SVEUILITE U SPLITU FILOZOFSKI FAKULTET Odsjek za sociologiju Predmet: Drutvena dinamika prof. dr.

ime Pili Gorana Bandalovi, asistentica

Lazi, Mladen (1987) U susret zatvorenom drutvu. Zagreb: Naprijed. OSNOVNI PODACI O ISTRAIVANJU

Split, listopad 2012.

Studentica: Matea Mravak

UVOD.........................................................................................................................................3 1.OSNOVNI PODACI O ISTRAIVANJU.................................................................................4 2.VERTIKALNA POKRETLJIVOST DRUTVENIH GRUPA..........................................................................................................................................5 2.1. Meugeneracijska pokretljivost.............................................................................................6 2.1.1. Samoreprodukcija...............................................................................................................7 2.2. Unutargeneracijska pokretljivost...................................................................................................................................8 ZAKLJUAK.............................................................................................................................10 LITERATURA............................................................................................................................11

UVOD

U ovom seminarskom radu predstavljeni su naini istraivanja vertikalne pokretljivosti na podruju Hrvatske te njihovo poblie objanjavanje. Vertikalna pokretljivost jest pojam koji se odnosi na kretanje osobe iz jednog drutvenog sloja u drugi sloj razliitog ranga. Meutim, ovakvo istraivanje nije obuhvatilo cjelokupno (punoljetno) stanovnitvo Hrvatske, odnosno, obuhvatilo je samo onaj dio zaposlenog stanovnitva. Izostavljene su kategorije: nezaposlenih, penzionera, studenata, domaica i dr. Naglasak istraivanja je stavljen na bazine drutvene grupe, klase koje tvore drutvene strukture: kolektivno-vlasnika, posredna, radnitvo i privatnici. Takoer emo obratiti pozornost na vertikalnu pokretljivost tih osnovnih drutvenih grupa unutar dvaju glavnih okvira - meugeneracijskog i unutargeneracijskog. Pripadnost nekoj klasi je strukturalno odreena to znai da je status bitnije odreen porijeklom pojedinca. Prema tome, proizlazi da se meugeneracijska mobilnost uzima kao primarno kretanje, a unutargeneracijska kao sekundarno.

1. OSNOVNI PODACI O ISTRAIVANJU Za istraivanje vertikalne pokretljivosti uzet je osnovni uzorak koji je obuhvaao ispitanike predvienih 9 drutvenih grupa, koje ine tri osnovne klase te zasebna klasa poduzetnika. Premda je za neke klase proveden uzorak prema posebnim principima, zajedniki kriterij za sve klase inila je teritorijalna rasprostranjenost. Kod formiranja uzoraka politikih rukovodilaca unutar kolektivno-vlasnike klase primjenjena su dva dodatna kriterija: poloaj u hijerarhiji i tip uloge koju obavljaju. Za ostale klase (izuzev privatnika) zajedniki kriterij je predstavljala zastupljenost broja zaposlenih po pojedinim poslovnim mjestima s obzirom na cjeloukupnu zaposlenost u Hrvatskoj. Kod kolektivnih vlasnika istraivanje se odvijalo preko dva osnovna sloja - politikih rukovodilaca i direktora. Tu se problemi javljaju tek pri donjim granicama klase zbog ispreplitanja ponekih poloaja sa poloajima koji pripadaju grupi posredne klase. Pri intepretaciji posrednike klase koja se dijeli na dva sloja, sloj sistemskog rada i sloj potrebnog rada, bilo je potrebno postaviti neke dodatne kriterije koji se odnose na drugi sloj. Ti kriteriji su se odnosili na visinu kolske spreme i podruje kojim se ispitanici bave (privreda, nauka, obrazovanje, kultura, zdravstvo). Ispitivanje uzorka radnitva koje je podijeljeno na tri osnovna sloja (rutinski slubenici, KV i VKV, NKV i PKV) i privatnika (poljoprivrednici i obrtnici) nije predstavljalo vei problem. Kod privatnika-obrtnika su predviene etiri grupe na osnovi statistike klasifikacije, odnosno podruje graevinarstva, turizma, prometa, vlasnici radnji sa zaposlenima i bez zaposlenih, ali zbog velikog postotka odbijanja razgovora moralo se odstupiti od takve stroge kvalifikacije. Za uzorak privatnika-poljoprivrednika, odnosno, seljaka su bila predviena iskljuivo "ista" domainstva s obzirom na veliinu posjeda. Meutim, moralo se odustati i od takvog naina klasificiranja jer je bilo veoma teko nai sasvim "isto" poljoprivredno domainstvo. Problem koji se javlja kod klase privatnika je to se njihova interpretacija razlikuje na nain kako oni istiu svoju klasu kao cijelinu po karakteru svog odnosa prema sredstvima za rad dok se u sociolokom pogledu ta klasa ipak moe podijeliti unutar sebe same na manje dijelove. Nakon odreivanja i propitivanja uzoraka datih drutvenih slojeva, slijedi uvodno predstavljanje

generalnih istraivakih hipoteza vezanih za klasnu reprodukciju (vertikalnu pokretljivost). Prema prikupljenim podacima grupa politikih rukovodilaca i grupa direktora pretpostavlja se da moraju biti izrazito otvorene, tj. trenutan poloaj unutar vladajue klase nije neposredno generacijski prenosiv, takoer se ni ukupan klasni status ne naslijeuje. Osnovno unutarklasno kretanje bi trebalo biti cirkularno, uz povremene uspone. Dakle, meugeneracijsko kretanje uravnoteuje unutargeneracijsko stabilnou klasnog pripadnitva. Potom, oekivanja su da radnitvo bude samoreproduktivna grupa ili grupa koja se popunjava iz seljatva. Unutargeneracijska i meugeneracijska grupa bi trebale biti izrazito dominantne. Na posredniku klasu utjecaj bi trebali vriti dva vrlo vana izvora; prvi putem kojeg ona doivljava svoje uveanje, odnosno crpi nove pripadnike "odozdo" iz klase radnitva, drugi je putem kojeg ta klasa povezana sa vladajuom klasom koja regrutira svoje potomstvo u posrednikoj klasi. Ta veza posrednika-vladajua klasa je veoma zanimljiva za pokuaj empirijskog istraivanja klasne reprodukcije. Prilikom istraivanja traena je cjelokupna biografija ispitanika (radna mjesta sa godinama rada) i zatim isti podaci du srodnike hijerarhije ispitanika (supruge, roditelji, djeca, djedovi...). Uz to, traeni su i kronoloki podaci ispitanika te njegovih srodnika o njihovom drutveno-politikom ivotu i aktivnostima. Pitanja tokom ispitivanja su bila otvorenog tipa, a klasifikacija odgovora izvrena je tokom ifriranja.

2. VERTIKALNA POKRETLJIVOST OSNOVNIH DRUTVENIH GRUPA Ve je otprije poznato da se vertikalna pokretljivost moe promatrati meugeneracijski i unutargeneracijski. Pripadnost nekoj drutvenoj grupi je strukturalno odreena, stoga slijedi da je status koji pojedinac zauzima bitnije odreen njegovim podrijetlom nego individualnom "karijerom" koju obavlja. Prema tome, meugeneracijska mobilnost se uzima kao primarno kretanje, a unutargeneracijska kao sekundarno. Ovako navedeno stanje predpostavlja da je drutvo ve struktuirani sistem, dok se konkretno drutvo naeg promatranja jo uvijek nalazi u formativnom periodu. Dakle, revolucionarni preobraaj u nagledno vrijeme bi ukinuli zavisnost pojedinca o njegovom porijeklu kako bi se istakla njegova vanost u drutvu, te bi njegove individualne zasluge trebale biti glavni nosilac njegove pripadnosti. Zasada jo uvijek postoje
5

potekoe pri izvoenju hipoteza zbog mijeanja utjeca pred i post-revolucionarnih zbivanja. 2.1. Meugeneracijska pokretljivost "Osnovno sredstvo kojim se ispituju empirijski oblici reprodukcije drutvenih grupa predstavlja poreenje drutvenog poloaja roditelja (po pravilu oca) sa drutvenim poloajem ispitanika." (Lazi, 1987: 84-85) Prema istraivanjima na koje je autor obratio pozornost uoljivo je da je kod veine ispitanika vladajue klase kolektivnih vlasnika izrazito radniko, potom i privatniko (osobito seljako) podrijetlo; odnosno 4/5 njih potjee od oeva iz "nie" drutvene hijerarhije. To nam objanjava kako je revolucionarni preobraaj koji je zahvatio drutvene slojeve na vrh izdigao pripadnike "niih" slojeva, dok potomstvo "vie" pa i "srednje" klase nije utoliko zastupljeno u sadanjoj klasi kolektivnih vlasnika. Samoreprodukcija je najprisutnija u posrednikoj klasi to je dovelo do primjetnog opadanja broja pojedinaca iz "nieg" sloja. Uz to, posredna klasa se neprestano i iri, stoga je njena otvorenost prema radnitvu strukturalno nuna. Sloj sa najveom samoreprodukcijom predstavljaju seljaci (83,3 %), zanimljivo je da su slubenici sa srednjom strunom spremom grupa koja je najrijee seljakog podrijetla (15,3 %), meu njihovim roditeljima izrazito dominiraju radnici (43,9 %). Podrijetlo obrtnika ine podjednako roditelji obrtnici (23,3 %), seljaci (23,1 %) i NKV radnici (21,0 %), KV i VKV radnici (14,7 %). Ovakvo detaljnije diferenciranje porijekla po drutvenim slojevima daje nam uvid u ope nalaze o vertikalnoj pokretljivosti. Raznovrsnost porijekla pojedinih grupa nam svjedoi da su sadanji slojevi formirani pri velikoj drutvenoj otvorenosti (izuzetak ine seljaci jer su oni izrazito samoreproduktivna grupa). Meutim, moe se primjeniti neki kontinuitet, to je sloj stratifikacijski na vioj razini to je i drutveni poloaj njegovog pripadnika "vii" (pritom izuzetak ine pripadnici vladajue klase - njihovi pretci su pripadali neto "niim" hijerarhijskim grupama). Nakon ovakvog promatranja drutvene strukture u njenom sadanjom vidu, usporeujui sa uvidom od prije postojeih moemo izvui niz zakljuaka:

"Nisu uoene vrste barijere u procesu meuklasne pokretljivosti. Klasni karakter odnosa znatno se vie manifestuje putem prepreka da potomstvu opada klasni status (...), nego u barijerama za uspon. Naravno, samoreprodukcija je znaajan vid personalne klasne obnove, a napredovanjem (kao, uostalom, i nazadovanjem) najee se prevaljuje jedna klasna stepenica." (Lazi, 1987: 8788) Pri statikoj strukturi drutva (nain na koji smo dosad objanjavali vertikalnu pokretljivost u drutvu) dolazi do nekih problema pri objanjavanju veeg kretanja "navie" nasuprot manje zastupljenom kretanju "nanie", to naznaava kako se neka obiljeja strukture mijenjaju. Taj se problem bolje moe objasniti u dinamikoj perspektivi, i to se ispitivanje odvija kroz trogeneracijsku mobilnost ( niz ispitanik-otac-djedovi po oevoj liniji). Poloaj djedova definiran je prema pre-revolucijskom procesu, poloaj oeva je u prijalznom periodu, a ispitanika je u novom, post-revolucionarnom tipu drutva. Vano je istaknuti dvije kljune strukturalne promjene koje su se u tom periodu dogodile: preobrazba agrarnog drutva u industrijsko te javljanje post-industrijskih procesa (tercijarni sektor, strunjatvo itd.).

Autor navodi jedno takvo tro-generacijsko ispitivanje koje je provedeno. Zbog slabe pouzdanosti u podatke o djedovima, pri tom istraivanju se pozornost sa radnog mjesta koje su ispitanici zauzimali prelo na zanimanje koje su obavljali. Postavljena su etiri kljuna zanimanja: poljoprivrednik, obrtnik, radnik i nemanuelno (klasa koja je u to vrijeme imala povlaten poloaj). Naravno, oigledna je dominacija poljoprivrednikog porijekla kod oeva ispitanika zbog prevladavajue agrarne strukture seljaka kojoj su pripadali njihovi oevi. Najmanje zastupljeni su u nemanualnim podrujima, ta grupa je isuvie mala da osigura znatnije samoreprodukcije u popunjavanju sloja. 2.1.1. Samoreprodukcija Tendencija samoreprodukcije je zadrana kao najvanije obiljeje unutar svake klase (kod privatnika je ona apsolutno najvie izraena). Izuzetak ini vladajua kasa, premda je i tu uoena mogunost potomstva da zadri klasni poloaj. Kod privatnika je izraena jaka drutvena izolacija, odnosno, ne samo da pripadnici bilokoje drutvene grupe ne mogu "spuzniti" u nju, ve se javljaju barijere koje samim pripadnicima te
7

klase spreavaju daljnji napredak u neku drugu klasu. Nasuprot privatnikom sloju, sloj radnitva znaajno istie otvorenost prema drugim klasama. Naravno, istie se velika mogunost da e pripadnici naslijediti poloaj svojih roditelja, ali postoji i vrlo blaga drutvena stimulacija za njihov uspon u "vie" drutvene slojeve. Pri tom, uspon u posredniku klasu podrazumijeva formalno obrazovanje, a u vladajuu klasu se moe dospjeti i bez toga (to se prije svega odnosi na sloj politikih rukovodilaca). Dakle, potomstvo radnitva se stimulira na postizanje fakultetskih diploma, ali isto tako i na zauzimanje odreenih politikih poloaja. U suprotnosti tim tenjama radnukog sloja, "vie" klase se uspjeno odupiru tome da se njihovo potomstvo nae meu radnikom klasom. Saeto, pripadnike "viih" klasa karakterizira izrazita heterogenost koja je rezultat istovremenog djelovanja dva procesa: revolucionarnog drutvenog preobraaja i trajnijeg procesa promjene strukture drutva. Samoreprodukcijska grupa je osnovni nain empirijskog popunjavanja drutvenih klasa (izuzetak je vladajua klasa), a klasa privatnika je izrazito izolirana. Postoji odreena veza izmeu posrednike i vladajue klase, vladajua klasa nije previe otvorena za mogunost prelaska u "nie" slojeve. 2.2. Unutargeneracijska pokretljivost Kao to je ve naglaeno, unutargeneracijsko kretanje je odreeno meugeneracijskim kada je rije o klasnoj reprodukciji. Takoer su naglaena i dva izuzetka; prvi, opi, odnosi se na drutvo tokom recolucionarnog preobraaja gdje klasa porijekla samo djelomino utjee na poloaj pojedinca, onaj drugi pak podrazumijeva klasu kolektivnih vlasnika kao principalno otvorenu grupu. Nakon to smo ustanovili mjeru zavisnosti ispitanikovog poloaja od drutvenog poloaja njegovog oca ne znai da smo ustanovili i apsolutnu veliinu klasne predodreenosti individualne "sudbine". Veza izmeu porijekla i poloaja je bitna, ali ne i dovoljna za prosuivanje razine otvorenosti jednoga drutva. Trajna vezanost za prvobitni status oigledno govori o zatvorenosti. Mi pratimo ishodinu toku i zavrnu toku cilja kretanja unutar drutva te ako je u meuvremenu zabiljeeno vee kretanje, odnosno vie promijenjenih poloaja slijedi da je takvo drutvo otvorenije. Na temelju istraivanja na koje nas autor navodi, moemo izvui nekoliko sljedeih pretpostavki.

Kod sloja seljatva moe se oekivati vrlo mala pokretljivost, naputanje tog sloja je definitivno, "padanje" u njega vrlo rijetko (izbjegava se), nema prevelikih ansi za uspon u karijeri. Kod sloja obrtnika nailazimo na sloeniju situaciju jer se oekuje da privatni kapitak donosi i vezivanje za taj odreeni poloaj, a s druge strane to je sloj u koji se slivaju brojni pojedinci iz drugih klasa. Dakle, kao sloj porijekla je statiniji, dok je kao odredini sloj mnogo dinaminiji, u zakljuku, tu klasu karakterizira vrlo slabo izraena unutargeneracijska mobilnost. Kod posrednike klase moemo oekivati veliku unutargeneracijsku stabilnost, izuzevi onaj njen dio koji se "uspinje" u klasu kolektivnih vlasnika. Vladajua klasa bi po pretpostavci morala biti cjelovito uzlazno pokretna, dakle, velika veina njenih pripadnika (izuzev revolucionarne klase) bi trebala na svoje sadanje pozicije dospjeti unutargeneracijskim klasnim napredovanjem. Unutar klase bi se takoer trebala primjetiti pokretljivost - izmeu slojeva direktora i politikih rukovodioca. Pri provjeri tih navedenih hipoteza o unutargeneracijskoj pokretljivosti prvo nam treba posluiti usporedba poetnih i aktualnih radnih mjesta ispitanika. Potom dobiveni rezultati su potvrdili istinitost pretpostavki u veini, ali ne u cjelini. Potvreno je da je unutargeneracijska mobilnost uistinu manja od meugeneracijske, ali uz izuzetak privatnika. To nam ukazuje da zauzimanje drutvenog poloaja na poetku samostalne karijere vre odreuje klasnu pripadnost od statusa roditelja (odnosi se na klasu radnitva i posrednu klasu). Pretpostavka da je posredna klasa najotvorenija takoer je istinita dok kod svake druge klase izrazito dominira stabilnost. Samo pripadnici vladajue klase moraju da tragaju za svojim porijeklom. Usporeujemo li unutargeneracijsku mobilnost sa meugeneracijskom u nekoj dinamikoj analizi, istovremeno emo moi sumirati ukupan tok dotadanjih istraivanja. Takva komparacija najbolje se moe prikazati u vidu tablice u kojoj e biti zabiljeeno klasno porijeklo pripadnika dananjih klasa: kroz utjecaj njihovih oeva na njihov "poetni" klasni poloaj (radno mjesto) i kroz odreenost njihovog sadanjeg poloaja statusom na kojem su poeli "samostalnu" karijeru. Pri tome se moe oitovati barijera koja sprjeava pripadnike jedne klase da potonu u "nie" klase. Potomci kolektivno-vlasnike klase nuno prelaze u posrednu, radnitvo (i meu i unutargeneracijski) prelazi u privatnike. Istovremeno djelovanje zakona reprodukcije drutvenih klasa u socijalizmu i klasno-formativnih i
9

strukturalnih imbenika pokretljivosti, dovodi do nemogunosti da se jednolinijski formiraju tipini obrasci meugeneracijske i unutargeneracijske pokretljivosti. Klasni poloaj ispitanikovih roditelja jest utjecao na njihov samostalni "poetni" poloaj. Ispitanike u svim grupama (izuzev vladajue klase) takav je poloaj titio od pada u nie hijerarhijske grupe. Osim toga, pruao je i nejednake anse za uspon; te su anse bile utoliko vee ukoliko je sloj porijekla bio "vii". Meutim, kada je karijera jednom zapoeta nastupa promijena jer postignut poloaj vrsto determinira drutvenu sudbinu. ZAKLJUAK Ukoliko elimo istraivanjem poblie objasniti sliku vertikalne pokretljivosti (kako na podruju Hrvatske tako i na bilokojem drugom podruju) moramo obratiti pozornost na nekoliko bitnih injenica koje imaju vaan utjecaj na mogui ishod takvog istraivanja. Pri tom se treba naglasiti strukturalna promjena nastala tokom revolucionarnih promjena, stratifikacijska slika drutva je izmjenjena. Takoer, naglasak stavljamo na bazine drutvene grupe koje nam predstavljaju drutvenu strukturu u cjelini (klase koje tvore samo drutvo). Pri istraivanju vertikalne pokretljivosti potrebno je navesti kompletnu radnu biografiju pojedinca, izbjegavanje koritenja zajednikog upitnika. Uoljivo je da meugeneracijska pokretljivost snanija, jaa od unutargeneracijske pokretljivosti, premda se oekuje da bi u izvjesno vrijeme revolucionarni preobraaj trebao ukinuti svaku zavisnost od poloaja porijekla (kao prepreku ili poticaj za uspon) i da okrene trite prema individualnim postignuima.

LITERATURA

Lazi, M. (1987) U susret zatvorenom drutvu. Zagreb: Naprijed. (str. 77-118)

11