Odgovori i pitanja iz politicke ekonomije

1. Mikroekonomija i makroekonomija

Mikroekonomija se bavi problematikom djelovanja subjekata reprodukcije. prouavanjem ponaanja manjih jedinica ekonomskog sustava i utvrivanja meuovisnosti meu njima. Makroekonomija izuava privreivanje u njegovoj cjelosti.Makroekonomska analiza prouava ponaanje sveukupne narodne privrede i utvrivanja meuovisnosti izmeu njezinih vanijih agregata. Rezultati makroekonomske analize su osnova voenja gospodarske politike.

2. Proizvodni potencijal drutva Proizvodni potencijal drutva predstavlja granice zadovoljenja potreba zemlje nasuprot ukupnosti raspoloivih proizvodnih initelja.
3. Nacrtaj i objasni krivulju proizvodnog potencijala

(str.3. skripte)
4. Faze ekonomskog procesa

PROIVODNJA RESPODJELA RAZMJENA I POTROSNJA

Proizvodnja je svrhoishodan proces prisvajanja,preoblikovanja i kombiniranja dijelova prirode s temeljnom zadadom materijalizacije razliitih upotrebnih svojstava koja de zadovoljiti neku ljudsku potrebu. Proizvodnja je naznaajnija etapa ekonomskog procesa,smisao je proizvodnje potronja. Uloga je raspodjele primjena kriterija pri utvrivanju razmjera participacije lanova drutva u prisvajanju rezultata proizvodnje.To je neizbjena karika koja povezuje proces stvaranja i proces troenja dobara.Raspodjela obuhvada i one lanove zajednice koji iz razliitih razloga ne sudjeluju u proizvodnji.

Razmjena
Uloga je razmjene u ekonomskom procesu da kvantitativno utvrene udjele sudionika raspodjele pretvori u kvalitativni oblik.

Potronja je konana faza procesa, konzumacija stvorenih vrijednosti. Proizvodna potronja obuhvada i akumulaciju-onaj dio godinjeg uinka koji se izuzima od neproizvodne potronje c ciljem unapreivanja ili proirivanja proizvodnih potencijala. U uem shvadanju potronja obuhvada induvidualnu ili osobnu potronju te opdu potronju.Induvidualna potronja podrazumijeva konzumaciju dobara za primarne potrebe.
5. Kako proizvodnja utjee na raspodjelu

Utjecaj proizvodnje na raspodjelu dvojakog je karaktera. Proizvodnja determinira raspodjelu odreujudi veliinu vrijednosti koja se raspodjeluje. Drugi vid utjecaja proizvodnje na raspodjelu oituje se u primjeni pravila diobe.Trini model privreivanja te dominantni oblici vlasnitva nad proizvodnim faktorima neposredno se odraavaju na vaede principe raspodjele.

6. Uloga raspodjele i razmjene u ekonomskom procesu

Uloga je raspodjele primjena kriterija pri utvrivanju razmjera participacije lanova drutva u prisvajanju rezultata proizvodnje

Uloga je razmjene u ekonomskom procesu da kvantitativno utvrene udjele sudionika raspodjele pretvori u kvalitativni oblik.

7. Meuovisnost proizvodnje i potronje

Proizvodnja determinira kolicinu potrosnje, smisao proizvodnje je potrosnja. Dio potrosnje spada u proizvodnu potrosnju kojom se trose outputi i stvaraju inputi.
8. Proizvodni inioci

Zemlja, kapital, rad i vrijeme

9. Organsko jedinstvo i simultanost ekonomskog procesa

Str7. skripte
10. Nacrtaj i objasni shemu ekonomskog procesa

Str7. Skripte.
11. etiri kljuna pitanja svake proizvodnje

to koliko i na koji nacin proizvoditi

12. Znaaj mjerenja rezultata privreivanja

mjerenje rezultata privreivanja ostvarenih u odreenom periodu (godinje, mjeseno, kvartalno) to omoguduje meuvremenske (intertemporalne) usporedbe. takvom analizom stjee se uvid u dinamiku i tendencije promjena u narodnom gospodarstvu
13. Drutveno bogatstvo

DRUTVENO BOGATSTVO je makroekonomski agregat kojim se mjeri i iskazuje ukupnost upotrebnih vrijednosti kojima u odreenom trenutku raspolae neka zajednica, to je makroekonomski pokazatelj stanja, odnosno dostignute razine ekonomske razvijenosti njegova upotrebljivost u dinamikim ekonomskim analizama je bitno ograniena zbog

odsutnosti vremenske dimenzije dakle, nije mogude utvrditi godinju dinamiku i tendencija mijena u gospodarstvu

14. Struktura proizvedenog drutvenog bogatstva

Drutveno bogatstvo sastoji se od: PRIRODNOG BOGATSTVA koje obuhvada samo: vrijednost obradivog zemljita i drvne zalihe umskog fonda PROIZVEDENOG BOGATSTVA koje obuhvada: vrijednost fiksnih fondova zalihe i nedovrene investicije privrede fiksne fondove javnih dobara (ceste neproizvodne fiksne fondove (bolnice, kole) potrona dobra u domadinstvima (fizika i financijska imovina) zbog potekoda u mjerenju drutveno bogatstvo obuhvada samo dio raspoloivih prirodnih i stvorenih resursa Mjerenje se moe temeljiti na: povijesnim (nabavnim) cijenama cijenama supstitucije cijenama trine vrijednosti Metode mjerenja drutvenog bogatstva dijelimo na: direktne odnosno neposredne metode koje su skuplje ali i pouzdanije, a temelje se na neposrednom popisivanju elemenata drutvenog bogatstva odnosno zbraja se njihova vrijednost U direktne metode mjerenja drutvenog bogatstva takoer se ubraja i postupak valorizacije reprezentativnih uzoraka i i postupak kumulacije investicija indirektne odnosno posredne metode koje se temelje na procjeni drutvenog bogatstva izvedenoj iz posrednih pokazatelja bit indirektnih metoda je koritenje podataka koji su u odreenoj meuovisnosti s veliinom drutvenog bogatstva indirektne metode su uglavnom naputene zbog nepouzdanosti
15. Analitika vrijednost drutvenog bogatstva

Drutveno bogatstvo daje uvid u sektorsku distribuciju raspoloivih fiksnih fondova koja se razvojem mijenja promjene u veliini i strukturi neproizvodnih fiksnih fondova podatke o potronim dobrima domadinstava regionalne razlike u razini razvijenosti i tendencije promjena vlasniku strukturu nacionalne imovine

16. Nacrtaj i protumai Lorenzovu krivulju distribucije gospodarstva

62. str skripte

17. Drutveni bruto proizvod

DRUTVENI BRUTO PROIZVOD je makroekonomski agregat s vremenskom dimenzijom, pokazatelj uinaka drutvene proizvodnje s najirom obuhvatnodu, vrijednosni iskaz zbira proizvedenih dobara i usluga svih stupnjeva prerade i svih grana cjelokupnog narodnog gospodarstva u odreenom razdoblju
18. Vrijednosna struktura drutvenog bruto proizvoda

s obzirom da je drutveni bruto proizvod zbir pojedinanih rezultata sudionika privreivanja, vrijednosna struktura drutvenog bruto proizvoda jednaka je vrijednosnoj strukturi svakog pojedinanog produkta koji se mjerenjem obuhvada zato se u vrijednosnom aspektu drutveni proizvod sastoji od: prenesene vrijednosti (materijalni trokovi i amortizacija) novostvorene vrijednosti VRIJEDNOSNU STRUKTURU DRUTVENOG BRUTO PROIZVODA INE: MATERIJALNI TROKOVI AMORTIZACIJA NOVOSTVORENA VRIJEDNOST DBP = MATERIJALNI TROKOVI + AMORTIZACIJA + NOVOSTVORENA VRIJEDNOST MATERIJALNI TROKOVI su dio vrijednosti DBP-a koji obuhvada zbir vrijednosti utroenih predmeta rada (sirovine, reprodukcijski materijal) objektivna veliina materijalnih trokova manja je od iskazane zbog viestrukog obrauna AMORTIZACIJA je dio vrijednosti DBP-a prenesen upotrebom sredstava rada (strojeva, alata) odnosno troenjem fiksnih fondova dakle, troenjem sredstava rada u proizvodnom procesu dio njihove vrijednosti prenosi se na nove proizvode NOVOSTVORENA VRIJEDNOST je dio vrijednosti DBP-a nastao u aktualnom procesu privreivanja za razliku od prenesene vrijednosti odnosno materijalnih trokova i amortizacije, novostvorena vrijednost je temelj potronje zadovoljavanja materijalnih potreba drutva
19. Drutveni proizvod

DRUTVENI PROIZVOD je makroekonomski agregat s vremenskom dimenzijom, pokazatelj uinaka drutvene proizvodnje s uom obuhvatnodu, obuhvada prenesenu vrijednost fiksnih fondova dakle, amortizaciju sredstava rada i novostvorenu vrijednost
20. Vrijednosna struktura drutvenog proizvoda

VRIJEDNOSNU STRUKTURU DRUTVENOG PROIZVODA INE: AMORTIZACIJA NOVOSTVORENA VRIJEDNOST

DP = AMORTIZACIJA + NOVOSTVORENA VRIJEDNOST

21. Fiziko rabaenje i tehnoloko zastarijevanje sredstava

Razlikujemo dva oblika rabadenja (troenja) sredstava rada: FIZIKO RABAENJE troenje zbog upotrebe TEHNOLOKO ZASTARIJEVANJE troenje samom injenicom proteka vremena stoga je nuno voenje takve politike amortizacijskih stopa koja vodi rauna o faktoru tehnolokog zastarijevanja za potrebe proizvodnje strojevi se nabavljaju po odreenoj cijeni nabavnoj vrijednosti koja se evidentira u knjigovodstvu i povremeno revalorizira ako je vrijednost novca nestabilna na tu se osnovicu obraunava godinja stopa umanjenja vrijednosti tako de stroj s vijekom koritenja 10 godina godinje gubiti 1/10 svoje vrijednosti nakon 10 godina upotrebe stroj je u cijelosti amortiziran u vrijednosnom smislu, te se u normalnim okolnostima nadomjeta novim sredstva potrebna za nabavu novog stroja osigurana su desetogodinjim izdvajanjem iz ukupnog prihoda za tu svrhu tako se nastoji ouvati supstancija privreivanja vrijednost fiksnih fondova

22. Amortizacija u suvremenim uvjetima

U suvremenosti uvjeti privreivanja namedu potrebu voenja politike ubrzane amortizacije primjenjuju se visoke stope amortizacije koje viestruko nadilaze stope fizike istroenosti

23. Narodni dohodak

NARODNI DOHODAK

predstavlja ukupne faktorske dohotke koje su primili rad zemlja i kapital oni se dobivaju oduzimanje amortizacije i neizravnih poreza od BNP-a

24. Razlike u poimanju narodnog dohotka

Wiliam Petty koji je narodni dohodak definirao kao godinju vrijednost rada naroda 90-ih godina Dravni zavod za statistiku primjenjivao je ''koncepciju materijalne proizvodnje'' prema kojoj je narodni dohodak novostvoreni dio u materijalnoj proizvodnji stvorene vrijednosti odnosno:

NARODNI DOHODAK je drutveni bruto proizvod umanjen za materijalne trokove i amortizaciju Ta metodologija zamijenjena je metodologijom: NARODNI DOHODAK zbir dohodaka faktora proizvodnje dakle, on predstavlja ukupne faktorske dohotke koje su primili rad zemlja i kapital oni se dobivaju oduzimanje amortizacije i neizravnih poreza od BNP-a takav pristup temeljen na teoriji o tri izvora dohotka znai da se u izvore stvaranja narodnog dohotka ukljuuju neproizvodne uslune djelatnosti

25. Metode izraunavanja narodnog dohotka

Koju demo metodu odabrati ovisi o fazi ekonomskog procesa u kojoj se mjerenje provodi: u razdoblju njegova stvaranja koristiti demo PROIZVODNA (REALNA) METODA utvruje veliinu narodnog dohotka zbrajanjem vrijednosti dobara i usluga proizvedenih u razdoblju njegove raspodjele koristit demo PERSONALNA METODA utvruje veliinu narodnog dohotka zbrajanjem dohodaka pojedinih skupina sudionika raspodjele (zbraja se osobni dohodak, socijalna pomod, mirovina) u razdoblju njegova troenja koristi demo RASHODNA METODA utvruje veliinu narodnog dohotka zbrajanjem svih oblika finalne potronje nacionalnog dohotka (osobna potronja stanovnitva, zajedniki oblici potronje te opda potronja) i zbrajaju sve svi oblici neto investicija u promatranom razdoblju od kojih se oduzimaju materijalni trokovi i amortizacija

26. Meunarodne usporedbe narodnog dohotka

27. Demografske investicije

demografske investicije smatraju se minimalnom razinom godinjih ulagaja u proirenu reprodukciju.Veliina demografskih investicija(jednaka umnoku stope prirodnog prirataja i kapitalnog koeficijenta) trebala bi osigurati porast narodnog dohotka koji osigurava njegovu per capita veliinu na istoj razini kao i u prethodnom razdoblju

28. Uloga ljudskog inioca kroz povijest

Gospodarska povijest ovjeanstva dijeli se s obzirom na znaaj razvojnih initelja u tri razdoblja.

Razdoblje dominacije agrarnog sektora(plodno tlo,grub fiziki rad) Razdoblje klasinog industrijalizma(kapital-financijski i opredmeden u strojnu te.) Razdoblje postindustrijskog ili informacijskog drutva

Stanovnitvo je bitna gospodarska determinanta u dvojakom smislu.Definira veliinu i strukturu potreba,ali limitira sadraj i dinamiku gospodarskoj razvoja.

29. Teorija tranzicije stanovnitva

Formulirao W.S.Thompson .Prema toj teoriji,u pravilu,stanovnitvo prolazi u svojem razvitku kroz tri etape: 1. predtranzicijsku etapu 2. etapu demografske tranzicije 3. posttraznicijsku etapu.

30. Nacrtaj i objasni grafikon razvitka stanovnitva

Str.12.skripte
31. Karakteristike suvremenih demografskih kretanja u svijetu

str. 13 i 14
32. Kvalitativni aspekt faktora stanovnitva

33. Definicija i funkcije trita 34. Zakon razmjernosti 35. Zakon ponude i potranje 36. Nacrtaj i objasni krivulju potranje 37. Supstituti ili konkuretska dobra 38. Komplementarna roba 39. Elastinost ponude 40. Elastinost potranje 41. Nacrtaj i objasni krivulju ponude 42. Nacrtaj i objasni krivulju ponude i potranje 43. Nacrtaj i objasni pomicanje krivulje ponude 44. Nacrtaj i objasni pomicanje krivulje potranje 45. Klasificiraj trite prema kriteriju broja uesnika 46. Navedi i objasni uvjete savrene konkurencije 47. Nacrtaj krivulje ukupnog prihoda i ukupnih tro kova 48. Nesavrena konkurencija 49. Objasni homogenost i diferenciranost proizvoda 50. Monopol i monopson 51. Oligopol i oligopson 52. Posredni i neposredni dravni intervencionizam na tritu 53. Objasni pojam i vanost proizvodnih (tehnikih) koeficijenata

54. Proizvodna funkcija 55. Povijesni razvoj poduzea 56. Problem nedjeljivosti proizvodnih inilaca