OSNOVE EKONOMIJE

1. TO JE EKONOMIJA pojmovno odreivanje ekonomije, ekonomske metode i

sredstva analize
Ekonomija potijee od grke rijei ekonomija koja se sastoji od dvije rijei: oikos kua,
kuanstvo i nomos pravila, upravljanje. U prijevodu bi znaila umjee voenja kuanstva.
Ekonomija se moe promatrati kao znanost, a gospodarstvo kao praksa kao predmet koji
istrauje ekonomija.
Znai, ekonomija je sloena i smiljena ljudska djelatnost koja prouava proces
proizvodnje, raspodjele, razmjene i potronje dobara
Ekonomija kao znanost prouava kako ljudi nekim sredstvima proizvode razliite proizvode i
usluge te kako ih dijele meu razliitim ljudima.
To su ekonomske aktivnosti koje poinju neijom potrebom za neim, to se proizvede i na
kraju dolazi do potronje tog dobra.
Svrha je sa to manje resursa ostvariti to vee uinke. Upravo to prouava ekonomija kako
uspjeti doi do najboljih gospodarskih rezultata.
Ekonomija je nekada bila dio filozofije kao znanosti, no onda se izdvaja kao posebna znanost
1776 godine kada je ADAM SMITH objavio knjigu BOGATSTVO NARODA
Gospodarstvo je sloen proces proizvodnje, raspodjele, razmjene i potronje radi
zadovoljavanja ljudskih potreba dakle kroz gospodarstvo se u praksi radi ono to
ekonomija prouava i u gospodarstvu se treba pridravati pravila i zakljuaka koje
donosi ekonomija.
2. MAKROEKONOMIJA I MIKROEKONOMIJA
Ekonomija je s vremenom postala sve sloenija pa u ekonomskoj teoriji danas razlikujemo
dva dijela: MAKROEKONOMIJU I MIKROEKONOMIJU
MIKROEKONOMIJA je dio ekonomske znanosti koji prouava pojedine dijelove
gospodarstva.
Predmet prouavanja mikroekonomije je:
-

Koliina proizvoda jednog gospodarskog subjekta (koliko jedan gos.subj.proizvede

proizvoda)
Cijena pojedinanog proizvoda ili usluge
Dohodak pojedinca ili kuanstva
Zaposlenost pojedinca ili sektora.

Znai vidimo da mikroekonomija prouava POJEDINANU PROIZVODNJU, POTRONJU

I TRITE znai u odnosu na jedan prozivod ili uslugu (npr: zato neki ljudi ele imati vie
nekog dobra nego drugog, zato se ljudi ne ele kolovati za daktilografa nego bi bili
programeni, zato je dolo do promjene cijene nekog proizvoda i sl.)
MAKROEKONOMIJA je dio ekonomske znanosti koja prouava gospodarstvo kao
CIJELINU na razini upanije, regije, drave ili svijeta.
Makroekonomija prouava ove vrijednosti (agregatne vrijednosti):
-

Ekonomski rast (BDP bruto domai proizvod po stanovniku )

Inflaciju ( je pad vrijednosti novca; npr. 8% godinje
Nezaposlenost (u nekoj dravi utvrdi da ima 5% nezaposlenih)
Poslovne cikluse
Siromatvo i nejednakost
Globalizaciju i sl.

Makroekonomija se u uem smislu moe definirati kao znanost koja utvruje koji je utjecaj
ekonomskih politika na gospodarstvo nekog podruja i regulira ga (pronalazi naine da se
pobolja ako je pogorano)
Smatra se da je Makroekonomija nastala 1936. Godine kada je objavljeno djelo J.M.Keynsa
Opa teorija zaposlenosti kamate i novca nakon ega su vlade prvi puta na gospodarstvo
djelovale putem mjera makroekonomske politike.
Veza izmeu makroekonomije i mikroekonomije
Mikroekonomija i makroekonomija iako prouavaju razliite stvari su meusobno povezane i
ine ukupnu ekonomiju neke zemlje.
Znai, ako elimo odrediti kako djeluje trite nekog gospodarstva, neke drave to
prouava makroekonomija, moramo razumijeti i funkcioniranje dijelova tog gospodarstva to
prouava mikroekonomija.
NPR. Ako elimo saznati kako unaprijediti i poboljati ukupno gospodarstvo hrvatske (to
prouava makroeonomija) moramo prije prouiti i znati sve o proizvoaima, potroaima,
radnicima i sl. to prouava mikroekonomija.
3. UVOD U TERMINOLOGIJU I EKONOMSKI JEZIK
Osnovno je pri uenju ekonomskog jezika nauiti ekonomsku terminologiju (rijei koje se
koriste kada se govori o ekonomskim i gospodarskim stvarima) s razumijevanjem, te znati
itati brojke, tablice i grafikone pri tumaenju ekonomskih pojmova, odnosa i zakonitosti.
Neki od osnovnih eknomskih pojmova ekonomskih veliina vezanih uz novac su: prihod,
dohodak, plaa, profit, renta, rashod
PRIHOD je novani izraz koji govori o rezultatu poslovanja: to je umnoak cijene i
koliine: rezultat je aktivnosti proizvoaa zbroj svih njegovih prihoda

RASHOD je troak (izraen u novcu) koji ostvari neki subjekt u obavljanju svoje djelatnosti
PROFIT (DOBIT) je zarada od ulaganja kapitala ( izrauna se tako da se od prihoda odbiju
rashodi)
DOHODAK to je novani iznos koji ostvari neko kuanstvo ili pojedinac angairanjem
svojih imbenika (rada, kapitala, imovine) proizvodnje u proizvodnom procesu. U dohodak
spadaju:
-

Plaa (zarada od angairanja ljudskog rada za neki rad dobijemo plau)

Profit (dobit) zarada od angamana kapitala razlika izmeu ukupnih prihoda i
ukupnih rashoda
Renta zarada od angairanja zemlje, materijala ili sirovina npr. kad to iznajmimo

Tekoe u uenju ekonomskog jezika je i zato to se ekonomski zakoni stalno mijenjaju pa pa

jednom naueno se promijeni zato je potrebno cijeloivotno uenje.
4. VERBALNA DESKRIPCIJA, GRAFIKA
MATEMATIKA U EKONOMIJI

GEOMETRIJA

FORMALNA

Ekonomske pojave nisu stalne veliine nego se neprestano mijenjaju (variraju) pa ih

nazivamo varijablama.
Varijable se dijele na: OVISNE I NEOVISNE
Ovisne varijable su promjenjive veliine, one ija vrijednost ovisi o nekoj drugoj vrijednosti
npr. potranja nekog proizvoda ovisi o njegovoj cijeni
Neovisne varijable su veliine koje uzrokuju promjene, npr. cijena nekog dobra uzrokuje
promjenu potranje za nekim proizvodom
Te varijable i njihov meusobni odnos prouava ekonomska teorija.
Ekonomska teorija utvruje zakonitosti kod ekonomskih pojava.
Ekonomska analiza primjenjuje ekonomsku teoriju kako bi utvdila ovisnost izmeu
ekonomskih pojava i objasnila razloge te ovisnosti i s.
Oblici Ekonomske analize su: KVALITATIVNA I KVANTITATIVNA ANALIZA
Kvalitativna analiza za objanjavanje meusobne ovisnosti izmeu razliitih varijabli koristi
rijei dakle rijeima opisno objanjava tu ovisnost to zovemo VERBALNA
DESKRIPCIJA (deskripcija znai opis)
Kvantitativna analiza upotrebljava za opise ovisnosti izmeu varijabli GRAFIKU
GEOMETRIJU I FORMALNU MATEMATIKU znai za objanjavanje odnosa koristi
grafikone i matematike brojeve i formule ova analiza puno je preciznija od kvalitativne
analize.

U svakom sluaju ove analize ne smijemo odvajati jer jedna drugu nadopunjuju.
5. TABELARNO I GRAFIKO PRIKAZIVANJE I ZNAENJE NAGIBA KRIVULJE
TABLICA je u ekonomiji slikovno tekstualni prikaz koji kvantificira ekonomske pojave
varijable
Pomou tablica moemo lake razumijeti promjene pri razliitim odabirima.
Npr. svaka zemlja ima ograniene resurse: radnu snagu, sirovine, tvornice i dr. Znai svaka
zemlja moe proizvoditi samo ogranienu koliinu proizvoda nijedna ne moe proizvoditi
sve to postoji. To znai da mora BIRATI to e proizvoditi ovisno o resursima koje ima.
Ako elimo proizvoditi veliki broj razliitih proizvoda moemo ih proizvoditi u manjim
koliinama.
Ako emo proizvoditi manje razliitih proizvoda moemo ih proizvoditi u veim koliinama.
Koliina koliko moemo proizvoditi ovisi o tome koliko emo proizvoditi u isto vrijeme. Ako
najprije proizvodimo samo jedan proizvod npr. kruh onda moemo proizvesti puno kruha, ali
ako uvedemo i proizvodnju nekog drugog proizvoda koliina prvog proizvoda smanjuje se za
onoliko koliko emo drugog proizvoda proizvoditi.
TABLICA
Mogunosti
(koliko
proizvoda emo proizvoditi)
A
B
C
D
E
F

Npr. KRUH (prikazujemo u Npr. STROJEVI (u tisuama

tonama proizvodnje)
komada)
15
0
14
1
12
2
9
3
5
4
0
5

Sve to moemo prikazati i GRAFIKONOM GRAFOM (nacrtan u teci)

GRAF (grafikon) je slika koja pokazuje odnos izmeu dvaju ili vie skupina meusobno
ovisnih podataka (varijabli)
VRSTE GRAFIKONA: - ovisi o tome pomou ega izraavamo odnose izmeu varijabli
-

kruni ili prstenasti (upotrebljavamo krunice) - upotrijebiti emo ako elimo

istaknuti odnos dijelova prema cijelini
Stupiasti (upotrebljavamo stupce) najbolje se njime sluiti za vremensko
usporeivanje podataka
Linijski ili linearni (upotrebljavamo crte linije)

Imamo jo i logaritamski i polinomni.

U ekonomskoj znanosti najee se upotrebljava LINIJSKI u kojem se odnosi prikazuju

pomou krivulja (POGLEDAT KNJIGU)
NAGIB KRIVULJE pokazuje odnos izmeu varijabli (podataka).
Krivulje mogu imati POZITIVAN I NEGATIVAN nagib.
POZITIVAN NAGIB KRIVULJE znai da kada se poveava ili smanjuje jedna varijabla
poveava se ili smanjuje druga varijabla to je pozitivan odnos izmeu varijabli
NEGATIVAN NAGIB KRIVULJE znai da varijable pokazuju suprotan smjer.. porast jedne
varijable prati smanjenje druge varijable grafiki se to biljei kao negativan odnos.
6. MODELSKI PRISTUP
PROIZVOAA

NA

PRIMJERU

PONAANJA

POTROAA

MODELI su pojednostavljena prikazivanja stvarnosti npr: model planeta zemlje, modeli

novih automobila i sl.
U svakoj znanosti pa i u ekonomskoj pod pojmom model podrazumijevamo pojednostavljen
prikaz pojedinih dijelova.
U ekonomskoj znanosti ekonomski model odnosi se na prikaz gospodarstvenog ciklusa,
odnosno prikaz ciklusa od proizvodnje do potronje.
Svrha izrade modela je da se pojednostavni shvaanje odreenih pojava jer su neke iznimno
sloene pa ih je pomou modela lake razumijeti.
Kako se modelira?
Svaki se model raa u neijoj glavi pa ga nazivamo mentalnim modelom kada taj mentalni
model koji imamo u glavi prezentiramo tekstom, maketom, brojevima ili slikom dobijemo
formalni model ili se kae da smo modelirati dio stvarnosti.
Modelski pristup na ponaanju proizvoaa i potroaa
U modelu ponaanja potroaa kao subjekta predmet istraivanja (endogena varijabla) je
koliina robe i usluga koje e kupiti.
On ne moe utjecati na cijene robe i usluga i svoj dohodak. Znai cijene su takve kakve jesu,
a on ima novaca koliko ima.
Pretpostavka je ponaanja potroaa da e se ponaati tako da novce potroi to korisnije da
kupi onu robu i usluge koje e mu potronjom osigurati najveu korisnost (tzv. maksiranje
korisnosti)
U modelu ponaanja proizvoaa kao subjekta predmet istraivanja (endogena varijabla)
je koliina robe koju e proizvesti.
Parametri za proizvodnju su cijene svega to mora kupiti kako bi proizveo odreenu robu.
Pretpostavka ponaanja proizvoaa u cijelom tom procesu je to vea zarada znai
maksimiziranje ukupnoh prihoda i minimaliziranje trokova kako bi ostvario maksimalnu
dobit.

VIDIT TREBA LI DO KRAJA LEKCIJE

PROITATI SAETAK IZA POGLAVLJA.