POGLAVLJE: STANJE HUMANOG RAZVOJA U BiH I OBRASCI SOCIJALNE ISKLJUENOSTI

2. POGLAVLJE: STANJE HUMANOG RAZVOJA U BiH I OBRASCI SOCIJALNE ISKLJUENOSTI

U ovom se poglavlju razmatra stanje humanog razvoja u BiH kao i razmjere i priroda socijalne iskljuenosti. U tu svrhu koristimo analizu datu u prilogu 1-3, koji daje detaljniji pregled i razmatranje rezultata. Poglavlje je podijeljeno u dva glavna dijela. U prvom dijelu se daje pregled postignua BiH u humanom razvoju tokom 2006. godine, te rezultati posebno izraenog seta indeksa socijalne ukljuenosti koji se za BiH izraunavaju i predstavljaju prvi put. U ovom dijelu navodimo najvanije indikatore humanog razvoja i teorijski rang BiH na globalnom planu. Drugi dio ovog poglavlja detaljnije razmatra prirodu iskljuenosti i efekt koji ona ima na kljune grupe. Pri tome koristimo set Leaken indikatora za BiH koji su izraunati namjenski za ovaj izvjetaj (a koje detaljno opisujemo u Prilogu 3). Poglavlje zavravamo raspravom o uzrocima i pokretaima iskljuenosti, te saetkom i zakljucima.

1. Indeksi humanog razvoja i socijalne iskljuenosti - karakteristike BiH

U BiH je u kontekstu humanog razvoja od 2002. godine postignut stabilan napredak. Izraunate vrijednosti indeksa humanog razvoja dajemo u Prilogu 1, zajedno s analizom trendova za period od 2000. do 2004. godine. Indeks humanog razvoja (HDI) je u 2004. iznosio 0,804. Dosegnuvi takav rezultat, BiH je dospjela u grupu zemalja visokog humanog razvoja, odnosno onih iji HDI iznosi 0,800 ili vie od toga. Mora se pak priznati da je do poveanja HDI u odnosu na 2003. godinu, kada je ovaj indeks iznosio 0,793, dolo dijelom i zbog revidiranja odnosno prilagoavanja vrijednosti kupovne moi (PPP), kojom se jednostavno odraava razlika u relativnim cijenama izmeu BiH i ostatka svijeta. Poveanje vrijednosti PPP je u velikoj mjeri doprinijelo poveanju HDI. Bez obzira na to, vano je uzeti u obzir da se veina podataka iz procjena temelji na specijalnim anketama, te ova promjena nije u cijelosti metodoloki zasnovana. I dalje su prisutne znaajne razlike izmeu dva entiteta, Federacija BiH (FBiH) je za 1,5% iznad prosjeka za BiH kao cjelinu, dok se RS, za koju vrijednost indeksa iznosi 0,784, jo uvijek nalazi ispod praga zemalja s visokim humanim razvojem. Vrijedi naglasiti da i unutar FBiH bez sumnje postoje velike varijacije te se stoga ne moe pretpostaviti da uvjeti koji odreuju visok humani razvoj dominiraju cijelim njenim teritorijem. Stabilnost rasta HDI u BiH se odraava i u injenici da je HDI za BiH u 2004. godini bio 12% vii od onog izraunatog u 2000. godini. Procijenjeni indeks siromatva (HPI) u 2004. iznosio je 13,88, to znai da je u kontekstu humanog razvoja 13,88% stanovnitva BiH siromano. U poreenju s rezultatima HPI za 2003. kada je isti iznosio 13,86, moemo rei da nije dolo ni do znaajnog poveanja ali ni smanjenja ovog indeksa. U datom se sluaju siromatvo mjeri

koritenjem kategorija niskih prihoda i dugotrajne nezaposlenosti, koji u BiH zajedno imaju najvie utjecaja na siromatvo. HPI je vii u RS, gdje je siromano 15,64% stanovnitva u poreenju s 12,52% siromanih u FBiH. Indeks razvoja prema spolu (GDI) u 2004. iznosio je 0,801, to pokazuje da se u odnosu na 2003. godinu poveao. Ipak je jo uvijek izraena neravnopravnost spolova, posebno u obrazovanju i ekonomskim aktivnostima. Vano je naglasiti kako razlika izmeu HDI i GDI pokazuje znaajnu neravnopravnost spolova, kako u BiH tako i u oba entiteta. Isto potvruje i izraunata mjera osnaivanja spolova (GEM) koja iznosi 0,496, i ukazuje na neravnopravnost spolova u smislu politikog i ekonomskog sudjelovanja kao i mogunost upravljanja ekonomskim resursima mjerenu kroz zaraeni dohodak. Usprkos poveanju HDI, status BiH u poreenju s drugim zemljama Srednje i Istone Evrope praktino se nije promijenio. BiH se nalazi na devetom mjestu, odmah ispred Makedonije i Albanije. Na svjetskom planu vrijednost HDI bi BiH stavila na 62. mjesto u svijetu. Vano je pak uzeti u obzir da je ovo tek hipotetiki rang, uz pretpostavku da se rang drugih zemalja nije promijenio. Vano je takoer napomenuti da kljune probleme koji dovode do slabosti u humanom razvoju u BiH predstavlja siromatvo - mjereno dohotkom, dugotrajna nezaposlenost i neravnopravnost spolova. Pored toga, visok je postotak ekonomski neaktivnog stanovnitva - odnosno udio stanovnitva koji nikada nije sudjelovao na tritu rada ili se s njega potpuno povukao. Ukupno 57% radno sposobnog stanovnitva nije aktivno na formalnom tritu rada, te su kategorizirani kao dugotrajno nezaposleni.

2. Indeksi socijalne iskljuenosti za BiH

Ovaj izvjetaj po prvi put predstavlja metodologiju za izraunavanje indeksa socijalne iskljuenosti (HSEI) koji bi, slijedom logike humanog razvoja, socijalnu iskljuenost trebao izraavati na kvantitativan i viedimenzionalan nain (vidjeti Prilog 2). Kako je ovo prvi ovakav pokuaj, pozdravljamo sve konstruktivne komentare na strukturu i odabir indikatora te metodologiju koju smo koristili. Bez obzira na manje razlike, ve navedena definicija socijalne iskljuenosti opisuje ovu pojavu u smislu meusobne zavisnosti siromatva, dugotrajne nezaposlenosti, socijalne izolacije i obrazovanja. U nastojanju da analiziramo socijalnu iskljuenost primijenili smo neto iri pristup, trudei se da ustanovimo meusobnu zavisnost sljedeih faktora: ivotnog standarda, zdravstvenog statusa, obrazovanja, sudjelovanja u drutvu, pristupa slubama i uslugama. Kako bismo takvo to izrazili, koristili smo sedam alternativnih indikatora: Za ivotni standard: 1) stanovnitvo koje ivi ispod praga siromatva i 2) dugotrajna nezaposlenost; Za zdravstveni status: 3) osobe bez zdravstvenog osiguranja; Za obrazovanje: 4) osobe starije od 15 godina koje nisu zavrile osnovnu kolu; Za sudjelovanje u drutvu: 5) osobe koje ne glasaju na izborima i 6) one koje ne sudjeluju u organiziranim

drutvenim aktivnostima; U smislu pristupa slubama i uslugama: 7) domainstva bez telefonskog prikljuka. Ovi indikatori odraavaju posebnosti BiH i dijelom se nastavljaju na ustanovljene slabosti u analizi humanog razvoja. To se prije svega odnosi na indikatore koji se odnose na siromatvo - stanovnitvo koje ivi ispod praga siromatva i dugotrajnu nezaposlenost. U tom je kontekstu vidljiva metodoloka veza izmeu indeksa humanog razvoja i HSEI. Poevi od prethodnog istraivanja koje se temelji na istraivanju za potrebe NHDR-a za 2007. i drugih procjena, izraunati BiH HSEI za 2006.godinu iznosio je 50,32. Ovaj podatak sugerira da je 50,32% stanovnitva u BiH na odreeni nain iskljueno iz drutva. Zanimljivo je da u tom smislu ne postoje znaajne razlike izmeu urbanog i ruralnog stanovnitva ime se u pitanje dovode razliiti stereotipi same socijalne iskljuenosti. Ne postoji ni znatnija razlika izmeu FBiH (51,01) i RS (49,50). EI smo definirali kao indeks ope socijalne iskljuenosti. Pored toga, u ovom smo NHDR-u izraunavali i indeks krajnje socijalne iskljuenosti (HSEI-1). Podruja koja smo u ovom sluaju analizirali su ivotni standard, zdravstveni status i obrazovanje. Na taj su nain smanjeni i broj strukturnih segmenata i broj indikatora. Metodoloki je to uraeno tako to smo se fokusirali na osnovne potrebe. Koriteni su sljedei alternativni indikatori: Za ivotni standard: 1) stanovnitvo bez novanih prihoda; 2) stambeni status -kua/stan bez telefona; Za zdravstveni status: 3) stanovnitvo bez zdravstvenog osiguranja; Za obrazovanje: 4) osobe starije od 15 godina koje nisu zavrile osnovnu kolu. Za ivotni su standard koriteni novi indikatori kojima se opisuje nepostojanje mogunosti da se zadovolje osnovne potrebe. Za aspekte zdravstvenog statusa i obrazovanja koriteni su isti indikatori kao i za HSEI , odnosno openitu socijalnu iskljuenost. Procijenjeni indeks krajnje socijalne iskljuenosti u BiH za 2006. iznosi 21,85, to znai da se nekih 22% stanovnitva BiH moe opisati kao krajnje socijalno iskljueno. U okviru HSEI-1 vidljive su razlike izmeu FBiH (24,53) i RS (20,01) te urbanog (19,75) i ruralnog (23,57) stanovnitva. Izraeno u procentima, ruralno je stanovnitvo za 19% vie krajnje socijalno iskljueno od urbanog. U okviru iste strukture segmenta HSEI-1, ali uz uvoenje novih indikatora, izraunali smo i indeks dugorone socijalne iskljuenosti (HSEI-2). Za potrebe izraunavanja ovog indeksa koristili smo sljedee indikatore: Za ivotni standard: 1) posao na kojem osobe rade je ispod njihovih kvalifikacija; 2) zaposlenost u neformalnom sektoru; Za zdravstveni status: 3) zaposlenost uz zdravstvenu zatitu koja se zasniva na minimalnoj plai; Za obrazovanje: 4) zaposlenost bez mogunosti daljeg obrazovanja ili obuke. U odabiru upravo ovih pokazatelja rukovodili smo se postojeim stanjem u BiH gdje veliki broj zaposlenih radi u neformalnom sektoru ekonomije te na poslovima koji su ispod njihovih kvalifikacija, bez mogunosti daljeg obrazovanja kao i onih ija se prava u smislu socijalne i zdravstvene zatite temelje na minimalnoj propisanoj, a ne na njihovoj stvarnoj plai, ime se umanjuju njihove budue penzije i druga prava. Sve navedeno su elementi

dugotrajne socijalne iskljuenosti. Dajemo i indeks dugorone socijalne iskljuenosti (HSEI-2). On se od ostalih indeksa razlikuje u tome da mjeri onaj dio stanovnitva BiH koji je u riziku od dugorone iskljuenosti iji je uzrok nedostatak mogunosti samounapreenja. Biti zaposlen, a jo uvijek biti u stanju izuzetne nesigurnosti i nedostatka mogunosti moe u budunosti dovesti do dugorone iskljuenosti. Vrijednost ovog indeksa za BiH u 2006. iznosila je 47,31, odnosno 47,31% ljudi u BiH koji su zaposleni su u riziku da ostanu u kategoriji dugorono socijalno iskljuenih. U tom smislu nema veih razlika izmeu ruralnog (47,14) i urbanog stanovnitva (47,54), a niti izmeu entiteta (FBiH 47,14 i RS 47,32). Analiza humanog razvoja i indeksi socijalne iskljuenosti u BiH uzajamno se nadopunjuju, kako metodoloki tako i u smislu rezultata, te bi stoga indekse socijalne iskljuenosti trebalo promatrati u kontekstu humanog razvoja. HSEI od 50,32 u skladu je s drugim nalazima koje analiziramo u narednim poglavljima. Procjena stanovnitva koje ivi ispod praga siromatva ili su u riziku od pada ispod ovog praga pokazuje da je oko 50% stanovnitva u BiH siromano ili je u riziku da postane siromano i to vie u kratkom negoli u dugom roku. U tako visokom HSEI indeksu odraava se i stopa nezaposlenosti od 30,1% u 2006. Posebno je potrebno istaknuti slinosti u rezultatima analize socijalne iskljuenosti izmeu ruralnog i urbanog stanovnitva, odnosno izmeu industrijalizirane FBiH i neindustrijalizirane RS. Ova slinost nije tako oita kod ope i dugorone socijalne iskljuenosti. Kako smo ve spomenuli, time se u pitanje dovode stereotipna stajalita o socijalnoj iskljuenosti u sluaju BiH.

Socijalna uklju~enost
32 u Bosni Izvje{taj o

i Hercegovini

humanom razvoju

2007

NHDR-BiH4 3/9/07 4:13 PM Page 32

3. Kljune dimenzije i iskljuene grupe

U ovom se dijelu izvjetaja analizira stanje nekoliko kljunih grupa koje su obino pogoene iskljuenou. U tom su smislu koriteni brojni izvori, ukljuujui i podatke iz ankete ivjeti u BiH (LiBiH) iz 2004. kao i prvog seta Leaken indikatora za BiH. Ovi pokazatelji mjere rizik od deprivacije prema razliitim karakteristikama domainstva. Kratak pregled dajemo u tekstu u okviru 3, dok se detaljnije razmatraju u Prilogu 3. U odabiru grupa za anketu polazili smo od indikatora i subjektivne procjene ugroenosti u BiH. Specifine grupe koje su na temelju prihoda domainstva u riziku od pada ispod praga siromatva su, prema Laeken indikatorima, nezaposleni i osobe od 65 ili vie godina koje esto ne zadovoljavaju uvjete za penziju. Po kriteriju pristupa tritu rada, u veem su riziku ene i mladi iskljueni iz procesa obrazovanja. Ukupno uzevi, anketirali smo starije osobe, mlade, osobe s invaliditetom te raseljene osobe kao i Rome. Poseban smo dio posvetili rodnoj (gender) dimenziji iskljuenosti. Prema zadnjim podacima iz ankete LiBiH koje navodi Srednjorona strategija razvoja (MTDS - PRSP), u 2004.

godini 17,8% stanovnitva (ili 681.000) ivjelo je ispod opeg praga siromatva. Ovakav rezultat predstavlja smanjenje od 8,7% u odnosu na stanje iz 2001. godine kada je taj postotak iznosio 19,5%. U RS je siromano 21% stanovnitva, dok je siromanih u FBiH 15%. U anketi LiBiH koritena je metodologija odnosno mjera koja se temelji na potronji. Ova mjera siromatva predstavlja apsolutnu mjeru - pojedinac se smatra siromanim ako ne moe zadovoljiti potrebu za energetskom potronjom od 2.400 kalorija i minimalnom potronjom drugih, neprehrambenih proizvoda. Za razliku od Leaken indikatora, ova mjera siromatva ne pravi razliku izmeu odraslih osoba i djece te se definira po glavi stanovnika. Na osnovu ovog mjerenja, kao prag siromatva utvren je iznos od 2.223 KM po osobi godinje, odnosno 185 KM mjeseno. Na temelju ovako definiranog praga utvreno je da je u 2004. godini 17,8% stanovnitva u BiH bilo siromano. Prema preliminarnim rezultatima24 koji se odnose na siromatvo, za 2004. godinu su identificirane sljedee kategorije u riziku od pada ispod praga siromatva: 66% domainstava sa troje ili vie djece je siromano; 37% pojedinaca koji jo uvijek imaju status izbjeglice ili raseljene osobe su siromani; 32% domainstava s dvoje djece je siromano; 29% nezaposlenih po ILO metodologiji su siromani; 25% osoba koje ive u domainstvima u kojima je glava domainstva imala zavrenu samo osnovnu kolu je siromano; 24% osoba starijih od 15 godina koji imaju zavrenu samo osnovnu kolu je siromano; 23% osoba koje ive u mjeovitim opinama (koje nisu ni preteno urbane niti ruralne) su siromane; 22% osoba koje ive u domainstvima u kojima je zanimanje glave domainstva definirano kao zanimanje neindustrijskog tipa u proizvodnji je siromano. Nedavno objavljeni rezultati pouzdane Ankete o radnoj snazi za 2006. godinu sugerira da ukupna stopa nezaposlenosti u BiH iznosi 30%. 25 Ovaj je podatak u suprotnosti sa slubenim stopama nezaposlenosti od 40%, te 33

Socijalna uklju~enost
u Bosni i Hercegovini
Izvje{taj o humanom razvoju
24

2007

EPPU-PIMO, Preliminarni izvjetaj o stanju siromatva u BiH za period 2001-2004., Sarajevo, 2005. Situaciju osoba s invaliditetom i Roma detaljno emo analizirati nakon objavljivanja sljedee ankete ivjeti u BiH za 2007. godinu. 25 BHAS, Anketa o radnoj snazi (preliminarni podaci), Saoptenje broj 1, 27. juli 2006., Sarajevo.
NHDR-BiH4 3/9/07 4:13 PM Page 33

ranijim procjenama koje su padale do ak 20%. Ova anketa predstavlja vaan korak naprijed, ne samo zato to je za njeno provoenje koriten pristup koji je definirala ILO, nego i zato to osigurava rigorozno zahvatanje podataka. Procijenjeni Leaken indikatori za BiH pokazuju da je nezaposlenost u veini sluajeva po svom karakteru dugotrajna, i da su nezaposleni, a posebno mukarci u znatnom riziku od pada ispod praga siromatva - to

potvruju obje navedene metodologije mjerenja siromatva. Zaposlenje u formalnom sektoru koje osigurava umirovljenje i penziju (to nije sluaj kod zaposlenih u neformalnom, odnosno sektoru sive ekonomije) u znaajnoj mjeri smanjuje rizik od pada ispod praga siromatva, to je posebno oito kod ena u dobi za penziju. ene u BiH imaju upola manje anse za pronalaenje zaposlenja od mukaraca. Pored toga, injenica da se kao kategorije navode i zaposleni i dugotrajno nezaposleni ukazuje da je trite rada praktino blokirano za jednu kategoriju stanovnitva. ene koje ne sudjeluju na tritu rada, mukarci koji su nezaposleni ve dugo vremena, siva ekonomija u cvatu to na duge staze stvara siromane stare osobe naglaavaju potrebu za razvijanjem trita rada koje bi bilo ukljuivo prema svima te za promoviranjem jednakih prava i mogunosti kao najznaajnijeg prioriteta u razvojnoj politici BiH. Okvir 3: Leaken indikatori
Laeken indikatori predstavljaju osnovni okvir za praenje socijalne iskljuenosti za potrebe Evropske unije koji je dogovoren na sastanku Vijea u oktobru 2002.: Indikator 1a: Stopa rizika od siromatva, prema godinama i spolu; Indikator 1b: Stopa rizika od siromatva prema najeem statusu u aktivnosti i spolu; Indikator 1c: Stopa rizika od siromatva, prema tipu domainstva; Indikator 1d: Stopa rizika od siromatva, prema statusu vlasnika stana; Indikator 1e: Stopa rizika od siromatva, prema dohotku (ilustrativne vrijednosti); Indikator 2: Nejednakost raspodjele dohotka S80/S20 - odnos izmeu ukupnog dohotka grupe od jedne petine sa najviim dohotkom i grupe od jedne petine sa najniim dohotkom/kvintilni udio; Indikator 3: Stopa rizika od siromatva, prema spolu (60% prag (medijan)); Indikator 4: Relativni jaz rizika od siromatva; Indikator 5: Regionalna kohezija (rasprenost regionalnih stopa zaposlenosti) Indikator 6: Stopa dugotrajne nezaposlenosti; Indikator 7: Osobe koje ive u domainstvima u kojima niko ne radi; Indikator 8: Osobe koje su rano napustile kolovanje, ne pohaaju kolu ili obuku; Indikator 9: Oekivani ivotni vijek pri roenju; Indikator 10: Zdravstveno stanje prema nivou dohotka kako ga definira sama osoba; Indikator 11: Rasprenost oko praga rizika od siromatva; Indikator 12: Stopa rizika od siromatva u odreenom vremenskom trenutku iz prethodne godine; Indikator 13: Stopa rizika od siromatva prije socijalnih transfera, prema spolu; Indikator 14: Nejednakost raspodjele dohotka - Ginijev koeficijent; Indikator 15: Stopa trajnog rizika od siromatva: prema spolu (50% prag (medijan)); Indikator 16: Stopa dugotrajne nezaposlenosti; Indikator 17: Stopa izuzetno dugotrajne nezaposlenosti; Indikator 18: Osobe sa niskim nivoom obrazovanja. Ovaj nain mjerenja je po svojoj prirodi izuzetno relativistiki. Tako se na primjer osobe smatraju siromanima ako ekvivalent dohotka koji imaju na raspolaganju iznosi manje od 60% ekvivalenta prosjenog nacionalnog dohotka. Takvo se mjerenje razlikuje od apsolutnih mjera koje po izraunu Svjetske banke koje su ranije koritene u BiH. Ovim se mjerenjem obino mjeri ugroenost ili rizik, kao i depriviranost, opet u jasnom kontrastu u odnosu na razvojne pristupe.

Socijalna uklju~enost
34 u Bosni Izvje{taj o

i Hercegovini

humanom razvoju

2007

NHDR-BiH4 3/9/07 4:13 PM Page 34

4. Pregled stanja po kljunim grupama

a) Starije osobe

Leaken indikatori pokazuju da su starije osobe u najveem riziku od pada ispod praga siromatva, barem kada se govori o siromatvu koje se mjeri prihodima. Pravo na penziju u znaajnoj mjeri smanjuje rizik od siromatva, posebno u sluaju ena. Od dvolanih domainstva u kojoj je barem jedan lan domainstva stariji od 65 godina i u kojima nema izdravane djece siromano je 36.1%. Siromano je i ukupno 28.8% samakih domainstava u kojima ivi osoba koja ima 65 godina ili vie. Drugim rijeima, svaka trea starija osoba u BiH se moe smatrati siromanom. Kada govorimo o siromatvu koje se mjeri potronjom, odnosno mjeri potronje, rezultati ankete LiBiH pokazuju da se situacija u domainstvima sa dvoje ili vie starijih osoba izmeu 2001. i 2004. godine pogorala dok se stanje u samakim domainstvima u kojima ive starije osobe poboljala. Na temelju toga se moe zakljuiti da je iskljuenost starijih osoba u BiH rezultat prije svega materijalnog siromatva te da bi stanje starijih osoba u tom smislu bilo znatno bolje ako bi se za njih brinuli njihovi srodnici ili drava kroz sistem penzionog osiguranja ili druge oblike socijalne zatite namijenjenih starijim osobama. injenica da u BiH svaka druga osoba u dobi od 65 godina ili starija esto, ili veoma esto osjea da im je sve teko i da je za njih sloena i teka svaka aktivnost najbolje opisuje stepen aktivne iskljuenosti starijih ljudi u BiH drutvu. Okolnost koja dodatno oteava stanje u ovoj kategoriji stanovnitva je injenica da je najvea stopa nepismenosti u BiH zabiljeena upravo kod ena u dobi od 65 godina ili vie. Za starije osobe pak, i u kontekstu siromatva i socijalne iskljuenosti kljuni problem i dalje ostaje sistem penzionog osiguranja u BiH. U BiH je na kraju 2004. godine bilo 484.000 penzionera, a prosjena penzija iznosila je 184 KM mjeseno, dok je u isto vrijeme prag siromatva iznosio 185 KM mjeseno. Ne uzimajui u obzir penzionere s iznadprosjenim penzijama, penzioni sistem u BiH je, bez sumnje, sistem koji generira siromatvo te predstavlja dio sistema socijalne zatite na koji u najveoj mjeri utjee niska slubena stopa zaposlenosti i visoka stopa ekonomski neaktivnog stanovnitva (ime se smanjuju doprinosi za penzije). Prije 1991. godine, na svakog penzionera dolazila su tri zaposlena. Danas je taj odnos pao na 1:1,9. Nadalje, penzioni sistem u BiH obuhvata 81% osoba starijih od 64 godine, dok sve ostale evropske zemlje imaju daleko vei broj penzionera negoli starijih osoba, to je uzimajui u obzir njihove sisteme penzionog osiguranja razumno. Problem s penzijskim osiguranjem u BiH je taj to se manje od 45% finansijskih resursa troi na penzije za osobe starije od 65 godina, to znai da je za penzionere starije od 64 godine nainjen neadekvatan penzioni plan. Ako bismo sav raspoloivi prihod penzijskog sistema koji se daje za starosne penzije podijelili sa brojem osoba starijih od 64 godine, starije osobe bi ivjele u krajnjem siromatvu. Sistem penzionog osiguranja u BiH dodjeljuje manje sredstava po jednoj staroj osobi nego zemlje u kojima su trokovi ivota nii (Albanija, Bugarska, i Rumunija) te tavie manje od zemalja koje su ekonomski nerazvijenije od BiH (Albanija). U BiH se za penzije izdvaja 8,77% BDP-a, to je manje negoli u susjednim zemljama (Hrvatska 12,5%; biva Srbija i Crna Gora 11,7%).26

35

Socijalna uklju~enost
u Bosni i Hercegovini
Izvje{taj o humanom razvoju
26

2007

See more: GROZD Citizens Platform for Elections 2006, May, 2006. (Problems Analyses for Citizens Platform, ALDI, March, 2006).
NHDR-BiH4 3/9/07 4:13 PM Page 35

b) Mladi S obzirom da se radi o velikoj i heterogenoj grupi, komentare smo podijelili po starosnim grupama. I) Djeca mlaa od 15 godina Mjerenje siromatva koje se temelji na potronji i po glavi stanovnika pokazuje da su domainstva s vie od dvoje djece najsiromanija kategorija stanovnitva BiH. Prema Leaken indikatorima, dakle mjere siromatva na osnovu prihoda i po ekvivalentu odrasle osobe, djeca su u jednakom riziku od padanja ispod praga siromatva kao i odrasli. Uzevi u obzir da jedan pristup istie siromatvo u domainstvima s djecom, dok ga drugi sputa na minimum, bilo bi razumno prihvatiti kompromisno rjeenje koje ukazuje da su domainstva s djecom u veem riziku od pada ispod praga siromatva. Podaci prikupljeni na temelju potronje domainstava pokazuju da se rizik od pada ispod praga siromatva u sluaju domainstava s djecom u periodu od 2001. do 2004. doista poveao, to daje razloga za zabrinutost. Nadalje, pogoranje materijalnog stanja djece esto za rezultat ima smanjenje nataliteta jer potencijalni roditelji smatraju prvo ili sljedee dijete luksuzom. Pored toga, djeca koja su odrasla u siromatvu redovno postaju siromani odrasli, odnosno ostaju zatoeni u krugu tzv. naslijeenog siromatva. II) Mladi izmeu 15 i 25 godina Sljedei statistiki podaci ilustriraju stepen socijalne iskljuenosti meu mladima u BiH. U svrhu poreenja napravili smo analizu izmeu odgovora mladih ljudi (15-25 godina) koji su jo uvijek u procesu obrazovanja, onih koji su s obrazovanjem zavrili, osoba u dobi izmeu 25 i 65, te onih starijih od 65. Razoaranje u budunost - osjeaj beznadenosti - gotovo je tri i po puta vii meu onima koji se vie ne obrazuju redovno, 22,4% vie nego meu mladim studentima i uenicima (6,0%), te blii nainu razmiljanja osoba u dobi izmeu 5 i 65 godina (u 27,6% sluajeva) te onih starijih od 65 (33,4%). Meu mladim ljudima koji nisu pohaali nikakve obrazovne ustanove najnia je stopa onih koji imaju zdravstveno osiguranje, dok je kod mladih koji su jo u koli ta stopa najvia. Podaci pokazuju i da 11,2% mladih koji ne idu u kolu pati od depresije, to je dva puta vie od onih koji pohaaju kolu (samo 5,2%). Ako ovo stavimo u kontekst, odraslih u dobi od 25 do 65 godina koji se esto ili veoma esto osjeaju depresivnima ili pate od melankolije je 17,2%. Mladi koji nisu obuhvaeni redovnim obrazovanjem su u 22,3% sluajeva obrazovni sistem ocijenili kao lo, to je 1,5 puta vie od mladih koji se jo uvijek obrazuju (12,8%). Drugim rijeima, svaki peti mladi mukarac ili ena u BiH koji nije obuhvaen redovnim obrazovanjem vjeruje da je obrazovni sistem lo. Postoji i znaajna razlika izmeu mladih koji su obuhvaeni redovnim obrazovanjem i onih koji to nisu koja se

odnosi na njihove prihode. Veoma je malo studenata koji rade za vrijeme studiranja. Veina studenata je nezaposlena i nemaju vlastitih prihoda te u smislu materijalne podrke ovise o svojim roditeljima. To znai da djeca u kategoriji siromanih nemaju pristup obrazovanju to ih u dugoronom smislu dovodi u spomenuti krug naslijeenog siromatva. ak iako imaju pristup obrazovanju, taj bi pristup bio ugroen ako bi njihovi roditelji pali ispod praga siromatva.

Socijalna uklju~enost
36 u Bosni Izvje{taj o

i Hercegovini

humanom razvoju

2007

NHDR-BiH4 3/9/07 4:13 PM Page 36

OKVIR 4: OKRUGLI STO O SOCIJALNOJ ISKLJUENOSTI MLADIH

Tema okruglog stola o socijalnoj iskljuenosti odranog 2. juna 2006. godine u Trebinju, u Udruenju roditelja djece i mladih sa posebnim potrebama Sunce nam je zajedniko bila je socijalna iskljuenost djece i mladih s posebnim potrebama. Diskusija se fokusirala na probleme djece i omladine s posebnim potrebama, njihove integracije u drutvo i problema s kojim se suoavaju njihovi roditelji. Zakljuci i preporuke okruglog stola su bile: Siromatvo i socijalna iskljuenost su, sa stajalita roditelja, neodvojivi. Djeca bi trebala izai u drutvo i postati integralni dio drutva. Porodice su takoer iskljuene i izolirane; neki roditelji svoje dijete iskljuuju zbog stida ili zato to vjeruju da ih na taj nain mogu najbolje zatititi. Kako bi se podstaknula socijalna ukljuenost potrebno je rijeiti i problem nedostatka roditeljske motiviranosti i aktivnosti. Potrebno je ukloniti predrasude i situaciju da osobe bivaju iskljuene ak i iz vlastitih porodica. Potrebno je uspostaviti koordinaciju izmeu obrazovnog i sistema socijalne zatite (ukljuenost djece s posebnim potrebama trebala bi poinjati prije dobi od deset godina); roditelji grijee zadravajui djecu kod kue vjerujui kako ih na takav nain mogu zatititi. Od kljune je vanosti kontakt izmeu roditelja djece s posebnim potrebama i zdrave djece. Razlozi materijalne prirode snano utjeu na nastojanja roditelja na ukljuenosti za svoju djecu. Za podrku procesu ukljuivanja djece i mladih s posebnim potrebama potrebno je strunije osoblje. kolama je potrebno dovoljno kvalificiranog osoblja za ovakvu vrstu obrazovanja (za potrebe inkluzivnog modela nastave nedovoljan je broj socijalnih radnika i psihologa), te roditelji moraju vriti pritisak u tom smjeru. Obrazovni sistem ne podie svijest graana kako bi stanovnitvo uinilo osvijetenim i osjetljivim na ovaj problem (predrasude, psiholoke barijere). Neophodno je jaati samostalnost i samopouzdanje osoba s posebnim potrebama (u okolnostima kada je centar ili kola daleko od kue). Trebalo bi uzeti u obzir i dalje razvijati potrebu pripadanja grupi kao jednu od vanih ljudskih potreba.

Nezaposlenost/zaposlenost u velikoj mjeri utjee na socijalno ukljuivanje (inkluziju), osoba s posebnim potrebama moe imati potpuno drugaiji ivot ako dobije posao. Kako bi se na ovo pitanje skrenula panja javnosti potreban je vei angaman medija i to posebno na uklanjanju predrasuda.

c) Osobe s invaliditetom Socijalna iskljuenost osoba s invaliditetom se gotovo podrazumijeva, ali se zanemaruju prave razmjere njihove socijalne iskljuenosti. Sljedee brojke27 prikazuju stvarnu, dramatinu dimenziju socijalne iskljuenosti osoba s invaliditetom, te otkrivaju izuzetno zabrinjavajuu sliku: Broj osoba s invaliditetom koje se esto ili veoma esto osjeaju beznadeno u svojim razmiljanjima o budunosti (46,4%) gotovo je dvostruko vei od broja ljudi bez invaliditeta koji se tako osjeaju (24,9%). Postotak osoba s invaliditetom koje se esto ili veoma esto osjeaju depresivno (47,8%) gotovo je tri puta vei od broja ljudi bez invaliditeta koji se tako osjeaju (17,3%). Osobe s invaliditetom kvalitet svog drutvenog ivota na skali od 1 do 7 ocjenjuju niom ocjenom (3,68) od osoba bez invaliditeta (4,26). Osobe s invaliditetom kvalitet svog slobodnog vremena na skali od 1 do 7 ocjenjuju niom ocjenom (3,49) od osoba bez invaliditeta (4,06). Osobe s invaliditetom ukupan kvalitet svog ivota na skali od 1 do 7 ocjenjuju niom ocjenom (3,58) od osoba bez invaliditeta (4,39). Jednako su tako osobe s invaliditetom praktino iskljuene iz procesa obrazovanja. U vrijeme kada je provedena ova anketa, 0,7% ovih osoba dobivalo je neku vrstu obrazovanja, dok je u istoj kategoriji postotak osoba bez invaliditeta deset puta vei (9,6%). Daleko vei postotak (46,2%) je osoba s invaliditetom koje su stoga procijenile svoje mogunosti za sticanje znanja i vjetina kao loe u usporedbi s postotkom osoba bez invaliditeta (37,3%). Slino tome, u podruju zdravstvene zatite, neto je vei postotak osoba s invaliditetom koje nemaju zdravstveno osiguranje (18,4%) od onih bez invaliditeta (14,1%). Nadalje 28,6% osoba s invaliditetom je medicinske/zdravstvene usluge ocijenilo loima, to je gotovo jedan i po puta vie od onih bez invaliditeta (20,2%). Gotovo svi ispitanici su u najveem broju sluajeva sistem socijalne zatite ocijenili loim. Slika je gotovo jednako crna i po pitanju dohotka. Osoba s invaliditetom koje zarauju odreeni dohodak je upola manje od onih bez invaliditeta (16,7% spram 33,5%). Pored toga, ako iz ove analize iskljuimo one koji su radno nesposobni, penzionere i vojnike, vidjet emo da je meu onima s invaliditetom daleko vie domaica (31,4%) u usporedbi s osobama bez invaliditeta (21,6%), dok je broj studenata i uenika daleko manji (1% u poreenju s 11,2%). Ne iznenauje ni injenica da su osobe s invaliditetom zadovoljstvo poslom na skali od 1 do 7 ocijenile niom ocjenom (3,28) od osoba bez invaliditeta (4,01). Ukupno gledano, osobe s invaliditetom su, kako potvruju i iskustva iz brojnih zemalja, izloenije i ugroenije siromatvom28 i socijalnom iskljuenou. Analiza koju je za BiH dala Svjetska banka, a koja se temelji na rezultatima LSMS za 2001. godinu, pokazala je da invaliditet ili posebna potreba poveava vjerovatnou od pada u stanje siromatva za 18%.29 Drugim rijeima, vjerovatnoa da se suoi sa siromatvom za osobu s posebnim potrebama je za petinu vea negoli za osobu bez invaliditeta. Kroz ove smo analize doli do sljedeih zakljuaka:

Dostupnost zdravstvene zatite: Osobe s invaliditetom moraju ee posjeivati zdravstvene ustanove te troiti vie na zdravstvenu zatitu. Trokovi zdravstvenih usluga i problem njihove dostupnosti, poput problema mobiliteta i prijevoza predstavljaju osnovne prepreke za zdravstvenu zatitu osoba s invaliditetom. Dostupnost obrazovanja: Osobe s invaliditetom imaju ogranien pristup obrazovanju i nii nivo pismenosti. Pretpostavka kojom bi moda bilo mogue objasniti razlike u obrazovanju jeste da se potencijal djeteta ne razvija zbog nedostupnosti kola (zgrada i udbenika), te stoga to je malo kvalificiranih uitelja za poduavanje djece s invaliditetom (posebnim potrebama) na svim nivoima. Vii stepeni obrazovanja nisu prilagoeni osobama s invaliditetom. kolske zgrade nisu prilagoene osobama koje imaju tekoa u kretanju. Zapoljavanje: Osobe s invaliditetom imaju ogranien pristup zapoljavanju. Brojne osobe s invaliditetom ne rade iako su sposobne za to i trae posao. Brojni poslovi pretpostavljaju i manualne poslove i nedostupni su osobama s invaliditetom. Brojni poslovi bi mogli postati dostupni ako bi se prilagodila radna mjesta, ali veina poslodavaca ne eli troiti sredstva za takve prilagodbe. Poslodavci imaju uvrijeena miljenja o tome to osobe s invaliditetom mogu ili ne mogu raditi. Stambeno zbrinjavanje i infrastrukturne usluge: Procjena karakteristika stambenih prostora sugerira da domainstva u kojima ive osobe s invaliditetom ne samo da ive u prenapuenim prostorima, nego ive u uvjetima koje sami opisuju kao loe. Pristup pitkoj vodi u stanu ili kui kao i dostupnost sredinjem kanalizacionom sistemu je u usporedbi sa dostupnou istih drugim osobama ogranien. Potronja: Osobe s invaliditetom troe manje, ali veina njihovih rashoda odlazi na zdravstvenu zatitu. Siromatvo: Siromatvo je rasprostranjenije meu osobama s invaliditetom, stepen siromatva i jaz rizika od siromatva su vei nego u drugim podrujima. Invaliditet je znaajan odreujui faktor siromatva. ak i u sluajevima kada su druge karakteristike poput stepena obrazovanja, dobi, spola i mjesta prebivalita jednake, anse da e biti siromani su daleko vee za osobe s invaliditetom.
OKVIR 5: OKRUGLI STO O SOCIJALNOJ ISKLJUENOSTI OSOBA S INVALIDITETOM
Osobe s invaliditetom problem socijalne iskljuenosti osjeaju na praktinom nivou. Cilj Okruglog stola o socijalnoj iskljuenosti osoba s posebnim potrebama, koji je odran u prostorijama Udruenja slijepih i slabovidnih osoba Kantona Sarajevo 26. maja 2006. godine, bio je razmotriti stanje i probleme osoba s invaliditetom, naine na koje se moe poboljati situacija u kojoj su osobe s posebnim potrebama te kako izraditi politike koje bi ile u smjeru njihove socijalne ukljuenosti.. Doneseni su sljedei zakljuci: da se sprijei da osobe s invaliditetom ive u pukom preivljavanju uz gubitak ljudskog dostojanstva;

 da je socijalna iskljuenost osoba s invaliditetom najdominantnija u podrujima zapoljavanja, stambenog smjetaja i zdravstvene zatite; da prava postoje samo na papiru, da su veina djece s invaliditetom (s posebnim potrebama) u obrazovni sistem ukljuena samo kroz specijalne kole; da je prije rata veina slijepih osoba bila zaposlena dok je danas sluaj potpuno obrnut; da je zdravstveni tretman neadekvatan, zdravstvena zatita i usluge neredovite i nepristupane (lijekovi su skupi); da je socijalna zatita neadekvatna, bez garancija da e biti ispunjen minimum uvjeta; da je stav institucija vlasti prema osobama s invaliditetom dehumanizirajui; da postoje predrasude prema osobama s invaliditetom; da ne postoje kampanje kojim bi se ove predrasude odstranile i kako bi se promijenio dominantno miljenje koje postoji o osobama s invaliditetom; da se mora unaprijediti samopouzdanje (okrugli stolovi, broure, itd.); da je potrebna struna analiza socijalnih i psiholokih potreba kako bi se osobe s invaliditetom nauile kako da djeluju sa samopouzdanjem i kako bi ih se ohrabrilo da se nose sa vlastitim invaliditetom; da na socijalnu iskljuenost osoba s invaliditetom znaajno utjee nesposobnost institucija vlasti da odstrane fizike i arhitektonske prepreke (neke od prepreka se uklanjaju povrno, kako bi se samo formalno zadovoljili uvjeti); da se osobe s invaliditetom ponekad osjeaju neugodno i ponieno kada pokuaju sudjelovati na javnim dogaajima; da gluhim osobama informacije nisu uvijek i svugdje dostupne (vijesti mogu gledati samo vikendom, ali da se i ta vrsta komunikacije temelji iskljuivo na pruanju informacija); da neadekvatne isplate iz domena socijalne zatite utjeu na socijalnu iskljuenost; da postoji znaajan problem koji se odnosi na paraplegiare povratnike zbog problema sa zdravstvenim osiguranjem; osiguranje im nije obezbjeeno na temelju invaliditeta; da invaliditet mora biti faktorom za dobivanje socijalnog i zdravstvenog osiguranja (invalidnost kao zdravstveno stanje); da su osobe s posebnim potrebama diskriminirane u odnosu na ratne vojne invalide; da bi osobe s invaliditetom trebale pisati o situacijama u kojima se svakodnevno nalaze, o svom ivotu i problemima sa kojima se suoavaju kako bi, to je vie ljudi mogue, bilo upoznato s njihovom situacijom. Na taj nain se moe djelovati na predrasude te se mogu promijeniti tradicionalni, konzervativni stavovi. U tom smislu vanu ulogu imaju mediji; da prijedlozi za socijalnu ukljuenost trebaju obuhvatati i identificiranje osoba s invaliditetom, kampanje za njihovo ukljuivanje i nain na koji e to biti provedeno

d) Raseljene osobe Prema mjerenju stanja siromatva koje se temelji na potronji, 2004. godine je 37% raseljenih osoba, ili svaka trea raseljena osoba bila siromana. Izmeu 2001. i 2004. stanje siromatva raseljenih osoba se, prema tri glavne mjere - broju stanovnika, dubini i teini stanja, pogoralo, dok je udio raseljenih osoba u ukupnom stanovnitvu

koje spada u kategoriju siromanih opao za 50%, sa 29% u 2001. na 16% u 2004. 30 U teoriji, ovakva vrsta situacije nastaje kao rezultat tzv. pseudosocijalnih politika koje za ciljnu grupu imaju najlake sluajeve siromatva u odreenoj kategoriji siromanih. Npr. sistem socijalne zatite pomae osobama koje se nalaze najblie izlasku iz stanja siromatva kako bi se one lako izdigle iznad praga siromatva, dok stanje meu najsiromanijima ostaje nepromijenjeno jer je u takvoj vrsti sistema rjeavanje njihovih problema i najskuplje. Uzimajui u obzir visoku stopu siromatva, izgleda da je materijalno siromatvo najznaajnija karakteristika iskljuenosti raseljenih osoba, iako materijalno siromatvo predstavlja posljedicu, a ne uzrok socijalne iskljuenosti u ovoj kategoriji, i to zbog injenice da su se preselili u novo okruenje i izgubili predratne porodine i prijateljske veze koje su od znaaja za ulazak na trite rada u BiH. e) Romi Romska se populacija ve tradicionalno susree sa socijalnom iskljuenou. S jedne strane, ovo je uzrokovano spreavanjem njihove ukljuenosti koja za osnovu ima rasnu diskriminaciju, a s druge strane, objektivnim posljedicama prethodnoga, samonametnutom izolacijom Roma u okvirima vlastitih, romskih zajednica. Specifini aspekti etnikih odnosa u BiH, koji su opisani ranije, dodatno uslonjavaju situaciju u kojoj se nalaze Romi. Indikacije pokuaja Roma da se integriraju najbolje ilustriraju reakcije tri konstitutivne etnike skupine. Stvarne dimenzije socijalne iskljuenosti Roma opisane su kroz rezultate UNDP-ove Ankete o potronji domainstava iz oktobra 2004. godine koja je provedena meu Romima, raseljenim osobama i pripadnicima veinskog naroda koji ive u neposrednoj blizini. 31 Najei uzrok nepismenosti je taj to romska djeca ne pohaaju kolu. Sedamdeset i est procenata Roma nikada nije pohaalo ili nije zavrilo osnovnu kolu. Oko 18%, odnosno svaki peti Rom ima zavrenu osnovnu kolu, a svega 7% zavrilo je trogodinju srednju kolu. Dva od pet Roma nikada nisu pohaali kolu. U vrijeme provoenja ankete 16% Roma u dobi od est godina ili vie pohaalo je kolu ili neki drugi vid obuke, to je otprilike polovina od postotka veinskih naroda koji ive u neposrednoj blizini Roma (25%), ili izbjeglica i raseljenih osoba (25%). Pet procenata Roma u dobi izmeu 6 i 22 godine koji u vrijeme provoenja ove ankete nisu pohaali kolu su kao glavni razlog naveli visoke trokove obrazovanja, to je dva puta vie negoli u sluaju veinskih naroda koji ive u blizini Roma (38%), ili u sluaju izbjeglica i raseljenih osoba (39%). Kada govorimo o zdravstvenoj zatiti, Romi koji imaju zdravstvenih problema lijenike posjeuju za treinu manje od drugih grupa obuhvaenih anketom. Postotak Roma koji nisu cijepljeni (41%) je pet do est puta vei od postotka pripadnika veinskih naroda koji ive u blizini Roma ili izbjeglica i raseljenih osoba. U veini sluajeva romska djeca nisu cijepljena zbog toga to nemaju zdravstvenih knjiica, odnosno zbog toga to nemaju regulirano zdravstveno osiguranje. U slinoj se situaciji nalaze i izbjeglice i raseljene osobe. Svaki etvrti ispitanik romske nacionalnosti naveo je da su mu uskraene medicinske usluge zato to nije posjedovao adekvatne dokumente, to je za pet do est puta vie nego to je to sluaj u druge dvije skupine koje su ispitivane. Podaci ukazuju da su Romi koji su imali pristupa medicinskim ustanovama tretirani na jednakoj osnovi kao i druge dvije kOKVIR 6: OKRUGLI STO O SOCIJALNOJ ISKLJUENOSTI ROMA
U Sarajevu je 4. augusta 2006. godine u saradnji s NVO Romano Centro iz Zenice odran okrugli sto o socijalnoj iskljuenosti Roma. Osnovni rezultati diskusije, koje u daljnjem tekstu dajemo u cijelosti, potvruju prethodne rezultate ankete:

Osnovni problem predstavlja injenica da veliki broj mladih ljudi nema osobnih dokumenata i nije nigdje registriran. Romske porodice nemaju novaca da svojoj djeci osiguraju udbenike. Romi se ne potuju, nego se odbacuju. Romska djeca ne sudjeluju u kolskim aktivnostima i izolirana su od ostale djece. Prisutna je i rasna diskriminacija (u usporedbi s drugim manjinama); romska djeca su svjesna takve diskriminacije u kolskom okruenju. Tako su, na primjer, romska djeca iskljuena iz kole jer ih drugi smatraju prljavima. Romi nemaju nikakva prava. U dijelovima sistema socijalne zatite prisutna je diskriminacija i nepotovanje. Ako Romkinja ima jedno dijete i trai socijalnu pomo, potrebno je da dobije jo jedno dijete kako bi imala pravo na tu vrstu beneficije. Brojne su samohrane majke Romkinje koje ne primaju nikakvu pomo ili beneficiju. Romska populacija u BiH ne vidi nikakvih izgleda. Romi se moraju fokusirati na obrazovanje i samoobrazovanje, ali moraju biti svjesni da moraju promijeniti svoj nain ivota kako bi poboljali svoj poloaj u BiH. Romi se esto zbog straha ili stida ne izjanjavaju kao Romi. Zavodi za zapoljavanje nemaju nikakve podatke o broju nezaposlenih Roma (nisu ni registrirani kao Romi, nego kao ostali). Prosjaenje predstavlja veliki problem za ije je rjeavanje potrebno ukljuiti sve segmente drutva. To podrazumijeva saradnju s vlastima. Romi koji rade nisu prijavljeni za zdravstveno i socijalno osiguranje; godine radnog staa im se ne biljee i nemaju mogunosti uzeti hipoteku na kuu, to bi za njih bio jedini nain za rjeavanje njihovih problema. Vano je pruiti ansu onim Romima koji se ele obrazovati i raditi. Romske NVO mogle bi uiniti mnogo na smanjenju socijalne iskljuenosti Roma, ali im nedostaju neophodna finansijska sredstva. Kako bi se uklonile predrasude, potrebno je organizirati javne debate o Romima. Neophodno je takoer poduzeti aktivnosti i po pitanju romskog jezika, zagovarati i zastupati dvojezine programe i ukljuiti Rome u takve aktivnosti. Romi svoj vlastiti jezik govore samo kod kue. Prestraeni su ili ih je stid koristiti vlastiti jezik.

to se tie zaposlenosti, jedan od svakih dvadeset i pet Roma je zaposlen ili samozaposlen. Veina nezaposlenih Roma je nezaposlena pet ili vie godina. Trideset sedam procenata Roma imalo je prihod iz nekog izvora u mjesecu prije provoenja ankete, kao to je sluaj i sa izbjeglicama i raseljenim osobama (40%). Najei izvor prihoda za Rome predstavlja prodaja sekundarnih sirovina (29%) i prosjaenje (19%). U veini sluajeva (73%) Romi nisu plaali socijalno osiguranje na temelju vlastitoga dohotka.

Socijalna uklju~enost
42 u Bosni Izvje{taj o

i Hercegovini

humanom razvoju

2007

NHDR-BiH4 3/9/07 4:13 PM Page 42

Postotak Roma koji su imali mjesene prihode vee od 300 KM (22%) predstavlja polovinu od postotka izbjeglica i raseljenih osoba (47%), to je zauzvrat dva i po puta manje od veinskog stanovnitva koje ivi u blizini (56%). Svega tri procenta Roma ima stalno zaposlenje, to je est do deset puta manje negoli u sluaju druge dvije grupe ispitanika. Romi su esto zaposleni na odreeno vrijeme. U standardnom sektoru zapoljavanja Romi najee rade u radnjama - prodavaonicama, ali su openito uzevi, zaposleni uglavnom kao radna snaga bez kvalifikacije. Poslodavci se dva ili tri puta ee odluuju ne zaposliti nikoga ako im je jedini izbor predstavnik romske populacije, negoli u sluaju kada se radi o predstavnicima drugih dvaju grupa iz ankete. Romi su pet do deset puta ee rtve rasizma kod zapoljavanja negoli druge dvije grupe, bez obzira radi li se o predstavnicima veinskog ili manjinskog naroda.

5. Rodni (gender) aspekti socijalne iskljuenosti

Socijalna iskljuenost, jednako kao i neravnopravnost meu spolovima, nije neizbjena ve je rezultat socijalnih i kulturalnih procesa. Zajednike karakteristike socijalne iskljuenosti koje se temelje na spolu su: nevidljivost, siromatvo, stigmatizacija te kumulativno, nepovoljniji poloaj u drutvu. 32 Socijalno iskljuene grupe su u slubenim statistikama nevidljive, a takav je sluaj i u izvjetajima statistikih institucija BiH. Postoje ak detaljni izvjetaji o nivou obrazovanja i dobnim grupama radne snage po pojedinanim sektorima, ali u njima nema podjele po spolovima. U skorije su vrijeme uinjeni odreeni napori na poboljanju stanja u pogledu vidljivosti ena i mukaraca u istraivanjima i kvalitativnim studijama.33 Nisu dostupni ni vani podaci o poloaju ena meu siromanima, jer sve ankete koje se tiu ivotnog standarda, dohotka i potronje prate stanje po domainstvima, a ne po pojedincima. 34 Iskljuene grupe se po pravilu predstavljaju unutar ukupnog broja siromanih. Njihovo je siromatvo ee dugotrajno negoli privremeno. Podaci o siromanim u BiH odraavaju pad broja siromanih,35 ali se nije smanjio nivo siromatva meu enama u pojedinanim grupama (starije ene, samice). Razlika u moi predstavlja sr stigmatizacije36 te zajedno sa siromatvom i deprivacijom koji proizlaze iz socijalne iskljuenosti stvara dodatni prostor za diskriminaciju. Diskriminacija na temelju spola je najvidljivija u poslovima koji su i sami obiljeeni odnosno stigmatizirani, poput npr. prostitucije,37 dok je rodno zasnovano nasilje pet puta ee nad enama i djecom negoli nad mukarcima. Ista je pojava prisutna i kod zapoljavanja i u obrazovanju, iako je daleko manje oita.38 Socijalno iskljuene grupe nalaze se u daleko nepovoljnijem poloaju ako imaju dvije ili vie navedenih karakteristika koje vode do iskljuenosti drutvene grupe. U BiH su takav primjer ene s invaliditetom, ija je socijalna iskljuenost daleko tea nego iskljuenost drugih ena ili mukaraca s invaliditetom. 43

Socijalna uklju~enost
u Bosni i Hercegovini
Izvje{taj o humanom razvoju
32 33

2007

Buvinic 2005, Sen 2000 IBHI/Svjetska banka, 2003., GEEP 2003., Agencija za ravnopravnost spolova BiH, 2006.

ivjeti u BiH, podaci za period 2001-2004., Anketa o potronji domainstava 2006. LSMS, talas 1, 2001. i talas 4 (LiBiH), 2005. 36 Link i Phelau, On Stigma and its Public Health Implications - O stigmatiziranosti i njezinom utjecaju na zdravlje. Izlaganje na konferenciji, Stigma and Global Health: Developing a Research Agenda - Stigma i globalno zdravlje - izrada plana istraivanja, Maryland , 5. do 7. septembra, 2002. 37 IBHI, Legalizacija prostitucije, zakljuci okruglog stola, 2004. 38 Izvjetaj o implementaciji CEDAW, 2003.
34 35

NHDR-BiH4 3/9/07 4:13 PM Page 43

6. Pokretai i uzroci socijalne iskljuenosti u BiH

Tokom posljednjeg desetljea, nakon rata, BiH se suoila s velikim poveanjem broja socijalno iskljuenih osoba. Postojee stanje predstavlja rizik jer moe naruiti ve ionako lou drutvenu koheziju. Potrebno je djelovati kako bi se razrijeili problemi sve veeg broja marginaliziranih ili pojedinaca i grupa koji su u cijelosti iskljueni iz svakodnevnog ivota zajednice. Pojava socijalne iskljuenosti moe se promatrati i kao objektivna i kao subjektivna iskljuenost, odnosno percipirati iz najmanje dva ugla gledanja. Socijalna iskljuenost se javlja kao posljedica nepostojanja brige drutva i/ili namjernog marginaliziranja ili segregacije pojedinaca ili grupa u okviru odreene zajednice. Iskljuenost se prepoznaje kao poseban oblik raslojavanja unutar drutva, u okviru kojeg se pojedinci i grupe siromanih, nezaposlenih, neobrazovanih, osoba s fizikim i mentalnim oteenjima ili grupe i pojedinci koji pripadaju odreenim rasnim, jezinim, vjerskim ili drugim grupama ili zbog njihovog spola omalovaavaju, uskrauju im se njihova prava i/ili ih se segregira. U svakom je drutvu mogua nebriga zbog poveanja nezaposlenih, siromanih ili neobrazovanih, i svakom se drutvu moe dogoditi da se ne djeluje na tom planu i da se ne nastoje rijeiti njihovi problemi. Za neke se, ipak, drutvene zajednice moe rei da su namjerno marginalizirane i segregirane. To su Romi i pripadnici druge religije, etnike ili jezike skupine. Ovo se deava kroz stigmatizaciju - nastojanje da se kroz razliite oblike pritiska pokae da su pripadnici manjinske populacije nepoeljni ili manje vrijedni graani drugoga reda. Podcjenjuje se i iskljuenost posebnih manjinskih skupina poput HIV pozitivnih osoba, homoseksualaca, narkomana i drugih. Takvo stanje odraava neprihvaanje razliitog i zatvorenost zajednice, a rezultira iskljuivanjem navedenih grupa unutar malih zajednica ime se zatvara zaarani krug socijalne iskljuenosti. Oita je neaktivnost vlasti i drutva po pitanju socijalne ukljuenosti ovih skupina. Pa ipak, aktivnosti malog broja NVO pokazali su da je i ovakva vrsta angamana mogua. Socijalna iskljuenost moe biti i posljedicom apstinencije od sudjelovanja u drutvu ili angamana u blioj ili iroj zajednici, koja je inae omoguena. Na tom nivou se ova iskljuenost javlja kao protest koji uzrokuju pokidane drutvene veze izmeu pojedinca i drutva. Socijalna iskljuenost kao rezultat marginalizacije drutva s jedne, te osobna apstinencija zbog nedostatka interesa za sudjelovanje u drutvenom razvoju s druge strane, mogu biti izmijeane u razliitim stupnjevima intenziteta te jedna drugu podsticati. Tako npr. mladi ljudi mogu odluiti da e apstinirati od bilo kakvog odluivanja o njima samima nakon to su ve iskusili brojne situacije u kojima se njihov glas nije uo, te shvatili kako nikakvu razliku ne pravi injenica donose li oni bilo kakve odluke.

Glas zaposlenih se jednako tako esto ignorira to je vidljivo iz stalnih, esto opravdanih protesta radnika, pa ak i trajkova, kojima se posveuje malo panje.

7. Saetak i zakljuci
Rezultati predstavljeni u ovom poglavlju otkrivaju sloenu situaciju. U zbirnom smislu, BiH nastavlja napredovati u humanom razvoju. Rezultat HDI koji je postigla, sada je stavlja, dodue na dno ljestvice, u rang meu najrazvijenijim zemljama svijeta. Pa ipak u smislu socijalne ukljuenosti , u BiH je sve manje kohezije i sve vie razliitosti, to najvjerojatnije ima uzroke u stalnom rastu socijalne diferencijacije i nejednakosti, to se esto deava u zemljama tranzicije. Kontekst BiH i teko naslijee iz blie povijesti obiljeeno sukobima i ratom skoro zasigurno prognoze ini jo mranijima. No bez obzira na to, ova je pojava ipak rjeiva.

Socijalna uklju~enost
44 u Bosni Izvje{taj o

i Hercegovini

humanom razvoju

2007

NHDR-BiH4 3/9/07 4:13 PM Page 44

Za jaanje institucija kroz koje bi se osigurale jednake mogunosti i pristup resursima za sve graane, potrebne su politike koje potiu socijalnu ukljuenost. Socijalna iskljuenost u BiH je viedimenzionalna pojava koja se temelji na strukturnim, politikim, ekonomskim i socijalnim sistemima i institucijama koje ne osiguravaju jednake mogunosti za sve. Socijalno iskljueni u BiH su, prije svega, starije osobe, mladi, djeca, Romi, osobe s invaliditetom i povratnici u podruja manjinskih povrataka. Meu ovim grupama postoje razliita preklapanja koja uzrokuju pojavu brojnih oblika iskljuenosti. Politike socijalne ukljuenosti trebaju razrijeiti negativan utjecaj sektorskih politika na ove skupine kako bi se osiguralo da se postojei jazovi uklone (bolje ciljano djelovanje u okviru sistema socijalne zatite, reforma penzijskog sistema npr.). Politike ukljuivanja zahtijevaju kontinuiranu analizu socijalne iskljuenosti i integriranje jasno razraenih definicija socijalne ukljuenosti i odgovarajuih mjera u Srednjoronu razvojnu strategiju. Na taj e nain BiH postii pravedniji i ujednaeniji proces tranzicije koji e doprinijeti prevenciji buduih sukoba i potaknuti proces integriranja u EU. 45

Socijalna uklju~enost
u Bosni i Hercegovini
Izvje{taj o humanom razvoju

2007
obuhvaene anketom.

NHDR-BiH4 3/9/07 4:13 PM Page 45ategorije