Sanela Bai*

DOI: 10.5644/DIJALOG.2013.1-2.04

Drutvene nejednakosti, drutveno raslojavanje

i siromatvo u BIH
ORIGINALNI NAUNI RAD

Saetak
Recentna finansijska kriza usmjerila je u iu naunog i javnog interesova-
nja pitanja drutvenih nejednakosti, drutvene polarizacije i siromatva. Porast
siromatva je, istovremeno, ope mjesto bosanskohercegovake savremene
zbilje i kljuni ekonomski, politiki i drutveni problem. U skladu sa savreme-
nim razumijevanjem siromatva kao poricanja ljudskih prava, u radu su ponu-
eni razliiti modeli deskripcije, analize i interpretacije navedenih fenomena
u postsocijalistikoj Bosni i Hercegovini. U drugom dijelu rada, artikulisan je
vierazinski i slojevit okvir za sagledavanje relativne uloge razliitih uzroni-
ka siromatva i njihove meusobne interpolacije u kontekstu intenzivirajue
glokalne dijalektike. Iz etikog stava da akademska debata o siromatvu nuno
treba biti posveana eliminiranju i borbi protiv siromatva, u zavrnom dijelu
rada ponuena su dva temeljna kriterija koja bi politika borba za ostvarivanje
vizije dobroga drutva trebala inkorporirati.
Kljune rijei: drutvene nejednakosti, socijalna polarizacija, siromatvo,
socijalna iskljuenost, Bosna i Hercegovina

Uvod
Recentna finansijska kriza i s njom povezana kriza ekonomskog, politikog
i drutvenog ustrojstva usmjerila je u iu naunog (i javnog) interesovanja
pitanje drutvenih nejednakosti i posljedice ovoga fenomena. Nejednakost u
dohotku i bogatstvu intenzivirala se u mnogim zemljama krajem 20-og i po-
etkom 21-og stoljea, uz istovremeno intenziviranje siromatva koje se esto
opisuje grotesktnim.
Tako, primjerice, knjiga Kapital u 21. stoljeu, je djelo koje je izazvalo
brojne i kontroverzne rasprave, i to ne samo meu ekonomistima. Thomas Pic-
ketty (2014) problematizira pitanje rasta drutvenih nejednakosti iz sljedee
perspektive: da li je dananji nivo nejednakosti drutveno opravdan, ako nije,
na koji nain je mogue ublaiti drutvene tenzije proizile iz nejednakosti
*
Dr. sc. Sanela Bai zaposlena je kao docentica na Fakultetu politikih nauka Univerziteta u
Sarajevu.
E-mail: sanela.basic@fpn.unsa.ba
Sanela Bai 63

(porezni system) i tree, da li bi nastanak male, ali stabilne rentijerske elite (s

neogranienom drutvenom moi) potencijalno ugrozilo demokratski drutve-
ni poredak? U ovom treem pitanju sadrana je sutina rasprave: strah od ek-
stremne drutvene polarizacije kao prijetnja demokratskom sistemu i koheziji.
O emu govorimo kada govorimo o drutvenoj polarizaciji, odnosno ra-
slojavanju?
Jedan od najznaajnijih istraivaa siromatva, britanski sociolog Peter
Townsend (2002) koristi koncept drutvenog raslojavanja/polarizacije kako bi
opisao proces sve znaajnije koncentracije i bogatstva i siromatva te predlae
povezivanje koncepta siromatva (posebno u njegovoj britanskoj varijanti
potklase) - koji usmjerava panju na samo jednu skupini, skupinu deprivile-
giranih - sa konceptom polarizacije, koji omoguava da se fenomen potklase
posmatra relaciono fenomenu koji naziva nad-klasom, koju ini uska elite su-
per-bogatih, ali monih (obzirom da koncentracija bogatstva, u pravilu, znai i
koncentraciju (drutvene) moi). Na injenicu da u osnovi svakoga bogatstva
i siromatva lee mehanizmi drutvene nejednakosti upozorava i esto citirana
izreka Bertolta Brecht: Ein Armer Mann trifft reichen Mann und sehn sich an.
Da sprach der Arme zum Reichen: Wre ich nicht arm, wrst Du nicht reich!
(Siromani i bogati ovjek sretoe se i gledae jedan drugog. I siromani ree
bogatome: da ja nisam siromaan, ti ne bi bio bogat!).

Mapiranje konteksta: drutvene nejednakosti,

socijalno raslojavanje i siromatvo u BiH
Najbolnija implikacija bosanskohercegovake dvodecenijske tranzicije
jeste zasigurno ope osiromaenje. Postratno, tranzicijsko, bosanskohercego-
vako drutvo je drutvo brojnih podjela koje se konstruiu oko etnikih, vjer-
skih, politikih, obrazovnih, starosnih, rodnih i drugih podjela, meu kojima
socio-ekonomska okosnica podjele postaje sve relevantnija. Kako je to osiro-
maenje povezano sa drutvenom polarizacijom i nejednakou?
U teorijskom smislu, koncept drutvene nejednakosti pokazuje kako su re-
sursi (materijalni, finansijski, socijalni, kulturni) rasporeeni unutar drutvene
zajednice. Budui da distribucija resursa utie na opseg i dubinu siromatva,
podaci o nejednakosti od vitalnog su znaaja za promiljanje siromatva. Me-
utim, postavlja se pitanje - slino kao i kod istraivanja siromatva - kako
mjeriti nejednakost, odnosno polarizaciju? Da li je rije o nejednakosti u pri-
hodima ili bogatstvu, ili oboje?
U sociologiji, promjene u drutvenoj strukturi opisivale su se tradicional-
no konceptom drutvene klase i sloja (koncept drutvene klase/sloja polazi
od objektivne socioekonomske situacije u smislu dohotka/primanja imovine
i obrazovanje, odnosno ekonomski i obrazovni kapital po Burdieu; za koju se
64 Dijalog

pretpostavlja da struktuira i odreuje klasnu svijest (Marks), odnosno menta-

litet sloja (Geiger), odnosno habitus (Burdieu) te se pita u kojoj mjeri socio
ekonomski poloaj i s njima spojivi mentaliteti utiu na ivotne anse i rizike
odreenih klasa i slojeva u smislu privilegiranost, odnosno zapostavljanja?).
U zapadnoj je sociolokoj misli, koncept drutvene klase doskoro smatran
out-datiranim analitikim konstruktom bez potencije da objasni socijalne ra-
zlike, s obzirom da se vee za tradicionalne koncepte domainstva i nacije.
Neki od najutjecajnijih savremenih socijalni mislioca (poput Ulricha Becka,
Zygmunta Baumana, John Urraya) rastue socijalne nejednakosti tumae - ne
kao posljedicu klasnih procesa, nego kao posljedicu ne-klasno zasnovane in-
dividualizacije (Back), mobilnosti i fluidnosti (Bauman). Pristup koji koristi,
primjerice, Picketty, ali i drugi savremeni mislioci drutvenog, poput ieka,
Borona, Cremina pokazuje da je retorika endemske fluidnosti koja karakterie
dananje socioloko teoretiziranje slijepa prema stabilnostima i regularnostima
koje i danas karakteriziraju ljudsku drutvenu egzistenciju.
U naem kontekstu, klasna perspektiva je na hipoteci socijalistikog nasli-
jea - u potpunosti delegitimizirana i to je vjerovatno razlog zbog ega nemamo
empirijskih istraivanja na temelju kojih bi bilo mogue govoriti o razmjerama,
mehanizmima i posljedicama drutvenog raslojavanja iz socioloke perspektive.
Do odreenih saznanja o ovim procesima mogue je doi na temelju eko-
nomskih indikatora gdje nam na raspolaganju stoje dvije mjere obje mjere
utvruju iskljuivo nejednakost dohotka (ne i nejednakost u bogatstvu)1:
1. Gini koeficijent je numeriki pokazatelj nejednakosti u raspodjeli dohot-
ka u drutvu. Kree se u rasponu od 0-1, odnosno 0-100 (vrijednost 0=apso-
lutna jednakost (svi stanovnici imaju jednak prihod), vrijednost 100= apsoluta
nejednakost, 1 osoba prima sav raspoloivi prihod). to je Gini koeficijent
vei, vea je nejednakost distribucije dohotka.
Nejednakost mjerena Gini koeficijent za BiH iznosila je:

Tab 1: Gini koeficijent u BiH i EU

Godina Gini koeficijent Godina Gini koeficijent
2001 28.03 2000 29
BiH 2004 35.78 EU 2012 30.6
2007 36.21
(Izvor: Anketa o potronji domainstava u BiH 2001, 2004. i 2007; EU-SILC baza podataka)

1 Predoena analiza stanja i trendova u omjeru nejednakosti u dohotku, te rasprostranjenosti,

strukturi i rizinosti od siromatva temelji se na sekundarnoj analizi podataka iz Ankete o
potronji domainstava (APD), koje u trogodinjem intervalu prikuplja Agencija za statisti-
ku BiH, u saradnji sa entitetskim statistikim zavodima. Vie informacija vidi: www.bhas.ba.
Sanela Bai 65

Na temelju prezentiranih podataka mogue je zakljuiti: da je stopa ne-

jednakosti u prihodima do 2001. godine bila neto ispod EU-prosjeka2 (EU
prosjek u 2000. godini iznosio je 29), s tendencijom intenziviranja u 2004,
odnosno 2007. godini, kada Gini koeficijent za BiH za est poena premauje
europski prosjek; b) rast nejednakosti u dohotku u BiH u promatranom inter-
valu znatno je intenzivniji od istovjetnog procesa u zemljama EU: u EU Gini
koeficijent je u 12 godina povean za 1.6, dok je u BiH u samo est godina
porastao za vie od 8 poena.
2. S80/S20 koeficijent: odnos ukupnog ekvivalentnog prihoda 20% popu-
lacije sa najviim prihodima prema ukupnom ekvivalentnom prihodu 20% po-
pulacije sa najniim prihodima u nekoj zemlji.

Tab. 2: S80/S20 koeficijent u BiH

2001. 3.720
BiH Gornjih 80% 2004. 4.314
2007. 4.318

2001. 0.913
Donjih 20% 2004. 0.698
2007. 0.665
(Izvor: Anketa o potronji domainstava u BiH 2001, 2004 i 2007)

Trend u kretanju S80/S20 indeksa pokazuje gotovo istovjetan obrazac rasta

nejednakosti u potronji: primjerice, u 2007. godini 20% domainstava sa naj-
viim prihodima troilo je 4.3 puta vie nego 20% onih sa najniim prihodima.
Za razliku od Gini koeficijenta, S80/S20 index u BiH ispod je EU prosjeka3,
odnosno prema vrijednosti ovoga indeksa Bosna i Hercegovina se kvalificira u
skupinu zemalja sa niskim razlikama u prihodu.

2 Evidentne su snane razlike u nivo nejednakosti prihoda meu zemljama-lanicama EU. Naj-
manji stepen nejednakosti u dohotku imaju Austrija, eka, Finska, Maarska, Holandija,
Slovenija, Slovaka i vedska, u kojima se Gini koeficijent kree u rasponu 23.7-27.6. Naj-
vei stepen dohodovne nejednakosti biljee Bugarska, Grka, Latvija, Portugal, Rumunija,
panija i Ujedinjeno kraljevstvo, u kojima Gini koeficijent iznosi 33.2-35.7. U regionalnom
kontekstu, Gini koeficijent za 2012. godinu u Srbiji je iznosio 30.0, a u Crnoj Gori 26.5, to
govori da su razlike u prihodima domainstava u ove dvije zemlje manje izraenije nego u
BiH.
3 S80/S20 indeks u EU u 2000. iznosio je 4.5, a u 2012. godini 5.1, sa signifikantnim vari-
jacijama dijelei lanice EU na dvije skupine, zemlje sa niskim razlikama u prihodima (
S80/S20 koeficijent u visini 3.4-7.2 (Austrija, Belgija, eka, Finska, Maarska, Slovenija
i Slovakija) i zemlje sa visokim razlikama u prihodima (S80/S20 koeficijent u visini 5.3-7.2
(Bugarska, Grka, Latvija, Litvanija, Portugal, Rumunija i panija (EPAN, 2014)).
66 Dijalog

Siromatvo: nivo/stope siromatva i distribucija siromatva (obrasci)

Unutar akademskog i javnog diskursa moemo se naravno sporiti o va-
nosti i drutvenom znaenju ovih procesa. Moemo se sporiti o tome da li je
porast nivoa nejednakosti dobar ili lo po zajednicu, da li je rast nejednakosti
prihvatljiv ili neprihvatljiv, odnosno koji je omjer nejednakosti poeljno ili po-
trebno tolerirati. Dakle, javne rasprave mogu se ticati omjera nejednakosti,
ali ne i njegove egzistencije: jer (relativno) siromatvo nije samo jedan aspekt
nejednakosti, nego naprosto neprihvatljivo lice ekstremne nejednakosti. Na-
roito ukoliko siromatvo ne posmatramo iskljuivo kao ekonomsko pitanje,
nego iz danas dominantnog diskursa - diskurs ljudskih prava, graanstva, moi
i glasa koji nastoji da povee borbu protiv siromatva sa irim politikim
pitanjima demokracije, ljudskih prava i graanstva. U skladu sa ovim razu-
mijevanjem, osnovni uzrok siromatva nalazi se u nemogunosti ostvarivanja
fundamentalnih prava (graanskih, politikih, socijalnih) i graanskog statu-
sa (pravo na osnovni ivotni standard i sudjelovanje u temeljnim drutvenim
institucijama), a to je sadrano u, primjerice, l. 22. Univerzalne deklaraci-
je o ljudskim pravima koji kae da svaka osoba ima pravo na realizaciju
ekonomskih, drutvenih i kulturnih prava neophodnihza osiguranje njenog
dostojanstva (UDHR, l. 22).
Kakva je situacija u BiH?
Posmatramo li BiH u skladu sa mjerilima Organizacije Ujedinjenih nacija
index humanog razvoja za 2014. godinu koji je trokompozitna mjera shodno
duini ivotnog vijeka, obrazovanju (znanje mjerenje pismenou) i materijal-
nom ivotnom standardu (mjereno BDP per capita), - posljednji podaci objav-
ljeni 24. jula ove godine, u odnosu spram 185 ukljuene zemlje, BiH zauzima
86. poziciju HDI=0.731.
Uprkos tome to na prvi pogled moe izgledati optimistino, jer se time
kvalificira u prvih 90 razvijenijih zemalja, vano je istai da se, u regionalnom
kontekstu, samo Albanija rangira nie (95. pozicija, HDI=0.716).4
Realniji pokazatelji o nivou siromatva, strukturi siromanih i relativnoj
ugroenosti pojedinih kategorija prikupljaju se od 2001. godine u okviru An-
kete o ispitivanju ivotnog standarda (Living Standard Measurement Survey).

4 U regionalnim okvirima, po razvijenosti mjerenoj indeksom humanog razvoja - prednjai

Slovenija (25 mjesto -0.874), potom slijede Hrvatska (47 mjesto -0.812), Crna Gora (51 mje-
sto -0.789); Srbija (77 mjesto -0.745) i Makedonija (84 mjesto -0.732. U globalnim okvirima,
na prvom mjestu je Norveka sa HDI u visini od 0.994. Za vie informacija vidjeti: http://
www.hdr.undp.org/en.
Bilo je interesantno uporediti dostupne podatke o visini HDI za 1990-u godinu (prije ratnih
devastacija i tranzicije): od 160 zemalja obuhvaenim ispitivanjem u 1990-oj godini, SFRJ
zauzima 34. poziciju sa HDI od 0.893, i kvalificira se ispred, primjerice, Portugala, Poljske,
Albanije i Rumunije. Date godine najrazvijenija zemlja svijeta bio je Japan sa HDI od 0.993.
Sanela Bai 67

Prvo istraivanje siromatva u BiH proveli su 2001. godine Svjetska banka

i Razvojni program Ujedinjenih nacija, u saradnji sa entiteskim statistikim
zavodima, na uzorku od 5.400 domainstava u 25 opina iz oba entiteta. Me-
todom modularne ankete u 13 oblasti (demografija, stanovanje, obrazovanje,
zapoljavanje, migracije, zdravstvo, privatizacija, kredit, socijalna pomo,
potronja, nepoljoprivredne poslovne aktivnosti i samostalne poljoprivredne
aktivnosti) prikupljeni podaci omoguavaju ocjenu o rasprostranjenosti i dis-
tribuciji siromatva, te relativnoj ugroenosti pojedinih kategorija5.
Podaci prvog istraivanja pokazali su da se 19,5% bosanskohercegovakog
stanovnitva nalazi ispod generalne linije siromatva, sa potronjom manjom
od cca. 2000 KM po osobi godinje, dok se dodatnih 30% stanovnitva nalazi
u riziku od siromatva (neposredno iznad ove granice i pokazuje iznimnu vul-
nerabilnost na nepovoljne ekonomske okove).
Agencija za statistiku BiH nastavila je pratiti trendove u rasprostranjenosti
i strukturi siromatva, kroz trogodinje publikacije Izvjetaj o potronji doma-
instva6, dok se relativna linija siromatva odreuje na temelju rashoda, odno-
sno potronje nie od 60% medijane izdataka za potronju.

Tab. 3: Stope siromatva u BiH za period 20012011. godina

BiH (%) FBiH (%) RS (%) BD (%)
2001. 19,5 16,3 18,6 -
2004. 17,7 18,5 17,4 7,9
2007. 18,6 17,5 20,2 25,0
2011. 17.9 17.1 19.5 14.7
(Izvor: Agencija za statistiku BiH (2011): Siromatvo: Procjena i glavne karakteristike siro-
manih domainstava)

Podaci za 2011. godinu na reprezentativnom uzorku od 7.400 domainstava

u BiH, pokazuju da se od 3,1 miliona stanovnika BiH (uoen pad stanovnitva
u odnosu na 2007) 566.025, odnosno 17.9% nalazi ispod generalne linije siro-
matva, koja je ekvivalentna potronji od 416,40 KM po ekvivalentu odrasle
osobe. Ova stopa ne razlikuje se puno od stopa siromatva u zemljama EU.
Stope siromatva na nivou EU (2012): 24.8% stanovnitva je u riziku od si-

5 U ovom istraivanju, kao indikator siromatva koritena je apsolutna linija siromatva, ek-
stremna (potronja od 760 KM po osobi godinje) i relativna (potronja od 2.198 KM po
osobi godinje).
6 Vano je imati u vidu da opseg siromanih i stope siromatva zavise od toga kako je de-
finisana linija siromatva (granica koja dijeli stanovnitvo u dvije skupine, siromane i
nesiromane). U europskom kontekstu, linija siromatva odreuje se kao 60% medijane
prosjenog nacionalnog dohotka, a ne kao medijana mjesenih izdataka za potronju.
68 Dijalog

romatva i socijalne iskljuenosti (mjereno AROPE indikatorima koji prate

implementaciju Strategije EUROPE 2020), od ega 16.9% ispod linije siro-
matva, 9.9% veoma materijalno deprivirano i 10.5% ivi u domainstvima
niskog intenziteta rada7. S napomenom, da ove dvije stope nisu direktno upo-
redive budui da se izraunavaju na temelju dva razliita pristupa mjerenju
siromatva.
Podaci o rasprostranjenosti siromatva u periodu 20012011. godina na
dravnom nivou ukazuju na blagi trend opadanja broja siromanih osoba (sa
19.5% u 2001 na 17.9% u 2011.). Na nivou FBiH i RS-a, primjetne su blage
flukatacije stope siromatva, koja je u 2011. godini u FBiH stabilizirala na
17.1% sa 17.5% u 2007), a u RS na 19.5% (sa 20.2%). Najintenzivniji rast,
a potom i smanjenje stope siromatva zabiljeeno u Brko Distriktu (gdje je
stopa siromatva u 2004. godini iznosila 7,9%, 2007- 25%, a 2011 14.7%).
U svjetlu negativnih drutvenih i ekonomskih trendova, rastueg nezado-
voljstva meu stanovnitvom i javnom percepcijom o bosanskohercegova-
kom drutvu kao sve siromanijoj zajednici, postavlja se pitanje pouzdanosti
ovih podataka. U tom kontekstu se u dokumentima Svjetske banke promie
stav po kojem je stopa siromatva u BiH potcijenjena.

Drutvene podjele i siromatvo

Drugi socioloki pristup koji nam moe biti od koristi u analizi sprege dru-
tvenog raslojavanja i siromatva jeste model drutvene situacije. Ovaj pristup
omoguuju da se uzimajui u obzir viedimenzionalnu prirodu nejednakosti
tradicionalna (klasna) socioekonomska analiza vertikalnih nejednakosti pro-
iri uvoenjem tzv. horizontalnih nejednakosti, odnosno nejednakosti u odno-
su na rod, dob, invaliditet, etniku pripadnost, regionalno porijeklo, invaliditet,
migranstki status, itd. U sreditu ovoga modela nalazi se meudejstvo razlii-
tih faktora u pripisivanju privilegija i uskraenosti, odnosno identifikacija
konstalacija faktora koji doprinose nastanku stanja privilegiranosti, odnosno
uskraenosti.
Na temelju ovoga modela, mogue je ponuditi produbljeniju sliku siroma-
tva uparivanjem kategorija dobne starosti, spola, etnike i vjerske pripadnosti,
obrazovanja i raspoloivih ekonomskih resursa i dokazati da siromatvo, od-
nosno rizik od siromatva nije podjednako distribuiran unutar ope populacije.
Lica siromatva posmatrana kroz prizmu modela socijalne situacije su mnogo-
brojna, a profil siromatva promjenjiv.

7 K tome treba ukazati na znaajne razlike u stopi rizika od siromatva i socijalne iskljuenosti
meu EU lanicama. Tako, primjerice, prema bazi podataka EU-SILC, najviu stopu rizika
od siromatva i socijalne iskljuenosti imaju Bugarska (49.3%), Rumunija (41.7%), Grka
(34.6%), Litvanija (32.5%) i Hrvatska (32.3%), a najniu Holandija (15%).
Sanela Bai 69

Rod i siromatvo
Rod je jedan od najznaajnijih kriterijuma socijalne diferencijacije. U istra-
ivanjima siromatva uvoenje roda kao analitike kategorije na bazi femi-
nistike kritike rodne slijeposti na injenicu da su ene disproporcionalno
pogoene fenomenom siromatva i da je njihovo iskustvo siromatva kvalita-
tivna drugaije od mukaraca feminizacija siromatva kao ambivalentan
koncept koji opisuje: 1. rastui udio ena u strukturi siromanih, s porastom
siromatva (nevidljivost), 2. vei stepen rizika od siromatva kod ena (rodni
balans) i 3. snaniji naglasak na ensko iskustvo siromatva u javnim politika-
ma i istraivanjima (rekonceptualizacija).
Na tendenciju feminizacije siromatva upuuju promjene u stopama siro-
matva izmeu ena i mukaraca u dva posljednja intervala. Dok je prema
podacima LSMS 2007, stopa siromatva u domainstvima u kojima su nosi-
telji ene (15.77%) nia od onih u kojima su nositelji mukarci (19.32) (to
upuuje na zakljuak da ene nisu te koje dominiraju u strukturi siromanih
osoba, nego su to mukarci, izuzev za gradska domainstva u kojima su do-
mainstva kojima je nosilac ena siromanija u odnosu na ona u kojima je
nositelj mukarac), situacija je 2011. godini obrnuta: ena je nosilac u 20.3%
siromanih dominstava, naspram 16.2% kod mukaraca. Razlike su manje u
FBiH (17.0%:15./%), osiromaenje ene je posebno izraeno u RS (25.6%:
17.6%). Ovdje treba imati na umu da mjerenja siromatva bilo na temelju pri-
hoda bilo na temelju potronje na porodinom nivou/ nivou domainstva ne
uzimaju u obzir individualne i porodine okolnosti koje mogu biti krucijalne
u razumijevanju siromatva, njegovoj dubini i posljedicama (nejednaka distri-
bucija resursa unutar domainstva). Pored toga, kombiniramo li rodni kriterij
sa spolom, primijetit emo da je stopa siromatva najvea u domainstvima u
kojima je mukarac nosilac domainstva meu mladima starosne dobi 15-24
godine, dok je stopa siromatva za ene najvea kod ena starosti iznad 65
godina (17,94%).
ivotna dob i siromatvo
Da je distribucija siromatva povezana sa starosnom dobi, odnosno da va-
rira u ivotnom ciklusu ustanovio je jo Rowntree (1901, prema uur, 2001),
koji je na temelju empirijskih istraivanja utvrdio da se siromatvo intenzivira
u djetinjstvu, ranoj srednjoj dobi i starosti. Razvoj drave blagostanja - naro-
ito nakon Drugog svjetskog rata omoguio je da se rizik od siromatva u
starosti (putem penzionog sistema) i ranoj srednjoj dobi (porodina politika)
eliminira ili donekle ublai (u zavisnosti od tipa socijalne drave), ali rastue
stope siromatva kod djece (proces koji se opisuje konceptom infantilizacije
siromatva) te porast stopa siromatva meu mladima pokazuju da su napori
bili nedovoljni.
70 Dijalog

U Bosni i Hercegovini se siromatvo danas oito rasporeuje upravo prema

Rawntreejevom obrascu: posmatrano u odnosu na kriterij starosne dobi, siro-
matvo je najrasprostranjenije meu kategorijom mladih odraslih osoba (25-
34 godine -21,27%)- uslovljeno vjerovatno zavretkom procesa obrazovanja
i ogranienim mogunostima zapoljavanja; zrelih odraslih (35-49- 20.18%)
spojivo sa rastom izdravanih lanova domainstva-djeca i kod osoba stari-
jih od 65 godine (19.43%) zbog nepokrivenosti penzionim osiguranjem ili
niskim naknadama. Postoje znaajne razlike meu entitetima, u FBiH siro-
matvo je koncentriranije u kohorti mladih odraslih (23.10% najsiromanija
skupina), a u RS-u meu starijim osobama (24.01%).
Nadalje, podaci iz APD 20138 pokazuju da je siromatvo uestalije meu
domainstvima sa djecom: stopa siromatva kod domainstva bez djece iznosi
14.24%, domainstva sa jednim djetetom 20.08%, sa dvoje djece 30.66%, a
troje ili vie djece 43.02%, ime se i mi pridruujemo globalnom i europ-
skom trendu intenziviranja djeijeg siromatva.

Rad/zapoljavanje i siromatvo
Plaeni rad tradicionalno se smatra temeljnom branom protiv siromatva. S
druge strane, pojava novo siromanih u euroamerikom kontekstu pokazala
je da svaki posao ne titi od rizika od siromatva. Podaci iz APD 2013 poka-
zuju snanu korelaciju izmeu radnog statusa i siromatva: stopa siromatva
dostie 27.8% za domainstva na ijem je elu nezaposlena osoba, odnosno
24.7%, domaica, ali je najvia kod osoba koje su nesposobne za rad (siro-
matvo i invaliditet) kod kojih iznosi 38.5%. O postojanju radno siromanih
u bosanskohercegvakom kontekstu govori stopa od 12.5% onih koji svojim
primanjima ne dostiu definisani nivo potronje. Stopa siromatva najnia je
kod domainstava na ijem elu je penzionisana osoba (15.8%).
Prezentirani podaci omoguuju da ovom prilikom skrenemo panju na
spregu siromatva i invalidnosti koja ima svoje uzroke kako u niskoj partici-
paciji osoba s invaliditetom na tritu rada i diskriminacijom, posebno u sferi
rada, socijalne zatite (dualno zakonodavstvo po vrsti/tipu invaliditeta) te ob-
razovanja, ali i refleksiju rastue nezaposlenosti na porast siromatva, posebno
meu mladim.
Nezaposlenost openito i nezaposlenost mladih partikularno je stari/novi
drutveni problem u BiH. Problem socijalistike nezaposlenosti postaje vie
nego oigledan ve 1980-ih godina i postaje negativnim kotrapodom vanog
ako ne i krucijalnog elementa legitimacijskih osnova socijalistikog sistema
socijalistike zaposlenosti:

8 Skraenica za Anketa o potronji domainstava u BiH.

Sanela Bai 71

Tab. 4: Stope nezaposlenosti u SFRJ u periodu 19801990.

Stope neza-
1980. 1981. 1982. 1983. 1984. 1985. 1986. 1987. 1988. 1989. 1990.
poslenosti
SFRJ 13.8 13.8 14.4 14.9 15.7 16.3 16.6 16.1 16.8 14.9 15.9
Bosna i Her-
16.6 16.7 17.9 20.3 23.0 24.4 24.3 23.1 24.1 20.3 20.6
cegovina
Crna Gora 17.5 18.1 19.3 21.6 23.5 24.6 23.6 26.3 21.6 21.6 21.6
Makedonija 27.9 29.0 28.1 26.4 26.7 27.6 27.7 27.3 27.1 21.9 22.9
Kosovo 39.0 39.1 41.0 44.5 49.9 54.2 57.1 57.0 57.8 36.3 38.4

Hrvatska 5.7 6.1 6.9 7.4 7.7 7.9 7.9 7.8 8.5 8.0 8.6
Slovenija 1.4 1.6 1.7 2.0 1.9 1.8 1.7 1.8 2.5 3.2 4.8
Srbija 18.9 17.7 17.9 17.3 17.0 17.4 17.9 17.8 18.1 15.6 16.4
(Izvor: Woodward, 1995:384)

Iz prezentiranih podataka vidljiva je snana podjela unutar jugoslovenskog

prostora na razvijene i manje razvijene republike, pri emu se BiH u odnosu
na stopu nezaposlenosti od preko 20% svrstava u ove potonje. Nije nevana ni
injenica da je 1990-e godine stopa nezaposlenosti u BiH bila ak etiri puta
via od stope nezaposlenosti u Sloveniji (4.8%). U nedavno objavljenoj knjizi
Knjiga mojih ivota Aleksandar Hemon usudila bih se rei bosanski pisac sa
amerikom adresom, govori, izmeu ostaloga, i sveopoj rezigniranosti, apati-
ji i besperspektivnosti meu mladim, univerzitetski obrazovanim i nezaposle-
nim osobama u, kako on kae, citiram naem tuno socijalistikom drutvu
gdje je bilo sasvim normalno da omatori, a jo uvijek ivi kod staraca, trajno
nezaposlen (Hemon, 2013:63).
Trenutano, nezaposlenost mladih jeste regionalni europski i globalni feno-
men. O razmjerama ovoga drutvenog problema dovoljno govore uasavaju-
e visoke stope nezaposlenosti meu ovom kategorijom stanovnitva: u BiH
57.9%, Makedoniji - 53%, Srbiji 51.2%, Crna Gora -43.7%, Albanija -
23.6%, Hrvatskoj - 52.8%. Prosjena stopa nezaposlenosti mladih u EU iznosi
22.2% i dvostruko je via od ope stope nezaposlenosti, koja je u 2012. godini
iznosila 10.1%. Pri tome, evidentne su snane razlike meu dravama-lani-
cama: tako najveu stopu nezaposlenosti mladih ima Grka (57.3%), potom
slijede panija (56.5%), Cipar (43.9%), Italija (40.4%), i Portugal (36.9%),
dok je stopa nezaposlenosti mladih najnia u Njemakoj (8%), Austriji (9%) i
Holandiji (9.7%)9.

9 Podaci za zemlje regiona dati su na osnovu slubenih statistikim podataka sadranim u

anketama o radnoj snazi ili slinim publikacijama nacionalnih statistikih zavoda/agencija, a
za zemlje EU iz eurostatove baze podataka.
72 Dijalog

Obrazovanje i siromatvo
Dosadanja istraivanja empirijski potvruju spregu izmeu obrazovanja i
siromatva na nain da se nivo obrazovanja pojavljuje kao vana determinan-
tna siromatva (ili bogatstva). Naime, stopa siromatva srazmjerna je nivou
obrazovanja: to nii nivo obrazovanja, vei rizik od siromatva. Tako su, pre-
ma podacima APD 2013, u strukturi siromanih u odnosu na nivo obrazovanja
najzastupljenije osobe bez kole (39.8%), osobe sa zavrenom osnovnom
kolom (26.4%), a znaajno opada (dvostruko nia) u domainstvima iji no-
silac ima zavreno srednjokolsko obrazovanje (11.4%) i najnia je kod osoba
sa visokokolskim obrazovanjem (4.1%).

Socijalna iskljuenost i siromatvo

Trei i najmlai pristup u diskusiji drutvenog raslojavanja i siromatva
postaje sve znaajniji koncept socijalne iskljuenosti/ukljuenosti. Izvorno,
francuski koncept kojim se analitiki opisivalo novo siromatvo, nezaposle-
nost i prostorna segregacija, postao je u meuvremenu vaan analitiki kon-
strukt u EU, pa time i ostatku Europe. Osnova analize jeste bipolarna metafora
iskljuenosti i ukljuenosti (van i unutra), a razlikuje se od vertikalnog modela
i modela drutvene situacije po tome to socijalne nejednakosti ne posmatra
kao gradualno stepenovanje nejednakosti izmeu razliitih klasa, slojeva, sta-
rosnih grupa itd., nego se u fokusu analize nalazi drutveni rascjep, pukotina
unutar drutva, rez koji dijeli drutvo na one koji pripadaju i one iskljuene,
marginalizirane (u fokusu su ekstremno deprivirani). Ovaj koncept esto se
proiruje konceptom tri zone Roberta Castela: izmeu ove dvije zone postoji
jedna meuzona, zona drutvene vulnerabilnosti koja se najee misli prekar-
nou (prekarna nesigurnost, nestabilnost, nesigurna sredina).
Premda je ovaj pristup od izuzetne drutveno-politike relevantnosti, te-
meljni nedostatak ogleda se u injenici da se analiza fokusira na najdonji
drutveni startum, na ekstremno deprivilegirane. S druge strane, analitika
prednost koncepta ogleda se u tome to omoguuje da se identificiraju procesi
iskljuivanja i rizika od iskljuenosti u mnogim podrujima drutvene struk-
ture, u razliitim slojevima i miljeima. Nimalo zauujue, analize pokazuju
da se i socijalna iskljuenost i prekarnost jasno i tipino rasporeuju prema
odreenim drutvenim slojevima.
Da siromatvo u dananjoj BiH nije samo ekonomski, nego i drutveno
konotirano, odnosno da je nedostatak ekonomskih mogunosti propraen po-
zicijom zavisnosti i nemoi mogue je argumentirati nalazima istraivanja so-
cijalne ukljuenosti, odnosno iskljuenosti u BiH, koje je 2007. godine proveo
Razvojni program Ujedinjenih nacija, koji su publicirani u Izvjetaju o huma-
nom razvoju, pod naslovom Socijalna ukljuenost u BiH.
Sanela Bai 73

Na temelju sedam (7) indikatora socijalne iskljuenosti u oblasti ivotnog

standarda10 zdravlja11 obrazovanja12, uestvovanja u drutvu13 i pristupa uslu-
gama14, utvren je index generalne iskljuenosti za BiH koji iznosi 52.32%,
sugerirajui da je vie od polovine stanovnitva BiH iskljueno iz drutva.
Alarmirajui su i podaci iz istoga istraivanja, po kojima je 21,85% stanov-
nitva ekstremno iskljueno, a ak 47,31 % dugotrajno iskljueno. Socijalno
iskljueni su u dananjoj BiH prije svega starije osobe, mladi, osobe s invalidi-
tetom, raseljene osobe i Romi (UNDP, 2007).
U 2011. godini Europska banka za rekonstrukciju i razvoj publicirala je
studiju ivot u tranziciji 201115, zasnovanu na empirijskom istraivanju pro-
vedenom u 2010. godini meu 34 zemlje ukljuujui i BiH, pri emu je rizik
od siromatva i socijalne iskljuenosti mjeren AROPE indikatorima koji se
koriste na nivou EU, a sastoje se od: izloenost riziku od siromatva16, teka
materijalna depriviranost17 i domainstva sa niskim intenzitetom rada. U slje-
deoj tabeli dat je prikaz rezultata za BiH:

Tab. 5: Rizik od siromatva i socijalne iskljuenosti u BiH

mjeren AROPE indikatorima
Broj lica Procenat stanovnitva
Izloeni riziku od siromatva 1.514.576 32.4%
Teko materijalno deprivirani 891.614 19.1%
Vrlo niskog intenziteta rada 305.641 6.5%
Rizik od siromatva i socijalne iskljuenosti 2.711.831 58%
(Izvor: EBRD, 2011.)

Prema dobijenim podacima, u riziku od siromatva nalazi se 32.4% stanov-

nitva, dodatnih 19.1% stanovnitva je teko materijalno deprivirana, a 6.5%

10 Stanovnitvo ispod linije siromatva, dugotrajna nezaposlenost.

11 Osobe bez zdravstvenog osiguranja.
12 Osobe starije od 15 godina koje nisu zavrile osnovnu kolu.
13 Osobe koje ne glasaju na izborima.
14 Domainstva bez telefona.
15 Navedeno istraivanje predstavlja nastavak praenja tranzicijskih ishoda u ovim zemljama
koje je zapoeto prvom studijom izraenom 2006. godine.
16 Domainstva iji su prihodi ispod linije siromatva (nii od 60% medijane prosjenog naci-
onalnog dohotka).
17 Domainstva koja si ne mogu priutiti najmanje 4 od sljedeih stvari: snoenje neoekiva-
nih, iznenadnih finansijskih trokova; jednu sedmicu godinjeg odmora van mjesta stanova-
nja; jedan mesni obrok (crveno/pilee meso ili riba), odnosno vegetarijanski ekvivalent svaki
drugi dan; adekvatno grijanje doma; trajna dobra, poput ve-maine, TV u boji, telefona, auta;
koji su suoeni sa finansijskim pritiscima (stanarina, rate kredita, reije) koje ne mogu platiti.
74 Dijalog

niskog intenziteta rada. Shodno tome, rizik od siromatva i socijalne iskljue-

nosti u BiH, mjeren AROPE indikatorim, a u 2010. godini iznosio je 58%, to
u kauzalitetu znai da je svaka druga osoba pogoena ovim fenomenom. Od
zemalja u regionu, najblia nam je Bugarska u kojoj je stopa rizika iznosila
49.3%. U Hrvatskoj, primjerice, svaki trei stanovnik je u stanju rizika od si-
romatva i socijalne iskljuenosti (33%).

Istovremeno, porast siromatva i socijalne iskljuenosti deava se u dru-

tvenom ozraju koje karakterie odsustvo izvanporodine solidarnosti. Tako,
primjerice, u zakljuku UNDP istraivanja drutvenog kapitala u BiH (2009
:99), autori konstatiraju sljedee: ire drutveno tkivo obiljeava nizak stepen
drutvenog povjerenja u nepoznate, te visok stupanj oslanjanja na homogene
mree kojima nedostaje razliitosti i koje gue tokove informacija. (...) tavie
u institucijama prevladava nepotizam i klijentelizam na nain koji brojne lju-
de iskljuuje iz pristupa uslugama te spreava ostvarivanje osnovnih ljudskih
prava i djeluje pogubno po humani razvoj.
Oito je da se nesigurnost u dananjem BiH drutvu ispoljava nedostatkom
povjerenja u druge (ljude) i nedostatkom povjerenja u institucije sistema (prav-
ne, zdravstvene, politike...), koje, uzvratno, proizvodnjom straha (od drugoga
i drugaijega) vre odreenu vrstu sankcioniranja i discipliniranja i pojedinca
i kolektiviteta. Rezultat je slabljenje drutvenih veza, pomanjkanje socijalne
kohezivnosti i solidarnosti, uvrivanje neofeudalistikih politika i praksi kao
prirodnih, nepromjenjivih.

Mapiranje uzroka siromatva i socijalne

iskljuenosti u BiH
U naoj javnoj sferi godinama se naalost njeguju dva trenda u debatama o
gotovo svim fenomenima koji zaokupljuju drutvenu panju: prvi je tendencija
da se nekritiki i neutemeljeno kompariramo sa najrazvijenijim drutvima (vi-
carskim, naprimjer), a drugi je trend senzacionalistikog, u pravilu vankontek-
stnog posmatranja drutvenih fenomena koji struktuiraju nau stvarnost, to
rezultira time da se drutveni okvir unutar kojega se odreeni procesi odvijaju
gotovo u potpunosti apstrahuju, kao da se dogaaju u vakuumu. Nasuprot tome,
ak i u jednostavnijim drutvenim zajednicama, odnosno dravama uzroci si-
romatva su mnogobrojni, meusobno se prepliu i esto su kontradiktorni.
Iz teorijske perspektive, na siromatvo je mogue gledati kroz prizmu indi-
vidualistikih teorija (koje siromatvo vezuju za posebna obiljeja siromanih
osoba-individualistika, porodina ili subkulturna) i strukturalnih teorija (koje
siromatvo objanjavaju kao posljedicu drutvene nejednakosti, posebno eko-
nomskog stanja i iskljuenosti iz trita rada).
Sanela Bai 75

Ako se sloimo da u bosanskohercegovakom kontekstu siromatvo moe-

mo najbolje razumjeti kao funkciju drutvenih, ekonomskih i politikih struk-
tura i procesa koji kreiraju i perpetuiraju nejednaku distribuciju drutvenih
resursa, onda odreenu eksplikacijsku vrijednost i naunu/praktinu relevan-
tnost, mogu imati eksplanacijski modeli koji uzimaju u obzir karakteristike:
- globalnog konteksta (veliku globalnu transformaciju, odnosno otklon od
socijalnog ka neoliberalnom kapitalizmu u eri globalizacije),
- regionalnog konteksta (postsocijlistiki period tranzicije),
- partikularnosti bosanskoga postratnog, dejtonskog dravnog/drutvenog
ustrojstva, obiljeja i nain (ne)funkcioniranja sistema socijalne politike,
te agensnosti samih siromanih osoba (politika participacija i vrijednosti),
odnosno sinerginu interakciju razliitih i vieslojnih faktora u etiri nave-
dene dimenzije.

Na nivou globalnog okruenja:

NEOLIBERALNA GLOBALIZACIJA. Od sredine 1970-ih godina na
globalnom nivou zapoinje novi, trei val internacionalizacije svjetske ekono-
mije, kolokvijalno poznat pod nazivom globalizacija. U ovom procesu oivljen
je i globaliziran ideoloki koncept trinog fundamentalizma, koji vue po-
rijeklo iz klasinog liberalizma i njegovog apostrofiranja principa slobodnog
trita i individue i njenih prava (iskljuujui socijalna prava). Neposrednim
uticajem na vodee svjetske politike lidere, Reagana i Tatcherovu, neoliberal-
nim misliocima, poput F. Hayeka, M. Polany i M. Friedmana, uspjet e da u
novonastalim okolnostima ideje ekonomskog pozitivizma, poduzetnike inici-
jative pojedinca kao slobodnog trinog igraa, nunosti suzbijanja interven-
cionistike uloge drave u ekonomiji i drutvu openito te zabrane kontrole
kapitala u formi aposlutne istine uine globalnim imperativom. Slom komu-
nizma uzet e se kao empirijska potvrda teze da globalizacijskoj dinamici na
navedenim premisama nema alternative (Furedi, 2008), to e zapadna dru-
tva navesti da naprave snaan zaokret kao samoregulisanom, nekontrolisanom
tritu i moneteristikoj politici (Berend, 2009), a njegove kljune postulate
liberalizaciju, privatizaciju, komodifikaciju i re-regulacija postratnih drutve-
nih institucija, posebice u sfere rada i socijalne drave, putem Washigtonskog
konsenzusa nametnut e ostatku svijeta kao jedinu razvojnu formulu. Suprot-
no promoviranim obeanjima da e nove politike putem tzv. trickle-down
efekta omoguiti irenje prosperiteta na ostale slojeve stanovnitva i na taj na-
in omoguiti iru participaciju u uveanom drutvenom blagostanju i uprkos
tome to je u pojedinim zemljama u razvoju, poput Kine i Indije, broj najsiro-
manijih smanjen, neoliberalne ekonomske i drutvene politike su rezultirale
rastom i intenziviranjem drutvenih nejednakosti i siromatva na globalnom
76 Dijalog

nivou. Na kataklizmian potencijal skiciranih politika i praksi po drutvenu i

politiku stabilnost upozoravaju i najznaajniji savremeni ekonomisti, poput
Milanovi (2009. i 2011), Stiglitz (2012. i 2015), Picketty (2014), Atkinskon
(2015) i drugi. Prema drugima, globalizacija neoliberalnog tipa iznjedrila je
fragmentacijom klasne drutvene strukture, takoer, i pojavu globalnog preka-
rijata (Standing 2011) ija je kljuna odrednica sveprisutna nesigurnost i neiz-
vjesnot. Ono to je takoer sigurno jeste da je u konanici, uvela svijet u prvu
globalnu krizu patrimonijalnog kapitalizma, iji se kraj jo uvijek ne nazire.

Na nivou regionalnog okruenja:

TEORIJA RAZ-RAZVOJA, koncept raz-razvoja pozajmljujem od sr-
bijanske sociologinje Marine Blagojevi (2013) koja kritizirajui trenutanu
krizu miljenja u Jugoistonoj Europi, koja proizilazi iz, tvrdi ona, nae zaro-
bljenosti konceptima razvoja, modernosti, progresa, i s tim spojivu injenicu
da jo uvijek nismo razvili adekvatne teorijske koncepte kojima bismo bili u
stanju nauno opisati i objasniti nove drutvene procese i strukture koji postaju
naa stvarnost i determiniraju na svakodnevni ivot u periodu velike transfor-
macije, odnosno tranziciji, uvodi novi analitiki koncept, koncept raz-razvoja.
Blagojevieno promiljanje koncepta raz-razvoja iri njegovu poetnu upo-
trebu kod ekonomista Meuers i Ranasinghe, koji su 2003. godine, uveli ovaj
pojam za propitivanje promjena u drutvenoj i ekonomskoj razvojnoj putanji
bivih socijalistikih zemalja. Meuers i Ranasinghe polaze od pretpostavke
o signifikantnom napretku u zemljama Istone Europe glede najvanijih ra-
zvojnih indikatora u socijalistikom periodu (visok indeks humanog razvoja
i relativno ravnomjerna distribucija drutvenih pogodnosti) i injenice da je u
procesu tranzicije veina bivih socijalistikih zemalja bila suoena sa naza-
dovanjem u nivou GDP, zapoljavanju, nivou nadnica, obuhvatu primarnim
i sekundarnim obrazovanjem, infrastrukturi, rastom regionalnih dispariteta,
itd18. Ukratko, koncept raz-razvoja opisuje proces strukturalnih promjena koje
vode ka obezvrjeivanju ljudskog, institucionalnog i infrastrukturnog kapitala
u tranzicijskim zemljama. Upravo e ova injenica navesti Horvata i tiksa
(2012) da rezignirano zakljue kako je ukljuivanje postsocijalistikih zema-
lja istone Europe u globalni trini kapitalizam izvreno upravo na premisi
njihove generalno periferne ulogom u ovom meunarodnom poretku. Njihova
najvanija uloga u odnosu na zemlje centra jeste da slue kao repozitorij jefti-
ne, visoko obrazovane radne snage.
Proirimo li ovo ue razumijevanje koncepta raz-razvoja na nain da uklju-
imo ne samo devalvaciju nego i destrukciju ljudskih, socijalnih, institucional-

18 Iz analize autori su svjesno i intencionalno iskljuili zemlje nastale raspadom SFRJ, obzirom
na partikularnost njihovog tranzicijskog iskustva u kontekstu ratova za neovisnost.
Sanela Bai 77

nih, infrastrukturnih i vrijednosnih resursa u BiH u posljednje dvije decenije,

dobiti emo jedan dio odgovora na pitanje zato i kako?. U ekonomsko-socijal-
nim analizama esto se izgubi iz vida injenica da su polazne pretpostavke po-
ratnog ekonomskog oporavka bile izrazito nepovoljne. Procijenjena teta po-
sljedica rata samo na ekonomiju iznosi oko 50 milijardi USD direktnih, mate-
rijalnih teta, ukljuujui 20 milijardi tete na proizvodnim kapacitetima. Uzi-
majui u obzir indirektne ekonomske gubitke, ukljuujui i izgubljeni domai
proizvod od 1992. godine naovamo, zbir direktnih i indirektnih ekonomskih
gubitaka iznosio bi oko 100 milijardi USD (Papi et al., 2007). Ovome treba
dodati i snanu destrukciju ljudskog (cca. 6% ubijenog stanovnita, 1.2 milion
raseljenog i 1 milion izbjeglog stanovnitva), socijalnog (pokidane zajednice i
socijalne mree), i institucionalnog kapitala (razoren sistem drutvenih institu-
cija-ekonomskih, politikih, obrazovne, itd.) te kolaps drutvenih vrijednosti,
koji su dodatno usloile ozraje unutar kojega je proces rekonstrukcije trebao
da zaivi. Uprkos znaajnoj meunarodnoj pomoi za ekonomski oporavak i
rekonstrukciju, iji se iznos procjenjuje na 10-12 milijardi US dolara (Papi et
al., 2007), tranzicija iz komandne u trinu ekonomiju nije se mogla odvijati
zadovoljavajuom brzinom.

Na nivou bosanske-hercegovake specifinosti:

EKSTRAKTIVNE DRUTVENE (POLITIKE I EKONOMSKE)
INSTITUCIJE
Osporavajui dominantne teorijske pristupe o tome zato su neke nacije
bogate, a druge siromane (hipoteze o geografiji, kulturi, odnosno neznanju),
Daron Acemoglu i James A. Robinson u djelu Why Do Nations Fail: The
Origins of Power, Prosperitiy and Poverty, istiu da odgovor na pitanje zato
su neke nacije prosperitetnije od drugih treba traiti u nainu na koji evolvi-
raju kljune drutvene (politike i ekonomske) institucije. U kontekstu teorije
inkluzivnih i ekstraktivnih politikih i ekonomskih institucija od centralnog
znaaja jeste veza izmeu inkluzivnih/ekstraktivnih ekonomskih i politikih
institucija i prosperiteta/siromatva, odnosno sinergina dinamika izmeu eko-
nomskih i politikih institucija:
Inkluzivne ekonomske institucije uspostavljaju npr. pravo vlasnitva, po-
slovno okruenje i ohrabruju investicije u nove tehnologije posljedica: pro-
duktivnosti i ekonomski rast. S druge strane, inkluzivne ekonomske institucije
podravaju/podupiru inkluzivne politike institucije na nain da je mo iroko
disperzirana, uz odgovarajui odreeni nivo politike centralizacije moi (i
osnove trine ekonomije). Nasuprot tome, ekstraktivne politike institucije
koncentriraju mo u rukama uske elite i gotovo da nema mehanizama koji
bi ograniavali koritenje ove moi, tako da vladajue politike elite imaju
78 Dijalog

mogunost da struktuiraju ekonomske institucije na nain da se crpe resursi

od ostatka drutva. Politike institucije omoguavaju eliti koja kontrolie po-
litiku vlast ne samo da bira ekonomske institucije bez puno ogranienja ili
otpora, nego i da struktuira politike institucije i nain njihove evolucije. Na taj
nain, ekstraktivne ekonomske institucije bogate usku elitu, dok njihovo eko-
nomsko bogatstvo i mo konsolidira njihovu politiku dominaciju, stvarajui
zaarani krug blagostanja, odnosno siromatva.
Apliciramo li ovu teoriju na bosanskohercegovako razvojno iskustvo u
historijskoj perspektivi recimo od osmanske preko austrougarske pa sve do
socijalistike i postsocijalistike Bosne uoiti emo jasne elemente autoritar-
nih razvojnih modela u kojima dominiraju ekstraktivne politike i ekonomske
institucije kao konice progresu i prosperitetu. Danas ih moemo dijagnostici-
rati u kljunim obiljejima dejtonske organizacije i drave i drutva: ekstremna
decentralizacija i difuzija politike moi uz iroke mogunosti za zloupotrebu
demokratskih struktura i modela podjele moi od strane politikih elita nepri-
jateljski raspoloenih prema nastojanjima usmjerenim na razvoj drave, insti-
tucionalizirana politika, ekonomska i socijalna diskriminacija, i to sve u kon-
tekstu izvana diktirane ekonomske politike u postratnom periodu, utemeljene
na principima Washingtonskog konsenzusa. U odve ratom razorenoj zemlji
principi slobodnog trita poput privatizacije i pune liberalizacije destruirali su
i ono malo preostalih razvojnih kapaciteta, a posljedice su u kauzalitetu morale
biti intenzivnije nego u drugim tranzicijskim zemljama.

Destruirana socijalna drava

Iz perspektive socijalne politike, razumijevanje uzroka siromatva trebalo
bi pomoi u programiranju mjera i programa za eliminaciju ili barem reduk-
ciju siromatva. Logika bi bila sljedea: identificirati problem, otkriti njegove
uzroke, i rijeiti problem. U stvarnom svijetu, razvoj javnih politika, naalost,
rijetko prati ovu logiku. Istraivanja siromatva mogu uticati na javne/soci-
jalne politike, ali bi bilo naivno pretpostaviti da e nalazi istraivanja nuno
biti pretoeni u javne politike zbog toga to politiki odgovori na siromatvo
reflektuju ira politika razmiljanja. Unutar ireg politikog konteksta, politi-
ka borbe protiv siromatva rezultat je konceptualizacije, definisanja i mjerenja
siromatva te u njima implicitno sadranih eksplanacijskih modela. Odgovara-
jui na izazov siromatva u postratnom periodu - posebno zbog injenice da je
razvoj odgovarajuih politika borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti
jedan od vanih prioriteta u procesu europskih integracija domae vlasti po-
taknule su izradu odgovarajuih stratekih dokumenata i politika.
Tako je Vijee ministara BiH, kao najvii izvrni nivo vlasti na dravnom
nivou, donijelo u prvoj tranzicijskoj deceniji dva znaajna strateka dokumen-
Sanela Bai 79

ta koja su trebala poluiti smanjenje siromatva, Strategiju borbe protiv si-

romatva (2002) i Srednjoronu razvojnu strategiju BiH 20042007, unutar
koje su definisana tri kljuna ekonomsko-socijalna cilja: odriv i uravnoteen
ekonomski razvoj, smanjenje siromatva i ubrzavanje procesa europskih inte-
gracija. U njihovoj pozadini nalazila se ideja da e makorekonomske reforme i
rast BDP per kapita direktno uticati na smanjenje siromatva, za ak 20% to
je bio eljeni cilj. Bosanska je stvarnost u narednih nekoliko godina gotovo u
potpunosti demantirala realnost ovih oekivanja, na to upuuje neznatno sma-
njenje stope siromatva, uz istovremeni rast stope nezaposlenosti i socijalne
iskljuenosti. Potom su doneseni:
1. U 2010. godini Strategija zapoljavanja u BiH za period 20102014. godi-
ne, s ciljem da unaprijedi puno, produktivno i slobodno izabrano zaposle-
nje za sve. Naglasak je stavljen na tri prioritetna cilja: (1) promoviranje in-
kluzivnog i zapoljavanjem bogatog rasta i smanjenje deficita produktivnog
zaposlenja i dostojanstvenog rada, (2) unapreenje zapoljivosti, naroito
meu vulnerabilnih skupinama i (3) unapreenje djelotvornosti, efikasnosti
i upravljanja politikama i institucijama trita rada (Agencija za zapolja-
vanje BiH, 2010) te
2. Dravna razvojna strategija za isti etvorogodinji period, koja promoci-
ju zapoljavanja, takoer, identificira kao jedan od est glavnih stratekih
ciljeva. Iz perspektive da je 2014. godina na pragu, a programirani ciljevi
nisu postignuti, sadraj obje strategije ini se vie spiskom nerealnih elja,
a manje konkretnih programa, mjera i aktivnosti usmjerenih na adresiranje
problema nezaposlenosti i uklanjanje barijera za ukljuivanje vulnerabilnih
skupina na trite rada.
3. Izraena je, ali nikada usvojena, Strategija socijalnog ukljuivanja (2009)
kojom su programirane prioritetne aktivnosti u oblast zapoljavanja, poro-
dine politike, obrazovanja, zdravstvene zatite, penzione politike i politike
invalidnosti.
Gorui problem kako u donoenju tako i u implementaciji navedenih stra-
tekih dokumenata ogleda se u injenici da oni zahtjevaju vie drave nego
to trenutani minimalistiki dravni sistem moe podnijeti, odnosno to
iziskuju jedan koherentan, meusobno povezan sistem socijalne politike, koji
bi zapoinjao na dravnom nivou i, principom supsidijarnosti, se prenosio na
ostale nivoe vlasti, od entitetskog preko kantonalnog do opinskog.
Naalost, u procesu donoenja mirovnog rjeenja za Bosnu i Hercegovi-
nu i postratnoj izgradnji mira proputena je prilika da se iskoristi potencijal
socijalne politike da postane glavnom integrativnom oblau drutva, putem
socijalnopolitikih programa i mjera usmjerenih na uspostavu i konsolidaciju
mira, reintegraciju drutva i razvoj demokratske svijesti graanstva. Shodno
80 Dijalog

odredbama Dejtonskog mirovnog ugovora, drava Bosna i Hercegovina nema

nadlenosti u oblasti socijalne politike, a minimalistiki je pristup izgradnji
kapaciteta u postdejtonskom periodu prenebrijegnuo injenicu da sistem soci-
jalne politike i iz njega proizilazei programi mogu biti znaajan aspekt reinte-
gracije nasilno rascijepanog, podijeljenoga drutva.
Socijalna politika moe znaajno doprinijeti stvaranju demokratskog gra-
anstva i konsolidaciji mira u postkonfiktnom okruenju i na normativnom i
na funkcionalnom nivou. Na normativnom nivou efektivna socijalna politika
i njene mjere imaju potencijal da potpomogne proces demokratizacije, uvr-
ste multietinost i demokratsko donoenje politika, dok se na funkcionalnom
nivou, socijalna politika pojavljuje kao jedna od kljunih komponenti institu-
cionalnog utemeljenja stabilne trine ekonomije. Svojevrsno odricanje bo-
sanskohercegovakog drutva od onoga ega se nijedno drutvo ne bi trebalo
odrei - socijalne sigurnosti odigralo se u momentu, Fromovski reeno, hro-
nine bolesti drutva koje svojim politikama i praksama u gotovo svim dru-
tvenim oblastima ne titi nego direktno ili indirektno zapostavlja i kri ljudska
prava svojih graana.

Nizak nivo politike participacije

Openito, u drutvu je evidentan nizak nivo politike participacije, to po-
kazuje kontinuiran pad stope uea na politikim izborima te injenica da je
broj politiki angairanih graana ispodprosjean. K tome, i nivo graanskog
angamana je nezadovoljavajui. Uprkos srazmjerno velikom broju organiza-
cija civilnog drutva, manje od jedne petine graana (aktivno) sudjeluje u nji-
hovom radu (UNDP, 2009), dok je tek jedna desetina mladih angairano u bilo
kakvim drutveno-politikim aktivnostima (iga et al., 2015). Prema napri-
jed pomenutom UNDP-jevom izvjetaju o socijalnom kapitalu u BiH (2009),
glavnina graanstva participira iskljuivo u porodinom ivotu i uskim poro-
dino-prijateljskim mreama. Ovakvi politikih stavovi konzistentni su nala-
zima nedavno objavljene studije Organizacije za humanitarnu pomo (CAF)19
po kojima tek 21% stanovnitva u BiH smatra da bi bilo spremno izdvojiti
svoje vrijeme (i novac) kako bi pomoglo onima kojima je pomo potrebna.
Nadalje, u javnom djelovanju ovakvog civilnog drutva te dijela akadem-
ske elite da se observirati tabloidski kriticizerstvo trenutanog drutvenog sta-
nja itljivo u opetovanom lamentiranju nad prevalentnim drutvenim proble-
mima, ali bez konstruktivnih prijedloga o nainima njihovog prevazilaenja,

19 Tekst dostupan na http://www.novovrijeme.ba/balkanci-od-svih-najmanje-sremni-pomo-

i-ljudima-u-nevolji.
Sanela Bai 81

u ijim temeljima bi se nalazio proces pozitivnog zagovaranja i konstruktivne

mobilizacije za promjene.

Umjesto zakljuka
Relativno stabilan visok nivo siromatva sugerira da je siromatvo u BiH
primarno posljedica naina na koji je drutvo ureeno i resursi rasporeeni
(ne samo finansijski resursi, nego i pristup stanovanju, zdravstvenoj i socijal-
noj zatiti, obrazovanju, itd.). Prihvatimo li Rawlsovo stajalite po kojem je
bilo koja vrsta nejednakosti drutveno opravdana onda i samo onda kada je
u interesu najzapostavljenijih, priznanje da je siromatvo drutveni i politiki
problem - stanje stvari neprihvatljivo stanje stvari povlai za sobom pitanje
ta se moe uiniti oko toga? To je osnovni razlog zbog ega akademska i
politika debata o siromatvu nije i ne moe biti samo deskriptivna, nego je
i preskriptivna: posveena eliminiranju i borbi protiv siromatva. U krajnjoj
instance, odluke o tome kako adresirati, kako eliminirati ovaj problem tie se
politikog izbora o drutvu u kojem elimo ivjeti i mogunosti otjelovljenja
vizije takve zajednice.
Stoga ukoliko krizu moemo redefinirati u ansu - vizija dobroga bosan-
skoga drutva trebala bi inkorporirati dva sljedea momenta:
a) pravine, nediskriminirajue politike redistribucije (materijalna dimen-
zija) u domenu borbe protiv drutvenih nejednakosti i siromatva (socio-eko-
nomske nepravde) koje omoguuju razvoj socijalno inkluzivnog, a ne polari-
ziranog drutvo; drutvo graanskog statusa u kojem graani znaju ta mogu
oekivati od drutva u smislu minimalnog dohotka i standarda usluga), drutva
koje garantuje pristojan standard ivota konzistentan sa ljudskim dostojan-
stvom;
b) politike priznanja i potivanja (relaciono-simbolika sfera) u domenu
borbe protiv kulturne i simbolike nepravde.

Literatura
Acemoglu, D., Robinson, A.J. (2013): Why Nations Fail The Origins of Power, Pros-
perity and Poverty, London: Profile Books.
Agencija za statistiku BiH (2013): Anketa o potronji domainstava u BiH 2011, Te-
matski bilten 15, Sarajevo: BHAS.
Agencija za statistiku BiH (2007): Anketa o potronji domainstava u BiH 2007, Siro-
matvo i uslovi ivota, Sarajevo: BHAS.
Atkinskon, T. (2015): Inequality. What Can be Done?, Cambridge: Harvard University
Press.
Berend, I.T. (2009): Ekonomska istorija Evrope u XX veku. Ekonomski modeli od
laissez-faire do globalizacije, Beograd: Arhipelag.
82 Dijalog

Blagojevi, Hjuston M. (2013): Rodni barometer u Srbiji: Razvoj i svakodnevni ivot,

Beograd: Publikum.
EPAN (2014): Poverty and Inequality in the EU, EAPN Explainer #6, dostupno na
http://www.eapn.eu, pristupljeno 02.10.2014.
European Stability Initiative (2006): The Need for Economic Development and De-
mocratic Planning, u: Fischer, M. (ur.): peacebuilding and Civil Society in Bo-
snia-Herzegovina Then Years after Dayton, Berlin: Lit Verlag, 69-105.
European Bank for reconstruction and Development (2011): Life in Transition, Lon-
don: EBRD.
Fetahagi et al. (2007): Socijalna ukljuenost u BiH, Sarajevo: UNDP.
Ferudi, F. (2008): Politika straha S onu stranu ljevice i desnice, Zagreb: Antibarbarus.
Hemon, A. (2013): Knjiga mojih ivota, Sarajevo: Buybook.
Horvat, S., tiks, I. (2012): Welcome to the Desert of Transition! Post-Socialism, the
European Union, and a New Left in the Balkans, Monthly Review, 63 (10), la-
nak dostupan na http://www.monthlyreview.org/2012/03/01/welcome-to-the-de-
sert-of-transition, pristupljeno 10.11.2015. godine
Meures, M., Ranasinghe, R. (2003): De-development in Post-Socialism: Conceptual
and Measurement Issues, Politics and Society, 31 (1), 31-53.
Milanovi, B. (2011): The Havs and the Have-Nots: A Brief and Idiosyncratic History
of Global Inequality, Nova Iorque: Basic Books.
___________(2009): Global Inequality and the Global Inequality Extraction Ratio,
World Bank: Policy Research Working Paper 5044.
Nixon. N. (2009): Veze meu nama. Drutveni kapital u Bosni i Hercegovini. Izvjetaj
o humanom razvoju za 2009., Sarajevo: UNDP.
Papi, ., Ninkovi, R., ar, O. (2007): Integritet u rekonstrukciji. Korupcija, efika-
snost i odrivost u post-ratnim zemljama, Sarajevo: IBHI.
Picketty, T. (2014): The Capital in the 21st Century, Cambridge: The Belknap Press of
Harvard University Press.
Rowntree, S. (1901): Poverty. A Study of Town, Palgrave: Macmillan.
Standing, G. (2011): The Precariat: The New Dangerous Class, London/New Delhi/
New York/Sydney: Bloomsberry.
Steglitz, J. (2015): The Great Divide: Unequal Societies and What Can Be Done About
It, New York: Norton.
_________ (2012): The price of Inequality: How Todays Divided Society Endengers
Our Future, New York: Norton.
uur, Z. (2001): Siromatvo Teorije, koncepti i pokazatelji, Zagreb: Pravni fakultet
Sveuilita u Zagrebu.
Towsend, P. (2002): Poverty, social exclusion and social polarization: The Need to
Construct an International Welfare State, u: Townsend. P. I Gordon, D. (ur.): World
Poverty: New Policies to Defeat an Old Enemy, Bristol: The Policy Press, str. 3-24.
Sanela Bai 83

UNDP (2014): Human Development Report 2014: Sustaining Human Progress: Re-
ducing Vulnerabilities and Building Resilience, dostupno na http://www.hdr.undp.
org/en, pristupljeno 25.11.2014.
Woodward, Susan L. (1995): Socialist Unemployment: The Political Economy of Yu-
goslavia, 1945-1990, Princeton: Princeton University Press.
iga, J., Turilo, L., Osmi, A., Bai, S., Dananovi-Miraija, N., Kapidi, D.,
Brki migoc, J. (2014): Studija o mladima u Bosni i Hercegovini 2014, Sarajevo:
Fakultet politikih nauka Sarajevo i Friedrich Ebert Fondacija.

Abstract
Social Inequality, Social Stratification and Poverty
in Bosnia and Herzegovina

The recent financial crisis has directed the focus of scientific and public
interest at the issues of social inequality, social polarization and poverty. The
general impovershiment is also a common place in contemporary BiH and key
economic, political and social problem. In accordance with the modern under-
standing of poverty as a denial of human rights, the paper firstly offers various
models of description, analysis and interpretation of these phenomena in the
post-socialist BiH. In the second part, the author articulates a multi-level and
multi-layered framework for understanding the relative roles of the various
causes of poverty and their mutual interpolation in the context of intensifying
glocal dialectics. Based on the understanding that academic debate on poverty
must be prescriptive and dedicated to the elimination of and the fight against
poverty, in the final part of the paper author proposes two basic criteria that
the political struggle for the realization of the vision of good society in BiH
should incorporate.

Key words: social inequality, social polarization, poverty, social exclu-

sion, Bosnia and Herzegovina