OSNOVE MARKETINGA

MARKETING je nastao od rijei market to znai trite ili konkurencija.

Marketing je normativno-pravno temeljena! kadrovski! vr"nski! svrsis"odno temeljeno!
organiza#ijski dovedeno do savrenstva i materijalno! te"niki! optimalno podastrta djelatnost.
$n razvija poslovn kltr i odgovornost.
%odrazmijeva tra&enje kon#ipirano ili kreativno! koje kre'e od ideala pa sve do proizvoda
trgovini. Marketing je (ilozo(ija koja je protiv neznanja i ne kompeten#ija. Marketing je
organiza#iona (nk#ija i niz pro#esa. Kreira i isporje vrijednost potroaima i pravlja
odnosima s njima na nain koji donosi korist kompaniji i svima koji s za nj zainteresovani.
Marketing se sastoji od ) elementa*
+.%R$I,-$. /iz0or dizajna! o0lika! 0oje! pakovanja! 0rend oznaavanja itd.1
2.3I4ENA /nivo #ijene i strktra popsta! itd.1
5.M4E6T$ ili .I6TRI783I4A
).%R$M$3I4A /oglaavanje! napre9enje prodaje! lina prodaja! odnosi s javno'1
ANTIMARKETING je odsstvo sopstvenog aktiviteta. Kod antimarketinga nema nikakvog
plana. Antimarketing s sva negativna svojstva koja loe ti na organiza#ij ili (irm. To s
sve negativne aktivnosti koje ne poma& organiza#iji! &ele je propastiti i to rade svjesno i
nesvjesno. ANTIMARKETING 4E 6-E 68%R$TN$ $. MARKETINGA. Antimarketing
vodi (irm do propasti. Naomi Klein govori o ok terapiji. :ok terapija je vo9enje novog
ro0ovlasnitva. .r&ava je ro0.
TR;I:TE podrazmijeva konkren#ij! a marketinki projekat je ostvariv projekat. 8
marketing moramo znati ko smo i ta smo /odrediti svoj identitet1! tano znati kda idemo!
odnosno! koji nam je #ilj.
TR;I:TE 4E 6TA<AN %RATI<A3 6-AKE R$7NE %R$I,-$.N4E I RA,-I4A 6E
8%$RE.$ 6 RA,-$4EM I :IREN4EM R$7NE RA,M4ENE.
1
TRINA CIJENA #ijena po kojoj se neka ro0a prodaje na tr&it= rezltat je konkretni"
odnosa ponde i potra&nje.
TRINA VRIJE!NOST> s jedne strane prosjena vrijednost ro0a proizvedeni" nekoj
o0lasti proizvodnje! a s drge strane individalna vrijednost ro0a proizvedeni" pod
prosjenim vjetima te o0lasti ? i koje sainjavaj prete&ni dio njeni" proizvoda.
TRINI ME"ANI#AM #jelokpnost odnosa ponde i potra&nje i sti"ijski" djelovanja
ekonomski" zakona odre9enoj privredi.
G$AVNE %ROI#VO!NE VRIJE!NOSTI S&' potre0na! estetska! (nk#ionalna i
sim0olika vrijednost.
8 marketing je veoma 0itna 6INERGI4A! koja podrazmijeva #entripetalno smjerene
radnje ka jednom #ilj.
Marketing je poslovna (ilozo(ija koja se sastoji od*
+.ANA<ITIKE /strktrno razlaganje! dedk#ija! razlikovanje 0itnog od ne0itnog!
kompara#ija! sinteze! teze! antiteze. Analitika podrazmijeva i evala#ij. Evala#ija-niko ne
zna kakve stvari jes! ako ne zna kakve tre0a da 0d. @8m #arje! snaga klade valjaA. Kada
je pitanj analitika! govorimo o primarnom aktiviranj sopstvenog identiteta. Konkren#ija
se vodi* #ijenom! 0oljom distri0#ijom! 0oljim %R ak#ijama! 0oljim slovima prodaje. 1
2.%<ANA /djelovati mo&emo by accident i by plan1. .jelovanje po plan /by plan1
podrazmijeva da start radimo analize /%E6T! 6B$T! -RI$1. %lan tre0a da 0de
ostvariv. .jelovanje by accident znai djelovanje slajno! po nesre'i! 0ez pret"odno
tvr9enog plana. %lan mo&e 0iti ostvariv! ne ostvariv i djelimino ostvariv.
5.NA8KE-NA8CN$ 7A,IRAN$ /antropologija! psi"ologija! so#iologija! silozo(ija!
so#ijalna antropologija! lingvistika itd.1
).KA.R$-A /marketing i (irma mo&e spjeti samo ako s zaposleni odgovaraj'i kadrovi!
koji s o0razovani za taj posao koji o0avljaj. Kadrovi s jedno vezani i za edka#ij.
%RA-I C$-4EK NA %RA-$M M4E6T8DDD1
E.N$RMATI-N$-%RA-NE REG8<ATI-E /nita to radimo ne znai! ako nema dr&ave
koja 'e nas kazniti. 8govor je veoma 0itan za svaki posao.F
2
G.$RGANI,A3I4E / svakom poslovanj! marketing! (irmi je 0itno da je organiza#ija
dovedena do savrenstva jer samo tako mo&emo spjeti1
H.MATERI4A<N$-TEINICKE %RET%$6TA-KE /(inansijska laganja marketing s
potre0na #ij po0oljanja odnosa s kp#ima. ,a marketing je pose0no znaajan i razvoj
te"nologija koje povezj kompanije sa nji"ovim potroaima! poslovnim partnerima i
svijetom koji i" okr&je.1
J.NA.,$RAKK$NTR$<E /kontrola marketinga je samo dio kpne kontrole na nivo (irme
i ima za #ilj da se stanovi kojoj mjeri se spjeno realizj sve marketinke aktivnosti.
%odrazmijeva ono to ide z evala#ij.1
F.KREATI-N$6TI /al"emija= stvaranje neega to ne postoji! ali i onoga to postoji samo
njegovoj 0oljoj verziji= kreativa# mo&e da 0de samo onaj koji ima 7o&iji dar1.
IM%ERATIVI NA&KE SA AS%EKTA !RAVE'
6a stanovita dr&ave naj0itnije je i dr&ava mora da spostavi kolovanje strnog kadra i
njegovo zadr&avanje dr&avi kako 0i 0d'nosti 0ilo sposo0ni" ljdi koji 0i mogli odr&ati
kontinitet i nastojati po0oljati spje"! imid&! ekonomij i (nk#ionalnost dr&ave. Isto tako to
znai i da politike elite vre pritisak na nak i da to koriste svakom slaj. 8 0iti nak
dr&avi slovljavaj politiki (aktori! ekonomski (aktori i so#ijalni (aktori. Imperativ nanosti
je napraviti dr&av na temelj nanosti. To znai stvoriti dr&av kao #jelin! o0ratiti pa&nj
na ekonomij! o0razovanje! politik itd.
MARKETING CENTRI%ETA$NE( KONCENTRACIJSKE SIN"RONI#ACIJE SA
AS%EKTA S"EME )%'
%od marketing miks kon#eptom podrazmijeva se kom0ina#ija instrmenata kojima se koristi
predze'e da 0i se postigao oekivani nivo prodaje na #iljnom tr&it. $n podrazmijeva*
proizvod! #ijena! distri0#ija! promo#ija.
3
Kada se govori o proizvod kao instrment marketing miksa! misli se na razvoj takvog
proizvoda kakvog kpa# &eli. 3ijena se mo&e razmatrati sa dva aspekta* prvi je da ona polazi
od konkretne #ijene! a drgi od spremnosti kpa#a da plate odre9en #ijen. %romo#ija je
pro#es komni#iranja izme9 predze'a i kpa#a sa #iljem da se stvori pozitivan stav o
proizvodima i slgama koji vodi ka nji"ovom (avoriziranj pro#es kpovine na tr&it.
,adatak distri0#ije je o0ez0je9enje pristpanosti proizvoda odre9eno vrijeme i mjesto.6va
) elementa s podjednako 0itna! kao i nji"ova me9so0na kom0ina#ija.
RE*$EKTOVANJE VRIO ANA$I#E NA REA$N& &%OTRE+N& VRIJ&E!NOST
%ROI#VO!A,&S$&GA'
%rema -RI$ analizi jedan proizvod ini potre0a vrijednost! ro0na estetika tj. kozmetika i
ro0na sim0olika. Rije je o dizajn! a realna potre0na vrijednost je koliko proizvod! zaista
koristi neem. 6im0olika je npr. sim0olika zemlje! odnosno porijekla! odakle je neto dolo i
to! zapravo! predstavlja psi"olok potre0n vrijednost. -RI$ realne potre0ne vrijednosti L
pri"vatljiva #ijena L dgotrajnostL sl&enje svrsi L da s ti proizvodi ili slge 0a po mojoj
volji. 3ilj je imati ono to drgi nemaj.
%RIMJENJIVANJE S-OT ANA$I#E KA!A JE & %ITANJ&
KONK&RENCIJA,%O#ICIONIRANJE NA TRIT&'
6Mot analiza je jedna od instrmenata kojima se menad&er mo&e posl&iti kreiranj
strategije. $vo je kvalitativna analitika metoda koja kroz ) elementa nastoji prikazati snage!
sla0osti! prilike i prijetnje odere9ene pojave ili sita#ije. Me9tim! tre0a zeti o0zir da se
radi o s0jektivnoj metodi. 6vako predze'e mora voditi rana o ntranjem i vanjskom
okr&enj. 8 tom se kontekst ova pojava tj. analiza mo&e razmjeti kao prikaz ntranji"
sla0osti i snaga organiza#ije i vanjski prikaz prilika i prijetnji s kojima se ta ista organiza#ija
soava. $va analiza pri (ormlisanj #iljeva kazje na prioritet za promotivne aktivnosti i
poma&e 0d'em planiranj i djelovanj.
TRETIRANJE !RAVE & KONTEKST& MARKETINGA'
4
.r&av kontekst marketinga tretiramo kroz njen kltr i o0iaje! prirodne resrse!
tristika mjesta! najpoznatije gra9evine! kroz vjerske stanove! a sve to #ilj da privemo
to vie posjetio#a svojoj dr&avi! kako 0ismo preko marketinga mogli i pro(itirati.
&%RAV$JANJE $J&!SKIM RES&RSIMA'
8pravljanje ljdskim resrsima kao poslovna (nk#ija odjedinjje poslove i zada'e vezane za
ljde! nji"ovo prikpljanje! iz0or odgovaraj'eg kadra! o0razovanje i drge aktivnosti osigranja
i razvoja zaposleni". $va je poslovna (nk#ija prola mnoge (aze razvoja! od one kad je okvir
svoje djelatnosti o0"va'ala iz0or aplikanata! razmjetaj na poslove i vanje personalni"
podataka! preko strnog osposo0ljavanja! pa sve do (ormliranja politike koja maksimizira
integra#ij svi" zaposleni" podze'! razvija zainteresiranost ljdi! (leksi0ilnost i kvalitet rada
ime se kom0inira interes podze'a i njegovi" zaposleni". Glavni se podsistemi (nk#ije ljdski"
poten#ijala mog svesti na zapoljavanje! pro(esionalni razvoj! poti#anje spjenosti rad!
otkrivanje mened&erski" poten#ijala i in(ormiranje podrj ljdski" poten#ijala.
MARKETING KAO %OS$OVNA *&NKCIJA'
Marketing je i poslovna (nk#ija koja ima svoj mikro i makro dimenzij.
MIKRO %$AN . *irma
MAKRO %$AN . !ra/a
Marketinke aktivnosti svakog pojedinanog predze'a ne 0i 0ilo mog'e spjeno o0avljati 0ez postojanja
odre9eni" instit#ija na makro nivo. To s reglatorne instit#ije koje se moraj 0rinti o potivanj zakona!
(er konkren#iji na tr&it! kontroli kvaliteta proizvoda i slga! zatiti okolia i slino. $ve instit#ije
(ormira i (inansira dr&ava sa #iljem da zatiti svoje gra9ane i omog'i im da zaista &ivaj sve
povoljnosti koje im mo&e dati do0ro organizovani sistem tr&ine ekonomije. %ored reglatorni" instit#ija!
postoje i drge koje podr&avaj (nk#ionisanje tr&inog sistema. Tako! naprimjer! (inan#ijske instit#ije kao
to s 0anke! 0erze vrijednosni" papira! mikrokreditne organiza#ije i lizing kompanije! podr&avaj
pro#ese razmjene i 0ez nji" 0i svi marketinki napori pojedinani" predze'a 0ili znatno manje
spjeni.
.AK<E! .A 7I MIKR$ %<AN 86%I$! M$RA 7ITI %$.R;AN NA MAKR$ %<AN8D
MARKETING %$.RA,8MI4E-A *
EN ANTE i EN %$6T djelatnost.
5
EN ANTE- oznaava (raz @prije doga9ajaA! to znai da prije nekog doga9aja tre0amo provjeriti sve ono to
marketing kao poslovn (ikozo(ij ini /plan! analitika! kadrovi! materijalno-te"nike pretpostavke! kontrola
itd.1. EN ANTE znai analizirati sve pret"odno.
EN %$6T- podrazmijeva opera#ionaliza#ij. $znaava (raz @poslije doga9ajaA. EN %$6T je temeljen na
zannj iz prolosti! odnosno! pret"odnog /EN ANTE1. EN %$6T znai djelovati kad si sve pret"odno ve'
analizirao.
Marketing je ra#ionalan. Ima odre9en #ilj ili zadatak i taj #ilj tre0a pravilno (ormlisati npr.
jezikom per#ep#ijom! tre0a imati najmanje tri naina.
Kod 6B$T analize tre0a kritiki gledati na stvari! iti se kritikom razmiljanj. Klj
zdravorazmskog razmiljanja je da mora postojati teza! antiteza i sinteza. A0ori1mi s kratke
izgovorene rijei ili monade. %ro0e2iona3i1am - kod pro(esionalizma postoji deontologija ili
pro(esionalna etika koje se tre0a pridr&avati.
Kreati/no2t
Tre0a 0iti kreativan marketing. 7iti kreativan mo&e samo ovjek slo0odnog ma! asektivan
ovjek! zdrav razm je prva stvar! da si orginalan. Marketinga nema 0ez (ormalno pravnog
okvira i kreativne osnove. Covjek mora 0iti oslo0o9en! mora znati ta jeste a ta nije.
- *unkciona3na e2tetika - proizvod mora 0iti estetski re9en! za agen#ije! likovne akademije
i sl.
- E2tetika je skladnost i propor#ija!
- Sim4o3ika ? proizvod predstavlja odre9en idej
Kreati/no2t 5o6ra1umije/a *
- aso#ijativnost!
- KIA /&ivotna energija ili elan1
- odva&nost!
- samovjerenost!
- samopotovanjeKsamopotvr9ivanje!
6
- logik.
Nema kreati/no2ti 4e1*
- ORAME /okvir1 - a okvira 0ez dr&ave /sa pravom! poli#ijom! sdovima L (inansije1! entiteta
/R6! O7II1! $ptina! normativa (irme! ali ne 0ez atorski" prava. %rva stvar je antiteza! da
na9em ta mi (ali i ono ime se istiem. Tre0a postojati plan dr&ave i lini imid&.
Ne mo&e 0iti kreativan i pro(esionalan ako iz glave ne iz0a#i sve to taj pro#es ometa.
Marketing mora poivati na pravilima! a kreativnost je da sam neto napravi. Mora pravilno
de(inirati stvari onakve kakve jes!analitiki! planski i nano 0azirano kao nani postlat
ovjek makreting tre0a 0iti realan.
*enomeno3o7ija je povrinsko ono to se vidi! a onto3o7ija stina stvari.
A2ocijati/no2t je retroaktivna sinestezija tj. vielni do&ivljaj! da nas doga9aj aso#ira na
neto. Mora imati 0az podataka! razvijati mozak i vjetin. Aso#ijativnost podrazmijeva
znanje i slo0odan m! "omo l#ids /l#idan ovjek1! mora znati ta svi drgi prodaj i da
smisli neto novo. ,nak aso#ira na slik! a slika aso#ira na zvk. Asov#ijativnost je igra
rijei! to mo&e 0iti i rima.
KIA je japanska rije i oznaava razviti svoj kreativnost i &ivotn energij.
O6/ano2t - mora pokazati da si ovjek do0re namjere! odva&an! onaj kome tre0a vjerovati.
Samou/jereno2t najsamovjereniji s oni koji malo znaj. 6amovjerenost je kada zna i
sigran si to. $o7ika oznaava logiko zakljivanje. Nema logike ako postoje razne
predrasde. &1rok,5o23je6ica znai zakljivati o stvarima na osnov onoga to vidi.
8 kreativnosti estvj sva naa la /vid! sl"! dodir! govor! oks1! ali i na razm /ra#io1!
ono podsvjesno /potisnto1 i nesvjesno /d"1. Kreativnost nas odre9je kao jedinstveno 0i'e
/di((erentia spe#i(i#a1. Kada je pitanj kreativnost mi smo si generis odnos na drga
0i'a. 6i generis podrazmijeva neto samo to je nama svojstveno.
Inte3i7encija je mentalna karakteristika koja se sastoji od sposo0nosti za enje iz iskstva!
prilagod0e na nove sita#ije! razmijevanja i koritenja apstraktni" pojmova i koritenja
pret"odni" znanja za snala&enje novoj okolini kojima ne poma&e
stereotipno nagonsko ponaanje. 4o se de(inira kao sposo0nost 0rzog i inkovitog
7
snala&enja novim i nepoznatim sita#ijama! a postoji i apstraktna de(ini#ija da je
Pinteligen#ija ono to se mjeri testovima inteligen#ija.
INTE<IGEN3I4A* dinamika! statina! analitika! kreativna! praktina.
Meto6 2truktura3no7 ra13a7anja /marketing proizvoda ili slge1*
7ez #ijene nema ni proizvoda ni predze'a. T #ijen tre0a razlo&iti na (aktore i (aktore
poredati po pre(eren#iji ono to je najva&nije. $dma" od0a#iti ne 0itino. Razlo&iti se0e
/(izionomija! pl'a! da! &elda#! ime! d"ovitost! zatitni znak1.
8potre0na vrijednost*
- o0lik!
- pakovanje i estetika
- (nk#ionalna estetika
- estetska estetika.
,a sMot analiz zet ' konkren#ij! najmanje E (irmi! moraj se istra&ivit svi aspekti tr&ita.
%roizvod tre0a 0iti savremen! ali je(tin. %riv'i pa&nj alanizama. 6krent ' pa&nj samim
tim to sam promijenio o0lik. Govorimo o omot kao ro0noj esteti#i! ime samo proizvoda i
ime (irme koj proizvodi! o0lik! kreativna plat(orma! ks! itd.
8 kon#ept proizvoda tre0a na'i *
- potre0n vrijednost
- estetik
- ime
- sim0olik
- psi"olok potre0n vrijednost/po&eljnost1.
I2trai/anje
Istra&ivanja mog 0iti *
- eQ post
8
- eQ ante
Kod istra&ivanja prvo gledamo geogra(ij tj. Geogra(ski polo&aj. To s generalno ljdi! i
poten#ijalni potroai. 8 ovom istra&ivanj imamo sve analize! aida! sMot! Mrio i pest. Moram
imati egzaktne podatke koilko ljdi &iviR
.rga stvar je konkren#ija! istra&iti pre#izno npr ta se gleda. 3ilj je vijek pozi#ioniranje.
$snova svega je statistika! da start znamo sve podatke i ne moramo istra&ivati. ,atim
imamo so#ijaln sita#ij! ekonomsk sita#ij! i politik sita#ij.
Kod distri0#ije kako distri0irati ro0!a kakv je do0ijeR Tre0a naprije9ivati prodaj
te"nikom organiza#ijom prodaje. 6va istra&ivanja s .E6K MET$.. %rvo se istra&je za
kon#ipiranje proizvoda ili slga! a drgo za komni#iranje/ reklami! %R! promo#ija! event i
sl.1. Istra&jemo kako se mo&e tje#ati na ljdeR Kvalitetnijim proizvodom! 0oljim
servisom ... Kako do0iti nove potroaeR 80ijediti i"! priv'i nji"ov pa&nj! istra&ivati
tje#aj na ljde.
Kod istra&ivanja postoji psi"ologija potronje ili konzmiranja tj koritenja. %otre0e *
%otre0a je nedostatak neega.
Mog 0iti*
- %rimarne - jesi! piti! seksalni nagon
- Sekun6arne 8potre0e za o0razovanjem kvalitetnijim stanovanjem
- !u9o/ne - potre0e da naim do0ro svoj strk! klasini pis#i i knji&evni#i! ako i potre0a
za 7ogom.
- Samoo6ra/anje
8 Stra9
8 Na7oni * Kod nagona postoji gregarni motiv tj &elja i potre0a ovjeka da se to 0olje
pozi#ionira na so#ijalnoj ljestvi#i* pro(esionalno! spoljno i 0ogatstvo.
9
MENA!MENT'
Menad&ment je (ilozo(ija i aktivnost smjerena na postizanje odre9eni"! naprijed za#rtani"
#iljeva! ali aktivnostima drgi" ljdi. To je! stvari! pro#es planiranja! organizovanja! vo9enja
i kontrolisanja aktivnosti zaposleni" i kori'enja drgi" resrsa organiza#ije kako 0i se
postigli postavljeni organiza#ioni #iljevi. Nosio#i itavog pro#esa s ljdi koje nazivamo
menad&erima. To je oso0a koja je odgovorna za rad drgi"! pravlja ptem drgi" ljdi.
.ijelimo i" na*
- top menad&ere
- srednje menad&ere
- ni&e menad&ere
10
11