinu^ dok suhoi tlo ne podnosi. Na pijesku ne dolazi u obzir,
ali u podruju hrasta lunjaka i bukve moe vrlo korisno posluiti. U dananjoj osku
dici na etinjavim umama poumljavanje borovcem poveat e proizvodnju.
Drvo borovca moe se mnogostrano upotrijebiti, otprilike kao smrekovina. Pro
dukcija mase je velika i stabla 100illKO godima stara sa visinom iznad 30 m, dala su
38' m3 pojedinano, a ^ ha 600800 m3. Prema njemakim podacima daje 50-godinja sastojdna ist onakove Sortimente, kao bijeli bor koji je zreo za sjeu.

157

Zasjenu ta vrsta podnosi, te je u ovom pogledu izmeu smreke ,i jele. U interesu

ienja od grana preporua se njihovo obrezivanje (koje borovac takoer dobro
podnosi).
U Njemakoj se borovac mnogo uzgaja, naroito u bukovim sastojinama ali i u
sastojinama crvenog bora i smreke, kojima podie vrijednost svojom primjesom. U
Si. Americi borovac pokriva ogromne povrine u istim i u mjeovitim sastojinama.
Tamo vrlo cijene njegovo drvo. U 18. i 19, stoljeu poilovica kua amer, farmera je
izgraena iz borovca1 i ove kue dobnim dijelom stoje jo i danas, te potvruju dobru
uporabivost boroveva drva u svrhu gradnje kua. Kao graevno i stolarsko drvo i
danas ima tamo vanu ulogu; slino i u pogledu pravljenja sanduka. Mnogo se
upotrebljava za proizvodnju furnira, pokustva, ukoenog drva, ak za rune kofere,
fine sanduke za patova/nje, za vrata. Mnogo ga trae za proizvodnju ibica, za razne
kalupe, doprozornike, aluzine i sline svrhe. Za celulozno drvo jednako je vrijedan
kao smreka i bijeli bor. Sadraj smole je vrlo velik (6,5 gr na l'OO gr apsolutno suhog
drva crveni bor 5,2 gr). U Americi ga ne upotrebljavaju kao rudno drvo, ali u Nje
makoj ga u ovu svrhu sve vie koriste. Za slijepi pod i ukoeno drvo u Njemakoj
plaaju borovac 2030% vie negoli bijeli bor.
Na zraku sueno drvo ima specilf. teinu 0,43. vrstoa savijanja iznosi 61i%
vrstoe hrasta Lunjaka, elastinost 82%, vrstoa na pritisak 77%, tvrdoa 28%.
Drvo je lagano, elastino, lako obradivo i lako se blanja.
Preporua se borovac uzgajati na breuljcima i prigorju tako, da se primijea
ostalim vrstama. Vjerojatno bi bio pogodan i na dobro odabranim poplavnim po
vrinama.
(Prema lanku Roth Gyule: A simafenvrl [Pinus Strobus] u Erdeszcti Lapok
1949. br. 2).
Gornji podaci su od interesa i za nas, jer borovac spada meu vrste brzog rasta
i kao takov zasluuje naroitu panju sa gledita potreba industrije, tim vie, to prema
prednjem, ima mnogostranu upotrebljivost. Na podruju NR Hrvatske ima borovca
malo, uglavnom u parkovima. Tek po negdje se nae grupa stabala ili pojedino stablo
uneseno ranije u sastojiine. Tako u podrujiu um. gospodars'tva Virovitica ima oko
65-godinjih stabala. Po Nijemcima 1941. god. posjeena stabla na dosta visokim panjevima imala su promjer oko 60 cm. Kronje jo preostalih stabala ovog borovca su
iznad kroanja drugih vrsta drvea jednake starosti, to svjedoi o njegovom velikom
prirastu. Pojedina stabla borovca nalaze se u sastojinama kod Naica (Palievac), Po
dravske Slatine (Stublovac), Nove Gradike (Strmac), Samobora (Anin Dol), Stubice.
Na podruju biv. umarije Sokolovac postoje u um. predjelu Grabiine dvije skupine
borovca sada stare oko 20 godina, na nadmorskoj visini oko 120 m. Ove skupine su
vrlo lijepog uzrasta.
Ing. I. Lonar

Domaa struna tampa

Godien Zbornik, kniga I. Filozovski fakultet na univerzitet Skopje. 1948 god.
(Prirodno-matematiki oddel).
U ovom prvom godinjaku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Skoplju ottampana su dva rada sa podruja botanike .odnosno biljne sociologije koji imaju interesa
i za umarske strunjake.
1. P r i n o s k o n i z u a v a n j e f l o r a ta. n a I s t o n a A l b a n i j a (B.
K i t a n o v ) . Str. 17721(3. Opisuje floru na planini Mal-i-Shebenikut, gde nalazi na
njenim severo-istonim ograncima u meavini sa bukvom (bukova uma prestavlja
tipian Fagetum myrtiilloisum) od etinara Abies alba Mill. var. acutifolia Turili &moliku (Pinus peuce Grsb.). Moilika se penje od il.4S0 m da 2.030 m.
Ovo je esto nalazite molike u Albaniji;. Baldacci* ih je opisao pet i to: a) Na
podruju Severne Albanije: Maja e Romes, Kuno-ra e Lu-res, Masdej i Mal-i-Alaimamit;
* Baldacci A.: Pinus peuce Grsb, della Penisola balcanica e la Pinus excelsa Wall.
dell Himalaya nel tempo e nello Spazzio. Memi. d. Acad, ddlle Scienze dell Ist. de
Bologn. Ser. IX. T. VIII. 194041, CI. di Sc. nat. p. 322.
158

b) Jugozapadno od junog del Ohridskog jezera: Gur-i-Topit. Novo nalazite je za

padno od severnoig krajla Ohridskog jezera i u stvari povezuje severo-ailbanska nalazita
sa juno-albanskim.
2. F 1 o r i is t i n i m a t e r i j< a 1 i o d M al k e d o n i j a i B u g a r ii j a (B. K it a n o v ) . Str. 3161332. Iznet je materijal te oblasti travnilh formacija sa podruja
Makedonije (Jablanica, Jakupica, Dautica, okolina Koana, ohridske i radoviko po
druje). I zBugarskc dat je prikaz materijala sa Zapadnih 'Rodopa, Stare Planine, Rile,
Vitoe i Finima a u manjoj meri iz Egejske Makedonije. Daje podatke za neke nove
vrste i neke koje imaju osobitog interesa za nauku.
B. Pejoski
Poetkom li950 god. izaao! je iz tampe prvi godinjak Poljoprivredno-umairskog
fakulteta u Skoplju:Godien Zbornik na Zemjodelsko-umarskiot fakultet, Univerzitet
Skopje, kniga I, god. 1947/48.
U ovom prvom godinjaku od umarskih radova tampani su ovi: Dr. Ilija M ih a j l o v : Matematiko formuliranje na zakonot za rastenjeto na umskite drva i
rasadi. Strana 'li70 (nal makedonskom jeziku). Autor radnje, vamredni profesor fakul
teta, predlae formulu sa kojom bi umar-privrednifc mogao lako da izrauna funkciju
rastenja i njene odgovarajue funkcije prirasta, koje zajedno formuliraju u stvari
zaikon rastenja. Predloene funkcije mogu se korisno primeniti u praksi a naroito
kod ureivanja uma-.
In. Danilo T o d o r o v i : O proicentnom prirastu. Strana 71'148 (na srpskom
jleiziku). ' Autor radnje, vanredni pirafesor fakulteta, u ovom prikazu iznosi teoretsku
stranu dosadanjih rezultata pri prouavanju prirasta te iznosi neka pogrena stanovita
izvesffiih autora koja se ne mogu odrati kod dananje umarske ekonomike.
B. Pejoski

Strana struna tampa

Rodney Hooper, WOODCRAFT in design and practice (Drvodjelstvo u nacrtu
i praksi); ill izdanje iB. I. Batsford Ltd, LondonNew YorkTorontoSydney, 417-48.
Sadri 60 stranica te brojne slike vi pojedinim poglavljima.
Svrha je ove knjige da prikae razine postupke za izradu nacrta i konstrukcija
pokustva i drvenarije. Knjiga, kako to u predgovoru prvom izdanju kae sam autor,
nije rasprava o nainu izrade pokustva nego je samo putokaz za konstrukciju raznih
tipova drvenih predmeta. Ona je namijenjena kako arhitektima, crtaima i projektan
tima (radi toga sadri velik broj primjera sa njihovim glavnom konstruktivnim ozna
kama), tako i uenicima tehnikih kola, njihovim nastavnicima i nastavnicima umjet
nosti i obrta.
Sadraj je podijeljen u osam poglavlja. Poglavlja su slijedea:
I N a c r t i p o k u s t v a i n a i n u k r a i v ' a n j a . Ovo poglavlje pri
kazuje ukratko viticaji materijala na konstrukciju pokustva t. j . kako masivnog drveta
raznih vrsta, tako i furnira i panel ploa. Poglavlje sadri li crte te 2 table slika u
prilogu.
II P o k u s t v o k a o d i o u k r a s a . Na dva priloga prikazani su: blagovaona iz australijske orahovine te ormar za knjige iz hrastovine.
III P o k u s t v o z a s o b u z a s t a n o v a n j e t e z a h 1 a g o v a o n u.
U ovom poglavlju prikazane su neke konstrukcije ormara i stolova za knjige, kutija
i sanduia, ormaria, ruke za ormarie, udubljemja i dugmeta, stolica, satova (kutija
za satove), radio i radio-gramofonskih kutija, kredenaca, stolica bez naslona, stolova,
posluavnika, zidnih ogledala i pisaih stolova. Za svaku vrstu namjetaja ili konstruk
tivnih dijelova dano je nekoliko crtea i fotografija tako da poglavlje sadri svega
61 crte i 14 tabli slika u prilogu.
IV P o k u t v o z a s p a v a u s o b u . U poglavlju su prikazani kreveti,
ormari sa ladicama, ogledala za oblaenje, toaletni stolovi i ormari za odijela. Poglavlje
ima 23 crtea i 8 tabela slika u prilogu.
V K u h i n j s k o p o k u s t v o i n a m j e t a j . Ima 5 crtea sa 2 tabele slika
xi prilogu.

159

VI L o e n j e i o s v j e t l j e n j e , U ovom poglavlju prikazani su drveni

dijelovi kod ognjita (kamina) i svjetiljke. Ima 2 tabele slike u prilogu te 8 crtea.
VlH P o k u t v o u v r t u. U prikazu je dano 7 crtea i 2 tabele slika u pri
logu (od kojih jedna pripada poglavlju VI), a prikazani su razni vrtni stolci, klupe
i stolovi.
Villi V r t n i n a m j e t a j i z r a e n o d b e t o n a . U ovom poglavlju
se daju neke sugestije za izradu kalupa za izradu betonskih vrtnih klupa, bazena itd.
Na kraju prikaza nalazi se indeks.
Iako prirunik obrauje tipino englesko pokustvo, koje ne odgovara u potpu
nosti naim ukusima, moe dobro posluiti naim strunjacima kod izrade naih modela
te kod proizvodnje pokustva za eksport.
Beni
Godinik na sofiskija univerzitet Agronomo-lesovoden fakultet. Kniga 2 (lesovodstvo). 1947 Sofija. Strana 265. U ovom godinjaku Poljoprivredmo-umarsikog fakul
teta u Sofiji doneti .su ovi radovi: T. I v a n e v : Visoke ume i uslovi za obnovu pri
njihovom ureenju (170); B. S t e f a n o v : O tanijiim metodama prouavanj'a pa
njaka i livadne flore (kraji Tili104); B. S t e f a n o v : Sedum Stefo nov. specc. i threum Grsb. (105112); 2. S t o j a n o v : Prinos prouavanju sastava planinskih i
visokoplaninskih panjaka i Evada u Zap. Bugarskoj (113138); V. S t o j a n o v : Ma
terijali za istoniju umske industrije (139203); Lj. T a m a m i j e v: Prouavanje
vorovitosti stabla kod bele borovine (205244); A. G a n e v - d r . U. M i h a j l o v :
Uticaj starosti i debljane kod bukovih staibala na njene oblane brojeve (247265),
Revue Internationale du bois Paris b,r. 1(5(1 (januar) 11950* donosi ove lanke:
Politika poumljavanja i ekonomske smetnje (J. V a i s s i e r e referat odran na
III. umarskom Kongresu u Helzmkii-u 1949). umarska konferencija za Aziju i. Pacifik
(odrana u vremenu 28 mart do 8 april 1949 u Mysore Indija. Dat je pregled zaklju
aka usvojenih od ove konferencije). Drvo kroz svet. Na kraju je dat prikaz ponude
i potranje raznih proizvoda umarstva i drvne industrije.
Br, 152 (februar) 1950, donosi ove lanke: Proizvodnja drvnog brana u Finskoj
(M. B. W e c k m an). Zatita drveta (L. D a y ) . Predloi za obnovu landskih uma
(M. J a g e r s c him i d t ) . Razvoj svetske trgovine drvetom (P. R a o u s nastavak).
Indija i njena umska bogatstva (E. de R a n c o u r t ) . Drvo kroz svet. Ponuda i
potranja.
Revue forestire franaise Nancy (izdaje L'cole Nationale des Eaux et Fo
rts). Donosi u br. 1/1950 ove lanke: Zapaanja o potrebi azota kod smire (Ph.
D u e h a uf o u r). Kratak prikaz jednog strunog putovanja kroz Dansku (R. B a l lu).
O emu je re (naunal imena i zdrav razum H. G a u s s e n ) . Uslovi i mogunost
rada umarske slube u departement-u Moselle.
B. 2/1950 donosi ove lanke: Determinacija i upotreba crnih topola kultiviranih
u Francuskoj (J. P o u r t e t ) . Prodaje poseenog drveta u toku 1949 u sumarna koje
su pod umskih reimom (B r o u^s s o n). O elektrifikaciji umskih kua na jedan nov
nain (J. G u i 11 e t ) . Tehnoloko uzdizanje umara (J. V e n e t ) . O potkoirnjacima
(Chenal-R. ).
B., Pejoski
Lesnicka prace gotovo itav dvobroj 11121949, na 80 strana, ispunila je raspavom P. S v o b o d e , saradnika Zavoda za dendrologiju visoke kole za poljoprivredu
i umarstvo u Pragu, o sovjetskoj tipologiji uma pod naslovom: P r i n o s s o v t s k e v e d y k l e s n i t y j > o l o g i i . U toj vrlo dokumentiranoj raspravi prikazani
su utjecaji raznih inozemnih kola i samostalan razvitak tipologije uma u SSSR. To
kom opsenih rasprava konano su se ispoljila dva osnovna smjera: fitocenoloki Sukaeva i uzgojni (topoloki) Morozova te nekoliko imousmjerova, sve sa jakom ten
dencijom, da budu primijenjene i usvojene u praksi. Jedinstvena tipologija uma u
Sovjetskom Savezu jo nije izgraena, pa ta okolnost uzrokuje pri njenoj primjeni u
praksi znatne potekoe.
r

160

(D&uiaetie

&

Godinji plenum Sekcije umarstva i drvne industrije DITH-a

28. I. ove god. odran je V .redovni godinji Plenum Sekcije umarstva i drvne
industrije DITH-a u umarskom domu Zagrebu. Ovo je zapravo bila 71. godinja
skupt : na umara sa podruja Hrvatske.
Daraas Sekcija umarstva i' drvne industrije broji 138 lanova strunjaka sa slu
bom u Zagrebu, to predstavlja u odnosu na 11948. god. povienje broja lanstva za
16%. etiri petine lanova su inenjeri, dok je jedna petina .odnosno 29 lanova,
tehniari i ostali strunjaci, U Ministarstvu drvne industrije NRH' uposlena su 52
lana, u Miin. umarstva 31, na umarskom fakultetu 22, u Planskoj komisiji; 6, u Komi
siji dravne kontrole 4, kod Narodnih odbora 8 i 16 lanova u ostalim ustanovama.
U Izvrnom odboru centralne uprave DITH-a sekciju su zastupali drag. Radeti,
koji je izabran za podpredsjednliika DIT-a, ing. Z. Potoi i ing. Zi Bunjevevi, a ing.
Z. Pere izabran je za lana Financijske kontrole. Sekcija je nadalje ai Komisiju za
strunu tampu delegirala ing. R. Benia, a <u Komisiju za nauni rad ing, J. Satara.
Veze sa narodnom omladinom umarskog fakulteta, iji predstavnik je sko.ro
redovno prisustvovao sjednicama U. oj. bivaju sve tjenje i sekcija nastoji da olaka
njihove studije pozivajui ih na predavanja, ustupajui im drutvene prostorije i
biblioteku za uenje, dajui im novanu pomo i dr. Isto tako na inicijativu samih
studenata Biro za unapreenje proizvodnje, kao i instituti umarstva i drvne industrije
prihvatili su ponudu da im studenti ispomau u rjeavanju njihovih brojnih problema
i na taj nain se postepeno upo-znavaju s problematikom i perspektivom, razvoja nae
struke.
Iako je broj odranih predavanja bio malen, ipak su ona bila na velikoj visini
i doivjela su puni uspjeh kod sluatelja. Tako je potpredsjednik sekcije Franjo
najder odrao u listopadu predavanje pod naslovom Drvna industrija Hrvatske i
neki njezini problemi pred preko 'MO sluatelja. Isti je predava odrao 3. mjeseca
kasnije predavanje, takoer pred prepunom dvoranom, Perspektiva drvne industrije
FNRJ, dok je ing. J. afar odrao predavanje O cilju gospodarenja u umarstvu.
Drug afar je takoer u toku Tjedna ume odrao vrlo uspjelo predavanje u Cen
tralnom pukom sveuilitu pod nazivom Kulturno i privredno znaenje uma, koje
je za nekoliko dana ponovio. Ovom je prilikom prikazan i! prvi na propagandistiki
struni film, snimljen u reiji i po scenariju lana nae sekcije ing. Drage Amdraia
ume ' nae bogatstvo.
umarski list se tampa u 1.80O primjeraka mjeseno. U Hrvatskoj on odlazi
na 525 adresa, Srbiji 396, Bosni 236, Sloiveniji 98, Makedoniji 78, Vojvodini 45 i Crnoj
Gori 26. U inozemstvo se otprema 35 primjeraka, studenti u Zagrebu primaju 95i pri
mjeraka, u Zemunu 205 i u srednjim kolama 42.
U ovoj e godini Uprava lista honorirati lanove R. o. za njihovo redigiranje
i ocjenjivanje prispjelih sastavaka. Isto je tako odlueno da se u sjeditu pojedinih
narodnih republika izaberu pomoni urednici, ikoji e prikupljati strune sastavke i
lanke na svojem podruju i dostavljati ih redakciji umarskog lista, koji je savezno
glasilo Sekcija umarstva i drvne industrije DIT-ova svih - . Ovi e urednici imati
posebni honorar.
Na poticaj rukovodstva Ministarstva umarstva Hrvatske, mnoga su se umska
gospodarstva ,kao i povjerenitva za umarstvo Obi, NO-a .odluila da preko svojih
izabranih strunjaka direktno' sarauju u umarskom listu, napose u rubrici Iz
prakse za praksu. Tako novi R. o. moe u redove svojih stalnih saradniika ubrojiti
ing. D. Tonkovia (Karlovac), ing. M. Drndelia (Bjelovar), ing. I. Velikopoljskog
{SI. Poega), ing, B.Veseliniovia (N. Gradika), ing. R. Neiiholda (Bjelovar), ing. S.
Dropuia (Ivani Grad), ing. F. Petrovia (Novska), ing. J;. Batia (Jaska), ing. M.
Mrzljaka (Gospi), ing. N. iromskog (Novi Vinodol), Oekuje se od narodnih odbora
i umskih gospodarstava daljnja pripomo u saradnjd.

161

Posebno mjesto u radu sekcije zauzima organiziranje strunih ekskurzija, i to

jedne u ume Slovenije, a druge u ume Moslovake Gore i na pilanu Novoselec-Kri.
26 lanova sekcije, naalost, samo 36, jer ih u kola nije vie moglo stati, posjetili su 1/1.
IX. prole god, ume i industrijska postrojenja u Brezicama, Kostanjevici i Mokricama,
gdje su bili gosti Gozdarsko-lesne industrijske sekcije DIT-a Slovenije. Dva tjedna
kasnije drugovi iz Slovenije uzvratili su ovaj posjet i provedeni su jednim dijelom
kroz ume Moslavake Gore i) upoznati sa radom pilane u Novoselec-Kriu. Isto vee
odrano je drugarsko vee u prostorijama hotela Esplanade. Gosti' su sutradan
razgledali paviljon umarstvo i drvna industrija FNRJ na jesenjem Zagrebakom
velesajmu.
Ovaj nain meusobnog posjeivanja veoma je kori an i treba ga i dalje pro
dubljivati samo sa razlikom, to treba ubudue organizirati posjete i ekskurzije rala
njene na grupe strunih disciplina, kao na pr. ekskurziju po. problemu proizvodnje
finalnih produkata, problemu mehanizacije i racionalizacije rada u umskoj privredi,
zatim po problemu zatite uma, uzgajanja il si.
Jedna grupa lanova sekcije sudjelovala je na II. Savjetovanju strunjaka umar
stva d drvne industrije DIT-a Bosne i Hercegovine, koje je odrano 13., 14. i 15. I.
1950. u Sarajevu.
U jedan od najveih uspjeha sekcije ubraja se izdavanje Malog umarskotehnikog prirunika, koji je tampan u dva dijela. Ovaj se prirunik tampao punih
10 mjeseci ii predstavlja rad 16 lanova sekcije. tampan jet u . primjeraka'. itavo
ovo izdanje rasprodano je u nepunih 50 dana. Izdvojeni otisak-separat ovoga pri
runika, koji je tampan u 8.000 primjeraka, takoer je odmah razgrabljen. Uz veliki
moralni uspjeh, izdavanje ovoga prirunika predstavlja za sekciju i veliki financijski
uspjeh i ; korak posvemanjem financijskom osamostaljenju sekcije. Uza sve manje
nedostatke ii u znatnoj mjeri uz dobro izlaganje materije, ovaj je prirunik rasprodan
a najkrae vrijeme, pa se tek sada-vidi da je njegova tiraa trebala biti za 3:4.000
primjeraka vie.
U svrhu to boljeg povezivanje i uvrivanja prakse i nauke, osnovano je unutar
sekcije 8 komisija: sastavljenih od slubenika Minist, drvne .industrije, Ministarstva
umarstva, umarskog fakulteta i naih Instituta. Tako su osnovane Komisija za poumljavanje i uzgajanje uma, za zatitu uma, ureivanje uma, mehanizaciju pro
metnih umskih sredstava i racionalizaciju iskoriavanja uma, mehaniku i kemijsku
preradu drveta, sporedne umske produkte, lov i Komisija za planiranje. U svemu su
ove komisije, koje obuhvaaju zasada, samo 70 lanova nae sekcije, odrale u pro
teklih 40 dana strunih sastanaka. One su potpuno samostalne i njihov se rad sastoji
u rjeavanju najaktuelnijiilh problema nae prakse'. Probleme izabire sama komisija u
dogovoru sa Komisijom zia planiranje ,ok se samo rjeavanje problema vri na osnovu
steenih iskustava i istraivanja', kao i na osnovu strune literature. Rezultati rada
iznose se u kratkim referatiirnia, koji se upotpunjuju diskusijom na irim sastancima',
a potom se dostavljaju nadlenom resoru na upotrebu ilii se publiciraju u umarskom
listu ili kojem drugom Strunom glasilu, ili se tampaju kao samostalna broura.
Knjinica sekcije posjeduje 2.004 knjige, a u toku 149. god. poveanje u knji
gama iznosi 123 kom. Qd toga na naim jezicima 56 djela,, francuskom ilK), njemakom
15, engleskom 13, talijanskom 9, ekom 7, poljskom 4, ruskom 2 il rumunjskom li
Tokom izvjetajnog perioda knjinica je dobivala zamjenom za. umarski list
23 domaa i 17 stranih asopisa, odnosno publikacija, i to: iz SR 6 primjeraka, Ma
arske 1, Italije 1, Holandije 1, vedske 1 Belgije 1, Finske 1, Danske I, vicarske 1,
Austrije 1, Ujedinjenih nacija 1,. Od stranih asopisa dobivani su ovi: Interagra, eskoslovenski les, La foret franaise', Erdeszeti lapok, Allgemeine Forst- und Holzwirtscbaftliche Zeitung, Unasylva, Polana, Les, Lesnoe hozjajstvo:, Lesnaja promilje
nost, L'Italia fores taJe e montana.
U svemu je broj asopisa i publikacija ,kao i broj knjiga prema god. 1948. porasao,
a novim zamjenama ii pretplatama taj e broj' znatno porasti.
U 1950. god. knjinica; se u:z nabrojene asopise pretplatila jo na ove: Schwei
zerische Zeitschrift fr Forstwesen, Mitteilungen der Schweiz. Anstalt, Internationaler
Holzmarkt, Revue des eaux et forets, Forestry, The Woodworking Industry, Wood
worker, Wood, Timber trade Journal, Journal of Forestry, Ecology.
Prole godine u umarskom listu saradivalo je 4SI saradnika: ove je god. broj
saradnika pao na 28, od ega otpada na Hrvatsku 57%, Srbiju 2H%, Sloveniju 5%,

162

Bosnu i Hercegovinu 9% i Makedoniju 5%. Prema tome izlaenje lista uz ostale isto
tehnike smetnje, najveim je dijelom uzrokovano pomanjkanjem saradnje.
lanci su i ove godine donoeni bez plana, tjt. onako kako su stizali. I ovo je
utlovljeno isaradnjona u listu. Rubrilke Saopenju i Iz prakse za praksu, donosile su
malo prikaza, i ne bi se moglo rei da su zadovoljile.
to se tie sadraja lista u 1949. god., otpada, obzirom na broj stranica na:
glavnu rubriku 70%, Saopenja 6%, Iz prakse za praksu 4%, Zakonodavstvo 7%,
Strunu tampu 10%, Drutvene vijesti] 2% i ostalo 1%.
Od glavnih lanaka, probleme umsko-uzgojne obrauje 50% lanaka, drvne
industrije 25%, planiranje i ekonomiku 14% i ostalo 111%.
S obzirom na autore glavnih lanaka po republikama otpada na: Srbiju 26%,
Hrvatsku 57%, Sloveniju 4%, Bosnu li Hercegovinu 7% i Makedoniju 7%.
Uzevi u obziir i saradnju u rubrikama ,kao to su Saopenja i Iz nae prakse,
otpada na saradnju pojedinih republika, obzirom na broj* prikaza, na: Srbiju 13%,
Hrvatsku 80% i Bosnu i Hercegovinu 7 %.
Plenum je izabrao u:
Redakcioni odbor:
1) ing. Roko Benii
2) Franjo najder
3) ing. Duan, Klepac
4) ing. S, Franikovd
5) dr. Zlatko Vaijda
6) dri. Milan Ani
7) ing. Zvonko Potoi
8) Anselme Bradii

Upravni odbor:
Predsjednik: mg, Josip Radoevi
Potpredsjednik I.: Pavle Bogadi
Potpredsjednik II.: dr. Milan Ani
Tajnik I: dng. Rudolf Antoljak
Tajnik II: dng. Drago Juri
Blagajnik: dng. Andrija Kopri
Urednik: dng, Josip alfar
Ekonom: Jaa Kraovec
Knjiniar: ing. Boris Zlatari
Proelnik R. o.: ing. Zvonko Potoi
Odbornik I.: ing. iairkoi Hajdin
Odbornik II.: ing. Ivan Radetd

Financijska kontrola:
1) ing. Nikola Miiha.li.cek
2) ing. Biranko Manojlovi
3) Antun Bendak

Zamjenici odbornika:
I: uro Gruboir
II: ing. Zrinjko Grohovac
: ng. Vinko Lackovi
IV: ing. Ivan Smilaj

Sud asti:
1) ing. uro okevi
2) ing. Viktor Haramija
3) dng. Vjekoslav Cvitovac

Usvojen je ovaj budet za god. 1930.:

Primici:
1) lanarina .
2) Stanarima .
3) Pretplata
4) Prodaja knjiga
5) Oglasi .
6) Pripomoi .

1S.O0O
130.250

168.000
1,285.750
2.000
50.000
Svega:

1,648.000

Izdaci:
1)
2)
3)
4)
5)
6)

lanarina D I T H - a
tampanje . L. .
U p r a v a um. lista
U p r a v a sekcije
Redakcija lista
Honorari
. . .

6.000
230.000
79.200
58.800
730
103^700

163

7) N a b a v a knjiga
8) N a b a v a n a m e t a j a
9) Osiguranje, p o p r a v c i i p r e
inaka zgrade
. . . .
10) N a b a v a uredskog p r i b o r a
11) Potarina, telefon
12) Grijanje, rasvjeta
13) Socijalno osiguranje .
14) Porez na n e k r e t n i n e .
15) Porez na p r o m e t proizv. .
116) tampanje str. pufol. .
17) P u t n i r a u n i
. . . .
US) Porez n a p r o m e t proizv.
publikacije
. . . .
1(9) T r o k o v i o d r a n j a stru
nih p r e d a v a n j a
20) N e p r e d v i e n o
Svega:

30.000
160.000
62.530
15.000
40.000
30.000
20.000
30.5011)
101.500
600.000
30.000
51.400
10.000
7.400
1,648.000

Plenum je usvojio plan rada sekcije u l<95i/51 godini:

I. O r g a n i z a c i j a :
1) Poveati broj lanova sekcije za 15% na podruju Zagreba;
2) Ulaniti u sekciju strunjake umarstva i drvne industrije sa terena, kao, i
pomono struno osoblje;
3) Ulaniti u sekciju racroinaliizatore, novatore i organizatore rada u umarstvu
i drvnoj industriji;
4) Osnovati terenske sekcije u sjeditima NO-a, kao i u veim drvno-industrijskim
centrima kao to su: Belie, Vinkovci, Delnice, Nova Gradika, Sisak, Ogulin i Gospi;
5) Orati Savjetovanje cjelokupnog lanstva po pitanju podizanja produktivnosti
rada i po organ!iizaoiioniim| problemima sekcije.
i

II. S t r u n a it ami p a :
1) Nastaviti sa redovnim izdavanjem umarskog lista i pojaati saradnju stru
njaka drvne .industrije;
2) Izdati Tablice za kubiciranje trupaca, tesane grae i samica;
3) Izdati Lugarski prirunik,;
4) Pripremiti rukopis za tampanje Udbenika za srednje umarske i drvnoin duet rajske kole.
1
jj , i
1

III. I z d i z a n j e

kadrova

i poveanje

produktivnosti

rada:

<-.
1) Organizirati 6 strunih predavanja u Zagrebu;
2) U cilju uspostavljanja to vre veze sa terenskim sekcijama, dostavljati na
teren u prepisu svako struno predavanje koje e biti odrano u sekciji u Zagrebu;
3) Organizirati jednu strunu ekskurziju;
4) U cilju to jaeg povezivanja odrati barem po jedno struno predavanje u
sjeditima oblasti, u kojima e biti organizirane sekcije;
5) Nastaviti sa radom u Komisijama za povezivanje nauke i prakse;
6) Za Savjetovanje strunjaka umarstva i drvne industrije prirediti referait
Borba za visoku produktivnost rada u a) umarstvu i b) drvnoj industriji.

Drutvo inenirjev in tehnikov LR Slovenije, sekcija gozdarjev in lesnih industrijcev je priredila posvetovanje strokovnjakov na Bledu v dneh 117. d o 20. fe'b. I960, kateremu so prisustvovali delegati iz ostalih bratskih drutev in predstavnici raznih ministerstev irom Jugoslavije.
Namen posvetovanja je bil izvritev in pospeitev planskih nalog, ker je to
osnovna in brezpogojna zadobitev in obveza.
V uvodni besedi je pom. ministra lesne indiustrije LRS naglasil, da je vsak kubik
lesa istoasno investicija pri izvrevanju plana in obenem gozdni fond za proizvodnjo
lesa. Ne more biti govora o eni od o'beh nalog brez soglasja s drugo. Surovine smo
dolni uvati, ker ne smemo pozabiti na perspektivno gledanje, na veliko ne pa neizrpno bogatstvo zaloge lesa.
Referati na posveto van ju so bili sledei:
1) O borbi za vejo storilnost del, ing. Slovnik Milo
i2) Mehanizacija spravila in transporta, ing. Klemeni Ivan
4) O gojtvi in varstvu gozdov, ing. agar Bogdan
4) Vpliv gozda na reim voda, ing. Rainer Franjo
Navajamo le nekoliko najvanejih misli iz referatov oziroma diskusije, kod sledi:
Praksa je ugotovila da potoni brigadni sistem, t. j . vertikalna poveza med brigadaimli laje prebrodi grla eventualnoga zastoja, ker so v potonem sistemu zdruene
vse faze od poseka do spravila na kamionsko cesto.
Medtem ko imamo v LRS edino eno gozdno eleznioo, je posebnost izvoz lesa
z inicami. Imamo ca 40 enot s priblino skupno dolino 10 km inie v pogonu.
Razentega imamo e ine dre, ki so e posebno rentabilne, ker je investicija neverjetno enostavna in poceni. ino dro ira ine eleznice so udeleenci videli v po
gonu na elezniki postaji Soteska pri Bledu,

164

Nakladalne so dale neverjetno dobre uspehe, kjer so bili pogoji za izgraditev dani. V zvezi s tem paketni prevoz lahko pritedi mnogo delovne sile, posebno
pri drotonih proizvodili, kakor so npr. aganice.
V zvezd z naglo graditvijo hidrocentral in e se ne bodo predozele vse mere
opreznosti, so razni govorniki qpozarjali na nevarnost hudournikov oziroma rasipanje
s pro dom.
Nekateri dananji agarski obrati so bodoi lesni kombinati. S kombinati skuamo vskladiti posek s prirastkom, ker mnogo bolj iskoriamo les, ki je toil prej odpadek. Npr. tvornica lesonitnih plo ima izkorienje 95%. Ko bo v 2 letih zgrajen kom
binat Limb u bo dajal letno ves materijal za tri tiso stanovanj.
Za tednjo lesa vana je izdelava lesonitnih plo, za katere lahko posluijo elo
izlueni odpadkii pri proizvodnji tanina. Tui duglazijeve sestoje e imamo. Pri Rakeku 3,5 ha isti, priblino 50 let star estoj in 3 ha mean z bukvo priblino 25 letni.
Duglazijcvega semena rabimo letno 100 kg, ter moramo izkoristiti prav vsak earek.
Diskutanti so iznaali predloge za odstraniitev teav z delovno silo. Treba zmajati
fluktuacijo, nediscipliniranost delavcev zaradi izostajanja od del, kako da se pobolja
kvaliteta proizvodov. Z izdajanjem prironikov in brour bomo dvignili strokovno
znanje delavcev in. strokovnjakov.
Dati organizacijski problemi DIT-a so bili predmet posvetovanja, ter so vsi strokovnjaki Slovenije raznih podrunic DIT-a, horizontalno vezani med seboj po posebnih
delegatih v matino gozdarsko in lesno sekcijo DIT-a Ljubljana.
Sklepi in rezolucija posvetovanja na Bledu bodo tiskani v Gozdarskem vestniku
in Lesu, posebna edicija v obliki broure pa bo prioesla vse fererate in vanejo disku
sijo, da se s tem naglasi in e bolj publicira obddlani materijal.
Ing. Drago Kajfe

165

DUNICI UMARSKOG LISTA/

N a temelju zakljuka U p r a v n o g o d b o r a Sekcije u m a r s t v a i d r v n e industrije
D I T - A H r v a t s k e pozivaj se nie n a v e d e n i pretplatnici umarskog lista da uplate
zaostalu dugovimu.
Iz N R Hrvatske

Din 540,
,, 690..
' 540.
540,
540.
tl 540.
, 540.
,, 350,
540,
f) 540,
690,

Ing. olovi Ilija, Split

Juri Pavle, Zagreb
Komliinovi D r a g o , Okuani
K o v a Zvonimir, Z a g r e b
L o k n e r Kazimir, Ogulin
Muimi Mirko, Split
Ostoj Drago, Vohi
Pavleti Franjo, C a p r a g
Suii B r a n k o , Glina
iniii Rudolf, SI. Poega
Vojunas Nikola, Zagreb

za god. 1947, 1948, 19

1945 do 1949

1947

>t
,
,,
,,

,,

i 1948

do 1949


ft 1945 do 1949

Iz N R Slovenije
Din. 480. za god. 1946, 1947, 1948
480.

Ing. E r k e r Rikard, Ljubljana

K o r e n t Drago, Celje
Miklavl Joa, Celje
timec Joa, Ljubljana

Iz N R Makedonije
Din.

Niki tin A l e k s a n d e r , Koane

T i h a n o v Grdigorije, K o t o r

za god. 1946, 1947, 1948

Iz Autonomne pokrajine Vojvodine

Ing. Gaji Nikola, Kraljevci
,,. Selakovi Radoslav, Morovi
,, Stoj.adiinovl o r d e , Petrovgrad

Din. 480, za god. 1946, 1947, 1948

480.

,. 4(90,

Iz N R Bosne i Hercegovine
BudimJi M e h m e d , Sanski Most
Ing. Fabijani Ivan, T u z l a
Hasanbegovi efkija, Sarajevo
Izrael Josip, K l a d a n j
Kas'k O t o n , Sarajevo
Kariik Duan, Brko
Lastri Dragutin, Sarajevo
Lazarev Sergej, Sarajevo

Din. 480, za god. 1946, 1947, 1948

480.
480.
480.
490.

166

Popovi Vladislav, Sarajevo

Rizvanbegovi emal, Konjic
Trifkovi Ranko, Sarajevo
Vasiljevi ore, Banja Luka
Zita Vladimir, Travnik

480
480.
510.
480.
480.

1947 do 1949
1946 do 1948
1946 do 1948

Iz NR Srbije i Beograda
Din. 480,
480.
480.
480,
4,80
480.
480,
480,
480,
480,
480.
480.,
480.
480,
480,
540,
540,
660.
480.
480,
480
480,
480
480
480,
480

Ing, Crvenaniim Boidar aak

oiri Mihajlo, Prijepolje
Jovanovi Ilija, Pritina
Kiliibarida Milutin, Prokuplje
Korunovi Ljiubia, Priboj
Kouti Sran, Jagodina
Kozarac Jovan, Prizren
Milutinovic Aleksiije, VI. Han
Radovi Sreta, Loznioa
Raulovi Sveta, Pritina
Stojanovi Radivoje, Leskovac
Tin tor Branko,
Vueti Jovan, Uzice
Vuoievi Mihajlo, Uroevac
Vukovii Blaimir, Raka
Jelaa Doire, Beograd
Jovanovi Milan, Beograd
Jovanovi Nikola, Beograd
Kolarovi Stevan, Beograd
Kosonogov Pavle, Beograd
Majistorovi Vlado, Beograd
Miihajlovi Drago, Beograd
Novakovi Svetozar, Beograd
Ocokaii Mihajlo, Beograd
Poledica Duan, Beograd
Tnivunac Rado mir, IJeagrad

za god. 19461948

1947, 1918, 1949

1947, 1948, 1949
1947, 1948, 1949
19461948

U slijedeem emo broju donijeti daljnji iskaz dunika po pojedinim republikama.

Ponavljamo nau molbu na pretplatnike umarskog Lista da nam redovno
javljaju svaku promjenu svoje adrese i da redovno uplauju pretplatu na list.
Na je raun kod Komunalne banke u Zagrebu broj 401-1-9560360,

Ispraviti na str. 43 st. 3 prvu formulu:

a, b p a-t b
bj
100 a
a
Na str. 152 i 153 dimenzije kliiranih slika udesiti prema si. 3 (otisnutoj desno
dole na str. 152 sa mjerilom).

167

SAOPENJE SARADNICIMA UMARSKOG LISTA

Zadatak je umarskog lista, da objavljivanjem aktuelnih rasprava i
lanaka, saopavanjem novih iskustava i tekovina nauke te informacijama
o domaoj i stranoj strunoj tampi pomae umarstvo i drvnu industriju
u rjeavanju aktuelnih privrednih problema. Daljnji, isto tako vaan je
zadatak naeg lista, da okuplja strunjake umarstva i drvne industrije
zbog razmjene steenih iskustava i znanja, u cilju meusobnog strunog
izdizgnja.
Prema tome u listu se tretiraju problemi, koji su u neposrednoj vezi
sa praksom, kao i pitanja teoretske prirode, kojima se u perspektivi raz
voja nae privrede pomae plodniji rad prakse.
Da bi list mogao tima zadacima udovoljiti, potrebna je ua suradnja
to ireg kruga strunjaka, napose onih koji su u neposrednoj vezi sa izvr
avanjem operativnih zadataka u terenu. Iskustva steena dugododinjim
radom u praksi vrlo su dragocjena ne samo za ostale terenske strunjake i
za rukovodstva umske i drvno-industrijske privrede ve i za razvoj nae
znanosti, pa neobjavljivanje takvih saznanja stvarno je na nacionalni gubi
tak. Jedan od najboljih naina za iznoenje i prenoenje takvih iskustava
je u obliku saopenja, kao i u obliku kolektivnog rada veeg broja stru
njaka.
Rasprave i lanci trebali bi biti to krai i ne bi smjeli da odvie
opseno iznose ope poznate pojedinosti.
Rukopisi treba da su itko napisani na stroju s proredom izmeu
redaka, i to samo na jednoj strani papira; sa strane ostaviti prazan prostor
od najmanje dva i pol prsta irine. Originalnim raspravama i lancima
potrebno je u jednom primjerku dodati kratak sadraj sa to kraim ree
nicama, radi prevoda na jedan strani jezik (ukoliko autor sam ne izvri
prijevod). Slike i grafikoni treba da su posve jasni, i ne smiju se u tekst
ulijepiti; u tekstu se samo praznim prostorom oznai mjesto te navede
broj i eventualno opis tih priloga.
Rukopisi se tampaju jezikom i pismom, kojima su napisani, izuzevi
ako autor drukije odredi. Rukopisi se ne vraaju. Separatni otisci moraju
se zasebno naruiti, a troak tampanja snosi autor. Saradnja u listu honorie se.

STRUNA DJELA IZ PODRUJA UMARSTVA

N a s l o v

Pisac:

Orvlinl-Prlster:
Dlmitrljevi R.:
FranBiSkovt-Benil:
Gavrilovi S.:

knjige:

Nabavlja se kod:

Prispevek k racionalizaciji s kronlml

pllaml Ljublj. 1949
Prerada drveta I rad na pilanama, Bgd
194
Motorne lanane pile, Zgb 1949
Kako 1 zaSto treba Steditt drvo, Bgd.
1948

Glaievskl B.l

Poljozatltni

Horvat !..

umski

pojasi, Bgd

1949

Praktino ureivanje Suma, Zgb 1929

Jakovljevi J.:

umarska bibliografija, Zgb 1947

Kneevi M.:

Slov. LJublj.

IndustrlJ. knjiga, Bgd

Nakladni zav. Hrvatske, Zgb
Min. umar. S. Bgd

Nakladni zav. Brv., Ilica 39

umar. sekc. Zgb, Vukotin. t
Nauna knjiga, Bgd

Sistematika ljekovitih biljaka, Bgd 1949

Kauders A.:

Institut

PolJ. izd. preduzee, Bgd

Nauke o biljnim zajednicama, Zgb 1949

Hufnagl-Veseli:

Gozarskl

Sum. sekc. Zgb, Vukotlnov. 2

Nauna knjiga, Bgd

Mehanika prerada drveta, Bgd 194S

Proizvodnja ugljena u cnicama, Bgd
1949
Nekoliko naina tednje ogrjevnog dr
veta, Bgd 1949

Min. umar. Srbije

Mirkovl D..

Denrometrija, Bgd 1948

Polj. izdav. preduzee Bgd

Petrovi D.:
Poledica D.:

Kad u umskim rasadnicima, Bgd 1948

Osnovi opte 1 Sum. pedologije sa uputst.
za poprav. zemljita Sum. rasadnika,

PolJ. izdav. preduzee Bgd

Mill G.:
Miloevl-Brevinac:

Bgd 1949
Pourtet J.:

Solaja B.:

TeSl t.:

lzdav. preduzee,

Bgd

Institut za nau. Sum. istr. Bgd,

Topider
Polj. Izdav. preduzee, Bgd

Vjetaka poSumlJavanja Bgd 1948

Solovjev-Tomievsklj
Stankovi S.:

Polj.

Polj. izdav. preduzee, Bgd

Prihod od uma, Bgd 1949

Osnovi kemijske prerade drveta, Bgd
1949
Neorganska kemija Bgd 1949
Organska kemija Bgd 1959
Mikrobiologija umskog zemljita, Bgd
1949

Nauna knjiga, Bgd

Izdav. preduzee

NRS

Izdav. preduzee NRS

Izdav. preduzee Srbije, Bgd

Ugrenovl A.:
Ugrenovl A.:

Pola stoljea umarstva, Zgb 1939

Upotreba drveta i sporednih produkata
Sume, Zgb 1948

Nakladni zav. Hrv., Zgb, Ilica S9

Ugrenovl:

Tehnologija drveta, Zgb 1959

Nakladni zav. Hrv. Zgb, Ilica 39

Vajda Z.:

Utjecaj klimatskih kolebanja na

enje hrastovih Suma, Zgb 1947

lvojlnovi

S.:

umarska entomologija, Bgd 1948

Sum. sekc. Zgb, Vukotin. 2

su
Nakladni zav. Hrv., Zgb, Ilica 39
Nauna knjiga Bgd.

UPOZORENJE!
Pozivaju se pisci i izdavai strunih djela iz podruja umarstva, da urednitvu
umarskog lista (Zagreb, VukotAnovieva ul. 2) poalju popis svojih novih publikacija
uz naznaku naslova, izdavaa i cijene, kao i popis onih publikacija koje se u izda
vakom poduzeu ne mogu vie nabaviti.