Peti Wiskemann

PREMS34212 BIH

Odjel za obrazovanje
Vijee Evrope
F-67075 Strasbourg Cedex
Tel.: +33 (0)3 88 41 35 29
Fax: +33 (0) 3 88 41 27 88
Internet: http://www.coe.int/edc

Povelja Vijea Evrope

o obrazovanju za demokratsko drutvo
i obrazovanju o ljudskim pravima

Povelja Vijea Evrope

o obrazovanju za demokratsko drutvo
i obrazovanju o ljudskim pravima
Usvojena u okviru Preporuke CM/Rec(2010)7
Komiteta ministara

Uvod
Obrazovanje igra najznaajniju ulogu u promociji osnovnih vrijednosti Vijea Evrope: demokratije, ljudskih prava
i vladavine zakona, kao i u sprjeavanju krenja ljudskih prava. U irem smislu, na obrazovanje se sve vie
gleda kao na odbranu protiv porasta nasilja, rasizma,
ekstremizma, ksenofobije, diskriminacije i netolerancije.
Rastua svijest se oslikava u usvajanju Povelje Vijea
Evrope o obrazovanju za demokratsko drutvo i obrazovanju o ljudskim pravima (EDC/HRE) od strane 47
drava lanica organizacije u okviru Preporuke Komiteta
ministara CM/Rec(2010)7. Povelja je izraena u periodu
nekoliko godina kao rezultat irih konsultacija i nije obvezujua. Ona e biti vana referentna taka za sve one koji
se bave graanskim drutvom i obrazovanjem o ljudskim
pravima. Nadati se je da e biti fokus i katalizator za aktivnosti u dravama lanicama, kao i da e biti put irenja
dobre prakse i dizanja standarda irom Evrope a i van nje.

Povelja Vijea Evrope

o obrazovanju za demokratsko drutvo
i obrazovanju o ljudskim pravima
Usvojena u okviru Preporuke CM/Rec(2010)7
Komiteta ministara

Dio I Ope odredbe

1. Djelokrug
Ova Povelja se bavi obrazovanjem za demokratsko
drutvo i obrazovanjem o ljudskim pravima u skladu sa
definicijama iz stava 2. Ona se ne bavi eksplicitno srodnim podrujima kao to su interkulturalno obrazovanje,
obrazovanje u oblasti jednakosti, obrazovanje za odriv
razvoj i obrazovanje za mir, osim u sluajevima kada se
preklapaju i u sprezi su sa obrazovanjem za demokratsko
drutvo i obrazovanje o ljudskim pravima.

2. Definicije
U svrhu ove Povelje:
a. Obrazovanje za demokratsko drutvo oznaava
obrazovanje, obuku, jaanje svijesti, informacije, prakse
5

i aktivnosti koje imaju za cilj da pojedinci, putem sticanja

znanja, vjetina i shvatanja i razvoja stavova i ponaanja,
budu osnaeni u upranjavanju i branjenju svojih demokratskih prava i odgovornosti u drutvu, da vrednuju raznolikost i igraju aktivnu ulogu u demokratskom ivotu, sa
ciljem promicanja i zatite demokracije i vladavine zakona.
b. Obrazovanje o ljudskim pravima oznaava obrazovanje, obuku, jaanje svijesti, informacije, prakse i aktivnosti
koje imaju za cilj da pojedinci, putem sticanja znanja,
vjetina i shvatanja i razvoja stavova i ponaanja, budu
osnaeni u davanju doprinosa izgradnji i branjenju univerzalne kulture ljudskih prava u drutvu, sa ciljem promicanja i zatite ljudskih prava i osnovnih sloboda.
c. Formalno obrazovanje oznaava strukturiran sistem
obrazovanja i obuke koji polazi od osnovnog, preko srednjeg do univerzitetskog obrazovanja. Ono se po pravilu
odvija u optim i strunim obrazovnim institucijama i
vodi ka certifikaciji.
d. Neformalno obrazovanje podrazumijeva svaki planirani program obrazovanja osmiljen kako bi se usavrile
brojne vjetine i sposobnosti, van formalnog obrazovnog
okvira.
e. Informalno obrazovanje podrazumijeva doivotni
proces u okviru kojeg svaki pojedinac stjee stavove,
6

vrijednosti, vjetine i znanja od obrazovnih uticaja i izvora

iz svog okruenja te iz svakodnevnih iskustava (porodica, grupe vrnjaka, susjedi, sluajni susreti, biblioteka,
masovni mediji, posao, zabava, itd.).
3. Odnos izmeu obrazovanja za demokratsko
drutvo i obrazovanja o ljudskim pravima
Obrazovanje za demokratsko drutvo i obrazovanje o
ljudskim pravima su tijesno povezani i uzajamno se nadopunjuju. Razlikuju se u pogledu fokusa i djelokruga, a
ne u pogledu ciljeva i prakse. Obrazovanje za demokratsko drutvo je u prvom redu fokusirano na demokratska
prava i odgovornosti te aktivno uee, vezano za graanske, politike, socijalne, ekonomske, pravne i kulturne
sfere drutva, dok se obrazovanje o ljudskim pravima
bavi irim spektrom ljudskih prava i temeljnih sloboda u
svakim aspektima ivota ljudi.
4. Ustavne strukture i prioriteti zemalja lanica
Primjenjuju se ciljevi, principi i politike obrazloeni u
nastavku teksta:
a. uz puno potivanje ustavnih struktura svake zemlje
lanice, koristei odgovarajue mehanizme u skladu s
tim strukturama.
b. uvaavanje prioriteta i potreba svake zemlje lanice.
7

Dio II Ciljevi i principi

5. Ciljevi i principi
Zemlje lanice bi se trebale rukovoditi slijedeim ciljevima i principima u utvrivanju njihovih politika, zakona
i praksi.
a. Cilj da se svakoj osobi na teritoriji drave osigura
mogunost obrazovanja za demokratsko drutvo i obrazovanja o ljudskim pravima.
b. Uenje u obrazovanju za demokratsko drutvo i obrazovanju o ljudskim pravima je cjeloivotni proces. Efikasno
uenje u ovoj oblasti podrazumijeva irok krug relevantnih aktera, ukljuujui donosioce politika, strunjake u
oblasti obrazovanja, sve koji ue, roditelje, obrazovne
institucije, organe vlasti u oblasti obrazovanja, dravne
slubenike, nevladine organizacije, organizacije mladih,
medije i javnost openito.
c. Svi mehanizmi obrazovanja i obuke, bilo da se radi o formalnim, neformalnim ili informalnim, imaju svoju ulogu
u ovom procesu uenja i od velike su vrijednosti u promoviranju principa i postizanju ciljeva ovog obrazovanja.
d. Nevladine organizacije i organizacije mladih mogu
dati vrijedan doprinos obrazovanju za demokratsko
drutvo i obrazovanju o ljudskim pravima, naroito kroz
8

neformalno i informalno obrazovanje, te shodno tome

potrebno im je da dobiju anse i podrku kako bi mogli
dati ovaj doprinos.
e. Prakse i aktivnosti nastavnog procesa i uenja trebale
bi pratiti i promovirati demokratske, te principe i vrijednosti ljudskih prava. Naroito, upravljanje u obrazovnim
institucijama, ukljuujui kole, trebalo bi odraavati i
promovirati vrijednosti ljudskih prava te poticati jaanje
i aktivno uee svih koji ue, obrazovnog osoblja i svih
aktera, ukljuujui i roditelje.
f. Sutinski element obrazovanja za demokratsko drutvo i obrazovanja o ljudskim pravima je promocija socijalne kohezije i interkulturalnog dijaloga, te vrednovanje
razliitosti i jednakosti, ukljuujui ravnopravnost spolova; u tom cilju, od kljunog je znaaja razvijati znanja,
line i socijalne vjetine i razumijevanje koji e uticati na
smanjenje sukoba, poveati uvaavanje i razumijevanje
razlika izmeu razliitih vjera i etnikih grupa, izgraditi
uzajamno potovanje za ljudsko dostojanstvo i zajednike vrijednosti, ohrabriti dijalog i promovirati nenasilje
u rjeavanju problema i sporova.
g. Jedan od temeljnih ciljeva obrazovanja za demokratsko drutvo i obrazovanja o ljudskim pravima nije samo
da se svi sudionici opreme znanjem, razumijevanjem i
vjetinama, ve i da se osposobe kako bi bili spremni da
9

poduzmu akciju u drutvu u cilju odbrane i promocije

ljudskih prava, demokratije i vladavine zakona.
h. Kontinuirana obuka i razvoj za strunjake u oblasti obrazovanja i lidere mladih, kao i za same instruktore, u vezi sa
principima i praksom obrazovanja za demokratsko drutvo i obrazovanja o ljudskim pravima, predstavljaju kljuni
faktor uspjeha i odrivosti efikasnog obrazovanja u ovoj
oblasti, te bi ih shodno tome trebalo na adekvatan nain
planirati i osigurati sva potrebna sredstva za realizaciju.
i. Potrebno je ohrabriti partnerstvo i saradnju meu
irokom mreom aktera angaovanih u obrazovanju za
demokratsko drutvo i obrazovanju o ljudskim pravima
na dravnom, regionalnom i lokalnom nivou, kako bi
se maksimalno iskoristio njihov doprinos, ukljuujui
donosioce politika, strunjake u oblasti obrazovanja, one
koji ue, roditelje, obrazovne institucije, nevladine organizacije, organizacije mladih, medije i javnost openito.
j. Uzimajui u obzir meunarodni karakter vrijednosti i
obaveza u pogledu ljudskih prava te zajednike principe
na kojima poivaju demokratija i vladavina zakona, vano
je da zemlje lanice razvijaju i ohrabruju meunarodnu
i regionalnu saradnju u aktivnostima na koje se odnosi
vaea Povelja, te da rade na utvrivanju i razmjeni primjera dobre prakse.
10

Dio III Politike

6. Formalno opte i struno obrazovanje
Zemlje lanice bi trebale ukljuiti obrazovanje za demokratsko drutvo i obrazovanje o ljudskim pravima u
nastavne planove i programe za formalno obrazovanje
na nivou predkolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja, kao i u opte i struno obrazovanje i obuku. Zemlje
lanice bi takoer trebale nastaviti podravati, revidirati
i aurirati obrazovanje za demokratsko drutvo i obrazovanje o ljudskim pravima u ovim nastavnim planovima i
programima kako bi osigurali njihov znaaj te potaknuli
odrivost ove oblasti.
7. Visoko obrazovanje
Zemlje lanice trebaju promovirati, uz puno uvaavanje
principa akademske slobode, ukljuivanje obrazovanja za
demokratsko drutvo i obrazovanja o ljudskim pravima
u institucije visokog obrazovanja, naroito za budue
strunjake u oblasti obrazovanja.
8. Demokratsko upravljanje
Zemlje lanice bi trebale promovirati demokratsko upravljanje u svim obrazovnim institucijama kao poeljan i
uspjean metod upravljanja sam po sebi, koji takoer
11

predstavlja praktian metod za uenje i stjecanje iskustva u pogledu demokratije i potivanja ljudskih prava.
Oni bi odgovarajuim mehanizmima trebali ohrabriti i
pojednostaviti aktivno uee svih sudionika koji ue,
obrazovnih radnika i svih aktera, ukljuujui roditelje, u
upravljanju obrazovnim institucijama.
9. Obuka
Zemlje lanice bi nastavnicima, drugom nastavnom
kadru, mladim liderima i trenerima trebale osigurati
potrebnu inicijalnu i tekuu obuku i daljnji razvoj u okviru
obrazovanja za demokratsko drutvo i obrazovanja iz oblasti ljudskih prava. To bi trebalo osigurati da ove kategorije
imaju dovoljan obim znanja i razumijevanja u pogledu
ciljeva i principa discipline, kao i u pogledu odgovarajuih
nastavnih metoda i metoda uenja, te drugih kljunih sposobnosti koje su prikladne za njihovu obrazovnu oblast.
10. U
 loga nevladinih organizacija, organizacija
mladih i drugih aktera
Zemlje lanice bi trebale unaprijediti ulogu nevladinih
organizacija i organizacija mladih u obrazovanju za
demokratsko drutvo i obrazovanju u oblasti ljudskih
prava, posebno neformalno obrazovanje. One trebaju
konstatirati da ove organizacije i njihove aktivnosti predstavljaju vrijedan dio obrazovnog sistema, i obezbijediti
12

im, gdje je to mogue, svu podrku koja im je potrebna,

te osigurati potpuno iskoritavanje ekspertize kojom
oni mogu dati svoj doprinos svim oblicima obrazovanja.
Zemlje lanice bi takoe trebale promovirati i skrenuti
panju javnosti i drugih aktera, prvenstveno medija i ire
javnosti, na obrazovanje za demokratsko drutvo i obrazovanje u oblasti ljudskih prava, kako bi maksimizirali
doprinos koji mediji i javnost mogu dati u ovoj oblasti.
11. Kriteriji za donoenje procjene
Zemlje lanice bi trebale izraditi i razviti kriterije za procijenjivanje efikasnosti obrazovnih programa za demokratsko drutvo i obrazovanje u oblasti ljudskih prava.
Povratne informacije od uenika trebaju biti sastavni dio
svih procjena te vrste.
12. Istraivanje
Zemlje lanice trebaju pokrenuti i promovirati istraivanje u oblasti obrazovanja za demokratsko drutvo i
obrazovanja u oblasti ljudskih prava kako bi napravili
presjek trenutne situacije u tim oblastima i osigurali akterima, ukljuujui i kljune politike zvaninike, obrazovne
institucije, lidere kola, nastavnike, uenike, nevladine
organizacije i organizacije mladih, komparativne informacije kako bi im pomogli da ocijene i poboljaju svoju
efikasnost i uinkovitost, kao i da poboljaju praksu. Ovo
13

istraivanje bi, izmeu ostalog, moglo obuhvatati i istraivanja o nastavnom planu i programu, inovativnoj praksi,
nastavnim metodama i razvoju sistema procjene, ukljuujui i kriterije i indikatore za procjenu. Zemlje lanice
bi trebale rezultate svojih istraivanja dostaviti i drugim
zemljama lanicama i akterima, gdje je to odgovarajue.
13. Vjetine u promoviranju socijalne kohezije,
cijenjenju razliitosti i rjeavanju razlika i sukoba
U svim obrazovnim oblastima, zemlje lanice trebaju
promovirati obrazovni pristup i nastavne metode koje
imaju za cilj uenje zajednikom ivotu u demokratskom
i multikulturalnom drutvu i omoguavanje uenicima da
stiu znanja i vjetine koje promoviraju socijalnu koheziju, cijene razliitosti i ravnoporavnost, cijene razlike,
posebno razlike meu razliitim vjerskim i etnikim grupama, i omoguavaju rjeavanje nesporazuma i sukoba
na nenasilan nain uz meusobno potivanje prava, kao i
borbu protiv svih oblika diskriminacije i nasilja, posebno
fizikog maltretiranja i zlostavljanja.

Odjeljak IV Procjena i saradnja

14. Procjena i pregled
Zemlje lanice bi redovito trebale procijenjivati strategije
i politiku koju su donijele u pogledu postojee Povelje
14

i prilagoavati, gdje to bude potrebno, ove strategije

i politiku. To mogu initi u saradnji s drugim zemljama
lanicama, na primjer na regionalnoj osnovi. Svaka zemlja
lanica takoe moe zatraiti pomo od Vijea Evrope.
15. Saradnja u okviru aktivnosti na implementaciji
Zemlje lanice trebaju meusobno saraivati, gdje je
takva saradnja odgovarajua, i saraivati putem Vijea
Evrope u nastojanju da implementiraju ciljeve i principe
postojee Povelje i to na nain da:
a. rade na pitanjima od zajednikog interesa i utvrenim
prioritetima
b. jaaju multilateralne i prekogranine aktivnosti, ukljuujui i postojeu mreu koordinatora u oblasti obrazovanja za demokratsko drutvo i obrazovanja iz oblasti
ljudskih prava
c. razmjenjuju, razvijaju, kodificiraju i osiguraju dostavljanje informacija o pozitivnim primjerima iz prakse
d. informiraju sve aktere, ukljuujui i iru javnost, o ciljevima i implementaciji Povelje
e. podravaju Evropsku mreu nevladinih organizacija,
organizacija mladih i profesionalaca u oblasti obrazovanja i njihovu meusobnu saradnju.
15

16. Meunarodna saradnja

Zemlje lanice bi, u okviru Vijea Evrope, trebale ramjenjivati rezultate svojih aktivnosti u oblasti obrazovanja
za demokratsko drutvo i obrazovanja u oblasti ljudskih
prava s drugim meunarodnim organizacijama.

16

 Peti Wiskemann

PREMS34212 BIH

Odjel za obrazovanje
Vijee Evrope
F-67075 Strasbourg Cedex
Tel.: +33 (0)3 88 41 35 29
Fax: +33 (0) 3 88 41 27 88
Internet: http://www.coe.int/edc

Povelja Vijea Evrope

o obrazovanju za demokratsko drutvo
i obrazovanju o ljudskim pravima