REFORMSKA AGENDA U BOSNI I

HERCEGOVINI
(plan vs. realizacija)
Glavni cilj?
Sarajevo, 27.07.2015. Vlada FBiH na
sjednici usvojila je tekst Reformske
agende za BiH za period 2015-2018.
godine.

Reformska agenda- kao dokument,

predstavlja set tematski grupisanih zadataka
čije ispunjenje ima za cilj oporavak i
modernizaciju ekonomije kroz održivi
reformski pristup planiranju i provođenju
novih mjera u periodu 2015.–2018. godine.
Nadalje, cilj Agende je približavanje BiH
Evropskoj uniji u skladu s obavezama iz
SPP-a: jačanje konkurentnosti, poboljšanje
poslovnog okruženja, privlačenje novih
investicija, otvaranje radnih mjesta te
provođenje reformi u području
socioekonomskih politika, vladavine prava i
javne uprave.
Reformskom agendom definisano je šest područja u kojima su
reforme nužne i prioritetne:

 Javne finansije, oporezivanje i fiskalna održivost.

 Poslovna klima i konkurentnost.
 Tržište rada.
 Reforma socijalne zaštite i penzije.
 Vladavina prava i dobro upravljanje.
 Reforma javne uprave.
Javne finansije, oporezivanje i fiskalna održivost

-Fiskalna konsolidacija na svim

nivoima vlasti, prvenstveno radi
smanjenja budžetskog deficita te
smanjenja i bolje kontrole javnog
duga;
-smanjenje javnih rashoda;
-povećanje javnih prihoda;
-povećanje javnih investicija;
-smanjenje učešća vladinog sektora u
ekonomiji, smanjenje poreznog
opterećenja na rad i investicije.
Grafikon 1. Realizacija reformi u oblasti javnih
finansija.
 Vlada Federacije BiH je do aprila 2017. godine realizovala 11 mjera,
među kojima su:

 Zakon o porezu na dobit;

 Izmjene i dopune zakona o doprinosima;
 Izmjene i dopune Zakona o budžetima u FBiH;
 Strategija upravljanja javnim dugom;
 Inicijativa za povećanje akciza na gorivo

Usvojeni su također rebalans budžeta i amandmani na zakon o budžetu

radi čvršće fiskalne kontrole, dok su aktivnosti koje se odnose na
oporezivanje i povećanje akciza usmjerene na povećanje prihoda.
 Vrijednost stranih investicija po
Poslovna klima i godinama.
konkurentnost.

Kada posmatramo kretanje

po godinama neto tokova
stranih investicija u BiH
prije i poslije Reformske
agende vidimo da
Reformska agenda nije
unaprijedila poslovnu
klimu, pojednostavila
procedure osnivanja
biznisa te tako vidimo da
strana ulaganja nakon
usvajanja same agende
nema bitnih promijena.
 Na šta se obavezala Vlada FBiH?
 Realizacija 21 aktivnosti u oblasti poslovne klime i
konkurentnosti.
 Nacrt zakona o šumama sredinom 2016 godine.
 Nacrt zakona o turizmu Vlada FBiH utvrdila je u
septembru 2016 godine.
Tržište rada
 U FBiH donešen je
Zakon o radu i Uredba o
prvom zapošljavanju i
samozapošljavanju.
 U RS-u Zakon o radu,
shema podrške za
tražioce prvog posla i
poboljšanje za vraćanja
lica u radni status.
 Preostale mjere u okviru reforme tržište rada u
FBiH utvrđene Akcionim planom

 Reforma najniže plaće i smanjenje poreznog

klina.
 Izrada jedne fleksibilne ljestvice optimalnih
aktivnosti za Zavod za zapošljavanje.
 Pregled zaposlenosti po zanimanjima i
strukturi plaće.
 Analiza podataka iz registra preduzeća.
Socijalna zaštita i penzije
• Reforme socijalne zaštite i
penzije trebalo bi da donese
višestruku korist građanima
Bosne i Hercegovine.
• Krajem 2016. usvojen je je
Zakon o dobrovoljnim
penzijskim fondovima koji
je sastavni dio strategije za
reformu penzijskog
osiguranja.
 Kad je planirana realizacija mjera reforme
socijalne zaštite i penzije?
Preostale mjere u okviru Preostale mjere u okviru
reforme socijalne zaštite i reforme socijalne zaštite i
penzije FBiH: penzije u RS-u:
-Strategija za reformu -Poboljšanje socijalne zaštite.
penzijsko-invalidskog -Izrada sheme za dobrovoljno
osiguranja.
penzionisanje.
-Asimetrično plaćanje
-Osnivanje prvog dobrovoljnog
električne energije.
penzionog fonda.
Prema Akcionom planu FBiH
realizacija navedenih mjera bila Prema Akcionom planu RS-a
je planirana za oktobar 2015 realizacija navedenih mjera bila
god. je planirana za 2016 god.
 Vladavina prava i dobro upravljanje
 Vijeće ministara usvojilo je Strategiju za prevenciju i
borbu protiv terorizma, Strategija za borbu protiv
korupcije.
 Usvojene su izmjene i dopune Krivičnog zakona
BiH.
 Dio aktivnosti kao što je unapređenje policijske
saradnje, obuka za pravosudne funkcije i dr, imaju
kontinuirani karakter.
Prema Akcionom planu FBiH realizacija
navedenih mjera bila je planirana za juni 2016.
godine.
Reforma javne uprave
 Očekuje se usvajanje ključnih principa za reformu javne
uprave s ciljem stvaranja modernizirane, efikasne i
transparentne javne uprave.
 Planirano je i donošenje mjera ograničenja za zapošljavanje
na svim nivoima vlasti u javnoj upravi dok se revizija
postojećih kadrova ne završi.
 Postoji podrška za snažniju reformu javne uprave na svim
nivoima vlasti. Svi nivoi vlasti će izraditi nove zakone o
državnim službenicima i zaposlenicima uz pomoć Svjetske
banke da bi olakšali reformu javne uprave i uveli veću
fleksibilnost radnih aranžmana.
Realizacija Reformske agende

Kao dio zahtjeva u procesu pristupanja Evropskoj uniji bh.

vlasti na svim nivoima prihvatile su obaveze koje se tiču
dubinskih političkih, socijalnih, ekonomskih i drugih
reformi koje bi od BiH trebale učiniti uređenije, pravednije i
razvijenije društvo. U ovom procesu, nakon izbora 2014. i
formiranja novih vlasti, nastala je tzv. Reformska agenda za
Bosnu i Hercegovinu 2015.–2018.
 Prihvaćena od
strane svih
političkih subjekata
u zemlji, Agenda je
podrazumijevala
provođenje čitavog
niza reformi.

 U prvim mjesecima nakon uspostave

vlade, vlasti BiH i Evropska unija veliku
pažnju, pridavale su Reformskoj agendi
te najavljivali brojne pozitivne rezultate
“koji će uslijediti njenim provođenjem”.
  Koliko je od predviđenih zadataka iz
Reformske agende na različitim nivoima
vlasti zaista provedeno, u kojim
oblastima su reforme bile najviše, a u
kojima najmanje uspješne, te kakav je u
konačnici neto rezultat provedenih
reformi vidjet ćemo u nastavku.

 Reformska agenda podijeljena je u šest oblasti.

 Različiti nivoi vlasti imaju različite ovlasti, pa je

tako državni nivo imao prilično reduciran broj
mjera koje je trebao provesti, dok za dvije oblasti
uopće nije bio nadležan – tržište rada i reformu
penzionog sistema. Iz svih navedenih oblasti, u
okviru Reformske agende nalazile su se ukupno
173 mjere koje je trebalo realizirati.
 Reforma Javne finansije, Vladavina prava
OBLAST Poslovna klima i Tržište rada socijalne Reforma oporezivanje i i dobro
konkurentnost zaštite i penzije javne uprave fiskalna upravljanje
održivost

Kolika je vrijednost Koliko je Koja je Koji je odnos Kolika je javna Koliko je umanjen
PITANJE stranih investicija u procentualno pokrivenost plata u javnom i zaduženost entieta ukupan poreski
odnosu na BDP i per rasterećenje potrošačke korpe privatnom po stanovniku i da dug?
capita? privrede, prosiječnom sektoru u FBIH I li raste?
oporezivanja i penzijom i RS?
rada poslovanja? platom

Udio stranih Umanjenje Prosječna plata Plate su jednake Javni dug ispod Poreski dug
CILJ investicija u BDP-u poreskih pokriva 75%, a u javnom i 35% BDP-a umanjen za 10%
BIH iznosi min 5% opterećenja na prosječna penzija realnom sektoru
rad min. 20% 50% potr. korpe

2,58% (777 miliona 0% Prosječna plata Plate u javnom Javni dug iznosti Poreski dug
DOMET KM) pokriva 56%, a sektoru veće 36% (FBIH 34%, RS umanjen za 7,5%
prosječna penzija nego u realnom 57% BDP-a)
24% potr. korpe za 49% u FBIH i
37% u RS.

Da li je BIH Koliko je Koliko je porasla Koliko je Da li je povećan

PITANJE napredovala na umanjena prosječna plata i umanjen broj dug vlada
Doing business listi nezaposlenost? penzija zaposlenih na komercijalnim
Svjetske banke? (procentualno)? budžetu? bankama i koliko?

BIH je napredovala Administrativna Prosječna plata i Udio zaposlenih Dug vlada prema
CILJ za 20 pozicija u stopa penzija raste 5% na budžetu je komercijalnim
periodu 2016-2018. nezaposlenosti na godišnjem 15% bankama umanjen
ispod 35%. nivou za 20%

BIH je nazadovala za Administrativna Prosječna plata Udio zaposlenih Dug prema

DOMET 7 pozicija u periodu stopa raste 1.15%, a na budžetu u bankama povećan
2016-2018. nezaposlenosti prosječna penzija FBIH 23,66%, u za 70 miliona.
iznosi 36%. raste 2,62%. RS 24,49%
 Kada se analizira broj
realiziranih mjera, vidi se
potpuna neproporcionalnost
u njihovom provođenju po
oblastima.
 Dok su mjere iz Agende u
nekim oblastima većinom
komplentirane – u drugima
je realiziran krajnje mali
broj.
 Tako čak 79%
realiziranih ukupnih mjera
od strane Vijeća ministara
BiH obuhvata samo dvije
oblasti: vladavinu prava i
dobro upravljanje, te javne
finansije.
 Entitetske vlade, s
druge strane, većinu
mjera realizirale su iz
oblasti javnih finansija
i poslovne klime i
konkuretnosti. Iz ovih
oblasti Vlada FBiH
realizirala je 21
mjeru, ili 72%, a
Vlada RS 35 mjera ili
62% ukupno
realiziranih mjera.
Rezultati Reformske agende
 Kada se pogledaju ukupni rezultati po entitetima, najuspješnija u
provođenju Reformske agende bila je Vlada RS. Od ukupno 78 mjera, RS je
realizirala njih 62, ili 80%.
 Državni nivo vlasti trebao je u tom periodu ukupno realizirati samo 34 mjere, a
proveo ih je 73%.
 Najneuspješnija je bila Vlada FBiH. Od 61 mjere, koje je trebala provesti,
realizirala je manje od polovine, odnosno 48%. Ovakav neuspjeh federalnih
vlasti velikim dijelom uzrokovan je sukobom političkih partnera koji je nastupio
zbog pitanja Izbornog zakona, što još jednom potvrđuje da je politička
stabilnost nužni preduslov provođenja ozbiljnijih reformi.
 Umjesto smanjenja – povećanje nameta

Kada se sagledaju provedene

mjere iz Reformske agende, čini
se da bitniji napredak nije
ostvaren u dvije možda i
najvažnije oblasti: poreskom
rasterećenju i olakšavanju
poslovanja. Tako se,
prema Indeksu
konkurentnosti Svjetskog
ekonomskog foruma BiH nalazi
na 91. mjestu u svijetu, a Posebno porazan podatak u Indeksu o lakoći
po Indeksu lakoće poslovanja je da vam za otvaranje privatne firme u
poslovanja (Svjetska banka), BiH i dalje treba 81 dan i čak 13 različitih procedura,
na 89. mjestu te je po ovom parametru BiH 183. država u svijetu
– od ukupno 190!
 Neznatni ekonomski rast

Ipak, BiH je u tom periodu zabilježila određeni ekonomski

napredak. Od usvajanja Agende nezaposlenost je pala za 6% (u
cijeloj BiH je više oko 40.949 zaposlenih, a nezaposlenih je manje
za 61.159), ekonomski rast u tom periodu iznosi oko 3%
godišnje, ukupni javni dug je smanjen na 36% BDP-a, a
pokrivenost izvoza uvozom je povećana za 5% te je 2018.
iznosio 72,5%.
 Neusvojeni zahtjevi

 Jedna od glavnih mjera koje je, prema Agendi, trebala provesti

odnosi se na smanjenje javnih rashoda na svim nivoima vlasti i
unapređenje njene efikasnosti.
 Usvajanje izmjena i dopuna Zakona o radu u FBIH, kojima bi se
uvela obaveza provedbe „javnog konkursa pri zapoosljavanju“,
uključujući i javna preduzeća, agencije, fondove, kao i obrazovne,
zdravstvene i druge ustanove, što bi unaprijedilo sistem
zapošljavanja u javnom sektoru, čekalo se mjesecim, a na kraju nisu
usvojene.
 Nadalje, prema agendi, poseban akcent je trebao biti stavljen na
poboljšanje poslovnog okruženja. Međutim, zakoni o doprinosima i
zaokon o dohotku nisu usvojeni.
 Oblast iz Reformske agende kojoj se nikako nije pristupilo jeste
borba protiv korpcije.
 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju političkih
partija iz maja 2016. godine nije usklađen sa preporukama GRECO-
a.
HVALA NA PAŽNJI!