EUROPA KOJA STARI: ZAPOSLENOST I UMIROVLJENJE STARIJIH I NEZAPOSLENOST MLADIH

UVOD- STARENJE POPULACIJE U EUROPI

U Europi je starenje stanovništva neizbježna i opća pojava; niti imigracija niti porast stope fertiliteta ne
može nadoknaditi činjenicu da će u 2060. godini udio osoba starijih od 65 godina porasti sa 17% (u
2012.) na 30%.

Najstarije stanovništvo koncentrirano je u ruralnim i

izoliranim regijama i u planinskim dijelovima Njemačke,
Grčke, Španjolske, Francuske, Italije, Portugala, Finske

U gotovo svim regijama Europe, predviđanja govore o

dodatnom starenju stanovništva

Do 2050. godine, previđa se da će biti manje od dvije osobe u

radnoj dobit koji će raditi za 1 stariju osobu.


U 2019. godini više od petine
stanovnika EU-27 (20,3%) imalo je 65 ili
više godina
 Bitan aspekt starenja stanovništva je
progresivno starenje samog starijeg
stanovništva ; Predviđa se da će se udio
osoba u dobi od 80 ili više godina u
stanovništvu EU u razdoblju od 2019. do 2100. povećati za dva i pol puta, tj. s 5,8% na 14,6%

 Neprestano niske stope nataliteta i dulji očekivani

životni vijek mijenjaju oblik dobne piramide u EU;
pomak prema mnogo starijoj strukturi stanovništva
 Kao rezultat toga, smanjuje se udio radno sposobnih
osoba u EU, dok se relativni broj umirovljenika
povećava; rast udjela starijih osoba dovest će do većeg
opterećenja za radno sposobno stanovništvo kako bi se
zajamčila sredstva za socijalne izdatke
UVOD- PROMJENA STRUKTURE RADNE SNAGE

Struktura radne snage u razvijenim zemljama značajno se promijenila u posljednjih tridesetak godina.
Kao posljedica starenja stanovništva, još tijekom 1990-ih stariji zaposlenici (55 i stariji) počeli su
povećavati svoj udio u radnoj snazi, dok je udio mladih zaposlenika počeo opadati.

Projekcije za razdoblje 2007.-2060. pokazuje da bi za raspoloživu radnu snagu stariji radnici (55-64)
mogli predstavljati značajan rezervoar rada jer priljev radne snage stagnira ili se smanjuje. Stoga je za
očekivati da će u skorijoj budućnosti stariji radnici prestati biti „višak“ koji se potrebno „tjerati“ u
mirovinu, kao što je to bio slučaj krajem 20. Stoljeća, kada je bilo potrebno osloboditi radna mjesta za
„baby boom“ generaciju što bržim odlaženjem u mirovinu kao načinom rješavanja nezaposlenosti
mladih. S daljnjim porastom očekivanog trajanja života, ohrabrivanje starijih osoba da ostanu raditi što
duže postati će nužnost, kako bi se osigurao prosperitet.

Dobar pokazatelj koji govori o starenju stanovništva je i stopa

ovisnosti starijih osoba koja služi za pručavanje razine potpore
koju radno sposobno stanovništvo osigurava starijim osobama.
U 2019. ta stopa je iznosila 31,4%, što znači da je na svaku
osobu u dobi od 65 ili više godina bilo malo više od tri radno
sposobne osobe. Ta stopa bilježi trend rasta te se u proteklih
10 godina povećala za 5,4 postotna boda.

Očekuje se da će udio radno sposobnog stanovništva padati,

dok će starije osobe vjerojatno činiti sve veći udio ukupnog
stanovništva (osobe starije od 65 godina će u 2100. činiti
31,3%), a stopa ovisnosti starijih osoba će se udvostručiti.
ZAPOSLENOST STARIJIH

Starenje stanovništva na području EU-a dugoročno sve više utječe na smanjivanje radnog kontigenta te
je, radi osiguravanja održivosti mirovinskih i zdravstvenih sustava, ključno povećanje stope zaposlenosti
starijih osoba.

Trendovi zaposlenja među starijim osobama

 Između 2004. i 2019., udio ljudi starijih od 55 godina u

ukupnom broju zaposlenih osoba u EU porastao je sa 12
na 20%
 U 2019., ukupan broj zaposlenih na razini EU bio je 200
milijuna, a od toga su 40,3 milijuna bile osobe starije od
55 godina (22,4 milijuna u dobi 55-59, 12,8 milijuna u
dobi 60-64 i 5,1 mlijun iznad 65 godina)
 U razdoblju između 2004. i 2019. broj zaposlenih u EU
porastao je za 11,1%; puno veće stope rasta zabilježene
su među starijim ljudima (u dobi 55-64 zaposlenost je
porasla za 89,8%, a broj zaposlenih iznad 65 godina porastao je za 82,1%)

 Zbog sve duljeg životnog vijeka, ljudi moraju raditi dulje prije umirovljenja; Figure 3 potvrđuje tu
tvrdnju (možemo vidjeti da je između 2004. i 2019. stopa zaposlenih osoba u dobi 55-64 porasla
u svim država članicama EU; npr. u Slovačkoj i Austriji ta stopa se i više nego udvostručila)
  Prema Figure 6 možemo vidjeti da je velik broj starijih osoba zaposlen na pola radnog vremena
(48% svih zaposlenih muškaraca iznad 65 godina bili su zaposleni na pola radnog vremena, dok
je kod žena to 60%), a prema Figure 7 vidimo da je također velik broj njih samozaposlen; prema
Figure 8 da su također skloniji radu od kuće (ovo su podaci neposredno prije pandemije)

Trajanje posla za starije osobe

 Rast stope zaposlenosti starijih osoba nužno ne

znači da je i njihov input rastao proporcionalno
 Često se događa da starije osobe rade dulje
(dulji radni vijek), ali rade manji broj sati na
dnevnoj bazi ili rade samo određeni broj dana u
tjednu

Trajanje
radnog
vijeka
  U 2019., od muškarca (15 godina kao ulazak u radnu snagu) se očekuje da će bit dio radne snage
38,3 godina, dok je za žene to 33,4 godina
 Dob umirovljenja se naravno razlikuje od države do države

U razdoblju od 2000. do 2019., prosječno trajanje radnog vijeka povećalo se i za žene i muškarce za
dodatnih 4,7 godina za žene i 2,5 za muškarce (takav trend vidljiv je u svim članicama EU osim u
Rumunjskoj i Grčkoj)

 Zanimljivo je da je zadovoljstvo koje proizlazi iz rada

bilo veće kod starijih osoba što pokazuje Figure 14

STRANICA AGEING EUROPE

https://ec.europa.eu/eurostat/cache/digpub/ageing/

UMIROVLJENJE

 Prema ovoj tablici vidimo dob umirovljenja u pojedinim članicama EU

 U 2020. najniža dob odlaska u mirovinu bila je u Austriji i Poljskoj (60 godina za žene), a
najviša je u Grčkoj (67 godina i za žene i muškarce)
Mirovine

 Starenje stanovništva već je rezultiralo povećanjem udjela umirovljenika u odnosu na ukupnu

populaciju
 U 2017. godini gotovo četvrtina (23,5%) ukupnog stanovništva EU je bila korisnik starosne i/ili
obiteljske mirovine (koja se isplaćuje nakon smrti supružnika preživjelom partneru)
 Najviša stopa korisnika mirovina zabilježena je u Sloveniji (30%), a najmanje u Irskoj (16,1%) te
Cipru i Malti (17,6%)

 Korisnici mirovina prema spolu

 Više od četvrtine (25,7%) svih žena u EU bile su
korisnici starosne i/ili obiteljske mirovine; udio
muškaraca je niži (21,1%); razlike se mogu
objasniti duljim očekivnaim životnim vijekom
žena što je posebno vidljivo kod obiteljskih
mirovina
 Prosječna razina mirovniskih naknada značajno varira diljem EU, odražavajući makroek uvjete,
javne financ i ukupni živ stand
 ukupna vrijednost svih mirovinskih naknada
iznosila je 1,67 milijardi eura (75% čine
starosne, obiteljske čine 12,7%, a slijede
invalidske s 6,2%, zatim preostale vrste
mirovina)
 Ukupna vrijednost starosnih mirovina u EU
u odnosu na BDP bila je 6,6%
 Postoci se razlikuju u država ovisno o
političkim preferencijama, gosp akt i slično

 U navedenom razdoblju vrijednost

starosnih mirovina porasla je ukupno 36,5%
 Naknade za starosne mirovine rasle su bržim
tempom od drugih vrsta mirovina