Društvena stratifikacija

1. Opiši klasni stratifikacijski sustav.

- Klasni stratifikacijski sustav se javlja u 18. stoljeću, kad postaje obilježje
modernih industrijskih društava. Statusi pojedinaca određeni su kako
društvenim okolnostima tako i postignućima tog pojedinca. Klase se
sastoje od skupa ljudi koji imaju sličan status s obzirom na bogatstvo,
prihode, obrazovanje i zanimanje, a osnovne klase su radnička (živi
prisiljena prodavati svoj rad kapitalistima), srednja i kapitalistička
(kontrolira/posjeduje kapital). Sustavi klase su otvoreni, što znači da
ljudi mogu steći različitu razinu obrazovanja ili zaposlenja te se mogu
družiti i sklapati brak s pripadnicima drugih klasa, što omogućava
ljudima prelazak iz jedne klase u drugu.

2. Obrazloži teoriju stratifikacije koja je najprihvatljivija za

objašnjenje stratifikacije u hrvatskom društvu.
- Na stratifikaciju hrvatskog društva utjecali su brojni problemi kroz našu
povijest – agresija na Hrvatsku, visoka nezaposlenost, zastoj pojedinih
djelatnosti i netransparentna privatizacija. Ja mislim da je Weberova
teorija stratifikacije najbolja teorija za opis stratifikacije u hrvatskom
društvu, jer se on zalagao da je stratifikacija temeljni oblik raspodjele
moći u društvu, što je i istina kod nas. Tako imamo političare, koji
pripadaju višoj klasi, a time imaju i najveću moć u državi i donose
većinu odluka, no ne najboljih. On je također opisao 3 različite
dimenzije stratifikacije – ekonomska, politička i socijalna.

3. Opiši razliku ili sličnost u svojemu društvenom položaju te

položajima svojih roditelja, baka i djedova.
- Ja mislim da mi, kao najmlađa generacija, imamo dosta lagan društveni
položaj u usporedbi s našim predcima. Naime, mi, kao većinom
tinejdžeri i neradnici, nemamo toliko obaveza osim učenja i
osiguravanja bolje budućnosti za nas, dok naši roditelji, većinom
radnici, rade par sati na dan, neki čak i cijele dane, da bi osigurali bolji i
lakši život sami sebi, ali najviše nama, svojoj djeci. Dakle, oni imaju više
uloga u doprinosu društvu, dok mi još izgrađujemo svoj život i
budućnost. U suprotnosti, naši djedovi i bake u sadašnjim godinama
nemaju toliko obaveza koliko i naši roditelji, pošto su oni većinom
umirovljenici, dakle ne mogu se toliko aktivno kretati i raditi teške
fizičke poslove kao naši roditelji.
4. Obrazloži tipove vertikalne pokretljivosti.
- Društvena pokretljivost se odnosi na pomicanje pojedinaca unutar ili
između različitih društveno-ekonomskih položaja. Vertikalna
pokretljivost je pomicanje prema gore/dolje na društvenoj ljestvici
društvene stratifikacije. To može biti npr. promjena slabo plaćenog
posla u dobro plaćeni posao ili obrnuto. Kretanje prema gore se naziva
uzlazna pokretljivost, a kretanje prema dolje silazna pokretljivost. Ako
se usporede nečiji položaji s položajem njegovih/njezinih roditelja, to je
međugeneracijska pokretljivost, dok unutargeneracijska pokretljivost
ukazuje na pokretljivost pojedinca tijekom njegovog/njezinog životnog i
radnog vijeka.

Marino Grbić, 3. A