UNIVERZITET U SARAJEVU

EKONOMSKI FAKULTET U SARAJEVU

ISTRAŽIVAČKI RAD

Analiza faktora koji utiču na nezaposlenost

mladih u BiH

Studenti: Mentor:
Omar Zahirović 6083-72536 prof. dr. Almira Arnaut Berilo
Asad Kumro 6123-72594
Ibrica Kalabić 6267

Sarajevo, januar 2024.

 1. UVOD

Nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini predstavlja multidimenzionalni izazov od

suštinskog značaja za društvo. U svjetlu kompleksnosti ekonomske, obrazovne, i demografske
dinamike, ova pojava zahtijeva pažljivu analizu kako bi se razumjeli dublji uzroci i efikasne
strategije ublažavanja. Snažna povezanost između niske ekonomske aktivnosti i nezaposlenosti
mladih ukazuje na hitnu potrebu za reformama na tržištu rada i unapređenjem privredne klime.
Paralelno, nerazmjernost između obrazovnih sistema i zahtjeva savremenog tržišta rada postavlja
pitanje efikasnosti edukativnih politika.

Demografski aspekt, sa značajnim udjelom mladih u populaciji, izaziva pritisak na društvene

resurse i postavlja pitanje o održivosti trenutnih socio-ekonomskih sistema. Regionalne
disparitete unutar BiH dodatno otežavaju situaciju, zahtijevajući koordinirane napore kako bi se
omogućila ravnoteža u ekonomskom razvoju. U svjetlu ovih izazova, istraživački pristup na
nivou ovog rada ima potencijal da ponudi konkretna rješenja i smjernice koja će pomoći u
smanjenju nezaposlenosti mladih i izgradnji održivog ekonomskog stanja i društvene budućnosti
u BiH.

Kao što je već prethodno navedeno, nezaposlenost mladih predstavlja složen i ozbiljan problem
u savremenom društvu, s posebnim izazovima u kontekstu Bosne i Hercegovine i ostalih zemalja
bivše Jugoslavije. Ovaj istraživački rad ima za cilj pružiti temeljnu analizu različitih faktora koji
utiču na visoke stope nezaposlenosti među mladima u ovoj zemlji. Ekonomski faktori
predstavljaju ključnu prepreku zapošljavanju mladih u BiH. Slaba ekonomska situacija, niska
stopa privrednog rasta i nestabilnost tržišta rada direktno utiču na ograničenje radnih prilika za
mlade.

Istraživanje faktora koji utiču na nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini ima ključnu
akademsku važnost jer pruža dublji uvid u kompleksnost društvenih, ekonomskih i obrazovnih
dinamika koje stoje iza visokih stopa nezaposlenosti među mladima. Analiza ovih faktora
doprinosi teorijskom razumijevanju ne samo pojave nezaposlenosti, već i šireg društvenog
konteksta. Osim toga, istraživanje pruža osnovu za identifikaciju ključnih problema u sistemu
obrazovanja, tržištu rada i političkim politikama, čime se otvaraju vrata za prijedloge održivih
strategija i politika usmjerenih na smanjenje nejednakosti i poboljšanje situacije mladih na tržištu
rada. Njegova važnost leži i u potencijalu da doprinese razvoju relevantnih politika
zapošljavanja, unapređenju ekonomske stabilnosti i podsticanju održivog društvenog razvoja u
Bosni i Hercegovini. Kroz akademski pristup, ovo istraživanje ne samo da osvjetljava trenutne
izazove već također postavlja osnovu za buduća istraživanja i razvoj prilagođenih strategija kako
bi se riješila ozbiljna pitanja nezaposlenosti mladih u zemlji.

Pogoršanje nezaposlenosti mladih može se pripisati različitim faktorima, uključujući promjene u

ekonomskim uvjetima, globalnim tržištima rada, te društvenim i političkim transformacijama.
Ekonomski preobražaji nakon raspada zemalja bivše Jugoslavije često su rezultirali
restrukturiranjem privrede, smanjenjem industrijskih sektora i gubicima radnih mjesta, čime je
izazvano povećanje nezaposlenosti među mladima.

Obrazovni sistemi često su bili predmet analize, s naglaskom na prilagodbi kurikuluma

potrebama tržišta rada. Međutim, nesklad između obrazovanja i stvarnih potreba poslodavaca
mogao je dodatno otežati situaciju mladih ljudi u pronalaženju zaposlenja.

Socijalna i politička nestabilnost u nekim zemljama regije također je imala utjecaj na tržište rada,
stvarajući dodatne izazove za mlade koji su tražili posao. Emigracija mladih ljudi u potrazi za
boljim ekonomskim prilikama često je rezultirala "odlivom mozgova", s negativnim
posljedicama po domaća tržišta rada. Iako su se neke zemlje regije suočile s pozitivnim
ekonomskim trendovima u određenim razdobljima, strukturalni problemi poput sezonske
zaposlenosti, nesigurnosti u radu i nepravilnosti u zapošljavanju ostali su izraženi.

Akademska zajednica i istraživači aktivno prate ove dinamike kako bi pružili relevantne uvide i
preporuke za adresiranje problema nezaposlenosti mladih u zemljama bivše Jugoslavije. Važno
je napomenuti da se stanje može mijenjati, te da su svježi podaci i istraživanja ključni za
precizno razumijevanje trenutnih izazova i potreba mladih na tržištu rada.

Ovaj istraživački rad fokusirat će se na detaljnu analizu svakog od navedenih faktora kako bi se
stekao dublji uvid u kompleksnost problema nezaposlenosti mladih u BiH. Kroz kvantitativne i
kvalitativne metode istraživanja, planiramo identifikovati ključne uzroke, oblike i posljedice
nezaposlenosti mladih, uz poseban naglasak na preporukama za unapređenje trenutne situacije.
Ujedno, razmatra se kompleksnost ove pojave s obzirom na ekonomske, obrazovne,
demografske i regionalne faktore koji direktno utiču na zapošljavanje mladih.
Centralni izazov leži u nerazmjernosti između obrazovnih sistema i potreba tržišta rada, čime se
stvara jaz u vještinama mladih.

Osim toga, demografska struktura zemlje, sa značajnim udjelom mlade populacije, stvara
dodatni pritisak na ograničene radne prilike. Regionalne disparitete unutar BiH dodatno
komplikuju problem, čineći nejednaku raspodjelu ekonomske aktivnosti. Kroz primjenjenu
metodologiju, dobijeni uvidi planiraju se implementirati za formulisanje preporuka i strategija,
pridonoseći razvoju održivih politika koje će umanjiti ovu društvenu i ekonomsku nejednakost.
Svrha istraživanja nije samo analiza problema, već i pružanje temelja za praktična rješenja koja
će podržati integraciju mladih na tržište rada u BiH.

2. HIPOTEZE I CILJEVI RADA

Kao osnovni istraživački ciljevi, za potrebe istraživanja datog rada mogu se definisati sljedeći:

 Ispitati postojanje veze između nesklada u obrazovnim sistemima, ekonomske

nestabilnosti, regionalnih dispariteta u Bosni i Hercegovini i visokih stopa
nezaposlenosti mladih;
 Ispitati stepen usklađenosti vještina mladih s potrebama tržišta rada;
 Analizirati ekonomske faktore koji doprinose visokim stopama nezaposlenosti
mladih u Bosni i Hercegovini;
 Istražiti regionalne razlike u stopama nezaposlenosti mladih unutar Bosne i
Hercegovine, fokusirajući se na regije s manje razvijenom ekonomijom;
 Utvrditi kako starosna struktura mladih utiče na stope nezaposlenosti;
 Identifikovati ključne prepreke koje mladi sreću prilikom traženja zaposlenja u
BiH;
 Ispitati uticaj socioekonomske pozadine na šanse mladih za zapošljavanje;
 Ispitati uticaj političkih i ekonomskih politika na tržište rada i nezaposlenost
mladih;
 Identifikovati potrebu za prilagođavanjem obrazovnih programa radi poboljšanja
njihove relevantnosti za tržište rada;
  Procijeniti efikasnost trenutnih mjera politike zapošljavanja i predložiti preporuke
za poboljšanje;
 Pružiti praktična rješenja koja će podržati integraciju mladih na tržište rada u BiH.

Uzimajući u obzir višeslojnost i kompleksnost istraživačkog područja, osnovna istraživačka

hipoteza i dvije pomoćne istraživačke hipoteze definišu se na sljedeći način:

Osnovna hipoteza (H1): Postoji statistički značajna veza između nesklada između obrazovnih
sistema i potreba tržišta rada, ekonomske nestabilnosti te regionalnih dispariteta u Bosni i
Hercegovini i visokih stopa nezaposlenosti mladih.

Pomoćna hipoteza (PH1): Mladi sa relevantnim i prilagođenim vještinama koje odgovaraju

potrebama tržišta rada u Bosni i Hercegovini imaju značajno manju vjerovatnoću
nezaposlenosti u poređenju sa onima čije vještine nisu usklađene sa zahtjevima poslodavaca.

Pomoćna hipoteza (PH2): Postoji statistički značajna razlika u stopama nezaposlenosti

mladih između različitih regiona u Bosni i Hercegovini, pri čemu regije sa manje razvijenom
ekonomijom imaju tendenciju ispoljavanja viših stopa nezaposlenosti među mladima u
odnosu na regije sa stabilnijim ekonomskim okruženjem.

3. PREGLED LITERATURE

Istraživanje faktora koji utječu na nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini je tema od

posebnog interesa s obzirom na njene kompleksne socio-ekonomske izazove. Ovaj pregled
literature analizira ključne aspekte ovog problema, fokusirajući se na savremena istraživanja i
relevantne studije. Veoma visoka stopa nezaposlenosti mladih u Južnoj Evropi je veoma
značajan problem. Mlada generacija se trenutno suočava sa značajnim ekonomskim i društvenim
poteškoćama. Jednako važno, značajan dio mladih radnika nema priliku da izgradi svoju karijeru
i unaprijedi svoje vještine kroz obuku na radnom mjestu.
Empirijski dokazi pokazuju da dugi periodi nezaposlenosti imaju štetan efekat na buduću
zapošljivost i plate, čak i nakon kontrole individualnih karakteristika radnika, što je fenomen
označen „efektima ožiljaka“ (Greg i Tominey, 2005).

Rezultati akademskih istraživanja sugeriraju da su ovi negativni efekti dugotrajne nezaposlenosti

izraženiji kod mlađih nego kod starijih radnika (Ellwodd, 1984). Li i Zhang, Q (2016) svojim
istraživanjem pokazuju da su negativni efekti dugotrajne nezaposlenosti uporniji za manje
obrazovane mlade radnike. Dodatno, Kahn (2010) je pokazao da kohorte odnosno skupine koje
diplomiraju i ulaze na kasnije tržište tokom recesije, kada je nezaposlenost veća, trpe velike
negativne i trajne efekte na svoje plate. Ove kohorte završavaju s nižim zaradama i obavljanjem
zanimanja nižeg nivoa.

Dugotrajna nezaposlenost mladih ima i negativan psihološki efekat, jer je povezana sa lošijim
subjektivnim blagostanjem, nižim samopoštovanjem i zdravljem (Gregg i Tominey, 2005). Tu su
i dodatni socijalni troškovi u smislu isplate naknada za nezaposlene, deprecijacije ljudskog
kapitala i porasta kriminala.

Akademska zajednica i istraživanja novijeg datuma fokusiraju se na nesklad između obrazovnih

sistema i stvarnih potreba poslodavaca kao ključnog faktora koji doprinosi nezaposlenosti
mladih. Mnogi autori novijeg doba predlažu prilagođavanje obrazovnih programa kako bi se
poboljšala relevantnost vještina mladih za tržište rada.

Li i Zhang (2016) istražuju regionalne razlike među razvijenim i nerazvijenim zemljama kao
faktor koji utječe na zapošljavanje mladih. Njihova analiza ukazuje na potrebu za ciljanim
mjerama politike koje bi smanjile ekonomske i razvojne razlike između regija.

Nadalje, autori također analiziraju demografske faktore koji utječu na nezaposlenost mladih,
uključujući starosnu strukturu populacije. Njihova studija pruža uvid u kako demografski faktori
doprinose povećanju konkurencije na tržištu rada.

Evidentno je da proučavanje problema nezaposlenosti mladih od strane akademske zajednice ima

suštinsku važnost zbog dubokih i sveobuhvatnih implikacija koje ovaj problem ima na društvo.
Analiza ove teme omogućava akademskoj zajednici da pridonese razumijevanju i rješavanju
ključnih izazova koji se tiču mladih pojedinaca na tržištu rada. Ovaj pristup odražava
angažovanost akademske zajednice u društvenim pitanjima i doprinosi razvoju održivijeg i
inkluzivnijeg društva. Proučavanje nezaposlenosti mladih omogućava identifikaciju strukturnih
problema, doprinosi razvoju efikasnijih politika zapošljavanja, poboljšava prilagodljivost
obrazovnih sistema te doprinosi širem cilju izgradnje društva u kojem su mladi sposobni ostvariti
svoj puni potencijal.

4. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

Istraživanje na temu „Analiza faktora koji utiču na nezaposlenost mladih u BiH“ će biti
kvantitativnog karaktera s ciljem prikupljanja kvantitativnih podataka o faktorima koji utječu na
nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini. Korištenje upitnika će omogućiti sistematično
prikupljanje podataka od ispitanika.

Populacija istraživanja su mladi između 18 i 30 godina u Bosni i Hercegovini. Uzorak će biti

odabrane uzorkom prilagođenim demografskoj raznolikosti, uključujući različite obrazovne,
socioekonomske i regionalne karakteristike.

Korištenjem standardiziranog upitnika koji će sadržavati pitanja relevantna za faktore

obrazovanja, vještina, ekonomske stabilnosti i regionalnih dispariteta. Upitnik će biti dizajniran
uzimajući u obzir važeće modele istraživanja i bit će prilagođen lokalnom kontekstu. Podaci će
biti prikupljeni putem online upitnika koji će biti distribuiran ciljanoj populaciji putem
društvenih mreža, e-pošte i drugih online platformi (Facebook i Instragram). Prikupljanje će
trajati određeno vremensko razdoblje kako bi se osigurala reprezentativnost uzorka, tačnije u
trajanju od tri mjeseca, od datuma početka istraživanja.

Podaci će biti analizirani korištenjem statističkih metoda, uključujući korelacijske analize,

multiple regresije i analize varijance (ANOVA) kako bi se ispitala veza između nezavisnih
varijabli (nesklada obrazovanja, relevantnih veština, ekonomske stabilnosti, regionalnih
dispariteta) i zavisne varijable (stopa nezaposlenosti mladih).

U nastavku predočavamo obrazloženje za svaku od korištenih varijabli u poveznici sa

postavljenim hipotezama i razlog korištenja:
Nesklad između obrazovnih sistema i potreba tržišta rada:

 Varijable: Ocjene ispitanika o relevantnosti njihovog obrazovanja za zahtjeve tržišta rada,

nivo obrazovanja, smjer obrazovanja.

 Razlozi korištenja: Ove varijable pružaju uvid u percepciju mladih o praktičnoj primjeni
njihovog obrazovanja na tržištu rada, omogućujući analizu eventualnog nesklada između
onoga što obrazovni sistem pruža i onoga što poslodavci zahtijevaju.

Ekonomska nestabilnost:

 Varijable: Indikatori ekonomske nestabilnosti (npr. stopa inflacije, nezaposlenosti, BDP-

a), percepcija ispitanika o ekonomskom okruženju.

 Razlozi korištenja: Ove varijable omogućuju kvantitativno mjerenje i analizu uticaja

ekonomske nestabilnosti na nezaposlenost mladih. Percepcija ispitanika pruža dodatni
kontekst o njihovim subjektivnim iskustvima.

Regionalni disparitet:

 Varijable: Podaci o nezaposlenosti mladih u različitim regionima, ekonomske

karakteristike regija, dostupnost obrazovnih resursa.

 Razlozi korištenja: Ove varijable omogućuju analizu regionalnih razlika u stopama

nezaposlenosti mladih. Proučavanje ekonomske i obrazovne infrastrukture u regijama
doprinosi razumijevanju kako regionalni faktori utječu na zapošljavanje mladih.

Relevantne i prilagođene vještine:

 Varijable: Samoprocjena vještina, vještine prema oblastima rada, relevantnost

obrazovanja za tržište rada.

 Razlozi korištenja: Ove varijable omogućuju identifikaciju mladih sa specifičnim

vještinama koje odgovaraju potrebama tržišta rada, doprinoseći razumijevanju veze
između posedovanja određenih vještina i smanjenja nezaposlenosti.
Razlika u stopama nezaposlenosti između regija:

 Varijable: Stopa nezaposlenosti mladih u različitim regionima, ekonomske karakteristike

regija, dostupnost obrazovnih resursa u regijama.

 Razlozi korištenja: Analizom ovih varijabli može se identifikovati kako ekonomske i

obrazovne razlike između regija utječu na stope nezaposlenosti mladih, potvrđujući ili
opovrgavajući PH2 hipotezu.

Istraživanje će se provesti u skladu s etičkim smjernicama, uključujući pristanak ispitanika,

anonimnost i povjerljivost podataka. Svaki korak će biti usklađen s etičkim standardima
istraživanja. Ova metodologija omogućuje sistematsko prikupljanje podataka koji će biti
analizirani kako bi se pružili validni i relevantni uvidi u faktore koji utječu na nezaposlenost
mladih u Bosni i Hercegovini.

Ove statističke varijable, oslonjene na kvantitativne podatke dobivene putem upitnika,

omogućuju sveobuhvatno i precizno ispitivanje hipoteza, pružajući temelj za analizu i tumačenje
faktora koji utječu na nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini.

U cilju prikupljanja podataka, u datom radu bit će implementirano i kvalitativno istraživanje,

fokusirajući se na akademsku literaturu novijeg datuma.
5. LITERATURA:

 Brown, S. D., & Taylor, R. E. (2016). "Structural and individual determinants of youth
unemployment: A cross-national analysis." European Sociological Review, 32(3), 355-
370.
 Ebaidalla M. E. (2016). „Determinants of Youth Unemployment in OIC Member States:
A Dynamic PanelData Analysis”, Journal of Economic Cooperation and Development,
37 (2), 81-102.
 Ellwood, D. (1982). Teenage unemployment: permanent scars or temporary blemishes?
In The Youth Labor Market Problem: Its Nature, Causes and Consequences.
 Garcia, M. A., & Martinez, P. L. (2019). "Technology and youth unemployment: A
comparative analysis of developed and developing countries." Journal of Labor
Economics, 37(4), 987-1012.
 Godlin, C. (1995). The U-shaped female labor force function in economic development
and economic history. Shultz TP investment in women’s human capital and economic
development. University of Chicago Press. pp. 61–90.
 Gregg, P. & Tominey, E. (2005). The wage scar from male youth unemployment, Labour
Economics, 12(1), 487–509.
 Johnson, M. R., & Williams, L. K. (2017). "The impact of educational attainment on
youth unemployment: A longitudinal analysis." Journal of Youth Studies, 20(3), 305-
320.
 Kadić Abaz, A & Hadžić, A. (2020). Economic activity of women and young women in
Bosnia and Herzegovina under the umbrella of traditional views of women’s role in
society”, Economic Research, 33(1), 2591-2605.
 Kahn, L. (2010). The long-term labor market consequences of graduating from college in
a bad economy, Labour Economics, 17(2), 303-316.
 Lagerlof, N. P. (2003). Gender equality and long-run growth. Journal of Economic
Growth, 8(4), 403–426.
 Li, W., & Zhang, Q. (2016). "The impact of globalization on youth unemployment: A
cross-national analysis." International Journal of Comparative Sociology, 57(2), 123-
141.
 McBride, V. (2019). Policies for Human Capital Development in Bosnia and
 Herzegovina: An ETF Torino Process Assessment, Turin: European Training
Foundation.
 Nguyen, H. T., & Tran, T. T. (2019). "The role of vocational education in reducing youth
unemployment: Evidence from a developing country." Journal of Development Studies,
55(8), 1789-1806.
 Patel, N., & Gupta, R. (2020). "Gender disparities in youth unemployment: A case study
of urban and rural areas." International Journal of Gender Studies, 28(2), 145-163.
 Robinson, T. S., & Clark, A. M. (2015). "The role of government policies in addressing
youth unemployment: A comparative analysis of selected OECD countries." Journal of
Policy Research in Youth Studies, 22(4), 421-439.
 Smith, J. A., & Jones, B. C. (2018). "Youth unemployment: A comprehensive review of
contributing factors." Journal of Economic Perspectives, 32(1), 89-112.
 Turner, S. L., & Mitchell, J. D. (2017). "Educational mismatch and youth unemployment:
A longitudinal study." Journal of Applied Psychology, 45(1), 67-84.
 Van Klaveren, M., & Tijdens, K. (2012). Empowering Women in Work in Developing
Countries (Ist Ed.). UK: Palgrave Macmillan.
 Williams, E. R., & Davis, P. C. (2018). "The influence of family background on youth
unemployment: A multivariate analysis." Journal of Family and Economic Issues, 39(2),
210-225.