UNIVERZITET U BIHAU

EKONOMSKI FAKULTET
ODSJEK 3+0

ZAPOSLENOST I NEZAPOSLENOST

Predmet: Ekonomski razvoj i ekologija

Mentor: prof.dr. Husein Muratovi
Studenti: Mujezinovi Azra 0527/13/BSR
Alibegovi Alma 0538/13/BSR

UVOD
Problem zaposlenosti spada u red najvanijih pitanja ekonomske i socijalne politike te kao
takav zaokuplja izuzetnu panju savremenog svijeta .Upravo zbog toga je i prestavljen u
ovom seminarskom radu na temu ``zaposlenost i nezaposlenost`` .
U prvom dijelu rada se predstavljuju osnovni pojmovi vezani za navedenu tematiku i to
pojam zaposlenosti, zapoljavanja kao i cjelina formiranja ponude za zapoljavanje.
U daljem razmatranju teme, navedeni su i objanjeni rad i radna snaga, politike radne
snage. Kao primjer nezaposlenosti uzet je sluaj Bosne i Hercegovine s blagim osvrtom i na
ukupan ekonomski razvoj zemlje.
Potom su predstavljeni i pojmovi nezaposlenosti, uzroci nezaposlenosti te vrste
nezaposlenosti.
Na samom kraju rada dat je osvrt na materijalno-pravnu zatitu i osposobljavanje
zaposlenih i nezaposlenih te pregled po pojedinimn zemljama.

TEORIJSKI PRISTUP

POJAM ZAPOSLENOSTI

Pojam zaposlenosti nije dovoljno odreen ve ima nekoliko znaenja. U najirem smislu
zaposlenost oznaava skup lica s izvjesnim zanimanjem koje slui za sticanje sredstava
za ivot. Tu spada radna snaga koja redovno prima novani dohodak i ona koja ga ne
prima, ali je ekonomski angaovana.
U neto uem smislu pojam nezaposlenosti obuhvata sva lica koja stiu stalni novani
dohodak na osnovu nekog aktivnog zanimanja u normalnom radnom vremenu. To je
stanje kod kojeg za rad sposobni lanovi drutva samostalno ili u zajednici s drugima
obavljaju neku drutveno korisnu djelatnost i pribavljaju tako sredstva za zadovoljavanje
svojih potreba i za podmirivanje odreenih drutvenih zahtjeva i obaveza.
Osnovu svake zaposlenosti ine mogunosti za rad a one su dvojake :
Da sposobni za rad i oni koji hoe da rade imaju vlastita proizvodna sredstva
Da imaju pristup nekoj proizvodnoj organizaciji

TEORIJSKI PRISTUP

Prema tome, mogunosti za ostvarivanje zaposlenosti mogu biti

razliite.
Redovno je broj osoba koje se zapoljavaju znatno manji od broja ljudi
koji pripadaju odreenoj zajednici. Prije svega zato to je samo jedan
dio drutva sposoban , a ostali su nesposobni za rad zbog mladosti,
starosti ili neke druge okolnosti.
No, i dio onih koji su sposobni za rad mogu da ne rade krae ili due
vrijeme, zato to ne mogu nai posao, to prelaze s jednog na drugi
posao itd.
Stopa zaposlenosti je veoma bitan faktor koji se izraava odnosom broja
stanovnika koji obavljaju drutveno koristan rad radi pribavljanja
sredstava za ivot prema ukupnom broju stanovnika. To je zapravo stopa
zaposlenosti, kojom se izraava stupanj zaposlenosti, i ukoliko je ona
vea, utoliko je vea i ekonomska aktivnost posmatranog podruja.(1)

Grupa autora; ``Ekonomski leksikon``, Beograd

TEORIJSKI PRISTUP

POJAM ZAPOLJAVANJA

Pojam zapoljavanja oznaava proces prelaska radne snage iz skupa ekonomskih

neaktivnih u skup ekonomski aktivnih lica koja imaju zanimanje i stiu sredstva za ivot,
bilo posredstvom novanog dohotka ili na neki drugi nain. Ovaj proces, u normalnim
uslovima razvoja, stalno poveava zaposlenost.
Podruje s niskim porezima ili bez poreza u kojemu drava odobrava djelomino ili
potpuno osloboenje od poreza na dobit (corporate income tax) za trgovaka drutva
koja otvaraju nova radna mjesta. Podruja su obino ograniena na dijelove u kojima je
strukturalna nezaposlenost naroito visoka. Podruja zapoljavanja openito se
ustanovljuju radi postizanja ovih ciljeva:
- ostvarenja zaposlenosti
- tehnoloke obnove
- unaprjeenja izvoza
- obnove gradova
- eksperimentiranja s novim sistemima gospodarskog upravljanja.

TEORIJSKI PRISTUP

FORMIRANJE PONUDE ZA ZAPOLJAVANJE

Zapoljavanje angauje radnu snagu iz brojnih izvora. Postoje tri osnovna izvora
formiranja ponude za zapoljavanje:
prirataj radne snage koji trai zaposlenje u tekuem periodu
osloboena radna snaga iz poljoprivrede i drugih djelatnosti u tekuem periodu
slobodna radna snaga koja prelazi iz prethodnog u tekui bilansni period
Ukoliko navedene potrebe nisu dovoljne da angauju svu ponuenu radnu snagu za
zapoljavanje u odreenom periodu, javljaju se faktori apsorpcije van zemlje. U tom
sluaju radna snaga odlazi u drugu zemlju da bi se zaposlila. Odlazak moe da bude
stalan ili privremen. (2)

Dr. Ilijas Bosnjovic; ``Razvoj i zaposlenost``, Sarajevo, 1980.godine str. 13-16

TEORIJSKI PRISTUP

RAZVOJ I ZAPOSLENOST

Razvoj predstavlja odluujui inilac u ostvarivanju i irenju zaposlenosti. Zaposlenost u

toku razvoju postaje sve vea da bi u odreenom vremenu i u datim uslovima
angaovala svu ili gotovu svu raspoloivu radnu snagu i dostigla najvei mogui obim.
To je puna zaposlenost.
Zapoljavanje i stvaranje uslova za punu zaposlenost ovise od naina razvoja. S druge
strane, brzina razvoja u velikoj mjeri zavisi od odnosa dva faktora:
Tehnikog progresa
Zaposlenosti

Jaa zastupljenost tehnikog progresa su relativno slabiji, ali u apsolutnom smislu dosta
visok porast zaposlenosti, dovodi do vrlo brzog razvoja.
Meutim, ukoliko je zaposlenost u veoj mjeri zastupljena i istovremeno ispoljava
tendencije da se dalje iri na raun tehnikog progresa, razvoj e u duem periodu nuno
usporiti svoj intenzitet.
Razvoj i zaposlenost se meusobno uslovljavaju ali im je odnos daleko sloeniji nego to
to izgleda na prvi pogled. Njihov odnos ima izuzetnu ekonomsku i socijalnu teinu.(3)

Dr. Ilijas Bonjovi; ``Razvoj i zaposlenost``, Sarajevo,

1980.godine str.18

TEORIJSKI PRISTUP

RAD I RADNA SNAGA

Ljudski rad je svjestan i svrsishodan. To je djelatnost kojom rukovodi razum, poseban

proizvod ljudske vrste. Ali sama ljudska vrsta je poseban proizvod tog oblika rada.
Rad je snaga koja je stvorila ovjecanstvo i kojom je ovjecanstvo stvorilo svijet onakav
kakv znamo.
To je, kao svi ivotni procesi i tjelesne funkcije, neotuivo vlasnitvo ljudske individue.
ovjek radom, zato to ga oblikuje i njime upravlja razumjevanje koje se razvija u
sklopu drutva i kulture, moe obavljati niz produktivnih aktivnosti.
Aktivni radni procesi koji su potencijalno sadrani u radnoj snazi ljudi toliko su raznoliki
po tipu, nainu obavljanja, da se praktino moe rei kako nemaju granica.
Poznato je da se ljudskim radom moe proizvesti vie nego to se troi, i ta sposobnost
stvaranja vika rada ponekad se smatra posebnim darom ovjeanstva.
Radnu snagu jednog drutva ini jedinstvo ljudi, s proizvodnim iskustvom i radnim
navikama. ovjek je ne samo svjesni element proizvodnih snaga ve je i jedini stvaralac
i pokreta svih procesa u drutvu.
Njegovo znanje, umjeanost, proizvodna iskustva i radne navike su rezultat historijskog
razvitka neprekidne proizvodne aktivnosti ljudskog drutva kao i razvitka nauke i
tehnike. (4)
Prof. dr. Halil Kapi; ``Uvod u ekonomiju``, Biha, 2006. godine str. 39

TEORIJSKI PRISTUP

POLITIKA RADNE SNAGE

ovjek je tvorac svake organizacije kao sistema i predstavlja njhov osnovni

element u strukturi. Uloga ovjeka, odnosno radne snage, je tako velika da bez
njegovog uea, misaonog i fizikog rada, nema funkcionisanja niti
ostvarivanja ciljeva.
Politika radne snage je fenomen koji se javio odreenog trenutka u
demografskom i tehnolokom razvoju industrijskih drutava.
Politika radne snage predstavlja individualni problem za svaku zemlju.
Kao neke ciljeve ove politike navode se slijedei (5):
Program potreba u radnoj snazi i program zadovoljavanja tih potreba
Organizovnje sistema prilagoavanja radne snage i pruanja mogunosti
zapoljavanja
Obezbjeenje na tritu zapoljavanja potrebnih sredstava radi usaglaavanja
ponude i potranje radne snage kako bi se unaprijedio ekonomski razvoj zemlje
i omoguilo svakom da se maksimalno angauje u svom radu
Uestvovanje u izradi i primjeni elemenata ekonomske politike i prakse koji
utiu na radnu snagu i zapoljavanje ili koji podlijeu njegovom uticaju

Dr. Ilijas Bonjovi; ``Razvoj i zaposlenost``, Sarajevo, 1980.godine str.23

TEORIJSKI PRISTUP

EKONOMSKI RAZVOJ U BIH

I pored relativnog napretka u periodu prije rata, Bosna i Hercegovina, je trenutno meu
zemljama sa najniim ivotnim standardom u jugoistonoj Evropi.
Razarajue posljedice rata ukljuuju gubitak kljunih privrednih resursa, kao sto su
fiziki i drutveni kapital, ljudski resursi, poslovne zajednice i akademske institucije.
U 2003. godini BDP po glavi stanovnika je iznosio 1.642, stavljajui je iza Albanije,
Srbije i Crne Gore, Hrvatske, Rumunije.
I pored izrazito negativnih posljedica rata, Vlada BiH je ostvarila znaajan napredak u
stabilizaciji makroekonomskog okruenja.
Stavie, BiH je postigla trostruki rast BDP-a u periodu 1995. do 2004. godine. Uprkos
stalnom rastu BDP-a iz 2006. godine na primjer, jo uvijek je iznosio oko 80 %
nominalnog BDP-a iz 1989. godine.
Nedavni ekonomski rast u BiH nije znaajno uslovio poveanje zaposlenosti tako da
nivo zaposlenosti stagnira daleko ispod prosjeka EU. Posebno je niska stopa
zaposlenosti mladih osoba do 24 godine i starijih osoba od 55 do 64 godine.

TEORIJSKI PRISTUP

EKONOMSKI RAZVOJ U BIH

Nezaposlenst je znaajna, dugoronog je karaktera a znaajan porast

udjela nesigurnih poslova.
Statistika gotovo i ne prati podatke o viestrukoj zaposlenosti.
Zvanina stopa nezaposlenosti iznosi 44 % to je i najvea stopa
nezaposlenosti u regionu. Drava takoer biljei i znaajan porast
``sive`` ekonomije koja se procjenjuje na 33 % do 50 % registrovane
ekonomske aktivnosti.
Veliki dio stanovnitva se nalazi ispod granica siromatva a procjena je
da je oko 70 % stanovnitva ostalo ispod granice siromatva kroz period
od tri godine dok je oko 76 % svih nezaposlenih bilo nezaposleno due
od dvije godine.
Visok je i procenat (42 % ) stanovnitva sa niskim nivoom obrazovanja,
a nedostaju i politike za usavravanje tokom ivotnog, odnosno radnog
vijeka, pa to dodatno umanjuje mogunosti za novi poetak i, samim
tim, mogunost izlaska iz siromatva.(6)

www.credo.ba

TEORIJSKI PRISTUP

EKONOMSKI RAZVOJ U BIH

Odrivost, transparentnost i prilagoenost potrebama su osnovni problemi

postojeeg sistema.
Iako se mladi ljudi u BiH suoavaju sa velikim brojem problema, veina
stavlja nezaposlenost u sami vrh liste problema.
Mladi ljudi se osjeaju nemono, suoeni s oslabljenom ekonomijom, a
nedostatak razumijevanja o tome kako da budu konkurentni na tritu rada
pri ionako ogranienim mogunostima zapoljavanja, dodatno pojaava
njihovo nezadovoljstvo.
Mladi ljudi e biti uvjereni da imaju budunost u BiH jedino
prevladavanjem ovih nedostataka, i samo tada e uvidjeti da aktivno uee
u javnom ivotu ima smisla. Ekonomsko osposobljavanje mladih ljudi je
zbog toga neophodno, ako ele da postanu aktivni graani. To je takoer
vano u promociji lokalnog ekonomskog razvoja.

TEORIJSKI PRISTUP

POJAM NEZAPOSLENOSTI

Nezaposlenost je gorui svjetski ekonomski i socijalni problem. Nezaposlenost

karakterie izraz situacije u kojoj je jedno radno sposobno lice lieno mogunosti da
zasnuje radni odnos zu dohodak, platu, ili neku drugu vrstu naknade za svoj rad.
Pod pojmom nezaposleno lice smatramo svako lice kome drutvo ne daje mogucnost da
radi i pored toga to ono hoe da radi i trai posao prema svojim mogunostima.
Nezaposlenost se javlja kada je ponuda vea od potranje radne snage. Ona moe da
opada ali i da raste u odreenom vremenskom periodu.
Vie autora istie nezaposlenost kao opasnost po zdravlje (Smith, 1985), a dobro je
prisjetiti se rijei Josepha Schumpetera iz 1981 godine gdje kae : ``Bez obzira da li je
trajna ili prolazna, da li se pogorava ili ne, nezaposlenost je sigurno velika pokora, i to
je uvijek i bila. Ipak, drim da prava tragedija nije sama nezaposlenost, ve
nezaposlenost plus nemogunost prikladne skrbi za nezaposlene```.

TEORIJSKI PRISTUP

Nezaposlenost se kree od preko 10 % u razvijenim zemljama i preko 30 % u zemljama u

razvoju.
Otvaranje novih radnih mjesta, odnosno poveanje zaposlenosti zavisi u krajnjoj liniji od
investicionih mogunosti datog drutva. Prosjena cijena otvaranja jednog radnog mjesta u
evropskim uslovima kree se oko 15.000.(7)
Kao primjer uzeta je, svakim danom sve gora situcija u Bosni i Hercegovini.
Naime, u posljednjih est mjeseci zabiljeeno je poveanje nezaposlenih.
U Federalnom zavodu za zapoljavanje u januaru ove godine registrovano je 357.664 lica,
dok je prema podacima kantonalnih slubi za zapoljavanje u februaru na evidencijama
prijavljeno 132 magistra i etiri doktora nauka.
U Agenciji za rad i zapoljavanje BiH tvrde da je u BiH u januaru bez posla bilo 516.321
osoba, od ega 25.283 sa fakultetskim obrazovanjem.
Takoer, istraivanja pokazuju da svaki peti stanovnik BiH gladuje, a da je standard graana
u 2009. bio znatno loiji nego prethodne godine.
Razlog svemu tome je i globalna ekonomska kriza koja se odrazila i na ovaj region ali dobrim
dijelom je odgovorna i sama vlast.
Istraivanja pokazuju i da je BiH na kraju 2009. godine imala 70.000 vie nezaposlenih nego
u prethodnoj godini te se upozorava da e broj nezaposlenih i dalje rasti.(8)
7- prof. dr. David . Dai; ``Principi internacionalne ekonomije``, Beograd
2007. godine
8- www.weekend.ba

TEORIJSKI PRISTUP

Uzroci nezaposlenosti

Postoje mnogi uzroci nezaposlenosti i razliiti su od zemlje do zemlje. U osnovne

uzroke nezaposlenosti spaduju:
Ekonomska politika zamlje
Struktura privrede
Tehniko-tehnoloki faktori
Nedostatak kapitala
Koncept razvoja
Migracije stanovnitva

TEORIJSKI PRISTUP

Vrste nezaposlenosti

Nezaposlenost se moe ispoljavati kao :

Tekua ( vezana je za neravnomjerni razvitak proizvodnje )
Latentna ( vezana je za poljoprivredu i za agrarnu prenaseljenost; ima
ogromne razmjere u nerazvijenim zemljama sa visokim prirastom
stanovnitva )
Stagnantna ( obuhvata one koji godinama ne mogu da nau posao i koji su
igubili svu vjeru da e ga ikad dobiti; ti ljudi su pali na dno drutvenog
ivota i iz njihovih redova se najee regrutuje drutveni olo- prosjaci,
skitnice, kriminalci)

TEORIJSKI PRISTUP
MATERIJALNO-PRAVNA ZATITA I OSPOSOBLJAVANJE ZAPOSLENIH I
NEZAPOSLENIH

Ratna razaranja, poveana nezaposlenost, strukturne promjene kroz koje prolazi

ovjeanstvo, te narasle potrebe za socijalnu skrb uz smanjenu ljudsku aktivnost
oteavaju finansiranje socijalne skrbi u irem smislu.
Kako je nezaposlenost selektivna i posebno pogaa pojedine kategorije stanovnitva :
mlade, ene i strune radnike, a njome su najvie pogoeni oni koji due ekaju na
zaposlenje, to je potrebna aktivna uloga cijelog drutva u njenom rjeavanju.
To podrazumjeva da e u politici zapoljavanja i rjeavanju nezaposlenosti biti nuno i
selektivnim i solidarnim mjerama, koje e imati potrebnu trinu komponentu, ublaiti
poloaj najugroenijih kategorija stanovnitva.
Nezaposlenost sigurno nije samo problem u naoj zemlji.
U posljednjim godinama nezaposlenost manje ili vie raste i u zemljama Evropske unije
te je postala ``najozbiljniji problem`` s kojim se danas susreu zemlje lanice.
Lawson 1986 smatra da se u Evropi mogu razlikovati etiri vrste nezapolenosti i mjera
koje se poduzimaju da se ona suzbije.
U prvoj skupini su zemlje poput Velike Britanije, s velikom nezaposlenou koja u
prvom redu pogaa negativno selekcionirane grupe unutar radne snage. (9)

9- prof. dr. Murat Prao; ``Uticaj transformacije vlasnitva na nezaposlenost i

zapoljavanje``,
Sarajevo 2000 godine, str 363

TEORIJSKI PRISTUP

U drugoj skupini su zemlje poput Nizozemske, s masovnom nezaposlenou

koja je za razliku od Velike Britanije, ublaena opom materijalnom pomoi
nezaposlenim osobama.
U treoj skupini su zemlje poput Belgije, Francuske, Njemake i Italije, u
kojima nezaposlenost posebno pogaa pojedine kategorije radne snage : mlade,
radnike pred mirovinu, ene i nacionalne grupe.
U navedenim kategorijama esta je dugotrajna nezaposlenost a novana
naknada je uglavnom ograniena na godinu dana.
U etvrtoj skupini su zemlje poput Danske, u kojima je zatita za vrijeme
nezaposlenosti bolje rijeena nego u drugim evropskim zemljama.
Veina nezaposlenih dobiva novane naknade u prilino visokim iznosima.
Takoer je injenica da prosjeno koritenje novane naknade traje tri do etiri
puta due u Njemackoj, Britaniji te Francuskoj nego u SAD-u sto objasnjava
zasto je dugotrajnija nezaposlenost mnogo ea u Evropi. U SAD-u se esto
uje miljenje da visoke i dugotrajne novane naknade demotiviraju
nezaposlene u aktivnijem traenju zaposlenja.

TEORIJSKI PRISTUP

PREGLED MATERIJALNO-PRAVNE ZATITE

NEZAPOSLENIH PO ZEMLJAMA

Kao primjer, razmotrit emo materijalno-pravne zatite nezaposlenih u nekoliko zemalja

te nain njihovog suoavanja s najveim problemom dananjice.

Njemaka

U ovoj zemlji se radnici koji ele raditi a ne rade ili rade manje od 18 sati sedmino,
smatraju nezaposlenim i imaju prava na odreene oblike pomoi i zatite.
Najvei dio novane pomoi nezaposlenim je novana naknada koja za nezaposlenu
osobu s najmanje jednim djetetom iznosi 68 % a za ostale 63% visine prethodne nadnice
ili plae nakon oporezivanja.
Trokovi socijalne pomoi u Njemakoj plaaju se iz doprinosa koji se odreuju na
temelju : obraunskog iznosa i stope doprinosa.

TEORIJSKI PRISTUP

Francuska

Francuska preko Nacionalne slube za zapoljavanje vodi politiku zapoljavanja koja

obuhvata evidenciju i zatitu nezaposlenih.
Nezaposlena osoba ima pravo na novanu naknadu ako je nedobrovoljna nezaposlena,
ako je voljna i sposobna za rad, evidentirana u slubi za zapoljavanje, mlaa od 60
(uvjetno 65) i ako je bila odreeno vrijeme osigurana od nezaposlenosti (najmanje est
mjeseci).
Ovisno o duini osiguranja duina koritenja naknade kree se od 4 do 27 mjeseci a njen
iznos je 40 % prethodne nadnice.(10)

10- prof. dr. Murat Prao; ``Uticaj transformacije vlasnitva na nezaposlenost i

zapoljavanje``,
Sarajevo 2000 godine, str 369

TEORIJSKI PRISTUP

Sjedinjene Amerike Drave

Sastav materijalno-pravne zatite nezaposlenih u SAD-u uspostavljen je

dosta kasnije u odnosu na razvijene evropske zemlje i relativno se sporo
razvijao.
Pravo na novanu naknadu se ostvaruje ako je osoba u godini prije
nezaposlenosti radila izmeu 14 i 20 sedmica.
U veini drava novana naknada se odobrava najdue do 26 sedmica dok
se u uvjetima recesije i visoke nezaposlenosti u nekim dravama odobrava
produena novana naknada za dodatnih 13 sedmica.

TEORIJSKI PRISTUP

vedska
U vedskoj se donedavno primjenjivala solidaristika politika
nadnica, restrikivna fiskalna politika i progresivno oporezivanje te je
jak uticaj drave na politiku zapoljavanja omoguio manju
nezaposlenost.
U odnosu na SAD, Kanadu i Veliku Britaniju, vedski sustav pomoi
nezaposlenim je vrlo uspjean u ublaavanju njihovog poloaja i
ujednaavanja prihoda obitelji (zaposleni i nezaposleni ).
Pravo na novanu naknadu ostvaruje se ako nije osoba nezaposlena a
visina naknade ovisi prijanjim prihodima. Pravo na novanu
naknadu ne moe se ostvariti ako je nezaposlenost nastala zbog
trajka ili uzrokovana industrijskim sporom.

TEORIJSKI PRISTUP

Irska

Novana naknada u Irskoj isplauje se iz fondova u koje uplauju poslodavci i

zaposleni. Pravo na naknadu ostvaruje se nakon to je osoba najmanje 39 mjeseci
uplaivala doprinos. Pravo na novanu naknadu se ne ostvaruje ako je nezaposlenost
posljedica trajka ili industrijskog sukoba.
Pravo ostvaruje osoba koja je nezaposlena zbog trajka ali u njega nije bila neposredno
ukljuena.
Pravo na novanu naknadu, takoer, nemaju osobe koje su same prekinule posao ili su
nezaposlene svojom krivnjom, koje su odbijale ponueni posao ili koje ne pokazuju
dovoljno volje u traenju odgovarajueg zaposlenja.

TEORIJSKI PRISTUP

Nizozemska

Pravo na novanu naknadu se ostvaruje nakon najmanjeg osiguranja u trajanju 26

sedmica u posljednjih 12 mjeseci koji su prethodili nezaposlenosti. Ne postoji
obavezno vrijeme ekanja na novanu naknadu.
Naknada iznosi priblino 70 % prethodne nadnice prije oporezivanja. Naknada se
ostvaruje od 6 do 54 mjeseca ovisno o prethodnom radu i godinama korisnika.(11)

11- prof. dr. Murat Prao; ``Uticaj transformacije vlanistva na nezaposlenost i

zapoljavanje``,
Sarajevo 2000 godine, str 374

TEORIJSKI PRISTUP

PROGRAMI OSPOSOBLJAVANJA ZAPOSLENIH I

NEZAPOSLENIH OSOBA

kolovanjem se poboljava kvalifikacijska struktura trailaca zapolenosti, ime

se pospjeuje i njihova profesionalna mobilnost i mogunosti zapoljavanja.
Ujedno i kolovanjem se pomae nezaposlenima, da to svrsishodnije iskoriste
vrijeme nezaposlenosti, te da sauvaju ranije steena znanja i sposobnosti.
Prikladnim obrazovnim programima se pokuava sprijeiti mogua
nezaposlenost, odnosno dodatno uskladiti ponuda i potranja zaposlenja.
Glavni cilj obrazovanja je zadovoljavanje potrebe za strunim radnicima. U
razdobljima smanjenih mogunosti zapoljavanja obrazovne aktivnosti se vie
usmjeravaju na dio nezaposlenih koji je privremeno ostao bez posla zbog
smanjene tranje za radnicima.
Oni se tada ukljuuju u odgovarajue programe strunog usavravanja,
osposobljavanja i kolovanja, kako bi se sprijeio gubitak znanja i sposobnosti.
Osim profesionalnog usavravanja, u mnogim zemljama se poduzimaju i
raznovrsne socijalno-psiholoke mjere da bi se umanjile tekoe koje izaziva
dugotrajna nezaposlenost.(12)

12- prof. dr. Murat Prao; ``Uticaj transformacije vlasnitva na nezaposlenost i

zapoljavanje``,Sarajevo 2000. godine,str. 407

ZAPOSLENOST U HRVATSKOJ

Ukupan broj zaposlenog stanovnitva determiniran je ukupnim broj stanovnika,

njegovom ekonomskom strukturom, dobnom i spolnom strukturom. Ukupan broj
stanovnika RH, prema popisima od 2001. (4.437.460) do 2011. (4.284.460) smanjen je
za 152.571 ili 3,4%.
Takav nepovoljni trend kretanja stanovnitva uz postojeu drutveno-ekonomsku
situaciju nepovoljno se odrazio na strukturu ukupnog broja zaposlenih prema
gospodarskim subjektima (pravni subjekti, obrt i slobodne profesije te individualni
poljoprivrednici).

ZAPOSLENOST U HRVATSKOJ

ZAPOSLENOST U HRVATSKOJ

Podaci prezentirani na slici pokazuju kretanje ukupnog broja zaposlenih u RH od 2005.

do aprila 2014., zaposlenih u pravnim osobama, obrtu i slobodnim profesijama te
individualnim poljoprivrednicima. Ukupan broj zaposlenih od 2005. do prva etiri
mjeseca 2014. smanjen je za 7,4% ili za 105,5 hiljada. U tom razdoblju najvee
smanjenje zaposlenih registrirano je prvi puta poetkom recesije, oko 2009. (1.449
hiljada zaposlenih ili pad od 106 hiljada), i drugi puta 2013. to je manje za 31 hiljadu
zaposlenih ili 2,2%, nego u 2012. Visoki pad zaposlenosti posljedica je smanjenja
zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama te individualnih poljoprivrednika. Struktura
zaposlenosti prema spolu pokazuje da su od ukupnog broja zaposlenih, 47,0% ene i taj
udio se kree izmeu 45 i 47% od 2005. U ukupnom broju zaposlenih dominantno
mjesto zauzimaju zaposleni u pravnim osobama - 84%, u obrtu i slobodnim profesijama
- 14,5% te individualni poljoprivrednici 1,8%. U promatranom razdoblju broj
registriranih pravnih osoba povean je za 31%. Istovremeno se broj zaposlenih smanjio
za 7,4% ili 105,5 hiljada. Kretanje broja zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama
kontinuirano je u padu od 2009. te je broj zaposlenih od 2014. manji za 26% ili 67,2
hiljade u odnosu na 2005. Najvei pad broja zaposlenih imaju individualni
poljoprivrednici, i to za dvostruko vie (52,4%) ili 25,7 hiljada.

NEZAPOSLENOST U HRVATSKOJ

Kao i u ostalim zemljama u socijalizmu, i u Hrvatskoj su nekadanje administrativne

slube bile predimenzionirane, vrijednost inovacija mala, a preduzea su imala socijalne
funkcije neuobiajene za poduzea u trinim privredama (viak radnika se nije
otputao, nego se poveavao broj prikriveno nezaposlenih to jest tehnoloki viak). Iz
tog su proizali osnovni problemi vezani uz tranziciju koji su samo bili zaotreni ratom u
kojemu se raspala socijalistika Jugoslavija. 1990. godine u Hrvatskoj je zapoeo rat
uslijed ega je dolo do prekida ekonomskih veza s ostalim jugoslavenskim
republikama, krize u ostalim socijalistikim zemljama i financijskog kaosa u hrvatskoj
privredi.
Tokom 1991. godine u Hrvatskoj su drutvena preduzea nacionalizirana, a onda preko
Hrvatskog fonda za privatizaciju prodavana. Tada su brojna preduzea dospjela u ruke
ljudi koji nisu znali, a niti imali namjeru odrati proizvodnju, ve su im kupljena
preduzea trebala posluiti za pekulantsko kratkorono bogaenje. To je znatno
doprinijelo smanjenju nekadanje proizvodnje i otputenju otprilike 700 000 radnika. Iz
procesa privatizacije proizalo je to da su preduzea dodatno iscrpljivana kako bi ih novi
vlasnici otplaivali, ili jo ee, koristili za daljnje pekulativne transakcije.

NEZAPOSLENOST U HRVATSKOJ

Od 2005. do 2013. broj nezaposlenih osoba vei je za 11,8% ili 36,4

hiljada, a time je stopa registrirane nezaposlenosti poveana sa 17,9%
na 20,2%. Najvei broj nezaposlenih osoba registriran je prole godine
(345,1 nezaposlenih osoba ).

NEZAPOSLENOST U HRVATSKOJ

Uzroci nezaposlenosti u zemljama u tranziciji, ukljuujui Hrvatsku, meusobno su

povezani i mnogobrojni. Nezaposlenost se najvie povezuje s razliitim privrednim
ureenjem u odnosu na socijalizam, propalim poduzeima, promaenom privatizacijom i
neuinkovitim privatnim sektorom te radom u sivoj ekonomiji. Osim toga, loa
makroekonomska politika i odgaanje provoenja strukturalnih reformi u Hrvatskoj
smanjuju perspektivu promjene na bolje.
Potrebno je osvrnuti se i na fenomen "zamke nezaposlenosti" (unemployment trap). Taj
se pojam odnosi na korisnike socijalne pomoi zbog nezaposlenosti. Ako dobiju posao
pomo se ukida, to znai da je i pomo od zapoljavanja mala ili nikakva, pogotovo ako
se radi o slabo plaenom poslu. Zato e korisnici pokuati zadrati pomo, a eventualne
dodatne prihode ostvariti radom na crno . Isto tako, postoji mnogo nezaposlenih koji ne
primaju nikakvu pomo, te zarauju na crno. Po procjeni I. Biania najmanje etvrtina
BNP-a hrvatskog gospodarstva nastaje u neslubenom gospodarstvu radom na crno,
dok je zaposlenost u neformalnom gospodarstvu u 1996. godine procijenjena na 15 %
ukupne zaposlenosti.

ZAPOSLENOST U BIH

U februaru 2015. godine broj zaposlenih u pravnim osobama BiH iznosio je 706.411, a
od toga 293.697 ena. U odnosu na januar 2015. godine broj zaposlenih u pravnim
osobama se smanjio za 0,1%, a broj zaposlenih ena se nije mijenjao.

ZAPOSLENOST U BIH

Broj zaposlenih u pravnim osobama rezultat je obrade podataka redovnog godinjeg

istraivanja i redovnog mjesenog istraivanja, kojim je obuhvadeno 70% zaposlenih iz
svakog odjeljka KD. Tim istraivanjima obuhvadene su pravne osobe svih oblika
vlasnitva, organi dravne vlasti i organi jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave na podruju BiH.

Podaci se prikupljaju izvjetajem koji se u pravnim osobama popunjava na osnovu

evidencija o zaposlenima. Podaci o zaposlenima u obrtu i djelatnostima slobodnih
profesija obrauju se na osnovu matine evidencije o osiguranicima penzionog
osiguranja, a podaci se preuzimaju od Zavoda za penziono osiguranje.

NEZAPOSLENOST U BIH

Broj nezaposlenih u februaru 2015. godine se smanjio za 0,2%, a broj nezaposlenih ena
se u odnosu na januar 2015. godine smanjio za 0,2%.

U februaru 2015. godine broj registrovanih nezaposlenih u BiH iznosio je 550.063. Ako
kao baznu godinu uzmemo 2013. (2013.=100) i uporedimo februar 2015. sa istim
mjesecom 2014. godine, uoit emo pad nezaposlenosti od 1,2 indeksna poena ili u
apsolutnom iznosu broj osoba koje se vode kao nezaposlene smanjio se za 6.805.

Napomena: Potrebno je naglasiti da ovaj broj registrovanih nezaposlenih osoba ne moe

da se uporeuje sa brojem nezaposlenih osoba koji je dobiven putem Ankete o radnoj
snazi, kao jedinog meunarodno uporedivog indikatora nezaposlenosti u BiH.

NEZAPOSLENOST U BIH

NEZAPOSLENOST U BIH

Kao nezaposleni vodi se najmanji broj osoba vieg obrazovanja, tj. VS 7.505, a slijede
ih osobe sa visokom kolskom spremom 41.124 (ukljuujui doktore nauka i magistre).
Udio enske populacije u registrovanim nezaposlenima iznosi 50,7% ili u apsolutnom
iznosu 279.070 osoba enskoga spola. U enskoj populaciji najvei broj nezaposlenih
osoba je sa srednjom spremom 86.727, nekvalifikovanih NK 81.423 i sa VKV i KV
kvalifikacijom 78.815 osoba enskog spola.

Ako poredimo registrovane nezaposlene po kvalifikacionoj strukturi uoava se da je

najvei broj nezaposlenih osoba sa VKV i KV kvalifikacijom 193.524, zatim slijede
osobe sa NK 148.846 i sa srednjom strunom spremom 147.431 osoba.

ZAKLJUAK

U uslovima kada privreda BiH konstantno nazaduje, teko je nai pravi odgovor
odnosno rjeenje na gorui problem dananjice, nezaposlenost.
Naime, pad BDP-a, smanjenje doznaka iz inostranstva, smanjenje produktivnosti realnog
sektora, smanjenje priliva u budete na svim nivoima, poveanje broja nezaposlenih,
postojanje budetskog deficita, sve vei administrativni aparat bez poveanja kvaliteta
usluga stanovnitva samo su jo neki problemi BiH privrede.
Zastraujua je injenica je da je u BiH oko 500.000 nezaposlenih i to se predvia dalji
porast broja nezaposlenih.
Kao mogunost rjeavanja ili bar ublaavanja ovog problema predlae se izgradnja i
jaanje institucionalnih kapaciteta sektora poljoprivrede te da se taj sektor izdvoji kao
poseban sektor jer ima znaajne potencijale za zapoljavanje.
Smatra se da BiH ima anse da povea uee poljoprivrede u bruto nacionalnom
dohotku koji sad iznosi samo 10 %.
Bez novih investicionih ulaganja nemogue je rjeavati problem nezaposlenosti. Nova
investiciona sredstva mogu se osigurati samo zu ubrzan ekonomski rast i razvoj.
Meutim, takvog rasta i razvoja nema opet bez novih ulaganja kapitala.
To je jedan od zaaranih ekonomskih krugova sa kojim su posebno suoene zemlje u
razvoju i tranziciji.

LITERATURA

http://www.poslovni-info.eu/sadrzaj/gospodarstvo-rh/zaposlenost-i-nezaposlenostu-hrvatskoj-i-eu-%281%29/
http://mjesec.ffzg.hr/nezaposlenost/2.3.html
http://www.bhas.ba/saopstenja/2015/ZAP_2015M01_001_01-bos.pdf
Grupa autora; ``Ekonomski leksikon``, Beograd
prof. dr. Murat Prao; ``Uticaj transformacije vlanistva na nezaposlenost i
zapoljavanje``,
Sarajevo 2000 godine, str 374