Zvonimir Horvat

ANALIZA MALOPRODAJNOG TRŽIŠTA U

REPUBLICI HRVATSKOJ

Seminarski rad

Sveučilište u Zagrebu
Ekonomski fakultet Zagreb

Kolegij: Osnove Marketinga

Mentor: Doc.dr.sc. Irena Pandža Bajs
Ime i prezime autora: Mato Ilić, Zvonimir Horvat

Zagreb, travanj 2018.

Analiza maloprodajnog trzišta u RH
Maloprodajno poslovanje i analiza tržišta maloprodajnih trgovačkih lanaca u
Hrvatskoj

Sadržaj
1.Uvod ..................................................................................................................................................... 1
2.Razvoj maloprodaje u RH ..................................................................................................................... 2
2.1. Statistički pokazatelji kretanja trgovine na malo ......................................................................... 2
2.2. Prednosti i nedostaci malih trgovaca ........................................................................................... 3
3. Poslovni modeli maloprodajnih lanaca na maloprodajnom tržištu Republike Hrvatske .................... 4
3.1.Model brzog obrtaja robe ............................................................................................................. 4
3.2. Model kreiranja vlastite cijene ..................................................................................................... 5
3.3. Model susjedstva.......................................................................................................................... 6
3.4. Model kooperativnoga poslovanja ............................................................................................... 6
3.5. Model dodane vrijednosti ............................................................................................................ 7
4. Maloprodajni trgovački lanci u RH ...................................................................................................... 8
5.Zaključak ............................................................................................................................................. 12
6.Literatura ............................................................................................................................................ 13
1.Uvod
Svrha ovoga rada je bila analizirati maloprodajno tržište republike Hrvatske te produbiti
značenje maloprodajnoga poslovanja i analize tržišta maloprodajnih trgovačkih lanaca u
Hrvatskoj. Uvidom u razdoblje razvitka maloprodaje od nastanka države do danas osvrnut
ćemo se na procese koji su popratili navedeno te koji su čimbenici utjecali na razvoj
maloprodajnog poslovanja. Statistički smo se dotaknuli pokazatelja koji ukazuju na promjene
kupovnih navika te prilagodbu trgovaca na navedene promjene. Navođenjem prednosti i
nedostataka pokušali smo usporediti čimbenike konkurentskih prednosti čija uloga sve više
dolazi do izražaja zbog konstantne potrebe za efikasnim usmjeravanjem ionako oskudnih
financijskih resursa. Nadalje smo pokušali zaviriti u širu sliku te njezin odraz na trenutnu
situaciju sve globalnijih trgovačkih imena koja su tijekom godina zauzele sve veći udio
maloprodajnoga tržišta i koji su na temelju modernih, no u planiranju poslovanja ustaljenih
koncepata kao što su poslovni modeli maloprodaje,uspjeli doći do boljih poslovnih rezultata.
Također smo analizirali tržište domaćih maloprodavača koji zauzimaju neke od najvećih
tržišnih udjela te pokušali objasniti procese putem kojih velika imena poput Konzuma,
Kauflanda, Lidla, Plodina, Špara i sličnih imena uspjevaju opstati na tržištu maloprodaje u
republici Hrvatskoj.

1
2.Razvoj maloprodaje u RH
Mlado nacionalno gospodarstvo koje se otvara prema snažnim svjetskim gospodarstvima,
ranjivo je na svim područjima, a posebice u području trgovine. Liberalizacija tržišta
polovicom devedesetih godina prošlog stoljeća dovodi u Hrvatsku globalne trgovačke igrače
kojima nije jednostavno konkurirati. Nakon turbulentnih vremena devedesetih godina, kako
za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, tako i za trgovinu, početkom 21. stoljeća trgovina u
Hrvatskoj doživljava vrhunac razvoja. U prvom desetljeću trgovinu karakteriziraju velike
investicije, rast potrošnje, prometa i zaposlenosti. Nakon godina krize, koja se preslikava i na
područje trgovine na malo (2008. – 2014.), trgovina na malo bilježi nešto blaži, a od 2016.
godine snažniji rast prometa i oporavak.1 Činjenica je da na razvoj maloprodaje i potrošnje
općenito prvenstveno uvelike utječe stanje u nacionalnoj i svjetskoj ekonomiji. Platežna moć
građana, odnosno njihovi dohoci i podložnost potrošnji i štednji su neki od faktora
ekonomskog okruženja, jer može netko raditi stotine analiza i inovirati poslovanje svakim
danom, no bez kupaca čija je platežna moć dovoljno velika mnogi poslovni modeli postaju
neodrživi. Nadalje na razvoj maloprodaje također utječe i demografska odrednica koja je u
Hrvatskoj, izuzevši velike populacijske sredine poput Zagreba, Splita, Osijeka i Rijeke u
konstantnom padu ponajprije zbog negativnog migracijskog salda te negativnog prirodnoga
prirasta.

2.1. Statistički pokazatelji kretanja trgovine na malo

Hrvatsku maloprodajnu mrežu još obilježava usitnjenost, što se odražava u prevladavanju
malih prodavaonica, površine do 100 kvadratnih metara. Ali velike prodavaonice razvijaju se
i u Hrvatskoj ubrzanim tempom jer su primjerene načinu življenja i novim potrebama kupaca.
Nastavak trenda u smjeru izgradnje modernih trgovačkih centara koji pružaju različite
pogodnosti kupnje i zabave pod jednim krovom te postaju mjesta društvenih okupljanja, a
slobodno možemo dodati da je taj trend, možda u manjoj mjeri, još uvijek u tijeku i u
današnje vrijeme. Gradnja takvih trgovačkih kapaciteta je proces koji zasad obilježava
teritorijalna koncentracija oko većih gradova i županijskih središta, dok se postupcima
preuzimanja manjih trgovaca šire i u manje gradske sredine, ali s višestruko manjim
površinama trgovina, manjim brojem zaposlenih te proporcionalno tržištu i manjem prometu
u trgovačkim objektima. U isto vrijeme, u zadnjih petnaestak godina broj poslovnih subjekata

1
Huška, D., Utjecaj globalizacije na području trgovine na malo u Hrvatskoj 1997. – 2016. g

2
u području sveukupne trgovine u Hrvatskoj raste sa 34 000 na gotovo 40 000, broj
prodavaonica s nešto više od 40 000 na više od 50 000, a što je izuzetno značajno broj
zaposlenih u svim trgovačkim djelatnostima u istom razdoblju raste sa 180 000 na 280 000
zaposlenika. U promatranom razdoblju prosječan udio trgovine na malo u BDP-u Hrvatske
kreće se na prosječnoj godišnjoj razini oko 10 %, dok na području Europske unije trgovina
prosječno sudjeluje u BDP-u sa 10,9 %. U Hrvatskoj je nešto više od 25 % poduzetnika
registrirano u djelatnosti trgovine, što je identično razini EU. Istovjetni su i podaci o broju
zaposlenih u Hrvatskoj i EU i kreću se oko 15 % svih zaposlenih.2

2.2. Prednosti i nedostaci malih trgovaca

Mali trgovci u Hrvatskoj se suočavaju sa činjenicama poput ograničavajućeg
makroekonomskog okruženja, nezaposlenosti i niske kupovne moći te povećanjem tržišnoga
udjela velikih diskontnih prodavaonica, supermarketa i hipermarketa. Također za male
trgovce problemi mogu biti i otežano financiranje, konstantno povećanje troškova
poslovanja, nepoticajna poduzetnička klima te prilagodba standardima Europske Unije. No s
druge strane, ona ima i svoje prednosti od kojih su najznačajniji dostupnost usluge, odnosno
geografska pokrivenost i oslonjenost na domaću proizvodnju. Dolazak malih trgovaca u
mjestima u kojima još ne postoji fizička trgovina je značajan porast kvalitete življenja. Osim
toga mala trgovina ima i svoje posebnosti pa je tako ona turistički adut koji daje malo veću
dodanu vrijednost pojedinom kupcu. No za mnoge je situacija daleko od savršene pa
naglašavamo izrazite probleme niže produktivnosti rada, nižih koeficijenata obrtaja
trgovačke robe, nepovoljniji uvjeti nabave zbog manjka ekonomija obujma, većih razina
cijena te niskih bruto marži. U nastavku analiziramo kako to rade veliki maloprodavači putem
raznih, njima profitno dostupnim i ekonomski opravdanim modelima za poboljšanje prodaje.

2
Huška, D., Utjecaj globalizacije na području trgovine na malo u Hrvatskoj 1997. – 2016. g

3
3. Poslovni modeli maloprodajnih lanaca na maloprodajnom tržištu
Republike Hrvatske
Poslovni modeli predstavljaju polazište prilikom kreiranja strategije poduzeća. Upravo iz tog
razloga imaju odlučujuću ulogu u ostvarivanju poslovnih rezultata i prepoznatljivosti na
tržištu. Oni su temelj, osnova i bit samoga poslovanja, te se primjenom inovacija u poslovnim
modelima poduzeće uvelike prilagođava učestalim promjenama u okruženju. Inovacije u
maloprodajnim poslovnim modelima obuhvaćaju promjene u jednom ili više elemenata
maloprodajnih poslovnih modela, a koje utječu na maloprodajni oblik, aktivnosti i
upravljanje. Cilj primjene inovacija je što bolja prilagodba tržištu i izgradnja vrijednosti.
Navedeno implicira kako su inovacije u maloprodajnim poslovnim modelima široko
rasprostranjene promjene koje obuhvaćaju cijeli sustav organizacije. 3 S obzirom na
vladajuće snažne procese koncentracije, globalizacije i internacionalizacije na području
maloprodaje, u RH su prisutne neke od vodećih svjetskih inovacija u poslovnim modelima u
maloprodaji.

3.1.Model brzog obrtaja robe

Prvi takav model predstavlja model brzog obrtaja robe kojeg karakterizira smanjenje
asortimana i njegova učestala izmjena, a koji zajedno rezultiraju većim i bržim obrtajima robe
te dojmom ekskluzivnosti za kupce. Zara je primjer poduzeća koje primjenjuje načela
fleksibilne nabave unutar inovativnog poslovnog modela. Primjena navedenog modela
zahtijeva značajna ulaganja i suradnju sa svim članovima u lancu nabave, a koji se u skladu s
novom strategijom na tržištu trebaju prilagoditi i uskladiti sve aktivnosti kako bi na vrijeme
osigurali robu za maloprodavača. Sličan poslovni model po uzoru na Zaru primjenjuju i
znatno manji maloprodavači prisutni u RH, kao što su New Yorker, H&M, Bershka, Ann
Christine, Tally Weijl i ostali. Osim kontinuiranih i čestih promjena asortimana, Zara gradi
prepoznatljivost pridajući veliku pozornost na estetiku i uređenje svih prodajnih mjesta, koja
imaju jedinstven izgled i atraktivne lokacije u samim središtima gradova, kao i u velikim
trgovačkim centrima. Može se zaključiti kako je cilj poslovnog modela uspješno dostignut,
kupci su zadovoljni te na raspolaganju imaju raznoliki izbor u skladu s učestalim promjenama

3
Bradarić, A., Kovač, I., Lovrić, M., RAZNOLIKOST INOVACIJA U MALOPRODAJNIM POSLOVNIM MODELIMA U
REPUBLICI HRVATSKOJ

4
i ubrzanim stilom života.4 Osim navedenih također valja napomenuti i Lidl i Kaufland koji uz
postojeći model implementiraju strategiju diskontnih trgovina. U većini zapadnih ekonomija
diskontne su trgovine jedan od najbrže rastućih maloprodajnih formata. Radi se o
naručivanju većih količina proizvoda, od manjeg broja dobavljača s obzirom na to da se pruža
ograničeni asortiman proizvoda. Niže cijene i primjerena kvaliteta privlače sve širi tržišni
segment kupaca, koji je posebno istaknut u vrijeme gospodarske krize, niže platežne moći i
nezaposlenosti kupaca. Navedene diskontne trgovine iskoristile su blagodati modela brzog
obrtaja robe te nižih cijena i troškova, što je u konačnici dovelo do povećanja njihova
tržišnog udjela i ukupnih prihoda od prodaje.5

3.2. Model kreiranja vlastite cijene

Modelu kreiranja vlastite cijene je cilj prvenstveno povećati prodaju proizvoda i usluga koji
se najvjerojatnije ne bi prodali da cijena nije prilagođena novonastalim uvjetima. Često se
primjenjuje u poslovanjima hotela i drugih smještajnih i ugostiteljskih objekata, kao i u
zrakoplovnim poduzećima prilikom formiranja cijene leta s obzirom na trenutačnu
popunjenost kapaciteta. Zbog izrazitog sezonskog rada koji prevladava u turizmu RH, cijene
se u smještajnim i ugostiteljskim objektima za prehranu i točenje pića često prilagođavaju
razdoblju u godini, pa tako postoje sezonske, postsezonske i izvansezonske cijene. Cijena
tako ovisi o odnosu ponude i potražnje u određenomu vremenu. Slično je i sa zrakoplovnim
poduzećima kad za isti let i razred više osoba može platiti različite cijene i to prvenstveno
zbog različitog datuma rezerviranja karata. Čest je slučaj izrazito niskih cijena letova koji se
rezerviraju u zadnji čast, kad se poduzeća drže pravila kako je od prodanoga mjesto po niskoj
cijeni gore samo ono neprodano. Također i portali za grupnu kupovinu (Kolektiva.hr, Crno
jaje, Megapopust.hr, Ponudadana.hr, Kupime.hr) koji temelje svoje poslovanje na ekonomiji
obujma, odnosno teže povećanju broja korisnika usluga kako bi kvantitetom nadomjestili
niske cijene.

4
Bradarić, A., Kovač, I., Lovrić, M., RAZNOLIKOST INOVACIJA U MALOPRODAJNIM POSLOVNIM MODELIMA U
REPUBLICI HRVATSKOJ
5
Bradarić, A., Kovač, I., Lovrić, M., RAZNOLIKOST INOVACIJA U MALOPRODAJNIM POSLOVNIM MODELIMA U
REPUBLICI HRVATSKOJ

5
3.3. Model susjedstva

To je model u kojemu se veliki strani maloprodavač prilagođava lokalnim uvjetima te uz

kooperaciju postiže bolje rezultate. Suvremeni primjer ovoga modela je švedski
maloprodavač namještaja IKEA koja je pod pritiskom domaćih proizvođača sklopila ugovor o
suradnji sa domaćom tvrtkom TVIN Virovitica. Na taj način IKEA je izgladila odnose sa
lokalnim vlastima kako bi se poslovanje uspješno odvijalo.

3.4. Model kooperativnoga poslovanja

Model kooperativnog poslovanja u RH pokazuje naznake svoje primjene prilikom uvođenja

mogućnosti kupnje proizvoda i usluga poduzeća putem interneta, odnosno elektroničke
trgovine. Elektronička trgovina omogućuje poduzećima unaprjeđenje odnosa s krajnjim
potrošačima provođenjem marketinških kampanja putem interneta. Konzumova internetska
prodavaonica prva je online prodavaonica u RH, koja pruža opciju naručivanja prehrambenih
proizvoda putem Interneta te njihovu dostavu na kućna vrata. Na taj način, osim klasičnog
odvijanja procesa kupnje, Konzum nudi multikanalne opcije izgradnjom mobilnih aplikacija za
tablete i pametne telefone putem kojih je moguće jednostavno naručivati više od 20 000
proizvoda koji se nalaze u online ponudi. Web stranica samoga poduzeća pruža praktičan
uvid u raspoložive proizvode, aktualne cijene, sniženja i akcije, popuste, detaljniji opis
proizvoda, uvjete plaćanja i narudžbe te zanimljivu opciju „poKupi“. Radi se, naime, o
mogućnosti odabira željenih proizvoda putem Interneta te njihovo preuzimanja u klasičnim
prodavaonicama. Opcija omogućuje brže odvijanje procesa kupnje jer kupac više ne treba
čekati u redovima ili tražiti željene proizvode po prodavaonici, već ga oni čekaju u
dogovoreno vrijeme i u odabranoj prodavaonici.6

6
Bradarić, A., Kovač, I., Lovrić, M., RAZNOLIKOST INOVACIJA U MALOPRODAJNIM POSLOVNIM MODELIMA U
REPUBLICI HRVATSKOJ

6
3.5. Model dodane vrijednosti

Model se oslanja na pružanje ciljanih društveno korisnih aktivnosti od inovacija koje

olakšavaju poslovanje, a do kojih se dolazi ulaganjem u istraživanje i razvoj, pa sve do
društveno korisnih djelovanja u lokalnoj zajednici. Na primjeru Zagrebačke banke koja je
dobila nagradu u sklopu European Business Awardsa kao najinovativnija kompanija u RH u
godini 2014./2015., i to za tri projekta: m-kupi, e-poslovnicu i Zelenu zonu. Usluge m-kupi i e-
poslovnica omogućile su njihovim korisnicima jednostavnije poslovanje sa Zagrebačkom
bankom, pretvorivši mobitel u novčanik, a zaslon računala u poslovnicu u kojoj se može
savjetovati sa stručnim bankarima u vrijeme koje korisnicima odgovara. Stranice Zelene zone
objedinile su sve mogućnosti, ideje i informacije o financiranju i realizaciji zelenih projekata
koji život i poslovanje korisnika mogu učiniti ugodnijim i suvremenijim uz niže izdatke za
energente.7

7
Bradarić, A., Kovač, I., Lovrić, M., RAZNOLIKOST INOVACIJA U MALOPRODAJNIM POSLOVNIM MODELIMA U
REPUBLICI HRVATSKOJ

7
4. Maloprodajni trgovački lanci u RH

U Republici Hrvatskoj postoje razni maloprodajni trgovci koji vode žestoku borbu na tržištu.
U zadnjih desetak godina na maloprodajnom tržištu su se pojavili novi igrači koji su ozbiljno
ugrozili postojeće, neke i potpuno odstranili s tržišta. Trgovina je jedna od najpovezanijih
grana u gospodarstvu koja je krizu u državi značajno osjetila. Naime trgovina je usko
povezana s osobnom potrošnjom, koja je u razdoblju recesije padala. Tako je trgovina najviše
osjetila pad osobne potrošnje u svojim financijskim izvješćima. U zadnjih par godina
maloprodaja bilježi visoke stope rasta uzrokovane postupnim oporavkom gospodarstva od
gospodarske krize. Osobna potrošnja bitan je element gospodarskog rasta i oporavka
Hrvatske, što pozitivno utjeće na trgovinu i razvoj njihovog poslovanja. Maloprodajne
trgovačke lance u Republici Hrvatskoj karakterizira usluga mješovitom robom, koje nude
proizvode različitih namjena. Najzastupljeniji su supermarketi i hipermarketi. U proteklom
periodu najveći rast bilježe male prodavaonice, tzv. "prodavaonice u susjedstvu" koje su
bilježile rast u 2016. godini od 5%. Iako se potrošaći okreću malim prodavaonicama, još
uvijek najveći udio u maloprodaji imaju prodajna mjesta velikog formata, na koje otpada oko
70% ukupnih prihoda maloprodaje. Deset najvećih maloprodajnih trgovačkih lanaca prema
istraživanju iz 2017. koje je provela Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja imaju tržišni udio
iznad 80% , dok ostalih 41 lanaca trgovine ima tržišni udio manji od 20%.

8
Izvor: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

9
Iz navedene tablice možemo vidjeti kako Konzum koji je dio koncerna Agrokor zauzima prvo
mjesto prema ostvarenom prihodu u 2016. Godini. Poredak najvećih trgovaca je u 2016.
godini je isti kao godinu ranije. Međutim, s obzirom na rezultate poslovanja, došlo je do
promjena u visini tržišnih udjela pa su, primjerice, Konzum i Plodine neznatno smanjile tržišni
udio, dok su ih poduzetnici poput NTL-a, Lidla i Kauflanda povećali. Uz već spomenuti NTL
koji je u grupi 10 najvećih trgovaca imao i najveći, gotovo dvoznamenkasti rast prihoda,
značajan rast prihoda imali su Lidl i Kaufland te, nešto 3 manji, Studenac i Tommy.
Istodobno, Konzum i Plodine po prvi puta bilježe blagi pad prihoda. Nastavak pada prihoda
imala je i Billa. S obzirom na rast prihoda svojih članica Kauflanda i Lidla, Schwarz Grupa je
neznatno povećala ukupni tržišni udio.8 S ostvarenih 27,8 mlrd. kuna prihoda udjel vodeće
desetorke (Konzum, Lidl, Plodine, Kaufland, Tommy, Spar, Billa, Studenac, KTC, NTL) je s 82,4
pao na 82,1 posto. Taj je 'klub' prihode u prosjeku povećao 2,1%, s tim da su Konzum i
Plodine neznatno smanjili tržišni udio, dok su ih poduzetnici poput Lidla i Kauflanda ili NTL-a
povećali. Konzumovo smanjenje udjela djelomično je rezultat manjeg broja prodajnih mjesta
i neto prodajne površine nego godinu ranije. Kako bilo, manji trgovci rasli su brže od 10
najvećih, pa u AZTN-u ocjenjuju kako su u uvjetima jačanja tržišnog natjecanja, s utjecajem i
na pad cijena za krajnje potrošače, manji trgovci pokazuju "žilavost"9. Maloprodajni lanac Lidl
Hrvatska se istaknuo konstantnim rastom prihoda, te je 2016. godine imao najveći rast
prihoda od svih maloprodajnih lanaca. Nadalje, povećao je površinu postojećih prodajnih
mjesta i tako polako ali sigurno gradi put prema najsnažnijem maloprodajnom trgovačkom
lancu u Republici Hrvatskoj.

8
Prikaz tržišta trgovine na malo mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za
domaćinstvo u Republici Hrvatskoj u 2016. - Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja
9
"Veliki trgovci dominantni, ali mali su žilavi - brže rastu" - Web stranica Poslovni dnevnik na adresi
http://www.poslovni.hr/hrvatska/veliki-trgovci-dominantni-ali-mali-su-zilavi-brze-rastu-332144

10
 Izvor: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

U Gradu Zagrebu, najvažnijem maloprodajnom tržištu u Hrvatskoj, ukupno ostvareni prihod

kretao se na razini od 6,4 milijardi kuna. U Splitsko-dalmatinskoj županiji trgovci na malo su
zajedno ostvarili ukupan prihod od 4,5 milijarde kuna, a više od dvije milijarde prometa
trgovci su još imali u četiri županije: Primorsko-goranskoj (nešto više od 3 milijardi kuna),
Istarskoj (2,4 milijarde kuna), Zagrebačkoj (2,2 milijarde kuna) i Zadarskoj županiji (2,1
milijardi kuna). 4 U ukupno pet županija zabiježen je prihod između jedne i dvije milijarde
kuna (Osječkobaranjska, Dubrovačko-neretvanska, Šibensko-kninska, Sisačko-moslavačka i
Varaždinska županija), dok je u preostalih 10 županija prihod trgovaca bio manji od jedne
milijarde kuna.10 Zanimljivo je kako svaka županija ima svog dominantnog trgovca koji
dominira tim tržištem. Tako je npr. poduzeće Mlin i Pekare dominantno u Sisačko-
moslavačkoj županiji u kojoj ima 217 prodajnih mjesta. Strategija "lokalnih" poduzeća je da
velika tržišta kao što je Grad Zagreb i Splitsko-dalmatinska županija ostave "velikim igračima"
kojima ne mogu konkurirati, te se specijaliziraju na određeno tržište.

10
Prikaz tržišta trgovine na malo mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za
domaćinstvo u Republici Hrvatskoj u 2016. - Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

11
5.Zaključak

Analizom maloprodajnog tržišta u republici Hrvatskoj došli smo do zaključka da je konstantna

promjena zapravo ono jedino što je konstantno i odmah u prvi kadar možemo staviti
naglasak na važnosti iskorištavanja konkurentskih prednosti u poslovanju iz razloga što je
tržište turbulentno i vrlo cjenovno neelastično. Cjenovna neelastičnost odnosno u prvom
redu niska kupovna moć kupaca van većih gradskih središta zbog loših regionalnih politika u
zemlji je dovela tržište do toga da se ništa u poslovnoj praksi ne može prepustiti slučaju.
Ipak, u pozadini su dinamičkih promjena u hrvatskoj maloprodaji brojni čimbenici, a posebno
se ističe ekonomsko okruženje. Rastući BDP i dohoci pridonose rastućoj potrošnji i rastućem
maloprodajnom prometu na nacionalnoj razini, a naročito u turistički razvijenijim područjima
te geografski populariziranim središtima. No iako rastu prodajne brojke, niska kupovna moć i
nedovoljni rast BDP ograničavaju rast maloprodajnog prometa. Potrošači traže najjeftinije
izvore kupnje, što intenzivira cjenovnu konkurenciju, okrupnjivanje i koncentraciju tržišnog
udjela u maloprodaji. Pobjednici su sustavi za masovnu distribuciju, a gubitnici su neovisni i
nerestrukturirani maloprodavači, koji moraju primijeniti strategije strukturalnog
prilagođivanja radi povećanja konkurentnosti cijena i trgovačke ponude.11

11
Anić, I.D., RAZVITAK HRVATSKE MALOPRODAJE I EKONOMSKO OKRUŽENJE

12
6.Literatura

INTERNETSKE STRANICE:

http://www.poslovni.hr/hrvatska/veliki-trgovci-dominantni-ali-mali-su-zilavi-brze-rastu-332144
(23.5.2018.)

INTERNETSKI ČASOPISI:

Huška, D., Utjecaj globalizacije na području trgovine na malo u Hrvatskoj 1997. – 2016. g

Bradarić, A., Kovač, I., Lovrić, M., RAZNOLIKOST INOVACIJA U MALOPRODAJNIM POSLOVNIM
MODELIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Anić, I.D., RAZVITAK HRVATSKE MALOPRODAJE I EKONOMSKO OKRUŽENJE

Prikaz tržišta trgovine na malo mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim
proizvodima za domaćinstvo u Republici Hrvatskoj u 2016. - Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

13