Knjiga Godisnji Obracun 2021

dr. sc.
ŽELJKO BOŠNJAK
ANITA BEUS
ZORAN ĆORIĆ
dr. sc. DRAGAN GABRIĆ
MARICA ĐOGIĆ
MARKO PERIĆ
GODIŠNJI OBRAČUN
ZA 2021. GODINU
dr. sc. ŽELJKO BOŠNJAK
ANITA BEUS
ZORAN ĆORIĆ
dr. sc. DRAGAN GABRIĆ
MARICA ĐOGIĆ
MARKO PERIĆ
GODIŠNJI OBRAČUN
ZA 2021. GODINU
MOSTAR, siječanj 2022. godine

www.f ircon.biz
Porezno Nakladnička Seminari

savjetovanje djelatnost i
i porezno webinari
zastupanje
OPĆE INFORMACIJE: tel: 036/ 333-065 ČLANOVI FIRCON KLUBA:

SAVJETNIČKA SLUŽBA: 036/ 333-066 i 036/ 333-067
Brojevi na koji se ostvaruje kontakt
za korisnike koji poziv ostvaruju KONTAKTI ELEKTRONSKIM PUTEM:
putem telekom operatora: JP Hrvatske info@fircon.biz (za opće informacije);
telekomunikacije d.d. Mostar su: augustin.misic@fircon.biz
Blajburških žrtava bb, Mostar, BiH - 090 840-700 (za savjetničku službu)
Identifikacijski broj: 4227069180000 za pretplatnike časopisa „Financijski
PDV broj: 227069180000 propisi i praksa OSTALE INFORMACIJE
Šifra djelatnosti: 22. 110 - 090 850 701 za ostale www.fircon.biz
UNICREDIT BANK d.d. Mostar Brojevi na koji se ostvaruje kontakt za Glavni urednik:
Transakcijski račun: 3381002201671975 korisnike koji poziv ostvaruju putem Augustin Mišić
Devizni račun: 3380604815675816 telekom operatora:
BH Telekom d.d. Sarajevo su:
ADDIKO BANK d.d. - 090 250-523
Transakcijski račun: 3060010000794933 za pretplatnike časopisa „Financijski
Devizni račun: 3060203700736103 propisi i praksa
- 090 260-524 za ostale
SADRŽAJ
SASTAVLJANJE GODIŠNJEG FINANCIJSKOG IZVJEŠĆA ZA 2021.

1. GODINU (Z. Ćorić) 4
INSTITUCIONALNI OKVIR, SADRŽAJ I ORGANIZACIJA

2. RAČUNOVODSTVA (Ž. Bošnjak, D. Gabrić) 57
UTVRĐIVANJE I RAČUNOVODSTVENO EVIDENTIRANJE RASHODA

3. (Ž. Bošnjak, D. Gabrić) 82
UTVRĐIVANJE I RAČUNOVODSTVENO EVIDENTIRANJE PRIHODA

4. (Ž. Bošnjak) 148
UTVRĐIVANJE FINANCIJSKOG REZULTATA RAZDOBLJA

5. (Ž. Bošnjak, D. Gabrić) 172
6. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI (Ž. Bošnjak, D. Gabrić) 177
7. OBRAČUN I UPLATA NAKNADA I ČLANARINA (M. Perić) 223
SPECIFIČNOSTI FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA I POSLOVANJA

8. BANAKA (M. Đogić) 246
SPECIFIČNOSTI FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA I POSLOVANJA

9. DRUŠTAVA ZA OSIGURANJE (A. Beus) 259
GODIŠNJI OBRAČUN UDRUGA GRAĐANA I OSTALIH NEPROFITNIH

10. ORGANIZACIJA (D. Gabrić, M. Perić) 277
GODIŠNJI OBRAČUN PRORAČUNA I PRORAČUNSKIH KORISNIKA

11. (Z. Ćorić, D. Gabrić) 290
FINANCIJSKO UPRAVLJANJE I KONTROLA U JAVNOM SEKTORU

12. FEDERACIJE BiH (D. Gabrić) 304
POSLOVNE OBAVIJESTI (Z. Ćorić) 331
3
GODIŠNJI OBRAČUN ZA 2021. GODINU
1
SASTAVLJANJE GODIŠNJEG FINANCIJSKOG
IZVJEŠĆA ZA 2021. GODINU
1.1. OBVEZNICI SASTAVLJANJA I DOSTAVLJANJA GODIŠNJEG
FINANCIJSKOG IZVJEŠĆA
Zakon o računovodstvu i reviziji u Federaciji BiH (dalje u tekstu: Zakon) objavljen je u
„Službenim novinama FBiH“, broj: 15/21. Njegovim stupanjem na snagu 04.03.2021. godine,
prestao je vrijediti Zakon o računovodstvu i reviziji u Federaciji BiH („Sl. novine FBiH“, broj: 83/09).
Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na sve profitne pravne osobe koje samostalno obavljaju
djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i pružaju usluge na tržištu radi stjecanja dobiti sukladno
odredbama propisa koji reguliraju poslovanje gospodarskih društava i osnovana su sukladno
propisima Federacije, kao i na sve neprofitne pravne osobe koje se ne osnivaju radi stjecanja
dobiti (političke organizacije, sindikalne organizacije sa svojstvom pravne osobe, fondacije,
udruge, komore, vjerske zajednice u dijelu obavljanja gospodarske ili druge djelatnosti sukladno
propisima kojima je uređeno obavljanje tih djelatnosti, kao i druge organizacije organizirane po
osnovi učlanjenja).
Federalni ministar financija donio je pravilnike o kontnom okviru i sadržaju konta kao i sadržaju
i formi financijskih izvještaja za: a) gospodarska društva, b) banke i druge financijske organizacije,
c) investicijske fondove, d) neprofitne organizacije, te e) pravilnik o sadržaju i formi obrasca
izvještaja o promjenama na kapitalu (nije za mikro i mala gospodarska društva i neprofitne
organizacije), f) pravilnik o uvjetima i pravilima konsolidacije financijskih izvještaja i g) naputak o
smjernicama za primjenu MSFI za mala i srednja gospodarska društva. Ovi podzakonski propisi
objavljeni su u „Sl. n. FBiH“, broj: 81/21 i u „Sl. n. FBiH“, br. 1/22 kao izmjene i dopune
kontnog okvira za banke i druge financijske organizacije sa primjenom od 01.01.2022.
godine.
Do pisanja ovog teksta nadležni ministar nije objavio pravilnik o kontnom okviru i sadržaju konta
kao i formu financijskih izvještaja za društva za osiguranje i reosiguranje.
Prema navedenom, kontni okviri i sadržaj konta, financijska izvješća koja se pripremaju i
prezentiraju kao i obrazac izvješća o promjenama na kapitalu, ostali su na snazi i u 2021. godini,
a nalaze se u „Sl. novinama FBiH“, broj: 82/10 i 3/21, osim „prastarih“ propisa kontnog okvira i
sadržaja konta, sadržaja i formu obrazaca za udruženja i druge neprofitne organizacije, i nalaze
se u „Sl. FBiH“, broj: 10/07, odnosno u broju: i 3/07- Rješenjem o usklađenosti shema na kojima
se podnose financijski izvještaji sa Zakonom o računovodstvu i reviziji u Federaciji BiH („Sl.
novine FBiH“, br. 32/05).
Federalni ministar financija propisao je kontne okvire, sadržaj konta i primjene kontnih okvira,
kao i sadržaj i formu financijskih izvješća i sadržaj i formu obrazaca izvješća o promjenama na
kapitalu za: a) pravne osobe koje knjigovodstvo vode po kontnom planu za gospodarska društva-
poduzeća, b) banke i druge financijske organizacije, c) društva za osiguranje i reosiguranje, d)
investicijske fondove (zatvorene I.F.) i e) o promjenama na kapitalu (za društva kapitala), a
objavio ih je u „Sl. novine FBiH“, br. 82/10.
U „Sl. novinama FBiH“, br. 3/21, federalni ministar financija propisao je nove obrasce financijskih
izvješća i to: a) za gospodarska društva – poduzeća - Bilanca stanja, Bilanca uspjeha i Izvješće
o gotovinskim tokovima (izravna i neizravna metoda), b) za banke i druge financijske organizacije
- Bilanca stanja, izvanbilančna evidencija, Bilanca uspjeha i Bilanca tokova gotovine, c) za društva
za osiguranje i reosiguranje - Bilanca stanja, Bilanca uspjeha i Izvješće o gotovinskim tokovima
(izravna i neizravna metoda), d) za investicijske fondove (zatvorene I.F.) - Bilanca stanja, Bilanca
uspjeha, Izvješće o promjenama neto imovine i Izvješće o gotovinskim tokovima i e) za promjene
na kapitalu (za društva kapitala) - Izvješće o promjenama na kapitalu.
Sadržaj i forma obrazaca za financijska izvješća nisu se mijenjale, osim što iste sadrže
jednodimenzionalni Kontrolni broj-bar kod.
4
Također federalni ministar financija propisao je sadržaj i formu dodatnog računovodstvenog

izvješća-Aneksa za sve pravne osobe koje vode knjigovodstvo sukladno kontnom okviru za
gospodarska društva i objavio u Pravilniku o dodatnom računovodstvenom izvješću-Aneksu („Sl.
novine FBiH“, broj: 5/12).
Analitički kontni plan za proračun, proračunske korisnike i izvanproračunske fondove objavljen
je u Pravilniku o knjigovodstvu proračuna u Federaciji BiH („Sl. novine FBiH“, br. 60/14), a obrasci
računovodstvenih izvješća u Pravilniku o financijskom izvještavanju i godišnjem obračunu
proračuna u Federaciji BiH („Sl. novine FBiH“, br. 69/14, 14/15, 4/16, 19/18 i 3/21).
Člankom 36. Zakona, regulirano je da su sve pravne osobe sa sjedištem u Federaciji BiH dužne
sastaviti financijska izvješća i iste prezentiraju za razdoblje I.-XII. 2021. godine, sa usporednim
podacima za prethodnu godinu. Pravne osobe sastavljanje financijskih izvještaja u obliku i
sadržaju i na način propisan Zakonom i podzakonskim propisima, kao i na temelju donesenim
propisima pravne osobe.
Iznimno, ovisna pravna osoba, čija matična pravna osoba sa sjedištem u inozemstvu ima
poslovnu godinu različitu od kalendarske, uz suglasnost federalnog ministra financija, može
sastavljati i prezentirati financijska izvješća za razdoblja koja su različita od razdoblja navedenog
u prethodnom stavku. Također pravne osobe kod kojih nastane statusna promjena financijske
izvještaje sastavlja na datum statusne promjene. Poslovni događaji nastali između dana bilance
i dana upisa u sudski registar registriraju se u izvještajima prethodne pravne osobe ili nove pravne
osobe, što se utvrđuje odlukom o statusnoj promjeni.
Financijski izvještaji sastavljaju se i u slučaju otvaranja, odnosno zaključenja stečaja, odnosno
postupka likvidacije pravne osobe.
Pravne osobe razvrstavaju se na mikro, male, srednje i velike, ovisno o pokazateljima utvrđenim
na dan sastavljanja godišnjeg financijskog izvješća, a prema kriterijima: a) visine ukupnog
prihoda; b) prosječne vrijednosti poslovne imovine; i c) prosječnog broja uposlenih tijekom
poslovne godine.
Zakon se primjenjuje na sve pravne osobe koje se klasificiraju na mikro, male, srednje i velike,
na dan sačinjavanja financijskih izvještaja u poslovnoj godini.
Kriterij Visina ukupnog prihoda u Prosječna vrijednost

KM poslovne imovine Prosječan broj
Pravna osoba uposlenih
u KM
MIKRO pravne osobe do 700.000 do 350.000 do 9
MALE pravne osobe do 8.000.000 do 4.000.000 do 49
SREDNJE pravne osobe do 40.000.000 do 20.000.000 do 249
VELIKE pravne osobe 40.000.000 20.000.000 249
U mikro pravne osobe razvrstavaju se one pravne osobe koje na dan sačinjavanja financijskih
izvještaja ne prelaze granične vrijednosti najmanje dva od kriterija navedenih u tabeli za mikro
pravne osobe.
Člankom 133. Zakona regulirano je da obveza razvrstavanja pravnih osoba u kategoriju mikro
pravnih osoba, primjenjuje se u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu Zakona tj. do
4.03.2022. godine. Do dana primjene ove odredbe, pravne osobe koje ispunjavaju kriterije za
razvrstavanje u kategoriju mikro pravnih osoba smatraju se malim pravnim osobama.
U male pravne osobe razvrstavaju se one pravne osobe koje na dan sačinjavanja financijskih
izvještaja ne prelaze granične vrijednosti najmanje dva od kriterija navedenih u tabeli za male
pravne osobe.
U srednje pravne osobe razvrstavaju se i one pravne osobe koje na dan sačinjavanja financijskih
izvještaja prelaze dva kriterija iz navedene tabele za male pravne osobe, ali ne prelaze granične
vrijednosti najmanje dva kriterija iz navedene tabele za srednje pravne osobe. Također u srednje
pravne osobe razvrstavaju se i one koje prelaze graničnu vrijednost jednog od kriterija iz
navedene tabele za velike pravne osobe.
5
U velike pravne osobe razvrstavaju se one pravne osobe koje na dan sačinjavanja financijskih
izvještaja prelaze granične vrijednosti najmanje dva od kriterija navedenih u tabeli za velike
pravne osobe.
Međutim, bez obzira na propisane uvjete velike pravne osobe, u smislu Zakona su: banke,
mikro-kreditne organizacije, društva za osiguranje i reosiguranje, leasing društva, društva za
faktoring, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za upravljanje dobrovoljnim
mirovinskim fondovima, burze, brokersko-dilerska društva i druge financijske organizacije.
Sve su pravne osobe, sukladno članku 5. Zakona, ovisno o pokazateljima utvrđenim na dan
sastavljanja godišnjeg obračuna za 2020. godinu, bile su dužne izvršiti razvrstavanje na male /
srednje / velike pravne osobe i prilikom predaje godišnjih financijskih izvještaja ovlaštenoj agenciji
dostaviti i „Obavijest o razvrstavanju“. Tako utvrđeno razvrstavanje pravna osoba će koristiti za
poslovnu godinu, odnosno za 2021. godinu. Pravne osobe izvršiti će razvrstavanje i prilikom
predaje financijskih izvještaja za 2021. godinu i uz financijske izvještaje dostaviti i „Obavijest o
razvrstavanju“ sukladno Zakonu i takve dobivene podatke koristiti u 2022. godinu.
Novoosnovane pravne osobe razvrstavaju se na temelju podataka iz financijskog izvješća za
tekuću poslovnu godinu, odnosno statusne promjene, do kraja prve poslovne godine, odnosno
na zadnji dan tog razdoblja, razmjerno broju mjeseci poslovanja, a dobiveni podaci koriste se za
tekuću i narednu poslovnu godinu.
Izračun uvjeta za razvrstavanje pravnih osoba na mikro, male, srednje i velike utvrđuje se:
 prosječna vrijednost poslovne imovine (aktive) utvrđuje se tako da se zbroj neto
knjigovodstvene vrijednosti poslovne imovine na početku i na kraju obračunskog razdoblja
podijeli sa brojem dva,
 prosječan broj uposlenih utvrđuje se tako da se ukupan broj uposlenih krajem svakog
mjeseca zbroji, uključujući i uposlene izvan teritorije FBiH, i podijeli sa brojem mjeseci u
obračunskom razdoblju, i
 ukupan godišnji prihod (realizacija) bez poreza na dodanu vrijednost od početka poslovanja
do kraja poslovne godine.
Grupa pravnih osoba čini matično društvo i sva njegova ovisna društva, a matično društvo je
pravna osoba koja kontrolira jedno ili više ovisnih društava. Grupa pravnih osoba razvrstavaju
se na male, srednje i velike, a zavisi od: a) prosječnom broju zaposlenih tijekom poslovne godine,
b) visini ukupnog prihoda i c) prosječnoj vrijednosti poslovne imovine na konsolidiranoj osnovi,
utvrđenim na zadnji dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju
konsolidirani financijski izvještaji. Sukladno navedenom, ako se konsolidirani financijski izvještaji
sastavlja za 2021. godinu, koriste se kriteriji za razvrstavanje u grupe pravnih osoba utvrđeni u
2021. godini. Prema Zakonu za razvrstavanje u grupe pravnih osoba nije predviđena obavijest o
razvrstavanju.
Kriterij Visina ukupnog prihoda u Prosječna vrijednost
KM poslovne imovine Prosječan broj
Pravna osoba uposlenih
u KM
MALE grupe do 8.000.000 do 4.000.000 do 49
SREDNJE grupe do 40.000.000 do 20.000.000 do 249
VELIKE grupe su one koje na konsolidiranoj osnovi prelaze dva kriterija za Srednje grupe
Male grupe pravnih osoba su one koje na konsolidiranoj osnovi na dan sačinjavanja financijskih
izvještaja matičnog društvo ne prelaze dva od kriterija navedenih u tabeli za MALE grupe pravne
osobe.
Srednje grupe pravnih osoba su one koje nisu MALE grupe pravnih osoba i koje na dan
sačinjavanja financijskih izvještaja matičnog društva na konsolidiranoj osnovi ne prelaze dva od
kriterija navedenih u tabeli za SREDNJE grupe pravne osobe.
Velike grupe pravnih osoba su one koje na konsolidiranoj osnovi prelaze dva od kriterija
navedenih u tabeli za SREDNJE grupe pravne osobe.
6
Obveznici sastavljanja i prezentiranja godišnjeg financijskog izvješća su i pravne osobe i drugi

oblici organiziranja sa sjedištem u Federaciji BiH, a koje su osnovale svoje organizacijske dijelove
u inozemstvu, ako propisima tih država nije utvrđena obveza vođenja poslovnih knjiga i
sastavljanja financijskih izvješća. Ove obveze odnose se i na poslovne jedinice i pogone pravnih
osoba sa sjedištem izvan Federacije BiH, ako se te poslovne jedinice i pogoni smatraju
obveznicima poreza na dobit u Federaciji BiH.
Konsolidirani financijski izvještaji su financijski izvještaji grupe pravnih osoba u kojoj određena
pravna osoba (matično društvo) nad jednim ili više pravnih osoba (društva kćeri) ima vladajući
utjecaj (kontrolu) na određivanje financijskih i poslovnih politika, a prikazuju grupu kao cjelinu.
Pri izradi konsolidiranih financijskih izvještaja pravne osobe su dužne pridržavati se pravila i
procedura konsolidacije financijskih izvještaja koja su uređena MRS/MSFI, a naročito MRS 24,
27, 28 i 31, kao i MSFI 3, 9, 10, 11 i 12.
Obveza matične pravne osobe za izradu konsolidiranog financijskog izvještaja nastaje u godini
u kojoj matična pravna osoba ostvari kontrolu nad ovisnom pravnom osobom ili više ovisnih
pravnih osoba, a prestaje dostavljanjem konsolidiranog financijskog izvještaja za godinu u kojoj
matična pravna osoba izgubi kontrolu nad svim ovisnim pravnim osobama.
Izuzeća od sastavljanja konsolidiranog financijskog izvještaja su: a) ukoliko vrijednosti imovine
i ukupnog prihoda matičnog i ovisnih pravnih osoba, ne računajući međusobne udjele,
potraživanja i obveze, međusobne rezultate i međusobne poslovne prihode i rashode matičnog i
ovisnih pravnih osoba, u zbroju ne prelaze polovicu kriterija za malu pravnu osobu ( vrijednost
imovine do 2 milijuna KM, prihoda do 4 milijuna KM), matična pravna osoba nije obvezna
sastavljati, dostavljati i objelodanjivati konsolidirane financijske izvještaje, izuzev ako je matična
pravna osoba subjekt od javnog interesa, odnosno koja se priprema da postane subjekt od javnog
interesa; b) male grupe pravnih osoba izuzete su od obveze izrade konsolidiranih financijskih
izvještaja i konsolidiranog izvještaja o poslovanju, osim ako je neko od povezanih poduzeća
subjekt od javnog interesa, i c) matična pravna osoba, koja je istodobno ovisna u višoj
ekonomskoj cjelini, nije dužna sastavljati konsolidirane financijske izvještaje, osim ako njegova
matična pravna osoba ima sjedište u inozemstvu.
Prilikom izrade konsolidiranih financijskih izvješća primjenjuju se jednu od sljedećih metoda: a)
metodu potpune konsolidacije, b) metodu proporcionalne konsolidacije, ili c) metodu udjela, a
pravne osobe su dužne pridržavati se Zakona i Pravilnika o konsolidiranim financijskim izvješćima
(„Sl. novine FBiH“, broj: 23/11 i 5/15), naravno pod uvjetom da je „stariji“ Zakon. Navedeni
pravilnik primjenjuje se do kraja 2021. godine.
Na dan 31. prosinca, poslovne knjige se zaključuju, a zatim na temelju evidencija iz poslovnih
knjiga utvrđuje se stanje imovine, obveza, kapitala i financijski rezultat sa prihodima i rashodima
i rashodima obračunskog razdoblja na koji se taj rezultat odnosi.
Prije sastavljanja financijskih izvješća, pravne osobe su dužne usuglasiti međusobna
potraživanja i obveze. Ovo usuglašavanje potvrđuje se knjigovodstvenom ispravom-Obrazac
izvoda otvorenih stavki. Dužnik, primatelj konfirmacije (potvrđivanje) obvezan je vjerovniku ili
njegovom revizoru odgovoriti na konfirmaciju u roku od osam dana.
Prilikom procjenjivanja, od pravne osobe se zahtijeva da uzme u obzir sve MRS/MSFI standarde
odnosno MSFI za MSP. Struktura i sadržaj financijskih izvještaja trebaju biti sukladni zahtjevu
MRS-u 1 – Prezentiranje financijskih izvještaja.
Pod procjenjivanjem bilančnih pozicija podrazumijeva se utvrđivanje vrijednosti pojedinih ili
ukupnih pozicija bilance. Potreba za procjenjivanjem pojedinih stavki imovine, obveza i/ili kapitala
kod pravnih osoba, odnosno pojedinih pozicija financijskih izvještaja, može nastati u situacijama
kada to zahtijevaju MRS/MSFI. U tim situacijama procjena pozicija obavlja se dinamikom i na
način kako to predviđaju MRS/MSFI. Procjenu bilančnih pozicija mogu vršiti ovlašteni procjenitelji
Zakona.
Subjekti od javnog interesa obvezni su, u situacijama kada to zahtijevaju MRS/MSFI, izvršiti
procjenu vrijednosti ukupne imovine i kapitala sa stanjem na dan kada završava poslovna godina,
te izvješće o izvršenoj procjeni učiniti javno dostupnim.
7
Za priznavanje, mjerenje, prezentaciju i objelodanjivanje pozicija u financijskim izvještajima,

mikro, male i srednje pravne osobe mogu primjenjivati MSFI za MSP. U slučaju da srednje pravne
osobe primjenjuju MRS/MSFI dužne su iste primjenjivati u kontinuitetu, osim ako postanu male
pravne osobe sukladno Zakonu.
Za priznavanje, mjerenje, prezentaciju i objelodanjivanje pozicija u financijskim izvještajima
velike pravne osobe, pravne osobe koje imaju obvezu sastavljanja konsolidiranih financijskih
izvještaja (matične pravne osobe), subjekti od javnog interesa, odnosno oni koji se pripremaju da
postanu subjekti od javnog interesa sukladno važećim propisima, neovisno o veličini, primjenjuju
MRS/MSFI.
Subjekti javnog interesa su sve pravne osobe čijim se vrijednosnim papirima trguje na
organiziranom tržištu vrijednosnih papira, banke, mikrokreditna društva, društva za osiguranje i
reosiguranje, društva za faktoring, leasing društva, društva za upravljanje investicijskim
fondovima, društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, brokersko– dilerska
društva i druge financijske organizacije, javna poduzeća osnovana sukladno propisima kojima se
uređuje poslovanje i upravljanje javnim poduzećima u FBiH, kao i sve pravne osobe od posebnog
značaja za FBiH sukladno propisima o vršenju ovlaštenja u gospodarskim društvima s udjelom
državnog kapitala, te organizacije i javne ustanove koje nisu obuhvaćene okvirom revizije
utvrđenim propisom o reviziji institucija u FBiH.
Javna poduzeća su pravne osobe koje su osnovane sukladno Zakonu o javnim poduzećima
(„Sl. novine FBiH“, broj: 8/05, 81/08, 22/09 i 109/12), a obavljaju djelatnost (ne po kapitalu) od
javnog društvenog interesa, i to u: energetici, komunalnim djelatnostima, upravljanjem javnim
dobrima i drugim djelatnostima od javno-društvenog interesa ili pravne osobe označene kao javna
poduzeća po posebnim propisima.
Međunarodni računovodstveni standardi (MRS), Međunarodni standardi financijskog
izvještavanja (MSFI), Međunarodni standardi financijskog izvještavanja za mala i srednja
poduzeća (MSFI za MSP) kao i naknadne izmjene tih standarda i tumačenja Odbora za
tumačenja MSFI u vidu IFRIC i SIC primjenjuju se na sve pravne osobe, koje su kao takve
registrirane i obavljaju djelatnost utvrđenu propisima, sukladno klasifikaciji djelatnosti.
Upravni odbor Saveza računovođa, revizora i financijskih djelatnika FBiH, donio je Odluku o
objavljivanju i primjeni Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja i Međunarodnih
računovodstvenih standarda („Sl. novine FBiH“, broj: 10/17), kojom se za financijske izvještaje
koji se odnose na razdoblja koja počinju od 01. siječnja 2017. godine i poslije, primjenjuju
izmijenjeni / revidirani Međunarodni standardi financijskog izvještavanja uključujući i
Međunarodne računovodstvene standarde. Standardi, Konceptualni okvir za financijsko
izvještavanje i prateća tumačenja Odbora za Međunarodne računovodstvene standarde
objavljeni na web stranici Saveza računovođa, revizora i financijskih djelatnika FBiH – www.srr-
fbih.org
Također Upravni odbor Saveza računovođa, revizora i financijskih djelatnika FBiH, donio je
Odluku o objavljivanju i primjeni Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja („Sl. novine
FBiH“, broj: 55/17 i 90/17), kojom se primjenjuju novi MSFI od 1.1.2018. godine a) MSFI-9
Financijski instrumenti i b) MSFI-15 Prihodi od ugovora s kupcima, a od 1.1.2019. godine c)
MSFI-16 Najmovi. Isto tako Upravni odbor donio je Odluku o objavljivanju Međunarodnih
standarda financijskog izvještavanja i Međunarodnih računovodstvenih standarda („Sl. novine
FBiH“, broj:44/20) sa kojim je objavio izmjene i dopune MSFI-ja 16 Najmovi, MSFI-ja 3 Poslovne
kombinacije, MSFI 9, MRS 39 i MSFI 7, MRS 1 Prezentacija financijskih izvještaja, MRS -a 16
Nekretnine postrojenja i oprema, MRS-a 37 Rezerviranja, potencijalne obveze i potencijalna
imovina i Godišnja unapređenja 2018. – 2020. godina. Odluka je stupila na snagu od 19. 6. 2020.
godine. Navedeni standardi objavljeni su na web stranici www.srr-fbih.org., sa primjenom od
2022. godine ali se mogu primjenjivati i za 2020. godinu
Do objavljivanja Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor (MRSJS),
proračuni, proračunski korisnici i izvanproračunski fondovi primjenjivat će Zakon kao i dosadašnje
propise o računovodstvu i financijskom izvješćivanju proračuna i izvanproračunskih fondova, tj.
primjenjivat će i posebne propise, a koji su objavljeni u „Sl. n. FBiH“ kao i prateće upute,
objašnjenja i smjernice Odbora za međunarodne računovodstvene standarde.
8
Savez računovođa, revizora i financijskih djelatnika FBiH preveo je i objavio izdanje

Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja za male i srednje subjekte (MSFI za MSP)
na web stanici Saveza (www.srr-fbih.org), a Federalno ministarstvo financija objavilo je Smjernice
za primjenu istih (MSFI za MSP), dostupne na web stranici ministarstva (www.fmf.gov.ba). MSFI
za MSP sadrži 35. Odjeljaka i to od br.1. do br. 35. Pravne osobe koje su od 01.01.2019. godine
prešli na primjenu MSFI za MSP imaju obvezu uskladiti interni akt pravilnika o računovodstvenim
politikama sukladno definiranim standardima. Također ove pravne osobe imaju i obvezu
preračunavanja i prepravki početnih stanja sukladno odredbama Odjeljka 35. – Prelazak na MSFI
na MSP po svim stavkama za koje se način priznavanja i vrednovanja razlikuje od MRS/MSFI-ja.
Isto tako MSFI za MSP kao i Smjernice federalnog ministra financija, drugačije određuju tko su
„mali“ i „srednji“ subjekti koji mogu konzumirati ove politike, od čl. 3. i čl. 4. „starog Zakona“.
Federalni ministar financija donio je Naputak kojim se daju smjernice za primjenu MSFI za mala
i srednja gospodarska društva u Federaciji BiH („Sl. novine FBiH“, broj: 81/21), sa primjenom od
1. siječnja 2022. godine.
Pravna osoba je dužna organizirati računovodstvene i knjigovodstvene poslove na način da je
moguće provjeriti poslovne događaje, financijski položaj i uspješnost poslovanja pravne osobe.
Odgovornost za računovodstvene i knjigovodstvene poslove nosi osoba ovlaštena za zastupanje
pravne osobe u svojstvu direktora pravne osobe i koja je upisana registar suda. Direktor je dužan
osigurati vođenje računovodstvenih i knjigovodstvenih evidencija u poslovnim knjigama isključivo
na temelju dokumentacije po osnovi nastalog poslovnog događaja. Pravna osoba koja obrađuje
podatke na računalu, dužna je koristiti računovodstveni softver koji omogućava funkcioniranje
sustava unutarnjih računovodstvenih kontrola i onemogućava brisanje proknjiženih poslovnih
događaja.
Zakonom o računovodstvu pred pravne osobe postavljeni su određeni zahtjevi, među kojima se
ističe zahtjev za ustrojem računovodstva.
Ovi zahtjevi, pred pravne osobe, odnose se na donošenje internog akta koji će urediti
organizaciju i funkcioniranje sustava računovodstva, sadržaj, rok dostave, sastavljanje i kontrolu
knjigovodstvenih isprava, vrste i vođenje poslovnih knjiga, popis imovine i obveza (popis imovine
i obveza obvezno se vrši najmanje jednom godišnje), obračun amortizacije, usuglašavanje
potraživanja i obveza, zaključivanje poslovnih knjiga i utvrđivanje financijskog rezultata, te način
i rokove čuvanja knjigovodstvenih isprava, izvještaja i ostale dokumentacije.
Sustav računovodstva se zasniva na računovodstvenim načelima: točnosti, istinitosti,
pouzdanosti, sveobuhvatnosti, pravednosti i pojedinačnom iskazivanju poslovnih događaja te na
računovodstvenim standardima.
Pravne osobe su dužne obvezno donijeti akt o organizaciji računovodstvenog
Informacijskog sustava kojim se određuje način prijema, formiranja, kretanja, odlaganja i
čuvanja dokumentacije kao i postupci, metode i tehnike za vođenje poslovnih knjiga (knjiženje),
oblik samih knjiga, sastavni dijelovi poslovnih knjiga, relevantni rokovi za unos pojedinih vrsta
podataka (knjiženja), ažurnosti vođenja poslovnih knjiga, način odlaganja i čuvanja poslovnih
knjiga, popis sredstava i rokove popisa, obračun i metode obračuna amortizacije, način i rokove
financijskog izvještavanja, kao i ostale postupke i metode koji su neophodni za pouzdanu i fer
prezentaciju financijskih izvještaja.
Pravna osoba potrebno je da ima i druge opće akte, kompilirane i/ili pojedinačne, kao npr. akt o
analitičkom kontnom planu koji mora biti usuglašen sa propisanim kontnim okvirom koji propisuje
federalni ministar financija, akt o broju i sadržaju pomoćnih knjiga, način njihovog vođenja i
povezivanja s glavnom knjigom i slično, akt o raspoređivanju dobiti i gubitka, akt o
računovodstvenoj politici, akt o popisu imovine i obveza, akt koji će regulirati blagajničko
poslovanje kao i drugi potrebni opći akti.
Za istinito i fer prikazivanje financijskog položaja i uspješnosti poslovanja pravne osobe
odgovorna je osoba ovlaštena za zastupanje pravne osobe upisane u sudski registar u svojstvu
direktora pravne osobe, članovi uprave, upravni/nadzorni organ pravne osobe u okviru svojih
zakonom određenih nadležnosti, odgovornosti i dužne pažnje kao i certificirani računovođa koji
je sačinio i potpisao financijska izvješća.
9
Financijska izvješća pravne osobe, pa i ona tiskana na računaru, moraju biti ovjerena potpisom
i pečatom certificiranog računovođe koji sadrži naziv: «certificirani računovođa», njegovo ime
i prezime, kao i broj važeće licence – dozvolom za rad, i da su registrirani, sukladno novom
Zakonu u Registar kvalificiranih osoba. Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja registra
kvalificiranih osoba i registara pravnih osoba i poduzetnika koji pružaju knjigovodstvene i
računovodstvene usluge („Sl. novine FBiH“, broj: 28/21) nije predviđena obveza registracije
kvalificiranih osoba tj. certificiranih računovođa da se upišu u registar ako vode poslovne knjige,
sastavljaju i potpisuju financijska izvješća samo u poduzeću gdje su uposlene, a koja se ne bavi
pružanjem računovodstvenih usluga za treće osobe i certificirane računovođe koje su uposlene
u „matici“ i vode poslovne knjige, sastavljaju i potpisuju financijske izvještaje za povezane pravne
osobe (kćerke). Financijska izvješća moraju biti potpisani od strane direktora pravne osobe i
ovjerene pečatom iste.
Poslovne knjige i sastavljanje financijskih izvještaja pravna osoba može ugovorom povjeriti
drugoj pravnoj osobi ili poduzetniku koji su registrirani isključivo za pružanje računovodstvenih
usluga, naravno uz određenu naknadu. Vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje financijskih
izvještaja ne mogu prenijeti ugovorom banke i mikrokreditne organizacije, društva za osiguranje
i reosiguranje, leasinga i faktoring društva, društva za upravljanjem dobrovoljnim mirovinskim
fondovima, burze, brokersko-dilerska društva i druge financijske organizacije. Kod povezanih
pravnih osoba u FBiH, vođenje poslovnih knjiga, pravna osoba može ugovorom , uz određenu
naknadu, povjeriti drugoj povezanoj pravnoj osobi (matici) u FBiH i koja ima sve preduvjete
sukladno Zakonu i općim aktom pravne osobe. za vođenje poslovnih knjiga i sačinjavanje
financijskih izvještaja. Pravne osobe i poduzetnici koji su registrirani isključivo za pružanje
računovodstvenih usluga, moraju izvršiti upisa u propisani registar koji se vodi u federalnom
ministarstvu financija.
Stavkom 1. čl. 4. Zakona o gospodarskim društvima („Sl. novine FBiH“, broj: 81/15 i 75/21),
propisano je da gospodarska društva stječu pravnu sposobnost upisom u registar koji vodi
nadležni sud propisan Zakonom o registriranju poslovnih subjekata u FBiH („Sl. novine FBiH”,
broj: 27/05, 68/05, 43/09, 63/14 i 85/21), i postaju obveznici primjene Zakona. Također obveznici
primjene Zakona postaju i pravne osobe koje se registriraju u organima vlasti, po osnovu
učlanjenja ili samim zakonom o osnivanju istog.
Financijske iskaze o uspješnosti poslovanja kao i posebne izvještaje sačinjeni prema zahtjevu
Federalnog zavoda za statistiku, predaju se Financijsko-informatičkoj agenciji, utemeljenoj
posebnim zakonom, koja obavlja kontrolu i obradu financijskih izvještaja, te vodi elektronski
Registar financijskih izvještaja (članak 45. Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH).
Zakonom o financijsko-informatičkoj agenciji („Sl. novine FBiH“, broj: 80/11) osnovana je
Financijsko-informatička agencija (Skraćeni naziv: FIA). Jedna od djelatnosti FIA-e je da
zaprima, evidentira, kontrolira, obrađuje, arhivira i javno publicira financijska izvješća pravnih
osoba (članak 4. stavak 1. točka 6. navedenog Zakona). Sve pravne osobe i svi drugi obveznici
sastavljanja godišnjeg financijskog izvješća za 2021. godinu imaju obvezu da financijske
izvještaje o poslovanju, posebne izvještaje sačinjene prema zahtjevu Federalnog zavoda za
statistiku, kao i ostale dokumentne koji se uz godišnje financijske izvještaje predaju u Registar
financijskih izvještaja u FIA-ji u propisanom roku.
Za prijem, kontrolu i ovjeru računovodstvenih iskaza pravne osobe plaćaju naknadu, sukladno
Odluci o naknadama za usluge Financijsko-informatičke agencije („Sl. novine FBiH“, br. 34/18,
16/20 i 66/20).
Točkom V. st. 1. red 1. i 2. Odluke o naknadama za usluge Financijsko-informatičke agencije
(„Sl. novine FBiH“, br. 34/18,16/20 i 66/20) propisana je visina naknade za predaju financijskih
izvješća u iznosu:
- 70,00 KM za dostavu financijskih izvješća u papirnatom formi i na elektronskoj mediju, i
- 90,00 KM za dostavu financijskih izvješća samo u papirnoj formi.
Člankom 7. st. (2) Zakona o Registru financijskih izvještaja („Sl. novine FBiH“, br. 7/21)
propisano je da se financijski i drugi dokumenti u Registar dostavljaju obvezno elektronskim
10
putem i na papiru sa ovjerom i potpisom sukladno propisu. To znači da se isti ne mogu dostavljati
samo na papiru.
Na iznos naknade ne obračunava se porez na dodanu vrijednost.
Naknada se uplaćuje na transakcijski račun agencije, i to:
 338-720-22382840-24 Uni Credit Bank d.d. Mostar, ili
 102-708-00000059-74 Union Banka d.d. Sarajevo.
Prilikom popunjavanja uplatnice obvezno u „svrhu doznake“ napisati JIB pravne osobe, oznaku
izvještaja i izvještajna godine, np. 4200000000000/1/2021 gdje je broj „1“uplata za godišnji
izvještaj, „2“ za polugodišnji izvještaj, „3“ za konsolidirani izvještaj, „4“ za revizorski izvještaj, „5“
za likvidacijski izvještaj i „6“ za stečajni izvještaj.
Od plaćanja ove naknade nisu oslobođene pravne osobe koje ostvaruju prihod iz proračuna,
kao i proračunski korisnici i izvanproračunski fondovi, obzirom da u Odluci o naknadama za
usluge Financijsko- informatičke agencije („Sl. novine FBiH“, br. 34/18, 16/20 i 66/20) nisu
predviđena nikakva oslobađanja za točki V. citirane Odluke.
Elektronska predaja financijskih izvještaja za 2021. godini podrazumijeva obvezno
popunjavanje vrijednosti financijskih izvještaja u excel dokumente. Za ovu radnju potrebno je
instalirati Bar Code39 font. Sve vrste obveznika za predaju financijskih izvještaja (Proračunske
korisnike, Banke, Fondove, Osiguranja, Gospodarska društva i Udruženja) imati će svoj
predložak u excel fajlu u kojem treba snimiti vrijednosti iz obrazaca financijskog izvještaja na CD
ili drugom elektronskom mediju i isprintati ih u pisanoj formi u dva primjerka. Novi excel dokumenti
sadrže kolone ili mjesta za sve vrijednosti iz financijskog izvještaja uključujući i ostale obrasce
(vodna naknade, naknade za šume, obrasce o investicijama itd.)
Elektronska predaja financijskih izvještaja za 2021. godini obuhvata i predaju statističkih
podataka tj. izvještaja. U excel dokumente koji su objavljeni na stranici agencije ostavljena su
mjesta za upis statističkih podataka tj. izvještaja (izvještaj o obračunatim i uplaćenim vodnim
naknadama; obračun članarine komorskom sistemu; obračun naknada za korištenje, zaštitu i
unapređenje šuma; izvještaj o obračunatom i uplaćenom posebnom porezu/naknadi za zaštitu od
prirodnih i drugih nesreća; statistički aneks godišnjeg računovodstvenog izvještaja; godišnji
izvještaj o investicijama). Ukoliko se uz financijski izvještaj predaju i neki od ovih izvještaja
potrebno je da se snime u excel dokument.
Na internet stranici Financijsko-informatička agencija (www.fia.ba) nalazi se Uputstvo za
korištenje predložaka u Excelu gdje su instalirani financijska izvješća sa „bar kodom“, posebni
izvještaji i ostali dokumenti koji se dostavljaju prilikom predaje financijskih izvještaja.
Ukoliko se financijski izvještaji dostavljaju za više pravnih osoba, onda treba pripremiti Potvrdu
o predaji/prijemu financijskih izvještaja i istu dostaviti uz financijske izvještaje koji se predaju.
Potvrda se sačinjava u dva primjerka , od kojih jedna ostaje u FIA-ji. Potvrda se može preuzeti
putem web adrese: www.fia.ba. Nakon što se završi formalno pravna, logička i matematska
kontrola financijskih izvješća, agencija će vratiti ovjerenu potvrdu.
Novoosnovane pravne osobe koje su registrirane u 2021. godini, i koje nakon registracije, do
31. prosinca nisu imale drugih promjena na svom računu, osim uplate obveznog depozita, nisu
dužne podnijeti financijska izvješća za 2021. godinu. Međutim, ove pravne osobe dužne su do
kraja veljače naredne godine izvijestiti Financijsko-informatičku agenciju o tim činjenicama,
podnošenjem Izjave o neaktivnosti za prethodnu poslovnu godinu.
Pod pravnim osobama koje su obvezne sastaviti godišnje financijsko izvješće podrazumijevaju
se sva gospodarska društva koja su organizirana u obliku dioničkog društva (d.d.), društva s
ograničenom odgovornošću (d.o.o.), komanditnog društva (k.d.) i društva s neograničenom
solidarnom odgovornošću (d.n.s.o.), kao i poslovne udruge osnovane sukladno čl. 58 Zakona o
gospodarskim društvima („Sl. novine FBiH“, br. 81/15 i 75/21), udruge građana, političke,
humanitarne i druge neprofitne organizacije, mikrokreditne organizacije (mikrokreditna društva i
mikrokreditne fondacije), sportski klubovi, sindikalne organizacije, profitni i neprofitni fondovi koji
posluju kao pravne osobe, fondacije, zavodi, agencije, ustanove (koje se financiraju iz
11
izvanproračunskih fondova), i druge pravne osobe registrirane kod nadležnih tijela u Federaciji
BiH.
Ako su pravne osobe imali statusne promjene u tijeku 2021. godine, obveznik za predaju
godišnjeg financijskog izvješća je pravni slijednik istih. Tom prigodom treba imati u vidu da svaka
promjena u organizaciji nastala podjelom, izdvajanjem ili pripajanjem ima svojstvo statusne
promjene, te je pravni slijednik dužan sastaviti i dostaviti financijsko izvješće na datum statusne
promjene tj. od 01.01. do statusne promjene i od statusne promjene do 31.12. tekuće godine.
Financijska izvješća sastavljaju se i u slučaju otvaranja, zaključivanja stečaja, odnosno postupka
likvidacije pravne osobe.
Gospodarska društva (d.d.; d.o.o.; k.d. i d.n.s.o.), zdravstvene ustanove, javna poduzeća i
društva za upravljanje investicijskim fondovima vode poslovne knjige po Kontnom okviru za
gospodarska društva – poduzeća, osim banaka i drugih financijskih organizacija koji vode
poslovne knjige po Kontnom okviru za banke i druge financijske organizacije, i društava za
osiguranje i reosiguranje koja vode poslovne knjige po Kontnom okviru za društva za osiguranje.
Kontne okvire, sadržaj konta i primjena kontnog okvira za navedene pravne osobe propisani su
u „Sl. novinama FBiH“, br. 82/10 i 3/21. Investicijski fondovi (zatvoreni kao dionička društva) vode
poslovne knjige sukladno Pravilnikom o kontnom okviru, sadržaju računa u kontnom okviru i
sadržaju i formi financijskih izvješća za investicijske fondove („Sl. novine FBiH“, broj: 82/10 i 3/21).
Neprofitne organizacije koje se ne osnivaju radi stjecanja dobiti kao np. političke organizacije i
sindikalne organizacije, fondacije, udruge, komore, vjerske zajednice, organizacije osnovane po
osnovi učlanjenja kao i druge djelatnosti po propisima kojima je uređeno obavljanje tih djelatnosti,
vode poslovne knjige po kontnom planu za udruge i druge neprofitne organizacije, objavljene u
„Sl. novine FBiH“, broj: 10/07, a u Sl. n. FBiH br. 3/07 objavljene su Sheme financijskih izvještaja
Federalnog ministarstva financija, ali samo u segmentu za udruge i neprofitne organizacije gdje
se nalazi Bilanca stanja i Bilanca uspjeha.
Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji BiH – FERK donijela je Odluku o
Regulatornom kontnom planu („Sl. novine FBiH“, br. 31/11) , kojom je propisala Regulatorni kontni
plan za vođenje računovodstvene evidencije i izradu financijskih izvješća u regulatorne svrhe i
koji je obvezujući za javna elektroprivredna društva na teritoriji Federacije BiH. Regulatorni kontni
plan zasniva se na Pravilniku o kontnom okviru, sadržaju konta i primjenu kontnog okvira za
gospodarska društva („Sl. novine FBiH“, br.82/10 i 3/21).
Regulatorna agencija za komunikacije BiH objavila je Pravilo 88/2018 o odvojenom
računovodstvu („Sl. glasnik BiH“, broj: 72/18), gdje je propisan okvir za pripremu i sastavljanje
regulatornih financijskih izvješća-RFI i regulatorne računovodstvene dokumentacije-RRD, te
obvezu i način dostavljanja izvješća regulatoru. Obvezu dostavljanja ovih izvješća imaju operatori
sa značajnom tržišnom snagom, a koji su proglašeni od strane regulatora Odlukom o
proglašenju operatora sa značajnom tržišnom snagom na tržištu terminacije poziva u individualne
javne telefonske mreže, veleprodajna razina („Sl. glasnik BiH“, br. 56/18) i Odlukom o proglašenju
operatora sa značajnom tržišnom snagom na tržištu terminacije poziva u individualne pokretne
mreže, veleprodajna razina („Sl. glasnik BiH“, br. 40/17). Ovim Pravilom proglašeni operatori
imaju obvezu voditi odvojeno računovodstvo (odvajanje prihoda, troškova, imovine i obveza po
poslovnim jedinicama) i računovodstvo troškova (pravila o alokaciji prihoda, troškova, imovine i
obveza na pojedinačne aktivnosti).
Zakonom o gospodarskim društvima („Sl. novine FBiH“, broj: 81/15 i 75/21) stvorena je pravna
mogućnost za osnivanje poslovnih udruga, gdje dva ili više društava, radi unapređenja i vlastitog
usklađivanja svoje djelatnosti mogu osnivati poslovnu udrugu, kao pravnu osobu. Poslovna
udruga se ne osniva radi stjecanja dobiti. Isto tako stvorena je mogućnost formiranja holdinga,
koncerna, konzorcij, franšizing, zajednica društava, poslovna unija, poslovni sustav, pul i
drugi oblici povezivanja, ali samo u okviru propisanih organizacijskih oblika društva.
Način vođenja poslovnih knjiga za investicijske fondove reguliran je Pravilnikom o kontnom
okviru, sadržaju računa u kontnom okviru i sadržaju i formi financijskih izvješća za investicijske
fondove („Sl. novine FBiH“, broj: 82/10 i 3/21), a koji je u primjeni do kraja 2021. godine, u kojem
je objavljen Kontni okvir i obrasci financijskih izvješća. Društvo za upravljanje fondom dužno je
svojim aktom analitički razraditi kontni okvir i propisati koje će pomoćne knjige voditi. Investicijski
12
fond je pravna osoba koja je registrirana kao dioničko društvo, čija je isključiva djelatnost
prikupljanje financijskih sredstava i investiranje u prenosive vrijednosne papire, kao i drugo
investiranje u cilju stjecanja dobiti.
Zakonom o proračunima u Federaciji BiH („Sl. novine FBiH“, broj: 102/13, 9/14-isp., 13/14, 8/15,
91/15, 102/15, 104/16, 5/18, 11/19 i 99/19), propisane su vrste financijskih izvješća, obveznici
podnošenja i korisnici istih, kao i rokovi podnošenja financijskih izvješća. Obveznici ovih
financijskih izvješća su pored proračunskih korisnika i izvanproračunskih fondova i javna
poduzeća i ustanove koje se financiraju iz javnih prihoda, kao i javna poduzeća za koje
ministarstvo financija izdaje jamstvo za zaduživanje. Ovi obveznici dužni su periodična izvješća i
godišnja računovodstvena izvješća dostavljati i nadležnom ministarstvu. Vrstu i način dostave
ovih podataka ministar financija propisao je i Pravilnikom o financijskom izvještavanju godišnjem
obračunu proračuna u Federaciji BiH („Sl. novine FBiH“, broj: 69/14,14/15, 4/16, 19/18 i 3/21)
Pravilnikom su propisani obrasci za periodično izvješćivanje, utvrđeni podnositelji, korisnici,
period i rokovi podnošenja propisanih izvješća. Ovi obveznici vode proračunsko knjigovodstvo
prema kontnom planu za Proračun i proračunske korisnike, a koji je sastavni dio Pravilnika o
knjigovodstvu Proračuna u FBiH („Sl. novine FBiH“,br.: 60/14). Ovim pravilnikom uređuje se način
vođenja poslovnih knjiga i knjigovodstvenih isprava, procjenjivanje bilančnih pozicija i popis
imovine kao i obveza i potraživanja. Knjigovodstvo se vode po načelu dvojnog knjigovodstva na
kontima propisanim ovim pravilnikom. Sastavni dio ovog pravilnika je Sintetički i Analitički kontni
plan kao i Sintetička klasifikacija funkcija vlade-COFOG i Organizacijske klasifikacije za proračun
, proračunske korisnike i izvanproračunske fondove.
Odredbe Zakona odnose se i na korisnike prihoda proračuna Federacije BiH, proračuna
županija, općina, gradova i izvanproračunskih fondova.
Prije sastavljanja financijskih izvješća, obveznici Zakona o proračunima u FBiH dužni su
usuglasiti međusobna potraživanja i obveze. Ovo usuglašavanje potvrđuje se knjigovodstvenom
ispravom-Obrazac izvoda otvorenih stavki. Dužnik, primatelj konfirmacije (potvrđivanje)
obvezan je vjerovniku ili njegovom revizoru odgovoriti na konfirmaciju u roku od osam dana.
Proračunski korisnici i izvanproračunski fondovi vode knjigovodstvo na temelju
računovodstvenih načela točnosti, istinitosti, pouzdanosti, sveobuhvatnosti, blagovremenosti i
pojedinačnom iskazivanju poslovnih događaja. Oni mogu vođenje knjigovodstva ugovorom
povjeriti drugoj pravnoj osobi ili poduzetniku registriranim za pružanje računovodstvenih usluga,
a koji imaju uposlene osobe kojima povjeravaju vođenje poslovnih knjiga , s tim da se ne smanjuje
odgovornost odgovornih osoba proračunskih korisnika. Obračun ispravke vrijednosti stalnih
sredstava vrši se linearnom metodom primjenom minimalnih amortizacionih stopa iz
Nomenklature sredstava za amortizaciju („Sl. novine FBiH“, br. 2/95-?). Proračunski korisnici
iskazuju svoje knjigovodstvene podatke sukladno odredbama Uredbe o računovodstvu proračuna
u Federaciji BiH („Sl. novine FBiH“, br. 34/14). Ovom Uredbom propisane su i regulirane poslovne
knjige i knjigovodstvene isprave, priznavanje prihoda i primitaka, rashoda i izdataka prema
principu modificiranog nastanka događaja, procjenjivanje bilančnih pozicija, financijsko
izvješćivanje i podnošenje istih.
Ministarstva financija, odnosno službe za financije uspostavljaju i vode Registar proračunskih
korisnika sukladno čl. 3. Zakona o proračunima u Federaciji BiH, kao i popis javnih poduzeća
koja se financiraju iz javnih prihoda ili nadležno ministarstvo/služba izdaje garanciju za
zaduživanje.
Registar proračunskih korisnika Federacije BiH objavljen je u „Sl. novinama FBiH“, br. 19/21.
1.2. OBRASCI NA KOJIMA SE DOSTAVLJAJU GODIŠNJA IZVJEŠĆA

Financijski izvještaji moraju pružiti istinit i objektivan prikaz financijskog položaja i
uspješnosti poslovanja pravnih osoba. Godišnja financijska izvješća, posebni izvještaji i
većinu ostale dokumentacije pravne osobe dostavljaju FIA-i do kraja veljače tekuće godine
za prethodnu godinu na setovima obrazaca, i to za:
13
1.gospodarska društva (d.d.; d.o.o.; k.d.; d.n.s.o.; samostalne ustanove; javna poduzeća i
dr.), banke i druge financijske organizacije (d.d.; d.o.o.),
2.društva za osiguranje i reosiguranje (d.d.),
3.investicijske fondove (d.d- otvoreni investicijski fondovi registriraju se kod Komisije za
vrijednosne papire i nisu d.d),
4.udruge i druge neprofitne organizacije i
5.proračune, proračunske korisnike i izvanproračunske fondove.
U „Sl. novinama FBiH“, br. 3/21, federalni ministar financija propisao je nove obrasce financijskih
izvješća i to: a) za gospodarska društva – poduzeća - Bilanca stanja, Bilanca uspjeha i Izvješće
o gotovinskim tokovima (izravna i neizravna metoda), b) za banke i druge financijske organizacije
- Bilanca stanja, Izvanbilančna evidencija, Bilanca uspjeha i Bilanca tokova gotovine, c) za
društva za osiguranje i reosiguranje - Bilanca stanja, Bilanca uspjeha i Izvješće o gotovinskim
tokovima (izravna i neizravna metoda), d) za investicijske fondove (zatvorene I.F.) - Bilanca
stanja, Bilanca uspjeha, Izvješće o promjenama neto imovine i Izvješće o gotovinskim tokovima
i e) za promjene na kapitalu (za društva kapitala) - Izvješće o promjenama na kapitalu.
Sadržaj i forma obrazaca za financijska izvješća nisu se mijenjale, osim što isti sadrže
jednodimenzionalni Kontrolni broj- bar kod.
Bilančne sheme i ostali računovodstveni obrasci financijskog izvješćivanja propisani su za
pravne osobe pod točkom 5., gdje su financijska izvješća objavljena u „Sl. n. FBiH“, broj: 82/06 i
3/07, i pod točkom 6. za proračune, proračunske korisnike i izvanproračunske fondove, gdje su
financijska izvješća objavljena u „Sl. novine FBiH“, broj: 69/14, 14/15, 4/16, 19/18 i 3/21.
Velike i srednje pravne osobe godišnja financijska izvješća prezentiraju kroz:
 Bilanca stanja – Izvještaj o financijskom položaju na kraju razdoblja,
 Račun dobiti i gubitka – Izvještaj o ukupnom rezultatu za razdoblje,
 Izvješće o gotovinskim tokovima – Izvještaj o tokovima gotovine,
 Izvještaj o promjenama na kapitalu (samo za d.d. i d.o.o. osim malih pravnih osoba),
odnosno Izvješće o promjenama neto imovine Fonda (za investicijske fondove),
 Bilješke uz financijske izvještaje,
Posebni izvještaji sačinjeni prema zahtjevu Federalnog zavoda za statistiku, a koji se predaju
uz financijske izvještaje su:
 Aneks-dodatno računovodstveno izvješće (samo za pravne osobe koje vode
knjigovodstvo sukladno kontnom okviru za gospodarska društva),
 Posebni podaci o plaćama i broju zaposlenih,
 Statistički aneks godišnjeg računovodstvenog izvješća – StatAneks - ( samo za pravne
osobe koje vode računovodstvo po kontnom planu za gospodarska društva),
 Godišnji izvještaj o investicijama – INV-01
Ostala dokumentacija sačinjeni prema propisima federalnim, županijskim, općinskim/gradskim
nivoima vlasti kao i regulatornih tijela, a koji se predaju uz financijske izvještaje su:
 Izjavu o neaktivnosti (za neaktivne novoosnovane pravne osobe),
 Obavijest o razvrstavanju pravne osobe (u mikro, male, srednje i velike pravne osobe),
 Izvještaj o poslovanju-predaja najkasnije do kraja 30. lipnja tekuće godine-mikro i male
pravne osobe nisu obveznici ovog izvješća, ali su informacije o otkupu vlastitih dionica dužne
navesti uz bilješkama uz financijske izvještaje,
 Odluka o utvrđivanju financijskih izvještaja od strane nadležnog organa-predaja
najkasnije do kraja 30. lipnja tekuće godine,
 Odluka o prijedlogu raspodjele dobiti ili pokrića gubitka-predaja najkasnije do kraja 30.
lipnja tekuće godine,
 Ostala dokumenta predviđena propisima ( Obrasci ZS, TZ, OVN, ONŠ i dr.).
14
Mikro (tek za 2022. g.) i male pravne osobe, udruge i neprofitne pravne osobe godišnja
financijska izvješća prezentiraju kroz:
 Bilanca stanja – Izvještaj o financijskom položaju na kraju razdoblja
 Račun dobiti i gubitka – Izvještaj o ukupnom rezultatu za razdoblje
 Bilješke uz financijske izvještaje,
Posebni izvještaji sačinjeni prema zahtjevu Federalnog zavoda za statistiku, a koji se predaju
uz financijske izvještaje su:
 Aneks-dodatno računovodstveno izvješće (samo za pravne osobe koje vode
knjigovodstvo sukladno kontnom okviru za gospodarska društva).
 Posebni podaci o plaćama i broju zaposlenih,
 Statistički aneks godišnjeg računovodstvenog izvješća – StatAneks - ( samo za pravne
osobe koje vode računovodstvo po kontnom planu za gospodarska društva),
 Godišnji izvještaj o investicijama – INV-01
Ostala dokumentacija sačinjeni prema propisima federalnim, županijskim, općinski/gradskim
nivoima vlasti kao i regulatornim tijelima, a koji se predaju uz financijske izvještaje su:
 Izjavu o neaktivnosti (za neaktivne novoosnovane pravne osobe),
 Odluka o utvrđivanju financijskih izvještaja od strane nadležnog organa-predaja do kraja
30. lipnja tekuće godine,
 Odluka o prijedlogu raspodjele dobiti ili pokrića gubitka-predaja do kraja 30. lipnja
tekuće godine,
 Ostala dokumenta predviđena propisima ( Obrasci ZS, TZ, OVN, ONŠ i dr.).
Bilješke uz financijske izvještaje obvezno sadrže sljedeće: a) usvojene računovodstvene
politike; b) iznos i prirodu pojedinih stavki prihoda ili rashoda izuzetne veličine ili pojave; c) ukupan
iznos svih financijskih obveza, jamstava ili nepredviđenih izdataka koji nisu uključeni u Bilancu
stanja; d) iznose koje pravna osoba duguje i koji dospijevaju nakon više od pet godina, kao i
ukupna dugovanja pravne osobe pokrivena instrumentima osiguranja pravne osobe uz naznaku
prirode i oblika osiguranja; e) iznos predujma i odobrenih kredita članovima uprave i nadzornih
tijela, s naznakama kamatnih stopa, glavnih uvjeta otplaćenih i otpisanih iznosa; f) prosječan broj
zaposlenih u godini za koju se podnosi financijski izvještaj; g) informaciju da li se dugotrajna
imovina evidentira po fer vrijednosti ili prema revalorizacijskim iznosima.
Pored informacija koje se daju u bilješkama uz financijske izvještaje, srednje i velike pravne
osobe dužne su objavljivati i dodatne informacije za razne stavke dugotrajne imovine koje sadrže
kretanja kumulativnih vrijednosnih usklađivanja, kao i kumulativna vrijednosna usklađivanja na
početku i na kraju poslovne godine.
Izvješća o poslovanju daje objektivan prikaz poslovanja pravne osobe i njezin položaj,
uključujući i opis glavnih rizika i neizvjesnosti s kojima se pravna osoba suočava, kao i mjera
poduzetih na zaštiti životne sredine. Izvješće o poslovanju obvezno sadrži: a) sve značajne
događaje nastale u razdoblju od završetka poslovne godine do datuma predaje financijskog
izvještaja; b) procjenu očekivanog budućeg razvoja pravne osobe; c) najvažnije aktivnosti u vezi
s istraživanjem i razvojem; d) informacije o otkupu vlastitih dionica, odnosno udjela; e) informacije
o poslovnim segmentima pravne osobe; f) korištene financijske instrumente ako je to značajno
za procjenu financijskog položaja i uspješnosti poslovanja pravne osobe; g) ciljeve i politike
pravne osobe u vezi s upravljanjem financijskim rizicima; zajedno s politikama zaštite od rizika za
svaku planiranu transakciju za koju je neophodna zaštita; h) izloženost pravne osobe tržišnom,
kreditnom, riziku likvidnosti i drugim rizicima prisutnim u poslovanju pravne osobe, kao i strategiju
za upravljanje ovim rizicima i ocjenu njihove efikasnosti. Izvješće o poslovanju objavljuje se
zajedno s financijskim izvještajima te revizorskim izvješćem ako postoji obveza revizije. Iznimno
15
mikro i male pravne osobe nisu dužne pripremati izvješće o poslovanju, ali su informacije o
otkupu vlastitih dionica dužne navesti u bilješkama uz financijske izvještaje.
Godišnje izvješće o poslovanju velikih pravnih osoba i pravnih osoba čiji su vrijednosni papiri
uvršteni na organizirano tržište vrijednosnih papira mora sadržavati i prikaz primijenjenih
pravila korporativnog upravljanja.
U koloni “Prethodna godina” za godišnji obračun treba iskazati sljedeće vrijednosti:
 u obrascu “Bilanca stanja” – iskazati stanje na dan 31.12.2020. godine;
 u obrascu “Bilanca uspjeha” – iskazati podatke za razdoblje 1.1. - 31.12. 2020. godine;
 u obrascu “Izvješće o gotovinskim tijekovima” – iskazati podatke za razdoblje 1.1. -31.12.
2020. godine.
 u obrascu „Izvještaj o promjenama u kapitalu“, u vodoravnim redovima obrasca navedena su
razdoblja 31.12.2019. godine, odnosno 1.1.2020. godine, 31.12.2020. godine odnosno
1.1.2021. godine i razdoblje za koje obveznik upisuje podatke godišnjeg obračuna za 2021.
godinu.
 u „Aneksu-dodatnom računovodstvenom izvješću“ iskazati podatke za razdoblje od 1.1.2020.
– 31.12.2020. godine.
Istinito i fer prikazivanje financijskog položaja i uspješnosti poslovanja pravne osobe odgovorna
je osoba ovlaštena za zastupanje pravne osobe upisane u sudski registar u svojstvu direktora
pravne osobe, članovi uprave, upravni, odnosno nadzorni organ pravne osobe u okviru svojih
zakonom određenih nadležnosti, odgovornosti i dužne pažnje, kao i certificirani računovođa koji
je sačinio i potpisao financijske izvještaje. FIA će prilikom prijema financijskih izvješća kontrolirati
i da li su isti ovjereni potpisom i pečatom certificiranog računovođe sa važećom licencom,
dozvolom za rad i dužna je da vrati financijska izvješća koja ne ispunjavaju ovaj zakonom
propisani uvjet.
Pravna osoba sve izvještaje obvezno dostavlja elektroničkim putem i na papiru, a koji moraju
biti ovjereni potpisom i pečatom certificiranog računovođe koji sadrži naziv "certificirani
računovođa", njegovo ime i prezime, kao i broj važeće licencije uz obveznu registraciju u registru
kvalificiranih osoba zaposlenih u pravnim osobama odnosno poduzetnika koji pružaju
knjigovodstvene/računovodstvene usluge Financijski izvještaji moraju biti potpisani od strane
osobe ovlaštene za zastupanje pravne osobe, te ovjereni pečatom pravne osobe - podnositelja.
Matična pravna osoba iz FBiH dužna je sačiniti i dostaviti FIA-i konsolidirane financijske
izvještaje koja u grupi pravnih osoba predstavlja matično društvo. Konsolidirani financijski
izvještaji sastavljaju se pod istim datumom kao i redovni financijski izvještaji matične pravne
osobe. Male grupe pravnih osoba nisu obvezne izrade konsolidiranih financijskih izvještaja, osim
ako je netko o povezanih pravnih osoba subjekt od javnog interesa. Konsolidirani financijski
izvještaji prezentiraju se kroz:
 Bilanca stanja (konsolidirani) – Izvještaj o financijskom položaju na kraju razdoblja,
 Račun dobiti i gubitka (konsolidirani) – Izvještaj o ukupnom rezultatu za razdoblje,
 Izvješće o gotovinskim tokovima (konsolidirani) – Izvještaj o tokovima gotovine,
 Izvještaj o promjenama na kapitalu (konsolidirani i samo za d.d. i d.o.o.), odnosno Izvješće
o promjenama neto imovine Fonda (za investicijske fondove),
 Bilješke uz financijske izvještaje (konsolidirano).
 Izvještaj o poslovanju konsolidirani.
Matična pravna osoba kao obveznici predaje konsolidiranog financijskog izvještaja iste predaju
do kraja travnja tekuće godine za prethodnu, osim Izvještaja o poslovanju gdje je rok predaje do
kraja lipnja tekuće godine.
Društvo za upravljanje investicijskim fondovima obvezno je odvojeno od svojeg financijskog
izvješća voditi knjige i sastavlja godišnje financijsko izvješće za svaki Fond kojim upravlja, a sve
sukladno Pravilniku o kontnom okviru, sadržaju računa u kontnom okviru i sadržaju i formi
16
financijskih izvješća za investicijske fondove („Sl. novine FBiH“, br. 82/10 i 3/21). Navedeni
Pravilnik primjenjuje se do 31.12. 2021. godine.
Financijska izvješća investicijskog Fonda čine:
- Bilancu stanja Fonda – Izvješće o financijskom položaju,
- Bilancu uspjeha Fonda – Izvješće o ukupnom rezultatu u razdoblju,
- Izvješće o promjenama neto imovine Fonda,
- Izvješće o gotovinskim tokovima Fonda – Izvješće o tokovima gotovine,
- Bilješke uz financijske izvještaje – sukladno Zakonu o računovodstvu i reviziji u FBiH,
- posebna izvješća propisana u Pravilniku o sadržaju, rokovima i obliku izvješća investicijskih
fondova, društava za upravljanje i banke depozitara („Sl. novine FBiH“, broj: 37/10, 79/12,
84/12-isp. , 7/13-isp. i 22/14). Posebni izvještaji sačinjeni prema zahtjevu Federalnog zavoda
za statistiku, a koji se predaju uz financijske izvještaje su:
- Posebni podaci o plaćama i broju zaposlenih,
- Godišnji izvještaj o investicijama – INV-01
Ostala dokumentacija sačinjeni prema propisima federalnim, županijskim, općinskim/gradskim
nivoima vlasti kao i regulatornih tijela, a koji se predaju uz financijske izvještaje su:
 Izvještaj o poslovanju-predaja do kraja 30. lipnja tekuće godine-mikro i male pravne osobe
nisu obveznici ovog izvješća, ali su informacije o otkupu vlastitih dionica dužne navesti uz
bilješkama uz financijske izvještaje,
 Odluka o utvrđivanju financijskih izvještaja od strane nadležnog organa-predaja do kraja
30. lipnja tekuće godine,
 Odluka o prijedlogu raspodjele dobiti ili pokrića gubitka-predaja do kraja 30. lipnja
tekuće godine,
 Ostala dokumenta predviđena propisima.
Obveznik predaje financijskih izvještaja kod kojeg je tijekom poslovne godine nastala statusna
promjena, odnosno promjena pravne forme, kao i obveznik predaje financijskih izvještaja nad
kojim je otvoren stečajni ili likvidacijski postupak, osim godišnjih izvještaja, FIA-i podnosi i
financijske izvještaje sačinjene na dan statusne promjene, odnosno promjene pravne forme,
odnosno na dan otvaranja i zaključenja stečajnog ili likvidacijskog postupka. Oni su dužni da
financijske izvještaje dostaviti u roku 60 dana od dana nastanka statusne promjene, pokretanja
postupka likvidacije ili otvaranja stečaja, a za ostale poslovne godine u roku od 120 dana od dana
isteka poslovne godine.
Pravne osobe koje imaju poslovnu godinu različitu od kalendarske godine dužne su, za
statističke i druge potrebe, FIA-i predati financijske izvještaje i posebne izvještaje sačinjene prema
zahtjevu Federalnog zavoda za statistiku, za poslovnu godinu koja je jednaka kalendarskoj,
najkasnije do posljednjeg dana veljače tekuće godine za prethodnu godinu.
FIA-a je ovlaštena da obavlja formalno-pravnu, računsku i logičku kontrolu financijskih izvještaja.
U slučaju da u postupku kontrole utvrdi greške i nedostatke, zahtijevat će od obveznika predaje
financijskih izvještaja odgovarajuće ispravke. Pravna osoba čiji su financijski izvještaji korigirani
sukladno računovodstvenim propisima, FIA-i predaje tako korigirane financijske izvještaje i to u
roku od deset dana od dana kada ih je usvojio nadležni organ obveznika. FIA je dužna financijske
izvještaje u kojima pravne osobe nisu otklonile utvrđene nedostatke u propisanom roku, javno
objaviti na svojoj internetskoj stranici kao nepotpune i računski netočne, u punom ili skraćenom
sadržaju i to najkasnije do 31. listopada tekuće za prethodnu izvještajnu godinu.
Pravilnik o metodologiji za provođenje formalno-pravne, računske i logičke kontrole financijskih
izvještaja („Sl. novine FBiH“, br. 103/18, 93/19 i 76/20) propisana je metodologija za provođenje
formalno pravne, računske i logičke kontrole financijskih izvještaja, kao i način i rokove za
ispravku grešaka otkrivenih u postupku kontrole tih izvještaja. Tako je propisano da ukoliko
financijski izvještaji subjekta ne ispunjavaju zahtjeve iz citiranog Pravilnika, pravna osoba je
17
dužna najkasnije u roku od osam dana od dana prijema obavijesti od strane FIA-e, izvršiti
ispravku utvrđenih pogrešaka. Ukoliko subjekt nakon isteka roka od osam dana ne dostavi
ispravljeni financijski izvještaj, smatrat će se da isti nije predan.
Pravna osoba obveznik predaje financijskih izvještaja ispunila je obvezu javne objave danom
dostave FIA-i potpunih i točnih financijskih I posebnih izvještaja kao I ostalih dokumenata
izvještavanja o poslovanju te revizorskog izvještaja, sukladno čl. 57. Zakona, ako financijski
izvještaji obveznika predaje financijskih izvještaja podliježu reviziji, kao i konsolidiranih
financijskih izvještaja i konsolidiranog izvještaja o poslovanju zajedno s revizorskim izvještajem
ako ih je pravna osoba dužna sastavljati. FIA je dužna podatke javno objaviti na internetskoj
stranici u roku od 60 dana od dana prijema potpunog i računski točnog financijskog izvještaja
obveznika predaje financijskih izvještaja, shodno odredbama propisa koji uređuju oblasti
računovodstva i revizije.
Javnost objave podataka odnosi se na podatke iz izvještaja pojedinačnih obveznika predaje
financijskih izvještaja.
Pravne osobe obvezne su podnositi i porezne prijave na temelju županijskih zakona o porezu
na imovinu, naslijeđe i poklon, kojim se oporezuju pravne i fizičke osobe koje imaju u vlasništvu
određenu pokretnu i nepokretnu imovinu. Predmet oporezivanja ovim zakonom je nepokretna
imovina, koja se koristi ili ne koristi (od županije do županije) ili daje u zakup, stolovi u kasinu,
automati za igre na sreću i zabavne igre i sl., kao i pokretna imovina - motorna vozila za koje se
ne podnosi porezna prijava, nego se porez plaća prilikom registracije vozila. Za imovinu stečenu
tijekom godine, a na koju se po županijskim zakonima plaća porez na imovinu, porezni obveznik
dužan je podnijeti prijavu o stečenoj imovini, kako bi se izvršilo oporezivanje iste. Godišnje prijave
poreza na oporezivu imovinu predaju se na Obrascu PR-I. Obrasci se predaju do 31.01.2022.
godine ili 28.02.2022. godine u Tuzlanskoj županiji.
Obveznik plaćanja poreza na imovinu je pravna osoba vlasnik imovine koja je predmet
oporezivanja. Ukoliko se ne može utvrditi vlasnik onda je porezni obveznik korisnik oporezive
imovine. Porez na imovinu plaća se unaprijed i obveznik je dužan do 31.01.(za TŽ do 28.02.)
tekuće godine podnijeti prijavu poreza (Obrazac PR-I) za tekuću godinu. Rok plaćanja oporezive
imovine je trideset dana, a u nekim županijama rok plaćanja se kreće od osam do šezdeset dana
od dana isteka roka za podnošenje prijave ili po donošenju rješenja od nadležne jedinice Porezne
uprave.
Međutim, skrećemo pozornost poreznim obveznicima da je u svim županija (izuzev Herceg
bosanske i Zapadnohercegovačke županije) ukinuto pravo oporezivanje poreza na promet
alkoholnih i bezalkoholnih pića u ugostiteljstvu, obzirom da ovaj fiskus ima sve elemente
neizravnog oporezivanja, a koje je na temelju prenesene ovlasti u isključivoj nadležnosti Bosne i
Hercegovine. Međutim, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezima, Hercegbosanska
županija regulirala je da pravne osobe i samostalni gospodarstvenici koji pružaju ugostiteljske
usluge, a registrirani su kao obveznici poreza na dodanu vrijednost, nisu obveznici poreza na
potrošnju alkoholnih i bezalkoholni pića. Zakonom o izmjeni Zakona o porezima ŽZH („N. novine
ŽZH“ br. 29/21) od 17.12.2021. godine ukinut je porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih
pića u ugostiteljstvu.
Obveznicima sastavljanja godišnjih financijskih izvješća dajemo tabelarni pregledi

obrazaca koji se podnose uz godišnji obračun ili u vezi s njim, i to po vrstama obveznika.
18
OBRASCI KOJE PRAVNE OSOBE DOSTAVLJAJU NADLEŽNOJ ORGANIZACIJI U

FEDERACIJI BIH
Gospod. Banke
Društva za Udruge Zatvoreni
društva i druge
OBRAZAC ili osiguranje i i druge Inves.fondovi ROKOVI
(d.n.s.o., financijske reosiguranje
IZVJEŠTAJ neprofitne
k.d., d.d. i organ.(d.d. (d.d.)
(d.d.) organizacije
d.o.o.) i d.o.o.)
FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI: 5)
Bilanca stanja* da da da da da do 28.2.2022.
da
Bilanca uspjeha* da da da da do 28.2.2022.
Izvješće o novč. got.tijek.-izravna

1) da da da da/ne da do 28.2.2022.
i neiz.metoda
Izvješće o promjenama na
da da da ne da do 28.2.2022.
kapitalu 1) ***
Bilješke uz financijska
da da da da/ne da do 28.2.2022.
izvješća*
POSEBNI IZVJEŠTAJI (Statistički obrasci):
Aneks-dodatno
da ne ne ne ne do 28.2.2022.
računovodstveno izvješće
Posebni podaci o plaćama i
da da da da da do 28.2.2022.
broju zaposlenih
Godišnji izvještaj o
investicijama (INV-01)
Statistički aneks godišnjeg
2) da ne ne ne ne do 28.2.2022.
računovodstvenog izvješća
OSTALA DOKUMENTACIJA:
Izvješće o poslovanju 1) 5) da da da da/ne da do 30.6.2022.
Odluka o utvrđivanju
financijskog izvještaja
Odluka o prijedlogu raspodjele
da da da da/ne da do 30.6.2022.
dobiti ili pokriće gubitka
Obavijest o razvrstavanju
da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne do 28.2.2022.
pravne osobe
Izjava o neaktivnosti da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne do 28.2.2022.
Obrazac TZ**
da/ne da da/ne ne ne do 28.2.2022.
(turističke zajednice)
Obrazac OVN**:
- opća vodna naknada da da da da/ne da do 28.2.2022.
- posebna vodna naknada da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne
3)
Obrazac ONŠ **
- naknada za opće korisne
da da da da/ne da
funkcije šuma do 28.2.2022.
-naknada za korištenje
4) da/ne ne ne ne ne
državnih šuma
Izvješće o obračunan. i
uplaćenoj posebnoj naknadi za
zaštitu od prirodnih i dr. nesreća
(Obrazac ZS)
POREZNI OBRASCI**:
Porez na potrošnju alkoholnih i do 31.1.2022.
bezalkoh. pića u ugostiteljstvu
da/ne ne ne ne ne ili do
(Obrazac PR-PP) i porez na
imovinu (Obrazac PR-I) 28.2.2022.
*Financijski izvještaji za prezentiranje mikro i malih pravnih osoba, udruga i neprofitnih pravnih osoba (bez obzira na
razvrstavanje!), a dostavljaju se Financijsko-informatičkoj agenciji.
**Obrasci koji se dostavljaju nadležnim jedinicama Porezne uprave FBiH, gdje pravna osoba ima sjedište.
19
*** Obveznici izrade ovog izvješća su sve pravne osobe registrirane kao društvo kapitala (d.d. i d.o.o.) a investicijski
fondovi popunjavaju obrazac “Izvješće o promjenama neto imovine fonda“
1) Mikro i male pravne osobe ne prezentiraju ova izvješća, ali su informacije o otkupu vlastitih dionica dužne navesti
u zabilješkama uz financijska izvješća.
2) Podnose samo pravne osobe koje svoje računovodstvo vode po kontnom planu za gospodarska društva, a godišnji
izvješće banaka i drugih financijskih organizacija (Obrazac DV-B) i društva za osiguranje i reosiguranje (Obrazac
DV-OS) dostavljaju se federalnom Zavodu za statistiku.
3) U pojedinim županijama Obrazac ima druge slovne oznake, a Sarajevska i Zeničko-dobojska Ž/K nisu predvidjele
Obrazac, dok do pisanja ovog teksta Posavska županija nije objavila provedbeni propis za primjenu Zakona o
šumama.
4) Obveznik ove naknade je pravna osoba , korisnik šuma, kojoj je ugovorom preneseni poslovi gospodarenja
državnim šumama.
5) Matična pravna osoba dostavlja FIA-i konsolidirane financijske izvještaje koja u grupi pravnih osoba predstavlja
matično društvo. Konsolidirani financijski izvještaji sastavljaju se pod istim datumom kao i redovni financijski
izvještaji matične pravne osobe. Male grupe pravnih osoba nisu obvezne izraditi konsolidirane financijske izvještaje,
osim ako je netko o povezanih pravnih osoba subjekt od javnog interesa. Konsolidirani financijski izvještaji predaju
se do kraja travnja tekuće godine za prethodnu, osim Izvještaja o poslovanju gdje je rok predaje do kraja lipnja
tekuće godine.
Obrasci koje pravne osobe dostavljaju nadležnoj organizaciji dostavljaju se u jednom primjerku.
Federalna porezna uprava obvezna je sve porezne prijave besplatno ustupiti svim poreznim
obveznicima i ono se nalaze na web stranici www.pufbih.ba
Statistički aneks godišnjeg računovodstvenog izvješća – StatAneks“ I godišnji izvještaj o
investicijama (INV-01) mogu se preuzeti putem web adrese: www.fia.ba. Federalnog zavoda za
statistiku.
Financijske izvještaje i druge financijske informacije prezentirane od pravne osobe izražavaju
se u konvertibilnim markama bez decimala i na jezicima koji su u službenoj upotrebi u FBiH.
Proračunski korisnici i izvanproračunski fondovi vode knjigovodstvo na temelju

računovodstvenih načela točnosti, istinitosti, pouzdanosti, sveobuhvatnosti, blagovremenosti i
pojedinačnom iskazivanju poslovnih događaja. Oni mogu vođenje knjigovodstva ugovorom
povjeriti drugoj pravnoj osobi ili poduzetniku registriranim za pružanje računovodstvenih usluga,
a koji imaju uposlene osobe kojima povjeravaju vođenje poslovnih knjiga , s tim da se ne smanjuje
odgovornost odgovornih osoba proračunskih korisnika. Obračun ispravke vrijednosti stalnih
sredstava vrši se linearnom metodom primjenom minimalnih amortizacionih stopa iz
Nomenklature sredstava za amortizaciju („Sl. novine FBiH“, br. 2/95-?), sukladno čl.12 Pravilnika
o knjigovodstvu proračuna u Federaciji BiH („Sl. novine FBiH“, br.60/14).
Proračunski korisnici iskazuju svoje knjigovodstvene podatke sukladno odredbama Uredbe o
računovodstvu proračuna u Federaciji BiH („Sl. novine FBiH“, br. 34/14). Proračunski korisnici i
izvanproračunski fondovi vode knjigovodstvo po načelu dvojnog knjigovodstva i po kontima iz
Analitičkog i Sintetičkog kontnog plana, Sintetičke klasifikacije funkcija Vlade-COFOG i
Organizacijske klasifikacije za proračun, proračunske korisnike i izvanproračunske fondove, a što
je sastavni dio Pravilnika o knjigovodstvu proračuna u Federaciji BiH („Sl. novine FBiH“, br.60/14)
Financijska izvješća (račun prihoda i rashoda, bilanca stanja, iskaz o kapitalnim izdacima i
financiranju, iskaz o ostalim financijskim podacima i dr.) za proračune, proračunske korisnike i
izvanproračunske fondove, za godišnje financijsko izvješće obvezno je podnositi sukladno
Pravilniku o financijskom izvještavanju i godišnjem obračunu proračuna u Federaciji BiH („Sl.
novine FBiH“, br. 69/14, 14/15, 4/16, 19/18 i 3/21).
U „Sl. novinama FBiH“, br. 3/21, federalna ministrica financija propisala je nove obrasce
financijskih izvješća i godišnjem obračunu proračuna u Federaciji BiH i to: a) Račun prihoda i
rashoda, b) Bilanca stanja, c) Izvještaj o novčanim tokovima, d) Izvještaj o kapitalnim izdacima i
financiranju i e) Posebni podaci o plaćama i broju zaposlenih.
Sadržaj i forma obrazaca za izvješće nisu se mijenjale osim što iste sadrže jednodimenzionalni
Kontrolni broj-bar kod.
20
Proračunski korisnici popunjavaju obrasce u elektroničkoj i pisanoj formi i dostavljaju nadležnoj

službi za financije, odnosno ministarstvu financija.
Godišnje izvješće svakog proračuna, proračunskih korisnik sastoji se od: a) računovodstvenih
izvješća proračunskih korisnika, b) analize iskaza (tekstualni dio).
Proračun, proračunski korisnici, izvanproračunski fondovi i javna poduzeća popunjene obrasce
i u propisanim rokovima (navedeno u sljedećim tabelama) dostavljaju nadležnim organima,
službama, ministarstvima i vladama u rokovima:
OBRASCI ZA GODIŠNJA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA PRORAČUNA,
PRORAČUNSKIH KORISNIKA I IZVANPRORAČUNSKIH FONDOVA U FEDERACIJI BiH
Red. Naziv obrasca Rokovi za dostavljanje godišnjeg financijska
br. izvješća**
GODIŠNJA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA* 1. Proračunski korisnici popunjene obrasce dostavljaju:
Račun prihoda i rashoda (Obrazac PR)- - službi za financije ili
1.
Obrazac objavljen u Sl.n. FBiH br.3/21 - nadležnom ministarstvu financija,
Bilanca stanja (Obrazac BS)-Obrazac u roku do 28. veljače tekuće godine
2.
objavljen u Sl.n. FBiH br.3/21
2. Općinske / gradske službe za financije dužne su
Izvješće o novčanim tijekovima (Obrazac dostaviti godišnje izvješće:
3. NT)*** -Obrazac objavljen u Sl.n. FBiH
br.3/21 - županijskom ministarstvu financija,
Izvješće o kapitalnim izdacima i do 5.ožujka tekuće godine.

4. financiranju (Obrazac KIF) Obrazac 3. Općinske /gradske službe za financije dostavljaju
objavljen u Sl.n. FBiH br.3/21 godišnja izvješća za proračun općina /gradova:
Godišnji izvješće o izvršenju Proračuna - općinskom/gradskom vijeću,
5. (Obrazac GIB) Obrazac objavljen u Sl.n. do 31.ožujka tekuće godine.
FBiH br.4/16
4a. Županijsko ministarstvo financija konsolidirano
Obrazac - Posebni podaci o plaćama i godišnje izvješće za proračun općina /gradova i godišnja
6. broju zaposlenih Obrazac objavljen u Sl.n. izvješća za proračun županija dostavlja:
FBiH br.3/21
- Federalnom ministarstvu financija,
Godišnji izvješće o investicijama
7. (Obrazac INV-01)-Obrazac objavljen u Sl.n. do 31.ožujka tekuće godine.
FBiH br.69/14 4b. Županijsko ministarstvo financija godišnje izvješće
za proračun županije dostavlja:
Izvješće o obračunatoj i uplaćenoj
naknadi za zaštitu od prirodnih i drugih - županijskoj vladi,
8.
nepogoda (Obrazac ZS)-Obrazac objavljen do 31.ožujka tekuće godine.
u Sl.n. FBiH br.69/14
5. Izvanproračunski fondovi dostavljaju svoja godišnja
Tekstualna analiza izvješća o izvršenju izvješća:
9.
proračuna
- resornom ministarstvu,
POMOĆNI/DODATNI FINANCIJSKI PODACI
- županijskom ministarstvu financija i
Stalna sredstva u obliku stvari i
- Federalnom ministarstvu financija,
10. prava(Obrazac A) -Obrazac objavljen u Sl.n.
FBiH br.69/14 do 5.ožujka tekuće godine.
Ostala dugotrajna imovina(Obrazac B)- 6. Federalno ministarstvo financija sačinjava godišnje
11. izvješće za proračun Federacije BiH i dostavlja:
Obrazac objavljen u Sl.n. FBiH br.69/14
Potencijalne obveze(Obrazac C)-Obrazac - Vladi Federacije BiH,
objavljen u Sl.n. FBiH br.69/14 do 15.travnja tekuće godine.
7. Federalno ministarstvo financija konsolidirana
12. izvješća na razini FBiH i dostavlja na razmatranje:
- Vladi Federacije BiH,
do 25.travnja tekuće godine.
* Godišnja izvješća proračunski korisnici dostavljaju i Financijsko-informatičkoj agenciji do 28. veljače tekuće godine u dva
primjerka na obrascima pod red.br. 1, 2, 4, 6, 7, 8. (boldirano), a FIA-a jedan primjerak dostavlja federalnom zavodu za statistiku
na obradu.
** Godišnja izvješća proračunskih korisnika i izvanproračunskih fondova obvezno se dostavlja do 28. 02. i nadležnoj službi
odnosno ministarstvu financija i mjerodavnim institucijama sa svim obrascima navedenim pod red. br. 1 do 12.
*** Ovo izvješće sastavljaju riznice ministarstva financija, službe za financije i proračunski korisnici koji imaju svoje vlastite
transakcijske račune.
21
Proračunski korisnici i izvanproračunski fondovi uz godišnja financijska izvješća dostavljaju i

tekstualno izvješće gdje se prezentira: a) opća gospodarska situacija koju obrađuju ministarstva
financija i službe za financije svih razina vlasti, b) izvršenje proračuna i analiza odstupanja
ostvarenih od planiranih prihoda, primitaka, financiranja rashoda i izdataka, c) analiza troškova
zaposlenih, d) analiza potraživanja, e) analiza obveza, f) analiza stalnih sredstava u obliku stvari
i prava, g) objašnjenje o eventualnim značajnim podbilansnim događajima, i h) zaključak.
Godišnji financijski izvještaji moraju biti ovjereni potpisom i pečatom certificiranog računovođe
sa brojem važeće licence – dozvolom za rad, potpisani od strane ovlaštenog predstavnika
proračunskog korisnika i ovjereni pečatom proračunskog korisnika - podnositelja. Proračunski
korisnici dužni su financijska izvješća dostavljati i ovlaštenoj instituciji za reviziju u Federaciji BiH.
Periodična financijska izvješća sastavljaju se za razdoblje: od 1.1. do 31.3., od 1.1. do 30.6.,
od 1.1. do 30.9. i od 1.1. do 31.12. Proračunski korisnici popunjavaju obrasce u elektroničkoj i
pisanoj formi i dostavljaju nadležnoj službi za financije, odnosno ministarstvu financija.
OBRASCI ZA PERIODIČNA IZVJEŠĆA PRORAČUNA, PRORAČUNSKIH KORISNIKA,

IZVANPRORAČUNSKIH FONDOVA I JAVNIH PODUZEĆA U FEDERACIJI BiH
Obrazac Naziv Obrasca Rokovi za dostavljanje periodičnih izvješća
Obrazac Pregled prihoda, primitaka i 1. Proračunski korisnici popunjene obrasce dostavljaju:
broj 1. financiranja po ekonomskim - službi za financije ili
kategorijama-Obrazac objavljen
u Sl.n. FBiH br.69/14 - nadležnom ministarstvu financija,
Obrazac Rashodi i izdaci po ekonomskim u roku do 28. veljače tekuće godine.
broj 2. kategorijama-Obrazac objavljen 2. Općinske / gradske službe za financije dužne su dostaviti
u Sl.n. FBiH br.69/14 periodična izvješća:
Obrazac Posebni podaci o plaćama i - općinskom / gradskom vijeću i
broj 3. broju uposlenih-Obrazac
- županijskom ministarstvu financija,
objavljen u Sl.n. FBiH 4/16
u roku do 28. veljače tekuće godine.
Obrazac Posebni podaci o tekućim i
broj 4. kapitalnim transferima-Obrazac 3. Županijsko ministarstvo financija konsolidirano periodično
objavljen u Sl.n. FBiH 69/14 izvješće za proračun županije i općina / gradova dostavlja:
Obrazac Klasifikacija rashoda i izdataka - federalnom ministarstvu financija (samo obrasce br. 3.,4.,5.,7. i
broj 5. proračuna po vladinim 8.),
funkcijama-Obrazac objavljen u a periodično izvješće za proračun županije i:
Sl.n. FBiH 69/14
-županijskoj vladi,
Obrazac Registar doznaka iz tekuće
u roku do 15. ožujka tekuće godine.
broj 6. pričuve proračuna-Obrazac
objavljen u Sl.n. FBiH 69/14 4. Izvanproračunski fondovi dostavljaju svoja periodična
izvješća:
Obrazac Registar neizmirenih obveza-
broj 7. Obrazac objavljen u Sl.n. FBiH - resornim ministarstvima,
4/16 - županijskim ministarstvima financija i
Obrazac Pregled prihoda, primitaka, - federalnom ministarstvu financija (samo obrasce br. 3.,4.,5.,7. i
broj 8.* rashoda i izdataka po 8.), u roku do 5. ožujka tekuće godine.
ekonomskim kategorijama
5.Javna poduzeća dostavljaju periodična izvješća:
Obrazac objavljen u Sl.n. FBiH
19/18 -nadležnom ministarstvu financija / službi za financije,
Obrazac Izvještaj o namjenskom utrošku u roku do 5. ožujka tekuće godine.
broj 9.** sredstava- Obrazac objavljen u 6. Federalno ministarstvo financija sačinjava i dostavlja
Sl.n. FBiH 69/14 periodično izvješće za proračun Federacije BiH:
Obrazac Izvještaj o izvršenju poslovnog - Vladi Federacije BiH, u roku do 15. travnja tekuće godine.
JP plana javnog poduzeća i
ustanova-Obrazac objavljen u 7. Federalno ministarstvo financija konsolidira kvartalna izvješća
Sl.n. FBiH 14/15 o izvršenju proračun općina / gradova, županija i Federacije BiH i
dostavlja:
- Vladi Federacije BiH, u roku do 25. travnja tekuće godine.
* Obrazac broj 8. sastavljaju riznice ministarstva financija odnosno službe za financije,
** Proračunski korisnici dužni su uz ovaj obrazac dostaviti i pismeno obrazloženje o namjenskom utrošku sredstava ili
razloge za neutrošena sredstva.
22
Svi iznosi u periodičnim izvješćima iskazuju se u konvertibilnim markama (KM) bez decimala
mjesta.
Za periodična financijska izvješća nije predviđena ovjera potpisom i pečatom certificiranog
računovođe kao i da budu potpisana od strane ovlaštenog predstavnika proračunskog korisnika
odnosno izvanproračunskog fonda i ovjerena pečatom proračunskog korisnika odnosno
izvanproračunskog fonda.
Proračunski korisnici koji imaju otvorene podračune u okviru Jedinstvenog računa Riznice, za
namjenska sredstva i donacije, dužni su sastavljati periodična financijska izvješća uz pismeno
obrazloženje o namjenskom utrošku sredstava sa podračuna.
Obrasci za periodična financijska izvješća mogu se preuzeti na web stranici www.mft.gov.ba
ili putem kontakta sa Federalnim ministarstvom financija, telefon 033 253 504, gdje će vam
dostaviti obrasce na vašu e-mail adresu.
Javna poduzeća i ustanove koje se financiraju iz javnih prihoda, kao i poduzeća za koje
ministarstva financija odnosno službe za financije gradova/općina izdaju jamstva za
zaduživanje , dužna su periodično dostavljati financijske podatke nadležnom ministarstvu
odnosno službi za financije.
Ministarstva financija, odnosno službe za financije objavljuju popis javnih poduzeća koja imaju
obvezu izvještavanja. Federalni ministar financija objavio je Registar proračunskih korisnika
Federacije BiH u „Sl. novinama FBiH“, br. 19/21.
Pravilnikom o obliku, sadržaju, načinu popunjavanja i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti
(„Sl. novine FBiH“, broj: 34/14) propisan je oblik i sadržaj Izjave o fiskalnoj odgovornosti, način
popunjavanja i rokovi sastavljanja i predaje Izjave, te način i rokovi izvješćivanja Federalnog
ministarstva financija, županijskih ministarstva financija kao i službi za financije gradova i općina
o uočenim nepravilnostima. Obveznici sastavljanja ove Izjave su proračunski korisnici svih nivoa
vlasti u Federaciji BiH, a koji su utvrđeni u Registru proračunskih korisnika uspostavljenom od
strane nadležnih ministarstva financija odnosno službi za financije. Obveznici sastavljanja ove
Izjave su i izvanproračunski fondovi osnovani u Federaciji BiH.
U citiranom pravilniku nalaze se slijedeći obrasci: a1.) Izjava o fiskalnoj odgovornosti, koja se
daje ako nisu uočene nepravilnosti (Prilog 1.- Obrazac 1.A), a2) Izjava o fiskalnoj odgovornosti,
koja se daje ako su uočene nepravilnosti (Prilog 1.- Obrazac 1.B), b) Upitnik o fiskalnoj
odgovornosti (Prilog 2.), c) Plan otklanjanja slabosti i nepravilnost (Prilog 3.) d) Izvješće o
otklonjenim nepravilnostima utvrđenim u prethodnoj godini (Prilog 4.) i e) Mišljenje unutarnjih
revizora o sustavu financijskog upravljanja i kontrole (Prilog 5.). Ovo mišljenje predaje se samo
za područja koja su bila revidirana u prethodnoj godini i samo za obveznike koji po zakonu imaju
obvezu ustroja unutarnje revizije).
Navedeni obrasci dostupni su na web stranici www.fmf.gov.ba
Izjave sa propisanim prilozima rukovodioci proračunskih i izvanproračunskih obveznika
nadležnom ministarstvu odnosno službi za financije dostavljaju do 15. ožujka tekuće godine za
prethodnu godinu. Nadležna ministarstva financija odnosno službe za financije dužne su u roku
od sedam dana , o uočenim nepravilnostima po provedenim provjerama sukladno ovom pravilniku
izvijestiti nadležnu proračunsku inspekciju.
Pravilnikom o financijskom izvješćivanju institucija Bosne i Hercegovine („Sl. glasnik BiH“, br.
25/15 i 91/17) propisan je oblik i sadržaj financijskih izvješća, upute za popunjavanje periodičnih
i i godišnjih financijskih izvješća, razdoblja za sastavljanje i te način i rokove izrade i dostavljanja
istih. Periodična financijska izvješća sastavljaju se za razdoblja 1.1. do 31.3., 1.1. do 30.6. i 1.1.
do 30.9. Godišnja financijska izvješća sastavljaju se za proračunsku godinu od 1.1 do 31.12.
Godišnja financijska izvješća sastoje se od: a) računovodstvenih izvješća i b) analiza iskaza
(tekstualnog dijela).
Svi proračunski korisnici upisani u Registar proračunskih korisnika Bosne i Hercegovine obvezni
su sačinjavati godišnja financijska izvješća i dostavljati ih Ministarstvu financija i trezora BiH u
rokovima:
23
OBRASCI ZA GODIŠNJA IZVJEŠĆA PRORAČUNA I PRORAČUNSKIH KORISNIKA BOSNE I

HERCEGOVINE
Obrazac Naziv Obrasca Rokovi za dostavljanje periodičnih
izvješća
Obrazac BS Bilanca stanja 1. Proračunski korisnici popunjene obrasce
dostavljaju:
- Ministarstvu financija i trezora BiH,
Obrazac broj 1. Pregled prihoda, primitaka i financiranja
po ekonomskim kategorijama u roku do 01.03. naredne fiskalne godine
za prethodnu godinu.
2. Ministarstvo financija i trezora BiH
Obrazac broj 2. Pregled rashoda i izdataka po
sačinjava izvješće o izvršenju Proračuna
ekonomskim kategorijama
institucija BiH i dostavlja na razmatranje i
usvajanje:
Obrazac broj 4. Posebni podaci o plaćama i broju - Vijeću ministara BiH,
uposlenih
u roku do 15.05. naredne fiskalne godine
za prethodnu godinu, i
Obrazac broj 4/1 Pregled dinamike upošljavanja -Predsjedništvu BiH,
u roku do 01.06. naredne fiskalne godine
Obrazac broj 5.* Klasifikacija rashoda i izdataka proračuna za prethodnu godinu.
po vladinim funkcijama (COFOG) 3. Vijeće ministara BiH Godišnje izvješće o
izvršenju Proračuna i međunarodnih obveza
BiH nakon usvajanja od strane Vijeća
Obrazac broj 6.** Pregled stalnih sredstava u obliku stvari i ministara i Predsjedništva BiH dostavlja:
prava
-Parlamentarnoj skupštini BiH,
Obrazac broj 6/1 Pregled kapitalnih ulaganja po vrstama i
u roku 180 dana od završetka fiskalne
projektima
godine tj. do 30.06. naredne fiskalne godine
Obrazac broj 7. Pregled doznaka iz tekuće pričuve
proračuna
Postupci Ministarstva financija i trezora BiH

Prije dostavljanja izvješća Vijeću ministara BiH, Ministarstvo financija i trezora BiH za razinu Proračuna
institucija BiH sačinjava sljedeća računovodstvena izvješća:
a) zbrojne preglede obrazaca koje sačinjavanju proračunski korisnici (obrasci gore navedeni),
b) Pregled izvršenja proračuna po proračunskim korisnicima (Pregled izvršenja proračuna po proračunskim
korisnicima-Obrazac br. 3.),
c) Pregled prihoda, primitaka, rashoda i izdataka po ekonomskim kategorijama (Pregled prihoda, primitaka,
rashoda i izdataka po ekonomskim kategorijama-Obrazac br. 8.),
d) Izvješće o novčanim tokovima (Obrazac 8), i
e) Godišnje izvješće o izvršenju proračuna (Obrazac GIP).
Uz zbrojni pregled rashoda po ekonomskim kategorijama treba prikazati i pojedinačne preglede rashoda
proračuna po ekonomskim kategorijama (Obrazac 2.) proračunskih korisnika.
* Ukupni rashodi i izdaci po funkcionalnoj klasifikaciji (COFOG) trebaju da odgovaraju podacima o rashodima i izdacima u
Obrascu broj 2.
**Obrazac 6.popunjavaju svi proračunski korisnici, a Ministarstvo financija i trezora sačinjava zbrojni pregled na
razini Proračuna institucija BiH.
Proračunski korisnici pored obrazaca navedenih u gornjoj tabeli, obvezni su sastavljati i
tekstualni dio godišnjeg izvješća u obliku zabilješki. Tekstualni dio obvezno sadrži: a) zabilješke
bilančnih pozicija uz bilancu stanja, b) objašnjenje uzroka neproporcionalnog izvršenja plana
značajnih prihoda, primitaka, rashoda i izdataka sa kvantificiranjem odstupanja po uzrocima
nastajanja, c) objašnjenje dinamike realizacije programa prema izvorima financiranja, d)
obrazloženje strukture svojih troškova, e) obrazloženje najvažnijih uzroka odstupanja izvršenja u
tekućem od izvršenja u istom razdoblju prethodne godine.
Uz godišnje izvješće obvezo se dostavlja i Informacija o sustavu internih kontrola realiziranih u
tijeku godine, kao i poduzete mjere za realizaciju preporuka revizije.
24
U tekstualnom dijelu izvješća o Proračunu institucija BiH, a koje sačinjava Ministarstvo financija
i trezora BiH, prezentira se: a) makroekonomski pokazatelji i analiza njihovih efekata iz
Dokumenta okvirnog proračuna u izvještajnom razdoblju, b) izvršenje proračuna i analiza
odstupanja stvarnih od planiranih prohoda i primitaka, kao i rashoda i izdataka, c) analiza troškova
uposlenih, d) analiza stalnih sredstava u obliku stvari i prava, i e) zaključak.
Proračunski korisnici koji imaju otvorene podračune u okviru Jedinstvenog računa Trezora, za
namjenska sredstva i donacije, dužni su sastavljati godišnja izvješća uz pismeno obrazloženje o
namjenskom utrošku sredstava sa podračuna.
Institucije BiH obvezne se da Agenciji za statistiku BiH, dostave slijedeće obrasce: a) Pregled
rashoda proračuna po ekonomskim kategorijama (Obrazac 2.), b) Posebni podaci o plaćama i o
broju uposlenih (Obrazac 4.), i c) Pregled kapitalnih ulaganja po vrstama i projektima (Obrazac
6/1).
Također institucije BiH, odnosno proračunski korisnici imaju obvezu da godišnja izvješća
objavljuju na web stranici svoje institucije 10 dana nakon usvajanja istih od strane nadležnih
organa, a najkasnije do 30.06.2022. godine. Isto tako obvezne su, nakon objave, u zadanom
roku i pismenim putem izvijestiti Ministarstvo financija i trezora BiH, kao i Ured revizije institucija
BiH.
Obrasci godišnjeg financijskog izvješća mogu se preuzeti na web stranici www.mft.gov.ba u
sklopu objavljenog Pravilnika o financijskom izvješćivanju institucija BiH.
Podaci se iskazuju u konvertibilnim markama (KM) bez decimalnih mjesta.
1.3. OBRAČUN POSEBNIH NAKNADA, OSTALIH NAKNADA ČLANARINA I

OSTALIH IZVJEŠTAVANJA
Pravne osobe su dužne izvršiti obračun i uplatu posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih
nesreća i prezentirati na obrascu Izvještaj o obračunatoj i uplaćenoj posebnoj naknadi za zaštitu
od prirodnih i drugih nesreća (Obrazac ZS) i taj obrazac predati FIA-i, uz financijska izvješća.
Ovu naknadu dužne su plaćati sve pravne osobe na osnovicu koju čine isplaćene neto plaće
uposlenika u radnom odnosu i svih osoba angažiranih po ugovoru o vršenju privremenih i
povremenih poslova i ugovoru o djelu, a uplaćuje se istovremeno sa isplatom plaća. Izvješće o
obračunanoj i uplaćenoj posebnoj naknadi za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća (Obrazac ZS)
objavljeno je uz Uputu o načinu obračunavanja i uplati posebne naknade za zaštitu od prirodnih i
drugih nesreća („Sl. novine FBiH“, broj: 81/08).
Obveznici predaje godišnjeg financijskog izvješća obvezno predaju i obrasce obračuna
posebnih naknada i članarina. Tu se misli na naknade za opće korisne funkcije šuma prema
županijskim zakonima (Obrazac ONŠ ili slične oznake), članarine turističkoj zajednici (Obrazac
TZ ili slične oznake) i vodne naknade (Obrazac OVN).
Presudom Ustavnog suda Federacije BiH br. U-26/08, Zakon o šumama („Sl. novine FBiH“, br.
20/02, 29/03 i 37/04) prestao je da se primjenjuje sa danom 27. 11. 2009. godine. Sud je
ocijenio, kako je ovim zakonom povrijeđeno pravo općina na lokalnu samoupravu. Presuda je
objavljena u „Sl. novinama FBiH“, broj 36/09. Vlada Federacije BiH donijela je Uredbu o šumama
(„Sl. novine FBiH“, br. 83/09, 26/10, 33/10, 38/10 i 60/11), a Ustavni sud FBiH je dao Mišljenje
br. U-29/10 od 12.10.2010. godine, objavljeno u „Sl. novine FBiH“, br. 77/10, da Vlada Federacije
BiH nije imala zakonsku osnovu za uređenje materije iz oblasti šumarstva, kao i da nije imala ni
ustavnu osnovu za donošenje ovakve Uredbe. Presudom Ustavnog suda Federacije BiH br. U-
28/10 od 23.3.2011.godine, koja je objavljena u „Sl. novinama FBiH“, br. 34/11 od
6.6.2011.godine, Ustavni sud Federacije BiH je odlučio da se osporena Uredba može primjenjivati
do zakonskog reguliranja ove materije, a najkasnije šest mjeseci od dana objave ove presude u
„Sl. novinama FBiH“, a to je do 6.12.2011.godine.
Federalni ministar financija je sukladno navedenim Zakonom i Uredbom propisao vrste prihoda
i način uplate zaostalih obveza po osnovi naknada za korištenje, zaštitu i unapređenje šuma.
Dok Federacija BiH ne donese novi zakon o šumama usklađen sa presudama Ustavnog suda
Federacije BiH, sve županije (osim Hercegovačko-neretvanske) donijele su zakone i propisale
25
naknade za korištenje, zaštitu i unapređenje šuma. Županijski zakoni o šumama kao i uputstva
za provođenje istih propisuju način obračuna i uplate naknada i Obrazac obračuna naknada za
korištenje šuma i ostalih prihoda. K/Ž Sarajevo, Zeničko-dobojske K/Ž i Posavska županija nisu
propisale provedbeni propis za primjenu zakona o šumama pa samim tim one i nemaju
propisanog obrasca za obračun ovih naknada. Ostale Ž/K propisali su obrasce za obračun
naknada.
Federalni ministar financija sukladno ovim zakonima propisao je vrste javnih prihoda i obvezu
za uplatu naknada za šume i zaostalih naknada za šume u korist depozitnih računa javnih prihoda
županije sukladno s županijskim propisima. Uplata ovih prihoda vršiti će se do donošenje ovog
propisa na razini Federacije BiH, te usklađivanja županijskih propisa sa propisom Federacije BiH.
Skupština Tuzlanskog K/Ž je donijela Zakon o šumama („Sl. novine Tk.“, broj: 7/17, 8/20 i 3/21)
koji je stupio na snagu 10.05.2017. godine, a nadležni ministar je donio provedbeni propis u vidu
Uputstva o načinu obračunavanje, rokovima i postupku plaćanja naknada za zaštitu i unapređenje
šuma („Sl. novine Tk.“, broj: 9/17).
Obveznici plaćanja naknade za općekorisne funkcije šuma su sve pravne osobe koje obavljaju
gospodarsku djelatnost kao i dijelovi pravnih osoba koje imaju sjedište izvan K/Ž. Nisu obveznici
ove naknade korisnici državnih šuma, javne institucije, udruge i fondacije osim ukoliko obavljaju i
djelatnost radi sticanja dobiti. Osnovica za obračun ove naknade je ostvareni ukupan prihod.
Naknada za korištenje državnih šuma plaća korisnik državne šume na osnovicu koju čini prihod
od drveta računajući cijenu drveta na panju i prihoda ostvarenih od ne drvenih šumskih proizvoda.
Plaćanje naknade za općekorisne funkcije šuma vrši se kvartalno najkasnije 30 dana od isteka
kvartala i po završnom godišnjem računovodstvenom izvješću, a i naknada za korištenje državnih
šuma vrši se kvartalno odnosno u roku od 30 dana po isteku kvartala i po završnom godišnjem
računovodstvenom izvješću u roku od 30 dana po predaji istog.
Plaćanje naknade za općekorisne funkcije šuma i naknade za korištenje državnih šuma vrši se
na depozitni račun Proračuna K/Ž.
Obrazac OŠNTK obveznici uplate ovih naknada, dužni su nadležnom organizacionom dijelu
Porezne uprave i Financijsko-informatičkoj agenciji dostaviti obrazac i on je sastavni dio
polugodišnjeg i godišnjeg financijsko računovodstvenog izvješća.
Skupština Županije Zapadnohercegovačke donijela je Zakon o šumama („Narodne novine
ŽZH“, br. 8/13, 11/17 i 6/20). Zakon o izmjenama Zakona o šumama („Narodne novine ŽZH“, br.
6/20) naknadu za općekorisne funkcije šuma smanjena je sa 0,07% na 0,05% ali samo za pravne
osobe registrirane za obavljanje gospodarske djelatnosti na teritoriji Županije, a za dijelove
pravnih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost na teritoriji Županije , a čije je sjedišta izvan
ŽZH stopa je stala ista tj. 0,07% njihovog prihoda ostvarenog na području ŽZH. Zakon je stupio
na snagu 19.03.2020. godine, a nadležni ministar propisao je Naputak o načinu obračunavanja,
rokovima i postupku plaćanja naknada za zaštitu, unapređenje i podizanje novih šuma i za ruralni
razvoj („Narodne novine ŽZH“, br: 12/13).
djelatnost radi sticanja dobiti. Osnovica za obračun ove naknade je ostvareni ukupan prihod
ostvaren na teritoriju Ž/K. Naknada za korištenje državnih šuma plaća korisnik državne šume na
osnovicu koju čini prihod od drveta računajući cijenu drveta na panju i prihoda ostvarenih od ne
drvenih šumskih proizvoda.
Plaćanje naknade za općekorisne funkcije šuma vrši se polugodišnje i po završnom godišnjem
računovodstvenom izvješću u, a naknada za korištenje državnih šuma vrši se u roku od 30 dana
po isteku polugodišta i po završnom godišnjem računovodstvenom izvješću u roku od 30 dana
po predaji istog. Dospijeće datuma plaćanja naknade za općekorisne funkcije šuma nije
određeno.
Naknada za općekorisne funkcije šuma uplaćuje se na depozitni račun Proračuna Županije sa
jednim nalogom, a i naknada za korištenje državnih šuma uplaćuje se jednim nalogom na
26
depozitni račun Proračuna Županije. Riznica Županije sukladno propisu ove naknade
raspoređuje u propisanim iznosima.
Obrazac ONŠ obveznici uplate ovih naknada, dužni su nadležnom organizacionom dijelu
godišnjeg financijsko računovodstvenog izvješća
Skupština Županije Središnja Bosna donijela je Zakon o šumama („Službene novine ŽSB“, br.
5/14, 12/15, 8/16, 7/18 i 14/20). Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama („Službene
novine ŽSB“, br. 14/20) naknadu za korištenje državnih šuma, a koja se obračunava od ukupnog
prihoda od drveta računajući cijenu drveta na panju i prihoda ostvarenih od ne drvenih šumskih
proizvoda, propisana je od 5%, i 1% uplaćuje se na račun Proračun Ž/K, a 4% na račun općine
na čijem području se ostvaruje prihod. Nadležni ministar propisao je Naputak o načinu
obračunavanja te rokovima i postupku plaćanja naknada za zaštitu i unapređenje šuma
(„Službene novine ŽSB“, br: 14/14 i 9/20).
kvartala i po završnom godišnjem računovodstvenom izvješću u roku od 30 dana nakon predaje
istog, a naknada za korištenje državnih šuma vrši se u roku od 30 dana po isteku polugodišta i
po završnom godišnjem računovodstvenom izvješću u roku od 30 dana po predaji istog.
Plaćanje naknade za općekorisne funkcije šuma vrši se na depozitni račun Proračuna K/Ž šuma,
a naknade za korištenje državnih šuma uplaćuje se sa dva odvojena platna naloga i to jedan na
Proračun K/Ž, a drugi na depozitni račun proračuna grada/općine na čijem području ostvario
prihod.
godišnjeg financijsko računovodstvenog izvješća.
Skupština K/Ž Sarajevo donijela je Zakon o šumama Kantona Sarajevo („Službene novine KS“,
br. 5/13 i 10/21), a K/Ž nema provedbeni propis niti propisani obrazac.
ove naknade korisnici državnih šuma, javne institucije, udruge i fondacije. Osnovica za obračun
ove naknade je ostvareni ukupan prihod ostvaren na teritoriji K/Ž. Naknada za korištenje državnih
šuma plaća korisnik državne šume na osnovicu koju čini prihod od drveta računajući cijenu drveta
na panju i prihoda ostvarenih od ne drvenih šumskih proizvoda.
Zakon o izmjenama Zakona o šumama Kantona Sarajevo („Službene novine KS“, br. 10/21)
stupio je na snagu 19.03.2021. godine, a naknada za korištenje državnih šuma obračunava se
od ukupnog prihoda u procentu od 0,035% i uplaćuje se na račun Proračun KS.
Plaćanje naknade za općekorisne funkcije šuma vrši se kvartalno i po završnom godišnjem
računovodstvenom izvješću prema mjestu ostvarenog prihoda, a naknada za korištenje državnih
šuma vrši se kvartalno i po završnom godišnjem računovodstvenom izvješću. Dospijeće datuma
plaćanja naknada nije određeno.
Plaćanje naknade za općekorisne funkcije šuma vrši se na depozitni račun Proračuna K/Ž, a
za naknadu za korištenje državnih šuma uplaćuje se sa dva odvojena platna naloga i to jedan
na Proračun K/Ž, a drugi na depozitni račun proračuna grada/općine na čijem području ostvario
prihod.
Skupština ZDK/Ž donijela je Zakon o šumama („Službene novine ZDK“, br. 8/13, 1/15 i 5/21),
a K/Ž nema provedbeni propis niti propisani obrazac.
27
ove naknade korisnici državnih šuma, javne institucije, udruge i fondacije izuzev onih koji
obavljaju djelatnost radi stjecanja dobiti., te pravne osobe koje upošljavaju preko 50% invalidnih
osoba. Osnovica za obračun ove naknade je ostvarena ukupna dobit ostvarena na teritoriji K/Ž.
Naknada za korištenje državnih šuma plaća korisnik državne šume na osnovicu koju čini prihod
od drveta računajući cijenu drveta na panju i prihoda ostvarenih od ne drvenih šumskih proizvoda.
računovodstvenom izvješću prema mjestu ostvarenog prihoda, a naknada za korištenje državnih
Plaćanje naknade za općekorisne funkcije šuma vrši se na depozitni račun Proračuna K/Ž, a
za naknadu za korištenje državnih šuma uplaćuje se sa dva odvojena platna naloga i to jedan
na Proračun K/Ž, a drugi na depozitni račun proračuna grada/općine na čijem području ostvario
prihod.
Skupština Županije Posavina donijela je Zakon o šumama („Službene novine ŽP“, br. 9/13), i
županija nema provedbeni propis niti propisani obrazac.
ove naknade Uprava za šumarstvo za prihod ostvaren u državnim šumama, javne institucije,
udruge i fondacije izuzev onih koji obavljaju djelatnost radi stjecanja dobiti. Osnovica za obračun
ove naknade je ukupan ostvaren prihod na teritoriji K/Ž. Naknada za korištenje državnih šuma
plaća korisnik državne šume na osnovicu koju čini prihod od drveta računajući cijenu drveta na
panju i prihoda ostvarenih od ne drvenih šumskih proizvoda.
računovodstvenom izvješću prema mjestu ostvarenog prihoda, a i naknada za korištenje državnih
Plaćanje naknade za općekorisne funkcije šuma vrši se na depozitni račun Proračuna K/Ž sa
kojeg se prebacuje na poseban otvoren podračun. Naknadu za korištenje državnih šuma uplaćuje
se na depozitni račun proračuna općine na čijem se području ostvario prihod.
Skupština Herceg Bosanske županije donijela je Zakon o šumama („Narodne novine HBŽ“, br.
4/14), a nadležni ministar propisao je Pravilnik o načinu obračunavanja, rokovima i postupku
plaćanja naknada za zaštitu i unapređenje šuma i sadržaju obrasca („Narodne novine HBŽ“, br:
6/15).
računovodstvenom izvješću, a naknada za korištenje državnih šuma vrši se za polugodište
najkasnije do 31. srpnja, a za drugo polugodište najkasnije do 31. ožujka naredne godine.
Dospijeće datuma plaćanja naknade za općekorisne funkcije šuma nije određeno.
Naknade za općekorisne funkcije šuma uplaćuje se na depozitni račun Proračuna Županije sa
jednim nalogom, a i naknada za korištenje državnih šuma uplaćuje se jednim nalogom na
depozitni račun Proračuna Županije.
godišnjeg financijsko računovodstvenog izvješća
28
Skupština USK/Ž donijela je Zakon o šumama („Službeni glasnik USK“, br. 22/12, 16/16, 12/17,
25/17 i 4/19), a nadležni ministar propisao je Uputu o načinu obračuna, rokovima i postupku
plaćanja naknada za zaštitu, unapređenje i podizanje novih šuma i ruralni razvoj („Službeni
glasnik USK“, br: 32/12).
djelatnost radi stjecanja dobiti. Osnovica za obračun ove naknade je ostvareni ukupan prihod
kvartala i po završnom godišnjem računovodstvenom izvješću u roku od 30 dana nakon predaje
istog, a i naknada za korištenje državnih šuma vrši se u roku od 30 dana po isteku kvartala i po
završnom godišnjem računovodstvenom izvješću u roku od 30 dana po predaji istog.
Plaćanje naknade za općekorisne funkcije šuma vrši se na depozitni račun Proračuna K/Ž šuma,
a naknade za korištenje državnih šuma uplaćuje se sa dva odvojena platna naloga i to jedan na
Proračun K/Ž, a drugi na depozitni račun proračuna grada/općine na čijem području ostvario
prihod.
Skupština BPK/Ž donijela je Zakon o šumama („Službeni novine BPKG“, br. 4/13, 5/13-isp.,
13/19, 14/19-isp., 15/19 i 9/21), a nadležni ministar propisao je Uputu o načinu obračunavanja,
rokovima i postupku plaćanja naknada za zaštitu, unapređenje šuma („Službeni glasnik USK“,
br: 9/13).
ove naknade korisnici državnih šuma, javne institucije, udruge i fondacije izuzev onih koji
obavljaju djelatnost radi stjecanja dobiti. Osnovica za obračun ove naknade je ukupan ostvaren
prihod na teritoriji K/Ž. Naknada za korištenje državnih šuma plaća korisnik državne šume na
osnovicu koju čini godišnji prihod od drveta računajući cijenu drveta na panju i prihoda ostvarenih
od ne drvenih šumskih proizvoda.
Plaćanje naknade za općekorisne funkcije šuma vrši se kvartalno odnosno u roku od 30. dana
za protekli kvartal, a naknada za korištenje državnih šuma plaća se najkasnije do 30. studenog
tekuće godine za prethodnu godinu.
Plaćanje naknade za općekorisne funkcije šuma vrši se na depozitni račun Proračuna K/Ž sa
kojeg se prebacuje na poseban otvoren podračun. Naknadu za korištenje državnih šuma, plaća
se sa dva odvojena platna naloga i to jedan na Proračun K/Ž, a drugi na depozitni račun
proračuna grada/općine na čijem području ostvario prihod.
Presudom Ustavnog suda Federacije BiH broj: U-34/13 („Sl. novine FBiH“, br. 61/14), Zakon o
turističkim zajednicama i promicanju turizma u Federaciji BiH („Sl. novine FBiH“, br. 19/96 i 28/03)
primjenjivati će se do 30. siječnja 2015. godine, odnosno prestati će se primjenjivati od
31.01.2015 godine ukoliko do tog datuma Parlament Federacije BiH ne uredi ovu materiju
sukladno Ustavu Federacije BiH. Prestankom primjene ovog zakona prestaju i svi propisi
doneseni na temelju ovog zakona ( čl.41 Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije
BiH, „Sl. novine FBiH“, br. 6/95 i 37/03) kao što je Ureda o članarinama u turističkim zajednicama,
Uredba o boravišnoj pristojbi, Pravilnik o proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta u razrede,
Pravilnik o obliku i sadržaju obrasca za uplatu članarine turističkim zajednicama, odluke o
29
boravišnoj pristojbi i drugi propisi doneseni na temelju ovog osporenog zakona. Navedene propise
donosila je Vlada Federacije BiH i/ili nadležni ministar.
Županije/kantoni donijeli su zakone o turizmu. Obveznu članarinu turističkim zajednicama i
boravišnu pristojbu imaju TK, HNŽ/K, KS, Ž/KSB i HBŽ ali u ŽSB obvezna članarina turističkim
zajednicama još nije stupila na snagu radi ne donošenja podzakonskog propisa, a HBŽ ima
propisanu Uredbu ali nisu doneseni provedbeni propisi za obveznu članarinu turističkim
zajednicama. USK i ŽZH imaju propisanu samo boravišnu pristojbu. BPKG donije je Zakon o
boravišnoj pristojbi („Sl. n. BPKG“, br.4/21) ali Vlada BPKG nije donijela provedbenu Odluku.
Ostale Ž/K nisu propisale plaćanje članskog doprinosa i boravišne pristojbe.
Tuzlanska K/Ž donijela je Zakon o turističkim zajednicama („Sl. novine TZ“, broj: 11/15 i 14/16 -
u čl. 63. propisana visina boravišne pristojbe). Obvezni prihod turističke zajednice su članski
doprinos i boravišna pristojba. Visinu članskog doprinosa kojeg plaća pravna i fizička osoba kao
obvezni član turističke zajednice općine / grada ovisi od: a) kategorije turističkog mjesta (A, B, C,
i D.) u kojem je sjedište ili organizaciona jedinica, b) pravnom statusu obveznika (fizička ili pravna
osoba) i c) stopi na ukupni prihod utvrđenoj Zakonom o turističkim zajednicama.
Pravilnikom o obveznim članovima turističke zajednice i izgledu i sadržaju obrasca za uplatu
članskog doprinosa („Sl. novine TŽ“, broj: 4/16), regulirano su djelatnosti koje podliježu obvezi
plaćanja članarine turističkim zajednicama, pravne osobe koje su oslobođene plaćanja člansko
doprinosa, propisan obrazac i rokovi predaje obrasca Obveznici plaćanja članarine dužni su
izvršiti obračun i uplatu iste do 15-og u mjesecu za protekli mjesec i dostaviti Obrazac obračuna
i uplate članskog doprinosa Turističkoj zajednici turističkoj zajednici do kraja tekućeg mjeseca za
protekli mjesec. Nadležni ministar je donio Pravilnik o kategorizaciji turističkih mjesta („Sl. novine
TŽ“, broj: 3/16) i Odluku o kategorizaciji turističkih mjesta („Sl. novine TŽ“, broj: 16/21) koja
određuje razvrstavanje u kategoriju turističkih mjesta u Tuzlanskoj županiji.
Do donošenje odluke o boravišnoj pristojbi, zakonodavac je Zakonom o turističkim zajednicama
propisao boravišnu pristojbu za Tuzlansku županiju u visini od 2,00 KM po ostvarenom noćenju.
Hercegovačko-neretvanska županije „aktivirala“ je ranije donijeti Zakon o turističkim
zajednicama i unapređenju turizma u Hercegovačkoj-neretvanskoj županije (Sl. novine HNŽ“,
broj: 5/00), Pravilnik o obliku i sadržaju obrasca za uplatu članarine turističkim zajednicama („Sl.
novine HNŽ“, broj: 3/11), Pravilnik o proglašenju turističkih mjesta u razrede („Sl .novine HNŽ“,
broj: 3/11) i Uredbu o članarinama u turističkim zajednicama u HNŽ („Sl. novine HNŽ“, broj: 5/10,
2/12 i 6/16). Također Vlada HNŽ donijela je i Uredbu o boravišnoj pristojbi u HNŽ („Sl. novine
HNŽ“, broj: 5/10 i 6/16) i Pravilnik o razdoblju turističke predsezone, glavne sezone i podsezone
u turističkim mjestima („Sl. novine HNŽ“, broj: 4/11). Vlada HNŽ/K nije donijela odluku o
utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2021. godinu.
Uredbom o članarinama u turističkim zajednicama („Sl. novine HNŽ“, br. 5/10, 2/12 i 6/16)
propisani su obveznici plaćanja članarine, sukladno Odluci o klasifikaciji djelatnosti u BiH („Sl.
glasnik BiH“, br. 47/10). Visina članarine turističkoj zajednici ovisi o razredu turističkog mjesta
gdje je sjedište ili poslovna jedinica pravne osobe, pripadnosti pravnoj ili fizičkoj osobi i visini stope
na ukupan prihod. Članarina turističkoj zajednici se plaća mjesečno, do 5. u mjesecu za prethodni
mjesec/kvartal, pod uvjetom da obveznik ima godišnju obvezu za članarinu preko 200,00 KM,
odnosno članarina se plaća tromjesečno, ako je manja od 200,00 KM. Nadležni ministar propisao
je oblik i sadržaj obrasca za uplatu članarine (Obrazac TZ) kao i proglasio turistička mjesta i
razvrstao ih u razrede u Pravilniku o proglašenju turističkih mjesta u razrede („Sl. novine HNŽ“,
broj: 3/11) i propisao da uz godišnja/polugodišnja financijska izvješća treba predavati obračun
članarine na Obrascu TZ „mjerodavnom tijelu“. Mišljenja smo da pravne osobe ovaj obraza
predaju Financijsko-informatičkoj agenciji i nadležnom organizacionom djelu Porezne uprave
FBiH.
Županija/Kanton Sarajevo donijela je Zakona o turizmu („Sl. novine KS“, broj: 19/16, 31/17,
34/17-isp. i 13/21) i uvela je obvezno plaćanje članarine Turističkoj zajednici Kantona, sa
početkom primjene od 18.08.2017. godine. Zakon o dopunama Zakona o turizmu („Sl. novine
KS“, br. 13/21) stupio je na snagu 9.04.2021. godine, članarina TZKS umanjuje se za 50% u
kalendarskoj 2021. godini i iznosi za obveznike plaćanja članarine: a) pravne osobe 0,025% i
b) fizičke osobe 0,0125%.
30
Na temelju citiranog Zakona ministar privrede donio je Pravilnik o obliku i sadržaju obrazaca za
uplatu članarine Turističkoj zajednici Kantona Sarajevo („Sl. novine KS“, broj: 46/17) u kojem je
propisao oblik i sadržaj obrasca prijave obračuna akontacije članarine (Obrazac POAČ) i obrazac
konačnog obračuna članarine Turističkoj zajednici KS (Obrazac KOČ). Članarinu su dužni plaćati
obvezni i dobrovoljni članovi TZ Kantona Sarajevo iz članka 63. stav (2) i (8) Zakona o turizmu
(„Sl. novine KS“, broj: 19/16, 31/17, 34/17-isp. i 13/21), a Pravilnikom o djelatnostima obveznih
članova Turističke zajednice Kantona Sarajevo („Sl. novine KS“, broj: 44/16, 2/18, 12/18 i 16/21)
određena je djelatnost za obvezne članove Turističke zajednice. Nadležni ministar propisao je i
utvrdio djelatnosti na koje se primjenjuje Zakon o dopunama Zakona o turizmu („Sl. novine
KS“, br. 13/21) i objavio u Pravilniku o dopuni Pravilnika o djelatnostima obveznih članova
Turističke zajednice Kantona Sarajevo („Sl. novine KS“, broj: 16/21).
Osnovica za obračun članarine za pravne osobe je ukupan prihod koji je pravna osoba dužna
iskazati u računu dobiti i gubitka sukladno propisima o računovodstvu. Osnovica se utvrđuje
pojedinačno i za svaku eventualnu poslovnu jedinicu, ako posluje izvan sjedišta pravne osobe.
Akontacija članarine plača se do 15.-og u mjesecu za protekli mjesec na depozitni račun KS.
Članarina se plaća mjesečno ako godišnji iznos članarine prelazi 300 KM u odnosu na visinu
obračunate članarine iz prethodne godine, a obveznik koji plaća godišnju članarinu manju od 300
KM dužan je članarinu uplaćivati tromjesečno.
Obrazac POAČ uz dokaz o uplati akontacije članarine dostavlja se do 15.-og u mjesecu za
prethodni mjesec/tromjesečje, a Obrazac KOČ do 15.04.-og tekuće godina za proteklu godinu
Turističkoj zajednici KS. Vrsta prihoda je 722428. Ministarstvo privrede Turistička zajednica KS
obrasce će postaviti u elektronskom obliku na svojim internetskim stranicama. Propisom nije
predviđeno da se Obrazac KOČ-Konačan obračun članarine Turističkoj zajednici predaje
Financijsko-informatičkoj agenciji i Poreznoj upravi FBiH.
Vlada K/Ž odredila je Odlukom o visini boravišne takse za područja Kantona Sarajevo za 2020.
godinu („Sl. novine KS“, broj: 49/19) visinu boravišne pristojbe od 2,00 KM po ostvareno noćenju.
Ministar gospodarstva ove županije donio je Pravilnik o evidenciji plaćene boravišne takse („Sl.
novine KS“, broj: 25/17), u kojem je propisao tri izvještaja (BT, DBT i GPBT) o broju korisnika i
naplaćenoj pristojbi. Obrasce BT i DBT obveznik dostavlja mjesečno do 15. u mjesecu za protekli
mjesec nadležnoj županijskoj inspekciji i Turističkoj zajednici županije, a Obrazac GPBT dostaviti
izvješće o uplaćenoj boravišnoj pristojbi, istim institucijama, do 30. rujna tekuće godine.
Sredstva boravišne pristojbe, davatelj usluga, dužan je uplatiti na depozitni račun KS, prvog
radnog dana narednog tjedna za protekli tjedan, kao i 15-og u mjesecu za prethodni mjesec
dostaviti izvješće o broju korisnika usluga smještaja i iznosu naplaćene boravišne pristojbe, na
obrascu koji propiše nadležni ministar. Izvješće se dostavlja nadležnoj županijskoj inspekciji i
Turističkoj zajednici KS.
Zakon o turizmu („N. novine USŽ“, br. 25/20) sa početkom primjene od 10. listopada 2020.
godine regulirao je da visinu boravišne pristojbe utvrđuje Vlada USŽ najkasnije do kraja studenog
tekuće godine za narednu godinu. Odlukom o visina boravišne pristojbe i visini godišnjeg
paušalnog iznosa boravišne pristojbe na području Unsko-sanskog kantona za 2021. godinu („Sl.
glasnik USŽ“, broj: 32/20) gdje je određena visina boravišne pristojbe dnevno i po ostvareno
noćenju. Pružatelju usluga smještaja naplaćenu boravišnu pristojbu obvezan je uplatiti 1. i 15. u
mjesecu za sva noćenja ostvarena u tom razdoblju sa rokom dospijeća od sedam dana na
depozitni račun proračuna K/Ž Naplaćena sredstva po osnovu boravišne pristojbe, proračun K/Ž
raspoređuje na način da 80% sredstava pripada Turističkoj zajednice općine/grada, a 20%
sredstava pripada proračunu K/Ž. Ukoliko nije osnovana Turistička zajednica općine/grada,
sredstva prikupljena po osnovu boravišne pristojbe (80%) predstavljaju prihod proračuna
grada/općine sa područja kojeg je i boravišna pristojba prikupljena.
Skupština Županije Središnja Bosna donijela je Zakon o Turističkim zajednicama Županije
Središnja Bosna („Sl. novine ŽSB“, br. 3/20) sa početkom primjene od 25. travnja 2020. godine.
Zakonom je propisan obvezni članski doprinos za financiranje Turističke zajednice Županije
odnosno turističkih zajednica općina/gradova kao i prihoda ostvaren od boravišne pristojbe.
Visinu boravišne pristojbe utvrđuje Vlada ŽZH najkasnije do kraja listopada tekuće godine za
narednu godinu. Naplaćena sredstva po osnovu boravišne pristojbe, davatelj usluga uplaćuje na
31
račun Turističkoj zajednici Županije prvog radnog dana slijedećeg tjedna za protekli tjedan.
Turistička zajednica županije dužna je 70% prikupljenih sredstava uplatiti na račun turističke
zajednice općine/grada u roku od sedam dana od dana uplate davatelja usluge. Vlada ŽSB
donijela posebnu Odluku o iznosima boravišne pristojbe na području Županije Središnja Bosna
za 2021. godinu („Sl. novine ŽSB“, br. 7/21). Ukoliko nije osnovana Turistička zajednica
općine/grada, sredstva prikupljena po osnovu boravišne pristojbe predstavljaju prihod Turističke
zajednice Županije.
Obvezni članovi turističke zajednice općine/grada su pravne i fizičke osobe koje ostvaruju prihod
obavljanjem ugostiteljske i turističke djelatnosti te s turizmom neposredno povezane djelatnosti.
Šifre djelatnosti treba utvrditi nadležni ministar, ali do pisanja ovoga teksta ovog propisa još nema.
To znači da nije stupila na snagu obvezna uplata članskog doprinosa, bez obzira što je objavljen
Pravilnik o obliku sadržaju Obrasca obračuna i uplate članskog doprinosa Turističkoj zajednici
ŽSB („Sl. novine ŽSB“, br. 7/20).
Osnovica za obračun članskog doprinosa, za pravnu osobu koja je obveznik poreza na dobit
jest ukupan prihod iskazan u računu dobiti i gubitka, sukladno propisima o računovodstvu, a za
fizičku osobu jest ukupan primitak iz knjige primitaka i izdataka, sukladno propisu o porezu na
dohodak, umanjen za porez na dodanu vrijednost. Obvezni članski doprinosa plaća se do 15-og
u mjesecu za protekli mjesec.
Vlada Hercegbosanske županije donijela je Uredbu o turističkim zajednicama u
Hercegbosanskoj županiji („N. novine ŽZH“, br. 11/17) sa početkom primjene od 2 . studenog
2017. godine. Ovom Uredbom propisana je obvezna članarina za financiranje Turističke
zajednice Županije odnosno Turističke zajednice općine/grada, a iste se financiraju i od obveznih
članarina i od prihoda ostvarenih preraspodjelom boravišne pristojbe.
Člankom 44. citirane Uredbe regulirano je da će Vlada HBŽ odlukom propisati visinu članarine,
kategorizaciju turističkih mjesta, osnovicu za obračun članarine, način plaćanja i raspoređivanje
članarine, odnosno da će Ministar donijeti ostale provedbene propise i obrasce predviđene ovom
Uredbom.
Do pisanja ovog teksta nismo dobili informaciju o donošenju provedbenih propisa za primjenu
navedene Uredbe.
Do donošenje odluke o boravišnoj pristojbi, Vlada HBŽ je Uredbom o turističkim zajednicama
propisala boravišnu pristojbu za županiju u visini od 2,00 KM po ostvarenom noćenju.
Člankom 169. stavak 1. Zakona o vodama („Sl. novine FBiH“, br. 70/06), regulirano je da su
obveznici plaćanja opće vodne naknade fizičke i pravne osobe koje su registrirane za obavljanje
djelatnosti na temelju rješenja izdanog od nadležnog organa odnosno i na osnovu samostalne
djelatnosti i povremenog samostalnog rada. Znači, da sve pravne i fizičke osobe, koje nisu
registrirane kod suda ili bilo kojeg drugog organa za obavljanje djelatnosti (organi uprave svih
nivoa vlasti, kao i kad isti vrše isplatu prema ugovoru), nisu ni obveznici obračunavanja i plaćanja
opće vodne naknade. Isto tako, vlasnici obrta i drugih samostalnih djelatnosti, nisu obveznici
plaćanja ove opće vodne naknade za svoja primanja obzirom da oni nemaju plaću u smislu
zakona o porezu na dohodak.
Nerezidentni isplatitelj koji vrši isplatu plaća i drugih primanja, u smislu zakona o porezu na
dohodak, rezidentnim fizičkim osobama nije u obvezi plaćati ovu opća vodna naknada jer ona
pad na teret rezidentnog poslodavca tj. na teret poslodavca.
Osnovica za obračun opće vodne naknade je neto plaća uposlenika u radnom odnosu na
neodređeno i/ili određeno vrijeme, kao i neto iznos primanja po osnovu obavljanja druge
samostalne djelatnosti i povremenog samostalnog rada. Plaćanje ove naknade vrši se
istovremeno sa isplatom primanja, na depozitni račun proračuna županije prema sjedištu pravne
osobe odnosno podružnice. Ukoliko se isplata plaća vrši u organizacionom dijelu pravne osobe u
Republici Srpskoj ili u Brčko Distriktu BiH nema obveze obračuna plaćanja ove naknade.
Člankom 170. Zakona o vodama („Sl. novine FBiH“, br. 70/06), regulirano je da su obveznici
plaćanja posebnih vodnih naknada fizičke i pravne osobe koje koriste površinske i podzemne
vode. Odlukom o visini posebnih vodnih naknada („Sl. novine FBiH“ br. 46/07, 10/14 i 3/16)
regulirana je visina i vrste posebnih vodnih naknada.
32
Pravilnikom o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i kontroli

izmirivanja obveza na temelju opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada („Sl. novine FBiH“,
br. 92/07, 46/09, 79/11 i 88/12), reguliran je način plaćanja ovih naknada. Obveznici
obračunavanja i plaćanja opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada obvezni su da na
posebnom obrascu «OVN – Izvješće o obračunanim i uplaćenim vodnim naknadama» sačiniti
Izvješće o obračunanim i plaćenim naknadama i predati ga Financijsko-informatičkoj agenciji i
nadležnom organizacionom dijelu porezne uprave.
Za obveznu članarinu Vanjskotrgovinskoj komori BiH, a koja se plaća na osnovi kvartalnih
obavještenja koje komora dostavlja svakom članu, nije predviđen poseban obrazac. Način
obračuna i visina članarine propisan je Odlukom o članarini Vanjskotrgovinskoj komori BIH za
2021. godinu („Sl. glasnik BiH“, br. 3/21). Odluka je stupila na snagu 01.01.2021. godine.
Zakonom o vanjskotrgovinskoj komori BiH („Sl. glasnik BiH“, br.30/01 i 72/13) regulirano je da
mjesečna članarina ne može biti viša od trostrukog iznosa prosječne neto plaće u BiH, isplaćene
u prethodnoj kalendarskoj godini koja se utvrđuje na temelju službenih podataka Agencije za
statistiku BiH. Prosječna neto plaća u BiH za 2020. godinu prema službenom podatku Agencije
za statistiku BiH iznosi 956,00 KM. Trostruki iznos prosječne neto plače u BiH iznosi 2.868,00
KM, što je i maksimalni mjesečni iznos članarine u 2021. godini.
Član Komore koji je za 2020. godinu, dio ukupnog prihoda ostvario temeljem izvoza više od
50%, obračunata osnovica za plaćanje članarine umanjuje se za 20%, a umanjuje se na osnovu
zahtjeva člana Komore.
Visina članarine za svakog člana utvrđuje se na temelju kvartalnog obavještavanja o osnovici i
visini članarine. Minimalni iznos članarine iznosi 20,00 KM mjesečno, odnosno 60,00 KM
kvartalno. Određene pravne osobe koje su osnovane i upisane u sudski registar u 2021. godini
oslobođene su plaćanje članarine u tekućoj godini.
Članarina Gospodarskoj komori Federacije BiH i članarina županijskim gospodarskim
komorama (a koje nisu obvezne) plaća se mjesečno, za koje nije propisan poseban obrazac, i
plaća se na temelju ugovora zaključenog između pravne osobe i gospodarske komore. Članarina
Gospodarskoj komori FBiH plaća se sukladno Odluci o članarinama Gospodarskoj komori FBIH
(„Sl. novine FBiH“, br. 26/08), sukladno Zakonu o privrednim/gospodarskim komorama u
Federaciji BiH („Sl. novine FBiH“, br. 35/98 i 34/03). Visina članarine određuje se prema veličini
gospodarskog društva tako da društva preko 100 uposlenika plaćaju članarinu u visini od 3‰
(promila) na bruto plaču, a za manje od 100 uposlenika plaćaju članarinu od 4,00 KM po uposlenoj
osobi. Članarina se plaća mjesečno i minimalna članarina iznosi 30,00 KM.
Detaljnije upute o plaćanju i izvješćivanju posebnih naknada i članarina nalaze se su u
posebnom poglavlju (7.) ovog priručnika.
Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba sa invaliditetom
(„Sl. novine FBiH“, broj: 9/10) regulirano je da državna tijela, tijela pravosuđa, tijela lokalne
samouprave, javne službe, ustanove, fondovi, javna poduzeća, gospodarska društva i druge
pravne osobe, a koje nisu osnovane za upošljavanje osoba sa invaliditetom, imaju obvezu
upošljavati osobe sa invaliditetom razmjerno ukupnom broju uposlenika u tom subjektu. Do
31.12.2013. godine i nadalje pravne osobe trebaju imati zaposlenu najmanje jednu osobu na
svakih 16. zaposlenih osoba, ali za samo one zaposlenike na teritoriji Federaciji BiH. Subjekti
koji ne ispune ovu obvezu dužni su mjesečno, pri isplati plaća, obračunati i uplatiti u Fond za
poticanje rehabilitacije i upošljavanje osoba sa invaliditetom novčani iznos u visini od 25 %
prosječne (posljednje objavljene) neto plaće u Federaciji BiH, za svaku osobu sa invaliditetom
koju su bili dužni uposliti, a to nije učinjeno.
Pravne osobe koje imaju 15. i manje (do 2013. god. i dalje) ukupno uposlenih osoba, obvezne
su da imaju najmanje jednu uposlenu osobu sa invaliditetom, a ako nemaju niti jednu takvu osobu
uposlenu, dužne su svakog mjeseca prilikom isplate plaće uplatiti Fond-u poseban novčani iznos
u visini od 0,50 % iznosa isplaćene mjesečne bruto plaće svih uposlenih radnika.
Pravo na upošljavanje po posebnim uvjetima imaju osobe sa najmanje 60 % invaliditetom,
osobe sa najmanje 70 % tjelesnog oštećenja, ukoliko to oštećenje ima za posljedicu smanjenje
radne sposobnosti i osobe sa lakom i umjerenom mentalnom retardacijom.
33
Državna tijela i organi ova sredstva uplaćuju pod vrstom prihoda 722568, a ostale pravne osobe
pod vrstom prihoda 722569. Depozitni račun Fonda za uplatu ovih naknada otvoren je u UniCredit
banci br. 338-690-22963585-21 i u ASA banci br. 134-470-100007538-37. Provedbeni propis za
ovaj zakon su Uputstvo i obrazac za vođenje evidencije o poslodavcima, platama i iznosu
posebnog doprinosa te zaposlenim osobama sa invaliditetom-obrazac EP („Sl. novine FBiH“, br.
52/15 i 64/15) i Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencija uposlenih osoba sa invaliditetom
(„Sl. novine FBiH“, br. 21/11).
Obrazac EP propisan u gore navedenom uputi, sastoji se od tri dijela i to: a) Osnovni podaci o
poslodavcu (Obrazac EP-1)- popunjava se i dostavlja samo prilikom prve dostave podataka i ako
dođe do izmjene podataka o poslodavcu; b) Podaci o platama i iznosu posebnog doprinosa
(Obrazac EP-2)- popunjava se i dostavlja za svaku poslovnu godinu; c) Podaci o uposlenim
osobama sa invaliditetom (Obrazac EP-3)- popunjava se i dostavlja samo prilikom prve dostave
podataka, a ako dođe do izmjene ažurira se od strane poslodavca.
Popunjeni obrazac se dostavlja isključivo elektronskim putem preko web aplikacije. Aplikacija
ap. FOND nalazi se na adresi http://ap.fond.ba. Poslodavac mora obvezo imati e-mail adresu
preko koje će dobiti korisničko ime i šifru za pristup web aplikaciji. Ukoliko se poslodavac ne nalazi
u bazi poslodavaca Fonda isti se mora prethodno inicijalno registrirati dostavljanjem ID broja i
naziva firme putem e-mail-a na adresu registar@fond.ba
Obrazac EP poslodavci su dužni popuniti i dostaviti Fondu bez obzira da li su u razdoblju za koji
dostavljaju obrazac imali trenutno uposlenih osoba sa invaliditetom ili ne. Obrazac EP dostavlja
se samo uz godišnje financijsko izvješće najkasnije do 31.03. tekuće godine za prethodnu godinu.
Pravne osobe koje vrše usluge tehničkog pregleda vozila, obvezne su se pridržavati
Jedinstvenog cjenika usluga tehničkog pregleda vozila u BiH koji je sastavni dio Pravilnika o
izmjenama i dopunama Pravilnika o tehničkim pregledima vozila („Sl. glasnik BiH“, broj: 33/19,
29/20 i 56/21). Federacija BiH je donijela „svoj“ Pravilnik o naknadama za tehnički pregled vozila
i drugim poslovima koji se obavljaju u stanicama za tehnički pregled („Sl. novine FBiH“, broj:
51/06, 26/07, 70/07 i 4/10) tako da u ovom segmentu ovih usluga egzistira dvojni cjenik za većinu
ovih usluga. Na naplaćenu uslugu tehničkog pregleda vozila obvezni će izdvojiti 1 % od naknade
i proslijediti na depozitni račun Proračuna Federacije BiH 102-050-00001066-98 (uz obvezno
upisivanje vrste prihoda 722416) i 1 % naknade županijskom proračunu u kojem se stanica za
tehnički pregled nalazi (uz obvezno upisivanje vrste prihoda 722424), a 8 % od naknade
proslijediti na transakcijski račun stručne institucije. Uplate se vrše do 10-tog dana u mjesecu za
prethodni mjesec.
Člankom 132. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastva („Sl. novine FBiH“, broj: 64/09) stupio je
na snagu 20.10.2009. godine, regulirano je da se vatrogasna djelatnost financira i od premije
osiguranja koja društva za osiguranje zaključuju s osiguranicima. Člankom 137. citiranog zakona
regulirano je da su društva za osiguranje koje se bave osiguranjem pravnih i fizičkih osoba dužna
izdvajati financijska sredstva iz premije osiguranja imovine od požara i prirodnih sila u iznosu od
6 %, a 1 % sredstava od naplaćene funkcionalne premije osiguranja koja se odnosi na osiguranje
motornih vozila. Sredstva se uplaćuju na poseban račun županija, sukladno Pravilniku o načinu
uplate, pripadnosti i raspodjeli javnih prihoda javnih u Federacije BiH („Sl. novine FBiH“, broj:
54/20, 55/20-isp.,63/20, 88/20, 28/21, 56/21 i 83/21).
Zakonom o naftnim derivatima u Federaciji BiH („Sl. novine FBiH“, broj: 52/14), energetski
subjekti iz sektora energetske djelatnosti, i to: a) proizvodnja naftnih derivata, b) trgovina na
veliko naftnim derivatima izuzev LPG, c) trgovina na malo naftnim derivatima, d) skladištenje
naftnih derivata izuzev LPG i e) trgovanje LPG kao i svaka pravna i fizička osoba registrirana za
obavljanje djelatnosti, a koja koristi naftne derivate za pretvaranje u toplotnu, ili koristi za
pretvaranje u mehaničku energiju i posjeduje internu postaju za opskrbu gorivom, ili koristi u
tehnološkom procesu proizvodnje, dužne su voditi evidenciju o mjesečnim i godišnjim
prometovanim količinama naftnih derivata razvrstanih po vrsti naftnog derivata, tarifnom broju,
dobavljačima i zemlji porijekla. Takve utvrđene količine navedeni poduzetnici obvezni su
evidentirati na obrascima koji su sastavni dio Pravilnika o dostavljanju podataka iz naftnog sektora
(„Sl. novine FBiH“, br.16/16), i popunjene tabelu/le (Pravilnik ima ukupno 13-est tabela) ovjerenu
od strane ovlaštene osobe i ovjerenu pečatom dostavljati Federalnom ministarstvu energije,
34
rudarstva i industrije, mjesečno, do 25. u mjesecu za prethodni mjesec i godišnje, do 25. siječnja
tekuće godine, za prethodnu godinu.
1.4. ROKOVI ZA SASTAVLJANJE, PODNOŠENJE I OBJAVLJIVANJE

GODIŠNJEG IZVJEŠĆA
Pravne osobe obveznici sastavljanja godišnjeg financijskog izvješća za razdoblje I.–XII. 2021.
godine dužne su dostaviti iste Financijsko-informatičkoj agenciji (FIA) do 28. veljače 2022.
godine (ponedjeljak).
Pravne osobe koje sastavljaju financijska izvješća, različito od predviđenog razdoblja (godišnji),
dužne su svoja financijska izvješća dostaviti u roku od 60 dana od dana nastanka statusne
promjene, pokretanja/zaključivanja postupka likvidacije ili otvaranja/zaključivanja stečaja, a za
ostale poslovne godine u roku od 120 dana od isteka poslovne godine.
Sukladno članku 44. Zakona, pravne osobe koje su statusno povezane prema Zakonu o
gospodarskim društvima, odnosno društva koja predstavljaju maticu u grupi pravnih osoba dužna
su sačiniti konsolidirano financijsko izvješće za 2021. godinu s prikazom poslovnog rezultata
matice na kraju poslovne godine i predati ga FIA-i najkasnije do 30. travnja 2022. godine,
odnosno u roku od 60 dana od dana prestanka obveze konsolidacije u smislu članka 43. stavka
3. Zakona. Iznimno, ovisna pravna osoba čija matična pravna osoba sa sjedištem u inozemstvu
ima poslovnu godinu različitu od kalendarske godine, uz suglasnost ministra, može sastavljati i
prezentirati financijske izvještaje za razdoblje koje je različito od razdoblja kalendarske godine.
Izvješće o poslovanju iz čl. 42. Zakona, odluka o utvrđivanju financijskih izvještaja od strane
nadležnog organa i odluka o prijedlogu raspodjele dobiti ili pokrića gubitka, predaje se FIA-i
najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu.
Međutim skrećemo pozornost na čl. 44. (3) Zakona, da pravne osobe koje imaju poslovnu
godinu različitu od kalendarske godine dužne su, za statističke i druge potrebe, u Registar
financijskih izvještaja predati Bilancu stanja, Račun dobiti i gubitka i posebne izvještaje sačinjene
prema zahtjevu Federalnog zavoda za statistiku, za poslovnu godinu koja je jednaka
kalendarskoj, u roku do posljednjeg dana veljače tekuće godine za prethodnu godinu!
Predaju revizorska izvješća s priloženim financijskim izvještajima imaju velike i srednje pravne
osobe, subjekti od javnog interesa koji su predmet revizije, pravne osobe koja imaju obvezu
revizije propisanu posebnim propisima kojima je uređeno njihovo poslovanje kao i subjekti javnog
interesa sukladno Zakonom, ako nisu obuhvaćeni godišnjim planom revizije Ureda za reviziju
institucija u FBiH.
Rok za predaju revizorskog izvještaja dioničkih društava i subjekata od javnog interesa je
najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu, ili 6 mjeseci nakon završetka
poslovne godine ukoliko pravna osoba ima poslovnu godinu različitu od kalendarske godine. Rok
za predaju revizorskog izvješća s priloženim konsolidiranim financijskim izvještajima i revizorskog
izvješća s priloženim financijskim izvještajima ostalih pravnih osoba, koji su bili predmet
revidiranja je najkasnije do 30. rujna tekuće godine za prethodnu godinu, ili 9 mjeseci nakon
završetka poslovne godine ukoliko pravna osoba ima poslovnu godinu različitu od kalendarske
godine. Rok za predaju revizorskog izvješća pravnih osoba u stečaju FIA-i je 30 dana od dana
usvajanja od strane odbora vjerovnika.
Pravna osoba je dužna financijske izvještaje, izvješće o poslovanju te revizorsko izvješće ako
njegovi financijski izvještaji podliježu reviziji, konsolidirane financijske izvještaje i konsolidirano
izvješće o poslovanju ako je dužna sastavljati sukladno Zakonu, zajedno s revizorskim izvješćem
dostaviti FIA-i radi javne objave. Smatra se da je pravna osoba ispunila obvezu javne objave
danom dostave FIA-i potpunih i točnih financijskih izvještaja.
Pravna osoba, koja nije subjekt od javnog interesa, izuzeta je od obveze objavljivanja izvješća
o poslovanju i financijskih izvještaja, uz uvjet da se osigura njihova dostupnost na temelju
pismenog zahtjeva podnesenog FIA-i.
35
FIA-a je dužna, u roku od 30 dana od dana isteka predviđenih za predaju financijskih i drugih
dokumenata, obavijestiti Poreznu upravu o obveznicima predaje financijskih izvještaja koji ih u
roku nisu predali.
Sukladno Pravilniku o objavljivanju informacija i izvještavanju na tržištu vrijednosnih papira („Sl.
novine FBiH“, broj: 35/13 i 65/19) propisano je dostavljanje i objavljivanje godišnjih izvješća o
poslovanju i izvješća vanjskog revizora kao i propisani rokovi za dostavu i objavu navedenih
izvješća. Ove obveze propisane su za emitente (otvoreno dioničko društvo ili oni koji nemaju oblik
otvorenog dioničarskog društva), ovlaštene sudionike na tržištu vrijednosnih papira (profesionalni
posrednici i banke), Registar vrijednosnih papira i burzu.
Godišnje izvješće o poslovanju i izvješće vanjskog revizora emitenti dostavljaju Komisiji za
vrijednosne papire (u daljnjem tekstu: Komisiji) putem e-mail-a na adresu: info@komvp.gov.ba
dostavljanjem linka (poveznice) na svoju web stranicu, na web adresu na kojoj je postavljeno
izvješće. Za točnost podataka u dostavljenom elektronskom dokumentu odgovoran je zakonski
zastupnik emitenta.
Godišnje izvješće o poslovanju dostavlja se na obrascima u Excel formatu, koji su dostupni na
web stranici Komisije, a obrasci za elektronsko izvješćivanje dostupni su u sjedištu i na web
stranici Komisije (www.komvp.gov.ba). Izvješće vanjskog revizora objavljuje se u PDF formatu.
Emitenti, gospodarska društva dostavljaju izvješća na obrascima OEI-PD, banke na
obrascima OEI-BA, a društva za osiguranje na obrascima OEI-OS. Obrasci sadrže slijedeće
tabele:
 Tabela A- Opći podaci,
 Tabela B- Bilancu uspjeha,
 Tabela C- Bilancu stanja,
 Tabela D- Izvješće o gotovinskim tijekovima (neizravna metoda),
 Tabela E- Izvješće o gotovinskim tijekovima ( izravna metoda ),
 Tabela F- Izvješće o promjenama na kapitalu, i
 Tabala G- Zabilješke i komentare.
Obrazac izvješća za društva za osiguranje i reosiguranje Obrazac OEI-OS umjesto Tabele D i
E navedena je Tabela D- Izvješće o tijekovima gotovine za društva za osiguranje, a Tabela F i G
su Tabele E i F.
Emitenti otvorena dioničarska društva obvezni su objavljivati godišnje izvješće o poslovanju i
izvješće vanjskog revizora na svojoj web stranici i dostavljati ih burzi radi objavljivanja na web
stranici burze.
Emitenti koji nisu otvorena dioničarska društva obvezni su objavljivati godišnje izvješće o
poslovanju i izvješće vanjskog revizora na svojoj web stranici i izvršiti dostavljanje burzi radi
objavljivanja na web stranici burze, a ukoliko nemaju svoju web stranicu obvezni su Komisiji
dostaviti potvrdu burze o prijemu izvješća radi objave.
Emitenti koji nisu otvorena dioničarska društva i koji nisu uvršteni u trgovinu na burzi i vrše
objavu izvješća u formi Skraćenog izvješća i dostavljaju Komisiji kopiju objavljenog izvješća u
dnevnim novinama, a emitenti koji nisu uvršteni na trgovanje na burzi i koje vrše objavu izvješća
u dnevnim novinama dostavljaju Komisiji kopiju objavljivanja izvješća u dnevnim novinama.
Obrazac Skraćenog izvješća- Prilog broj 1. nalazi se na web stranici Komisije.
Emitenti koji vrše objavljivanja na svojoj web stranici dužni su osigurati da objavljivanje izvješća
budu dostupna najmanje pet godina od dana objavljivanja.
Godišnje izvješće o poslovanju se dostavlja najkasnije do 28. veljače tekuće za prethodnu
godinu, a cjelovito izvješće vanjskog revizora o obavljenoj reviziji godišnjeg izvješća o poslovanju
emitenta, najkasnije šest mjeseci od završetka poslovne godine.
Dioničaru koji je podnio zahtjev, emitent je dužan dostaviti godišnje izvješće o poslovanju, a
troškove tiskanja i dostavljanja snosi dioničar tj. podnositelj zahtjeva.
36
Burza i Registar vrijednosnih papira vrše objavljivanje godišnjeg izvješća o poslovanju i izvješća
vanjskog revizora na svojoj web stranici i dostavljaju Komisiji u gore navedenim rokovima, a
profesionalni posrednik u roku od 30 dana od dana proteka roka za pripremu tih izvješća. Burza
je dužna na zahtjev dioničara dostaviti godišnje izvješće o poslovanju sa svim propisanim
izvješćima.
Ovlašteni sudionici (profesionalni posrednici i banke) koji obavljaju poslove sa vrijednosnim
papirima dužni su sačinjavati i dostavljati Komisiji i Posebno godišnje izvješće o poslovanju na
obrascima (u pisanoj formi i elektronskom poštom) koji su dostupni na web stranici Komisije, do
31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu. Obrasci sadrže slijedeća izvješća:
 Izvješće o zaposlenim osobama,
 Izvješće o računima,
 Izvješće o adekvatnosti kapitala (samo za profesionalnog posrednika),
 Izvješće o tekućoj likvidnosti, i
 Izvješće o danim/primljenim kreditima i zajmovima.
Komisija za vrijednosne papire Federacije BiH svojom Odlukom o primjeni propisa na društva
za upravljanje fondovima i investicijske fondove („Sl. novine FBiH“, broj: 20/06), utvrdila je propise
koji se odnose i primjenjuju na društva za upravljanje investicijskim fondovima i investicijske
fondove. Isto tako, Komisija za vrijednosne papire FBiH objavila je Odluku o prestanku važenja
propisa Komisije za vrijednosne papire FBiH („Sl. novine FBiH“, broj: 7/10), a koji su se odnosili
na navedene pravne osobe.
Investicijski fondovi, društva za upravljanje i banke depozitari obvezni su primjenjivati Pravilnik
o sadržaju, rokovima i obliku izvješća investicijskih fondova, društava za upravljanje i banke
depozitara („Sl. novine FBiH“, broj: 37/10, 79/12, 84/12-isp., 7/13-isp. i 22/14), koji regulira
sadržaj, rokove i način izvješćivanja o poslovanju istih. Ova izvješća dostavljaju se Komisiji za
vrijednosne papire, a čine ih: temeljna (Bilanca stanja – Izvješće o financijskom položaju, Bilanca
uspjeha – Izvješće o ukupnom rezultatu za razdoblje, Izvješće o tijekovima gotovine, Izvješće o
promjenama neto imovine – kapitala – fonda i Bilješke uz financijska izvješća) financijska
izvješća za investicijske fondove, društva za upravljanje i banke depozitara i posebna izvješća
za investicijske fondove i banke depozitara propisane citiranim Pravilnikom. Temeljna financijska
izvješća za investicijske fondove (zatvorene) regulirana su Pravilnikom o Kontnom okviru,
sadržaju računa u Kontnom okviru i sadržaju i formi financijskih izvješća za investicijske fondove
(„Sl. novine FBiH“, broj: 82/10 i 3/21), a obrasci posebnih izvješća sadržani su u prilogu koji čini
sastavni dio Pravilnik o sadržaju, rokovima i obliku izvješća investicijskih fondova, društava za
upravljanje i banke depozitara („Sl. novine FBiH“, broj: 37/10, 79/12, 84/12-isp., 7/13-isp. i 22/14).
Društva za upravljanje sačinjavaju i dostavljaju Komisiji za vrijednosne papire godišnje izvješće
svakog investicijskog fonda kojim upravljaju te godišnje financijsko izvješće društva za
upravljanje. Također, osim ovih izvješća društvo za upravljanje je dužno da za svaki investicijski
fond kojim upravlja, kao i za društvo za upravljanje sačini i Komisiji dostavi i godišnje izvješće o
poslovanju. Ovo izvješće mora da sadrži i izvješće uprave društva za upravljanje sa
obrazloženjem poslovnih rezultata investicijskog fonda, promjena u portfoliju i planirane strategije
ulaganja u narednom razdoblju. Godišnja financijska izvješća kako društva za upravljanje tako i
investicijskog fonda, moraju biti revidirana od strane neovisnog ovlaštenog revizora.
Temeljna godišnja financijska izvješća investicijskih fondova i društava za upravljanje, sa
izvješćem o reviziji i godišnje izvješće o poslovanju, obvezno se dostavljaju, do 30.04.2022.
godine. Ova izvješća dostavljaju se Komisiji elektronskim putem.
Društvo za upravljanje, obvezno je temeljna godišnja financijska izvješća zatvorenog
investicijskog fonda kojim upravlja, dostaviti Sarajevskoj burzi vrijednosnih papira, radi
objavljivanja na njihovoj internet stranici u istom roku kao i za predaju temeljnih i posebnih
izvješća, odnosno do 30.04.2022. godine. Društvo je obvezno da osigura, da temeljna financijska
izvješća društva za upravljanje i investicijskog fonda budu trajno dostupni na internet stranici
društva za upravljanje.
37
Revidirana godišnja financijska izvješća i mišljenje neovisnog ovlaštenog revizora, investicijskih

fondova i društva za upravljanje dostavljaju se Komisiji i u pisanom obliku.
Posebna izvješća su:
1. za investicijske fondove:
a. Opći podaci o investicijskom fondu (prilog 1),
b. Izvješće o portfoliju investicijskog fonda (prilog 2),
c. Izvješće o obračunu neto vrijednosti imovine investicijskog fonda (prilog 3),
d. Izvješće o obračunu neto vrijednosti imovine po dionici/udjelu (prilog 3a),
e. Izvješće o cijeni i neto vrijednosti imovine po dionici/udjelu investicijskog fonda (prilog 3b),
f. Izvješće o strukturi i visini troškova koji se naplaćuju na teret imovine investicijsko fonda
(prilog 4),
g. Izvješće o transakcijama sa ulaganjima investicijskog fonda (prilog 5),
h. Izvješće o vrijednosti transakcija investicijskog fonda obavljenim putem pojedinačnog
profesionalnog posrednika i iznosu obračunate provizije (prilog 5a),
i. Izvješće o financijskim pokazateljima investicijskog fonda (prilog 6),
j. Izvješće o prihodima fonda po osnovi dividende (prilog 7).
2. za banku depozitara:
a. Izvješće o rezultatima provjere ispravnosti postupka i rezultata vrjednovanja imovine
investicijskih fondova za koje vodi poslove depozitara (prilog 8),
b. Izvješće o rezultatima provjere odstupanja od planirane strukture ulaganja investicijskog
fonda za koji vodi poslove depozitara (prilog 9).
Izmjenama i dopunama Pravilnika o sadržaju, rokovima i obliku izvješća investicijskih fondova,
društava za upravljanje i banke depozitara („Sl. novine FBiH“, broj: 79/12), pored propisanih novih
obrazaca (navedenih gore), utvrđeni su i rokovi za dostavljanje istih Komisiji za vrijednosne papire
Federacije BiH. Društvo za upravljanje, sačinjava i dostavlja Komisiji elektroničkim putem
„priloge“ od a) do j) za svaki investicijski fond kojim upravlja do 30.04.2022. godine.
Političke stranke podnose Središnjem izbornom povjerenstvu BiH godišnje financijsko
izvješće u elektronskoj formi i dostavljaju Središnjem izbornom povjerenstvu na obrascima
propisanim Pravilnikom o godišnjim financijskim izvješćima političkih stranaka („Sl. glasnik BiH“,
broj: 96/13 i 89/16. Na Internet stranici www.izbori.ba nalazi se Korisničko uputstvo za podnošenje
financijskih izvješća putem aplikacije „FI CIK BIH“. Potvrdu o podnesenom godišnjem
financijskom izvješću i tiskane obrasce financijskog izvješća u PDF formatu ovjerene potpisom
opunomoćene osobe i pečatom političke stranke dostavljaju Središnjem izbornom povjerenstvu i
u tvrdom umnošku.
Ova izvješća političke stranke dostavljaju do 31. ožujka 2022. godine.
Godišnje financijsko izvješće političkih stranaka podnosi se na obrascima:
a. Opći podaci o političkoj stranci – Obrazac 1.
1) Teritorijalna struktura političke stranke – Obrazac 1.1.
b. Pregled prometa novčanih sredstava političke stranke
1) Pregled prometa svih transakcijskih računa političke stranke – Obrazac 2.
2) Pregled prometa blagajne – Obrazac 2.1.
c. Izvori financiranja političke stranke s pregledom izvora financiranja po organizacijskim
dijelovima stranke – Obrazac 3.
1) Dobrovoljni prilozi fizičkih osoba veći od 100 KM – Obrazac 3-a
2) Dobrovoljni prilozi pravnih osoba veći od 100 KM – Obrazac 3-b
3) Prihodi od imovine u vlasništvu političke stranke – Obrazac 3-c
38
4) Dobit pravnih osoba u vlasništvu političke stranke – Obrazac 3-d

5) Nenovčane donacije i računi koje politička stranka nije imala obvezu platiti – Obrazac 3e
6) Prihodi iz proračuna – Obrazac 3-f
7) Prihodi od izdavačke djelatnosti, prodaje promidžbenog materijala i organiziranja
stranačkih skupova – Obrazac 3-g
d. Rashodi političke stranke s pregledom rashoda po organizacijskim dijelovima stranke –
Obrazac 4.
1) Režijsko-administrativni i ostali troškovi – Obrazac 4.1.
2) Troškovi promidžbe – Obrazac 4.2
e. Obveze političke stranke – Obrazac 5.
1) Obveze po kreditima i i pozajmicama – Obrazac 5.1
2) Ostale obveze – Obrazac 5.2
Navedeni obrasci dostupni su na web stranici Središnjeg izbornog povjerenstva BiH
www.izbori.ba.
Financijsko izvješće na razini stranke podnosi se obrascima 1., 1.1., 2., 2.1., 3., 3-f, 3-g, 4., 4.2.
i 5, a za organizacijske dijelove stranke na ostalim obrascima i to posebno za svaki organizacijski
dio političke stranke.
Obrasci se moraju popuniti tiskanim slovima, a točnost i potpunost podataka u svakom obrascu
svojim potpisom ovjerava predsjednik političke stranke ili druga ovlaštena osoba. Godišnje
financijsko izvješće podnosi se u tvrdoj preslici , a može se podnijeti i u elektroničkoj formi.
Regulatorna agencija za komunikacije BiH objavila je Pravilo 88/2018 o odvojenom
računovodstvu („Sl. glasnik BiH“, broj: 72/18). U Pravilu je propisan okvir za pripremu i
sastavljanje regulatornih financijskih izvješća-RFI i regulatorne računovodstvene
dokumentacije-RRD, te obveza i način dostavljanja izvješća regulatoru. Obvezu dostavljanja
ovih izvješća imaju operatori sa značajnom tržišnom snagom, a koji su proglašeni od strane
regulatora. Pravilom ovi operatori imaju obvezu voditi odvojeno računovodstvo (odvajanje
prihoda, troškova, imovine i obveza po poslovnim jedinicama) i računovodstvo troškova (pravila
o alokaciji prihoda, troškova, imovine i obveza na pojedinačne aktivnosti).
U Pravilu 88/2018 o odvojenom računovodstvu propisano je 14. Aneksa tj obrazaca za
sastavljanje financijskih izvješća, a koji se dostavljaju Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH.
Proglašeni operator ima obvezu da najkasnije do 31. ožujka dostavlja RAK-u na pregled i
suglasnost regulatorne računovodstvene dokumentacije-RRD za prethodnu financijsku
godinu. Ova dokumentacija predaje se u obliku: a) jedan tiskani primjerak, b) jedna kopija u
nezaštićenom pdf formatu i c) jedna kopija u nezaštićenom MS Word/MS Excel formatu.
Proglašeni operator ima obvezu da do 31. srpnja dostavi RAK-u regulatorni financijski
izvješće-RFI, zajedno sa regulatornim revizorskim izvješćem i nekvalificiranim revizorskim
mišljenjem te kopijom RRD koju je odobrila agencija (RAK) za prethodnu financijsku godinu.
Proglašeni operator predaje agenciji RFI zajedno sa RRD u slijedećem formatu: a) jedan tiskani
primjerak, b) jedna kopija u nezaštićenom pdf formatu i c) jedna kopija u nezaštićenom MS
Word/MS Excel formatu.
1.5. PROPISI NA TEMELJU KOJIH SE SASTAVLJAJU GODIŠNJA IZVJEŠĆA

U nastavku su navedeni federalni, županijski i državni propisi temeljem kojih se, ovisno o vrsti
pravne osobe, sastavljaju godišnja izvješća. Osim navedenih propisa, izrada godišnjeg izvješća
temelji se i na propisima bivše Jugoslavije koje je Bosna i Hercegovina („Službenim listom R BiH“,
broj: 2/92, 13/93 i 13/94) preuzela kao svoje propise, kao i podzakonskih akata donesenih na
temelju istih, a Bosna i Hercegovina i Federacija BiH nisu regulirali tu oblast.
39
Po propisima Federacije Bosne i Hercegovine

 Zakon obveznom odnosima („Sl.list SFRJ“, broj: 29/78, 39/85, 46/85-isp., 45/89, 57/89;
„Sl.list SR BiH“, broj: 2/92, 13/93 i 13/94; „Sl. novine FBiH“, broj: 29/03 i 42/11)
 Zakon o slobodnim zonama („Sl. novine FBiH”, broj: 2/95, 37/04 i 43/04)
 Zakon o federalnim upravnim pristojbama i Tarifi federalnih upravnih pristojbi („Sl. novine
FBiH”, broj: 6/98, 8/00, 45/12, 43/13 i 98/17)
 Zakon o doprinosima („Sl. novine FBiH”, broj: 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08
i 91/15, 104/16, 34/18, 99/19 i 4/21)
 Zakon o platnim transakcijama („Sl. novine FBiH”, broj: 32/00 i 28/03)
 Zakon o čeku („Sl. novine FBiH”, broj: 32/00 i 77/15)
 Zakon o mjenici („Sl. novine FBiH”, broj: 32/00 i 28/03)
 Zakon o visini stope zatezne kamate na javne prihode („Sl. novine FBiH”, broj: 48/01, 52/01,
42/06, 28/13, 66/14, 86/15, 34/18, 99/19)
 Zakon o Poreznoj upravi Federacije BIH („Sl. novine FBiH”, broj: 33/02, 28/04, 57/09, 40/10,
27/12, 7/13, 71/14 i 91/15)
 Zakon o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem
hidroakumulacionih objekata („Sl. novine FBiH”, broj: 44/02, 18/03, 9/04, 57/09 i 105/21)
 Zakon o udrugama i fondacijama („Sl. novine FBiH”, broj: 45/02)
 Zakon o donacijama („Sl. novine FBiH”, broj: 13/03)
 Zakon o likvidacijskom postupku („Sl. novine FBiH”, broj: 29/03)
 Zakon o Fondu za zaštitu okoliša FBiH („Sl. novine FBiH”, broj: 33/03)
 Zakon o upravljanju otpadom („Sl. novine FBiH”, broj: 33/03 i 72/09)
 Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća („Sl.
novine FBiH”, broj: 39/03, 22/06 i 43/10)
 Zakon o statistici u FBiH („Sl. novine FBiH”, broj: 63/03 i 9/09)
 Zakon o javnim poduzećima („Sl. novine FBiH”, broj: 8/05, 81/08, 22/09 i 109/12)
 Zakon o posredovanju u privatnom osiguranju („Sl. novine FBiH”, broj: 22/05, 8/10 i 30/16)
 Zakon o registriranju poslovnih subjekata u FBiH („Sl. novine FBiH”, broj: 27/05, 68/05, 43/09,
63/14 i 85/21)
 Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BIH („Sl. novine FBiH”, broj: 22/06, 43/08,
22/09, 35/14 i 94/15)
 Zakon o mikrokreditnim organizacijama („Sl. novine FBiH”, broj: 59/06)
 Zakon o vodama („Sl. novine FBiH”, broj: 70/06)
 Zakon o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH”, broj: 10/08, 9/10, 44/11 , 7/13 i 65/13)
 Zakon o agencijama i unutarnjim službama za zaštitu ljudi i imovine („Sl. novine FBiH”, broj:
78/08)
 Zakon o investicijskim fondovima („Sl. novine FBiH”, broj: 85/08 i 25/17)
 Zakon o leasingu („Sl. novine FBiH”, broj: 85/08, 39/09, 65/13 i 104/16)
 Zakon o tržištu vrijednosnih papira („Sl. novine FBiH”, broj: 85/08, 109/12, 86/15 i 25/17)
 Zakon o turističkoj djelatnosti („Sl. novine FBiH”, broj: 32/09)
 Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti („Sl. novine FBiH”, broj: 32/09)
 Zakon o jedinstvenom sustavu registracije, kontrole i naplate doprinosa („Sl. novine FBiH”,
broj: 42/09, 109/12, 86/15, 30/16 i 96/21)
 Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba sa invaliditetom
(„Sl.novine FBiH“ broj: 9/10)
40
 Zakon o jedinstvenom uređivanju prava na gotovinsku naknadu pojedincima u Federaciji

Bosne i Hercegovine („Sl.novine FBiH“ broj: 9/10)
 Zakon o unutarnjoj trgovini („Sl. novine FBiH”, broj: 40/10 i 79/17)
 Zakon o deviznom poslovanju („Sl. novine FBiH”, broj: 47/10)
 Zakon o naplati i djelomičnom otpisu dugovanja sportskim kolektivima („Sl.novine FBiH“, broj:
37/14, 12/17 i 79/20 )
 Zakon o financijskom konsolidiranju gospodarskih društva u Federaciji Bosne i Hercegovine
(„Sl. novine FBiH“, broj: 52/14,36/18, 54/19 i 48/21)
 Zakon o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenih radom termoelektrana
(„Sl. novine FBiH“, broj: 80/14)
 Zakon o unutarnjem platnom prometu („Sl. novine FBiH”, broj: 48/15 i 79/15-isp. i 4/21)
 Zakon o igrama na sreću („Sl. novine FBiH”, broj: 48/15 i 60/15)
 Zakon o gospodarskim društvima („Sl. novine FBiH”, broj: 81/15 i 75/21)
 Zakon o faktoringu („Sl. novine FBiH”, broj: 14/16 i 74/20)
 Zakon o porezu na dobit („Sl. novine FBiH”, broj: 15/16 i 15/20)
 Zakon o radu („Sl. novine FBiH”, broj: 26/16, 89/18 i 23/20-OUSFBiH)
 Zakon o financijskom poslovanju („Sl. novine FBiH”, broj: 48/16)
 Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima („Sl. novine FBiH”, broj: 104/16)
 Zakon o osiguranju („Sl. novine FBiH”, broj: 23/17 i 103/21)
 Zakon o Jedinstvenom registru korisnika gotovinskih naknada na koje se ne uplaćuju
doprinosi („Sl. novine FBiH”, broj: 25/17)
 Zakon o bankama („Sl. novine FBiH”, broj: 27/17)
 Zakon o visini stope zatezne kamate („Sl. novine FBiH”, broj: 18/20)
 Zakon ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica („Sl. novine FBiH”, broj: 28/20)
 Zakon o Registru financijskih izvještaja („Sl. novine FBiH”, broj: 7/21)
 Zakon o računovodstvu i reviziji Federacije BiH („Sl. novine FBiH”, broj: 15/21)
 Zakon o stečaju („Sl. novine FBiH”, broj: 53/21)
 Zakon o posredovanju u prometu nekretnina („Sl. novine FBiH”, broj: 75/21)
 Uredba o posebnim naknadama za okoliš koje se plaćaju pri registraciji motornih vozila („Sl.
novine FBiH”, broj: 14/11 i 26/11)
 Uredba o vrstama naknada i kriterijima za obračun naknada za zagađivače zraka („Sl. novine
FBiH”, broj: 66/11 i 107/14)
 Uredba o naknadama za plastične kese tregerice („Sl. novine FBiH“, broj:9/14)
 Uredba o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem („Sl. novine FBiH”, broj: 72/15 i 82/15)
 Uredba o visini godišnje naknade za javne ceste koja se plaća pri registraciji motornih i
priključnih vozila („Sl. novine FBiH”, broj: 9/16)
 Uredba o naknadama troškova za službena putovanja („Sl. novine FBiH”, broj: 44/16 i 50/16)
 Pravilnik o obrascu mjenice i naknadi za posredovanje („Sl. novine FBiH”, broj: 46/00, 7/01,
97/07, 85/18 i 10/20)
 Pravilnik o određivanju visine veleprodajne i maloprodajne marže lijekova („Sl. novine FBiH”,
broj: 40/02, 50/02, 15/06 i 9/08)
 Pravilnik o postupku podnošenja poreznih prijava („Sl. novine FBiH”, broj: 66/02, 54/03,
74/04, 38/09, 7/11, 53/12 i 87/20)
 Pravilnik o procedurama za povrat više ili pogrešno uplaćenih javnih prihoda s Jedinstvenog
računa riznice Federacije BIH („Sl. novine FBiH”, broj: 47/04)
41
 Pravilnik o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i kontroli

izmirivanja obveza na temelju opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada („Sl. novine
FBiH”, broj: 92/07, 46/09, 79/11 i 88/12
 Pravilnik o načinu obračuna i uplate doprinosa („Sl. novine FBiH”, broj: 64/08, 81/08, 98/15,
6/17, 38/17, 39/18 i 12/21)
 Pravilnik o uvjetima poslovanja društva za upravljanje („Sl. novine FBiH”, broj: 18/09, 7/10 i
13/11)
 Pravilnik o vrednovanju i izračunu imovine investicijskog fonda („Sl. novine FBiH”, broj: 42/09)
 Pravilnik o podnošenju prijava za upis i promjene upisa u Jedinstveni sustav registracije,
kontrole i naplate doprinosa („Sl. novine FBiH”, broj: 73/09, 38/10, 77/10 , 9/11, 1/13, 83/14,
1/15, 48/16, 25/17, 53/19, 93/19 i 105/21)
 Pravilnik o sadržaju, rokovima i obliku izvješćivanja investicijskih fondova, društava za
upravljanje i banke depozitara („Sl. novine FBiH”, broj: 37/10, 79/12, 84/12-isp., 7/13-isp. i
22/14)
 Pravilnik o pripajanju i likvidaciji investicijskih fondova („Sl. novine FBiH”, broj: 48/10)
 Pravilnik o izvještavanju („Sl. novine FBiH”, broj: 77/10 - za elektro gospodarska društva)
 Pravilnik o načinu, rokovima i obrascima izvještavanja o kreditnim poslovima s inozemstvom
(„Sl. novine FBiH”, broj: 79/10, 47/20 i 82/21)
 Pravilnik o primjeni Kontnog okvira za društva za osiguranje i reosiguranje („Sl. novine FBiH”,
broj: 82/10)
 Pravilnik o sadržaju i formi financijskih izvještaja društava za osiguranje („Sl. novine FBiH”,
broj: 82/10 i 3/21)
 Pravilnik o sadržaju i formi obrazaca financijskih izvješća za gospodarska društva („Sl.
 Pravilnik o Kontnom okviru, sadržaju konta i primjeni Kontnog okvira za gospodarska društva
(„Sl. novine FBiH”, broj: 82/10)
 Pravilnik o sadržaju i formi obrazaca financijskih izvješća za banke i druge financijske
organizacije („Sl. novine FBiH”, broj: 82/10 i 3/21)
 Pravilnik o Kontnom okviru, sadržaju konta i primjeni Kontnog okvira za banke i druge
financijske organizacije („Sl. novine FBiH”, broj: 82/10)
 Pravilnik o Kontnom okviru, sadržaju računa u Kontnom okviru i sadržaju i formi financijskih
izvješća za investicijske fondove („Sl. novine FBiH”, broj: 82/10 i 3/21)
 Pravilnik o sadržaju i formi obrazaca izvješća o promjenama na kapitalu („Sl. novine FBiH”,
broj: 82/10 i 3/21)
 Pravilnik o uvjetima za obavljanje revizije financijskih izvješća investicijskog fonda („Sl.novine
FBiH“, broj: 7/11, 28/11, 61/11, 61/12 i 101/12)
 Pravilnik o konsolidiranim financijskim izvješćima („Sl. novine FBiH”, broj: 23/11 i 5/15)
 Pravilnik o visini naknade i načinu raspodjele sredstava za obavljene veterinarsko-
zdravstvene preglede i kontrolu na teritoriju FBiH („Sl. novine FBiH”, broj: 51/11 i 55/12)
 Pravilnik o načinu obračunavanja i plaćanja, te rokovima obračunavanja i plaćanja naknada
za zagađivače zraka („Sl. novine FBiH”, broj: 79/11)
 Pravilnik o dodatnom računovodstvenom izviješću-aneksu(„Sl. novine FBiH”, broj: 5/12)
 Pravilnik o visini i načinu raspodjele naknada za svjedodžbu o zdravstvenom stanju životinja
 Pravilnik o formi i sadržaju obrasca zahtjeva za otpis zatezne kamate na javne prihode i
potrebnoj dokumentaciji („Sl. novine FBiH”, broj: 29/13)
 Pravilnik o objavljivanju informacija i izvještavanja na tržištu vrijednosnih papira („Sl. novine
FBiH”, broj: 35/13 i 65/19)
42
 Pravilnik o izdavanju potvrde o rezidentnosti („Sl. novine FBiH”, broj: 15/14)

 Pravilnik o sadržaju, načinu i obliku dostavljanja obveznih evidencija i obrazaca za izradu
dnevnog obračuna prihoda i uplata mjesečnih naknada za privređivanje igara na sreću („Sl.
novine FBiH“, broj: 58/15, 91/15 i 13/16)
 Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja trgovačke knjige („Sl. novine FBiH”, broj: 91/15,
97/17, 3/18 i 47/19)
 Pravilnik o transakcijskim cijenama („Sl. novine FBiH”, broj: 67/16)
 Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dobit („Sl. novine FBiH”, broj: 88/16, 11/17, 96/17,
94/19 i 87/20)
 Pravilnik o dodjeljivanju identifikacijskih brojeva, registraciji i identifikaciji i evidencijama
poreznik obveznika na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine („Sl. novine FBiH”, broj:
69/17, 17/18 i 32/20)
 Pravilnik o izdavanju dozvole za rad i stjecanje kvalificiranog udjela društva za upravljanje
dobrovoljnim mirovinskim fondovima („Sl. novine FBiH”, broj: 97/17)
 Pravilnik o metodologiji za provođenje formalno pravne, računske i logične kontrole
financijskih izvještaja(„Sl. novine FBiH”, broj: 103/18, 93/19 i 76/20)
 Pravilnik o načinu uplate, pripadnosti i raspodjele javnih prihoda u Federacije Bosne i
Hercegovine („Sl. novine FBiH”, broj: 54/20, 55/20-isp., 63/20, 88/20, 28/21, 56/21 i 83/21)
 Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja registra kvalificiranih osoba i registara pravnih osoba
i poduzetnika koji pružaju knjigovodstvene i računovodstvene usluge („Sl. novine FBiH“, broj:
28/21)
 Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH”, broj: 48/21 i 77/21)
 Odluka o kontnim planovima za poduzeća, banke i slične financijske organizacije, društva za
osiguranje, te udruženja i druge neprofitne organizacije („Sl. novine FBiH”, broj: 10/07) –
(samo za udruge i neprofitne organizacije)
 Odluka o granicama riječnih bazena i vodnih područja na teritoriju Federacije BiH („Sl. novine
FBiH”, broj: 41/07)
 Odluka o visini posebnih vodnih naknada („Sl. novine FBiH”, broj: 46/07, 10/14 i 3/16)
 Odluka o utvrđivanju posebnog doprinosa za zdravstveno osiguranje zaposlenika na radu u
inozemstvu („Sl. novine FBiH”, broj: 74/08 i 22/20)
 Odluka o posebnoj taksi za izmirenje duga Ruskoj Federaciji za isporuku prirodnog gasa u
razdoblju 1992.-1995. godine („Sl. novine FBiH”, broj: 8/09 , 28/09 , 16/14 i 42/15)
 Odluka o iznošenju strane gotovine i čekova („Sl. novine FBiH”, broj: 58/10 i 38/17)
 Odluka o uvjetima i načinu obavljanja mjenjačkih poslova („Sl. novine FBiH”, broj: 58/10 i
49/11)
 Odluka o uvjetima za izdavanje odobrenja za otvaranje deviznog računa u inozemstvu („Sl.
novine FBiH”, broj: 58/10)
 Odluka o plaćanju, naplati i prijenosu u devizama i stranoj gotovini („Sl. novine FBiH”, broj:
58/10)
 Odluka o načinu i uvjetima pod kojima rezidenti u poslovanju s nerezidentima mogu primiti
naplatu ili izvršiti plaćanje u stranoj gotovini i gotovini u konvertibilnim markama („Sl. novine
 Odluka o službi „pomoć-informacije („Sl. novine FBiH”, broj:“5/11)
 Odluku o Regulatornom kontnom planu („Sl. novine FBiH”, broj: 31/11-za javna elektro
gospodarska društva)
 Odluka o Tarifi naknada - Komisije za vrijednosne papire - („Sl. novine FBiH”, broj: 31/13,
48/14, 60/14, 22/16, 54/17 i 3/18)
43
 Odluka o objavljivanju i primjeni Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja i

Međunarodnih računovodstvenih standarda („Sl. novine FBiH”, broj: 10/17)
 Odluka o objavljivanju i primjeni međunarodnih standarda financijskog izvještavanja („Sl.
 Odluka o naknadama za usluge Financijsko-informatičke agencije („Sl. novine FBiH”, broj:
34/18, 16/20 i 66/20)
 Odluka o proglašenju stanja nepogode uzročenog pojavom koronavirusa (COVID 19) na
području Federacije BiH („Sl. novine FBiH”, broj: 21/20)
 Odluka o proglašenju prestanka stanja nepogode uzročenog pojavom koronavirusa (COVID
19) na području Federacije BiH („Sl. novine FBiH”, broj: 34/20)
 Odluka o objavljivanju međunarodnih standarda financijskog izvještavanja i međunarodnih
računovodstvenih standarda („Sl. novine FBiH”, broj: 44/20)- Napomena: izmjene i dopune
 Odluka o izdvajanju sredstava u Fond solidarnosti Federacije BiH za 2021. godinu („Sl.
 Odluka o utvrđivanju postotka za obračun varijabilnog dijela regulatornih naknada za 2021.
godinu – FERK („Sl. novine FBiH”, broj: 26/21)
 Naputak o formi i sadržaju naloga za plaćanje i procedurama za izvršenje platnih transakcija
(„Sl. novine FBiH”, broj: 55/00, 2/01, 45/02, 7/04, 11/04 i 30/19)
 Uputa o načinu na koji je banka obvezna izvješćivati komitente-trezore i izvanproračunske
fondove („Sl. novine FBiH”, broj: 55/00 i 2/01)
 Uputstvo i obrazac za vođenje evidencija o poslodavcima, platama i iznosu posebnog
doprinosa te zaposlenim osobama sa invaliditetom-Obrazac EP („Sl. novine FBiH”, broj:
52/15 i 64/15)
 Uputa o načinu obračunavanja i uplate posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih
nepogoda („Sl. novine FBiH”, broj: 81/08)
 Uputa o otvaranju i zatvaranju računa kod ovlaštenih organizacija za obavljanje poslova
unutarnjeg platnog prometa („Sl. novine FBiH”, broj: 83/15 i 87/17)
 Naputak o načinu, sadržaju i rokovima dostave obavijesti o promjeni cijena i marži pojedinih
proizvoda i usluga („Sl. novine FBiH”, broj: 20/19)
 Uputstvo o postupku zaprimanja dokumentacije u Registar financijskih izvještaja, provjeri
potpunosti i točnosti dokumentacije i načinu vođenja registra („Sl. novine FBiH”, broj: 72/21)
 Instrukcija o primjeni odredaba Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode
(„Sl.novine FBiH“, broj: 15/14)
 Osnovica za obračun doprinosa određenih obveznika za 2021. godinu („Sl. novine FBiH”,
broj: 7/21)
 Sheme Financijskih izvješća Federalnog ministarstva financija („Sl. novine FBiH”, broj: 3/07-
koristiti samo za udruženja i druge neprofitne organizacije)
 Smjernice za primjenu MSFI-a za mala i srednja poduzeća (MSFI za MSP) u Federaciji BiH,
( www.fmf.gov/publikacije)
Po propisima Federacije Bosne i Hercegovine za banke, leasing društva,

mikrokreditne organizacije i faktoring (podzakonski akti)
 Odluka o kriteriju za interno rangiranje banaka od strane Agencije za bankarstvo Federacije
BiH („Sl. novine FBiH”, broj: 3/03 i 6/03)
 Odluka o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive
banaka („Sl. novine FBiH”, broj: 3/03, 54/04, 68/05, 86/10, 6/11, 70/11, 85/11 i 85/11-
proč.tekst, 33/12-isp. i 15/13)
 Odluka o minimalnim standardima za dokumentiranje kreditnih aktivnosti banaka („Sl. novine
FBiH”, broj: 3/03 i 23/14)
44
 Odluka o izvještavanju o nesolidnim komitentima koji se smatraju specijalnim kreditnim

rizikom banke („Sl. novine FBiH”, broj: 3/03)
 Odluka o uvjetima i postupku za izdavanje dozvole za rad mikrokreditnoj fondaciji nastaloj
promjenom oblika mikrokreditne organizacije („Sl. novine FBiH”, broj: 27/07 i 31/18)
 Odluka o uvjetima i postupku izdavanja i oduzimanja dozvole za rad i drugih suglasnosti
mikrokreditnim organizacijama („Sl. novine FBiH”, broj: 27/07, 46/11 i 31/18)
 Odluka o uvjetima i postupku za izdavanje dozvole za rad i suglasnosti za stjecanje vlasničkih
udjela ulaganjem i prijenosom imovine mikrokreditne fondacije („Sl. novine FBiH”, broj: 27/07
i 31/18)
 Odluka o visini i načinu formiranja i održavanju pričuvi za pokriće kreditnih gubitaka
mikrokreditnih organizacija („Sl. novine FBiH”, broj: 27/07)
 Odluka o minimalnoj visini i načinu formiranja, upravljanja i održavanja pričuva za gubitke i
upravljanje rizicima leasing društva („Sl. novine FBiH”, broj: 46/09)
 Odluka o obliku i sadržaju, upravljanja i održavanja pričuva za gubitke i upravljanje rizicima
leasing društva („Sl. novine FBiH”, broj: 46/09)
 Odluka o jedinstvenom načinu i metodu obračuna i iskazivanja leasing naknade po ugovoru
o operativnom leasingu („Sl. novine Federacije BiH”, broj: 46/09 i 48/12)
 Odluka o obliku i sadržaju izvješća koje leasing društva dostavljaju Agenciji za bankarstvo
FBiH i rokovima izvješća („Sl. novine Federacije BiH”, broj: 46/09, 48/12 i 110/12)
 Odluka o utvrđivanju visine naknada za obavljanje nadzora nad radom Razvojne banke FBiH
(„Sl. novine Federacije BiH”, broj: 65/09))
 Odluka o minimalnim standardima aktivnosti banaka na sprečavanju pranja novca i
financiranje terorizma („Sl. novine FBiH”, broj: 48/12)
 Odluka o minimalnim standardima aktivnosti leasing društva na sprječavanju pranja novca i
financiranja terorističkih aktivnosti („Sl. novine FBiH”, broj: 48/12)
 Odluka o minimalnim standardima aktivnosti mikrokreditnih organizacija na sprečavanju
pranja novca i financiranju terorističkih aktivnosti („Sl. novine FBiH”, broj: 48/12)
 Odluka o minimalnim standardima za obavljanje mjenjačkih poslova („Sl. novine FBiH”, broj:
95/13, 99/13-isp. i 103/18)
 Odluka o uvjetima za procjenu i dokumentiranje kreditne sposobnosti („Sl.novine FBiH, broj:
23/14)
 Odluka o minimalnim standardima za dokumentiranje kreditnih aktivnosti mikrokreditnih
organizacija i procjena kreditne sposobnosti („Sl.novine FBiH, broj: 23/14 i 54/20)
 Odluka o minimalnim standardima za dokumentiranje financiranja putem leasing ugovora i
procjenu kreditne sposobnosti („Sl. novine FBiH“, broj: 46/14 i 37/20)
 Odluka o minimalnim standardima sadržaja ugovora o faktoringu („Sl. novine FBiH“, broj:
70/16)
 Odluka o minimalnim standardima uvjeta i načina objavljivanja djelatnosti društava za
faktoring („Sl. novine FBiH“, broj: 70/16)
 Odluka o minimalnim standardima kriterija, pravila i dodatnih zahtjeva za kapital društava za
faktoring („Sl. novine FBiH“, broj: 70/16)
 Odluka o minimalnim standardima kriterija i načinu upravljanja rizicima društava za faktoring
(„Sl. novine FBiH“, broj: 70/16)
 Odluka o minimalnim standardima kriterija i postupku odlučivanja o izdavanju suglasnosti za
stjecanje ili povećanje kvalificiranog udjela u društvima faktoring i društvima faktoring u drugoj
pravnoj osobi („Sl. novine FBiH“, broj: 70/16)
 Odluka o minimalnim standardima strukture, sadržaja, načina i rokova dostavljanja
informacija i izvješća društava za faktoring Agenciji za bankarstvo Federacije BiH („Sl.
novine FBiH“, broj: 70/16, 85/16-isp. i 104/16)
45
 Odluka o izdvajanju poslovnih procesa leasing društva – eksternalizacija („Sl. novine FBiH“,
broj: 58/17)
 Odluka o izračunavanju kapitala banke („Sl. novine FBiH“, broj: 81/17, 50/19, 37/20 i 81/20)
 Odluka o velikim izloženostima („Sl. novine FBiH“, broj: 81/17)
 Odluka o upravljanju rizicima u banci („Sl. novine FBiH“, broj: 81/17)
 Odluka o internom procesu procjene adekvatnosti kapitala u banci („Sl. novine FBiH“, broj:
81/17)
 Odluka o kontrolnim funkcijama banke („Sl. novine FBiH“, broj: 81/17)
 Odluka o vanjskoj reviziji i sadržaju revizije u banci („Sl. novine FBiH“, broj: 81/17)
 Odluka o uvjetima izdavanje prokure u banci („Sl. novine FBiH“, broj: 81/17)
 Odluka o kupoprodaji plasmana banke („Sl. novine FBiH“, broj: 81/17 i 86/20)
 Odluka o planovima oporavka banke i bankarske grupe („Sl. novine FBiH“, broj: 81/17 i 48/21)
 Odluka o zahtjevima za konsolidiranu bankarsku grupu („Sl. novine FBiH“, broj: 81/17)
 Odluka o upravljanju eksternalizacijom u banci („Sl. novine FBiH“, broj: 81/17)
 Odluka o izuzecima od čuvanja bankarske tajne („Sl. novine FBiH“, broj: 81/17)
 Odluka o evidenciji banke i organizacijskog dijela banke sa sjedištem u Republici Srpskoj ili
Brčko Distriktu i predstavništava banke otvorenog u Federaciji BiH („Sl. novine FBiH“, broj:
81/17)
 Odluka o jedinstvenom načinu obračuna i iskazivanja efektivne kamatne stope na kredite i
depozite („Sl. novine FBiH“, broj: 81/17)
 Odluka o uvjetima kada se banka smatra nesolventnom („Sl. novine FBiH“, broj: 81/17)
 Odluka o upravljanju deviznim rizikom banke („Sl. novine FBiH“, broj: 81/17 i 37/20)
 Odluka o uključivanju posebnih uvjeta za ugovaranje dugoročnih nenamjenskih i zamjenskih
kredita fizičkim osobama u sustavu upravljanja rizicima u banci („Sl. novine FBiH“, broj:
81/17)
 Odluka o obvezi banke o obavještavanju Agencije za bankarstvo Federacije BiH („Sl. novine
FBiH“, broj: 81/17)
 Odluka o superviziji banaka i postupcima Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i
Hercegovine („Sl. novine FBiH”, broj: 90/17 i 94/21)
 Odluka o postupku za utvrđivanje potraživanja i raspodjela aktive i pasive prilikom likvidacije
banke („Sl. novine FBiH”, broj: 90/17)
 Odluka o uvjetima i načinu vršenja neovisne procjene vrijednosti imovine i obveza banke
prije i u toku postupka restrukturiranja banke („Sl. novine FBiH”, broj: 26/18)
 Odluka o prodaji dionica, imovine, prava i obveza banke u restrukturiranju („Sl. novine FBiH”,
broj: 26/18)
 Odluka o osnivanju, uvjetima i načinu davanja suglasnosti društvu za upravljanje imovinom
 Odluka o postupku i načinu vršenja otpisa ili konverzije instrumenata kapitala i obveza banke
 Odluka o osnivanju banke za posebne namjene („Sl. novine FBiH”, broj: 26/18)
 Odluka o minimalnim zahtjevima za kapitalom i prihvatljivim obvezama banke („Sl. novine
 Odluka o procijeni mogućnosti restrukturiranja banke i bankarske grupe („Sl. novine FBiH”,
broj: 26/18)
 Odluka o uvjetima i načinu postupanja po zahtjevu žiranata za oslobađanje od obveza
jamstva („Sl. novine FBiH, broj: 31/18)
46
 Odluka o tarifi naknada za mikrokreditne organizacije („Sl. novine FBiH, broj: 46/18, 69/19 i
86/20)
 Odluka o tarifi naknada za leasing društva („Sl. novine FBiH, broj: 46/18 i 69/19)
 Odluka o tarifi naknada društava za faktoring („Sl. novine FBiH, broj: 46/18 i 69/19)
 Odluka o tarifi naknada za banke („Sl. novine FBiH, broj: 46/18 i 69/19)
 Odluka o jedinstvenom načinu i metodi izračuna i iskazivanju efektivne kamatne stope za
ugovor o financijskom leasingu („Sl. novine FBiH”, broj: 46/18)
 Odluka o uvjetima za uključenje formiranih rezervi za kreditne gubitke u redovan temeljni
kapital banke („Sl. novine FBiH, broj: 91/18 i 44/19)
 Odluka o uvjetima i standardima poslovanja i ograničenjima u mikrokreditnoj organizaciji („Sl.
novine FBiH, broj: 103/18)
 Odluka o podacima i informacijama koje banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo FBiH za
potrebe izrade i ažuriranja plana restrukturiranju banke („Sl. novine FBiH”, broj: 44/19, 48/19-
isp. i 61/21)
 Odluka o izvješćima koje mikrokreditna organizacija dostavlja Agenciji za bankarstvo
Federacije BiH i rokovima izvješćivanja („Sl. novine FBiH”, broj: 87/19)
 Odluka o privremenim mjerama u pogledu obveza banaka za dostavu izvješća Agenciji za
bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine („Sl. novine FBiH, broj: 22/20)
 Odluka o privremenim mjerama u pogledu obveza mikrokreditnih organizacija za dostavu
izvješća Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine („Sl.novine FBiH, broj:
22/20)
 Odluka o privremenim mjerama u pogledu obveza leasing društava za dostavu izvješća
Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine („Sl. novine FBiH, broj: 22/20)
 Odluka o privremenim mjerama u pogledu obveza društava za faktoring i banaka koje se
bave poslovima faktoringa za dostavu izvješća Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i
Hercegovine („Sl. novine FBiH, broj: 22/20)
 Odluka o privremenim mjerama za ublažavanje posljedica uzrokovanih virusnim oboljenjem
„COVID-19“ na tržištu osiguranju („Sl. novine FBiH“, br. 25/20)
 Odluka o privremenim mjerama u pogledu obveza banaka za dostavu izvješća Agenciji za
bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine („Sl. novine FBiH“, br. 25/20)
 Odluka o privremenim mjerama u pogledu obveza mikrokreditnim organizacijama za dostavu
izvješća Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine („Sl. novine FBiH“, br. 25/20)
 Odluka o privremenim mjerama u pogledu obveza leasing društva za dostavu izvješća
Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine („Sl. novine FBiH“, br. 25/20)
 Odluka o privremenim mjerama u pogledu obveza društva za faktoring i banaka koje se bave
poslovanjem faktoringa za dostavu izvješća Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i
Hercegovine („Sl. novine FBiH“, br. 25/20)
 Odluka o upravljanju kreditnim rizikom u bankarskoj knjizi („Sl. novine FBiH“, br. 41/20)
 Odluka o privremenim mjerama koje banka primjenjuje za oporavak od negativnih
ekonomskih posljedica uzrokovanih virusnim oboljenjem "COVID19" („Sl. novine FBiH, broj:
60/20, 21/21, 89/21 i 104/21)
 Odluka o privremenim mjerama koje leasing društva i mikrokreditne organizacije primjenjuju
za oporavak od nepovoljnih ekonomskih posljedica uzrokovanih pojavom virusnog oboljenja
"COVID19" („Sl. novine FBiH, broj: 60/20, 21/21 i 104/21)
 Odluka o izvješćima koje banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo Federacije BiH prema
standardizovanom regulatornom izvještajnom okviru (COREP) („Sl. novine FBiH”, broj:
86/20)
 Odluka o izvješćima koje banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo Federacije BiH u
nadzorne i statističke svrhe („Sl. novine FBiH”, broj: 86/20)
47
 Odluka o sadržaju, rokovima i načinu dostavljanja podataka za usporedni prikaz naknada

usluga za poslovne banke u unutarnjem platnom prometu i međubankarske naknade za
transakcije platnim karticama („Sl. novine FBiH”, broj: 31/21)
 Odluka o objavljivanju podataka i informacijama banke („Sl. novine FBiH“, broj: 39/21)
 Odluka o upravljanju rizikom likvidnosti banke („Sl. novine FBiH“, broj: 39/21)
 Uputa o formi i načinu dodatnog izvješća banaka pod privremenom upravom – www.fba.ba
 Uputa o izmijenjenom načinu formiranja, evidentiranja i izvještajnog iskazivanja rezervi za
kreditne gubitke – www.fba.ba
 Uputa za izradu bilanca uspjeha banaka i popratnih obrazaca – www.fba.ba
 Uputa za izradu bilanca stanja banaka i popratnih obrazaca – www.fba.ba
 Uputa za izradu izvješća leasing društva – www.fba.ba
 Uputa za izračunavanje ponderirane i efektivne kamatne stope– www.fba.ba
 Uputa za izračunavanje prilagođenog povrata na aktivu (za MKO) - www.fba.ba
 Uputa za izradu izvješća MKO – www.fba.ba
 Uputa za izračunavanje pokazatelja operativne efikasnost (za MKO)– www.fba.ba
 Uputa za popunjavanje financijskih i ostalih izvješća koje su društva za faktoring obvezna
dostavljati za potrebe Agencije za bankarstvo FBiH – www.fba.ba
 Uputa za izradu izvješća o izračunu kapitala društva za faktoring – www.fba.ba
Po propisima Federacije Bosne i Hercegovine za društva za osiguranje (podzakonski

akti)
 Pravilnik o minimalnom sadržaju revizorskog izvješća („Sl. novine FBiH”, broj: 80/06 i 82/11)
 Pravilnik o internoj reviziji u društvima za osiguranje („Sl. novine FBiH”, broj: 13/09)
 Pravilnik o osobama na značajnom položaju u društvu za osiguranje („Sl. novine FBiH”, broj:
16/10, 19/10 i 8/11)
 Pravilnik o vanjskoj reviziji („Sl. novine FBiH”, broj: 93/16)
 Pravilnik o likvidnosti („Sl. novine FBiH”, broj: 82/17, 27/18-isp. 106/18)
 Pravilnik o elementima i kontroli margine solventnosti („Sl. novine FBiH”, broj: 82/17i 95/19)
 Pravilnik o dodatnim elementima koji se uključuju pri izračunu planiranog reosiguranja („Sl.
novine FBiH“, broj: 84/17)
 Pravilnik o nadzoru („Sl. novine FBiH”, broj: 92/17 i 106/18)
 Pravilnik o postupku redovite likvidacije („Sl. novine FBiH”, broj: 92/17)
 Pravilnik o vrstama i sustavu upravljanja rizicima u društvu za osiguranje i društvu za
reosiguranje („Sl. novine FBiH”, broj: 92/17 i 27/18)
 Pravilnik o minimalnim standardima za izračun tehničkih pričuva osiguranja („Sl. novine
FBiH”, broj: 99/17 i 53/19)
 Pravilnik o načinu izračuna i mjerilima za izračun drugih tehničkih pričuva osiguranja („Sl.
 Pravilnik o životnom osiguranju vezano za ulaganje sredstava osiguranja („Sl. novine FBiH”,
broj: 1/18)
 Pravilnik o uvjetima za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela u društvu za
osiguranje odnosno društvu a reosiguranje („Sl. novine FBiH”, broj: 1/18)
 Pravilnik o raspodijeli zajedničkih stavki na životna i neživotna osiguranja („Sl. novine FBiH”,
broj: 2/18)
 Pravilnik o izvješćima posrednika u osiguranju („Sl. novine FBiH“, broj: 106/18)
48
 Pravilnik o izvješćima društava za osiguranje i reosiguranje („Sl. novine FBiH”, broj: 106/18 i
88/20)
 Pravilnik o pravilima osnivanja i poslovanja podružnica društava za osiguranje u
međuentitetskom poslovanju („Sl. novine FBiH“, broj: 71/19)
 Pravilnik o statističkim standardima i oblicima financijskog izvješćivanja u osiguranju („Sl.
 Pravilnik o visini i načinu ulaganja sredstava („Sl. novine FBiH”, broj: 95/19)
 Odluka o raspodjeli zajedničkih stavki na životno i neživotno („Sl. novine FBiH”, broj: 6/07)
 Odluka o izvješću podružnica društava za osiguranje iz Republike Srpske („Sl. novine FBiH”,
broj: 62/09)
 Odluka o rasporedu vrsta rizika po grupama i vrstama osiguranja („Sl. novine FBiH“, broj:
82/17)
 Odluka o dokumentima o prijenosu portfelja osiguranja („Sl. novine FBiH”, broj: 99/17)
 Odluka o naknadama („Sl. novine FBiH”, broj: 2/18 i 30/19)
 Odluka o privremenim mjerama za ublažavanje posljedica uzrokovanih virusnim oboljenjem
"COVID-19" na tržištu osiguranja („Sl. novine FBiH“, broj: 25/20)
 Odluka o doprinosu Zaštitnom fondu Federacije BiH za 2021. godine („Sl. novine FBiH”, broj:
10/21)
 Naputak o vrednovanju bilančnih i vanbilančnih pozicija („Sl. novine FBiH, broj: 2/18 i 95/19)
Po propisima Federacije Bosne i Hercegovine za Proračun, proračunske korisnike i

izvanproračunske fondove
 Zakon o investiranju javnih sredstava („Sl. novine FBiH”, broj: 77/04 i 48/08)
 Zakon o dugu, zaduživanju i jamstvima u Federaciji BIH („Sl. novine FBiH”, broj: 86/07, 24/09,
44/10 i 30/16)
 Zakon o načinu ostvarivanja ušteda u Federaciji BiH („Sl. novine FBiH”, broj: 50/09)
 Zakon o jedinstvenom uređivanju prava na gotovinsku naknadu pojedincima u FBiH („Sl.
 Zakon o proračunima u Federaciji BiH („Sl. novine FBiH”, broj: 102/13, 9/14-isp.,13/14, 8/15,
91/15, 102/15, 104/16, 5/18, 11/19 i 99/19)
 Zakon o riznici u Federaciji BiH („Sl. novine FBiH”, broj: 26/16 i 3/20)
 Uredba o naknadama koje nemaju karakter plaće („Sl. novine FBiH”, broj: 63/10, 22/11, 66/11
i 51/12)
 Uredba o naknadama koje pripadaju članovima Vlade FBiH i njihovim savjetnicima koje
nemaju karakter plaće („Sl. novine FBiH”, broj: 63/10, 22/11, 45/13 i 9/16)
 Uredba o računovodstvu proračuna u Federaciji BIH („Sl. novine FBiH”, broj: 34/14)
 Uredba o proračunskom nadzoru („Sl. novine FBiH“, broj: 34/14)
 Uredba o utvrđivanju vlastitih prihoda, načinu i rokovima raspodjele („Sl. novine FBiH”, broj:
60/16)
 Pravilnik o potrebnoj dokumentaciji za izdavanje prethodnog odobrenja kantonu, općini ili
gradu za zaduženja i izdavanje garancije po osnovu unutarnjeg duga („Sl. novine FBiH”, broj:
14/08)
 Pravilnik o pratećoj dokumentaciji za izdavanje prethodne suglasnosti za zaduženje kantonu,
općini ili gradu ili javnog poduzeća po osnovu vanjskog duga („Sl. novine FBiH”, broj: 14/08)
 Pravilnik o evidenciji garancija u Federaciji BiH („Sl. novine FBiH”, broj: 14/08)
 Pravilnik o investiranju raspoloživih novčanih sredstava, postupku, sadržaju i rokovima
izvješćivanja i izvršenim investicijama („Sl. novine FBiH”, broj: 81/08)
49
 Pravilnik o utvrđivanju i načinu vođenja Registra proračunskih korisnika proračuna u

Federaciji BiH („Sl. novine FBiH, broj: 30/14)
 Pravilnik o obliku, sadržaju, načinu popunjavanja i predaji izjave o fiskalnoj odgovornosti („Sl.
novine FBiH“, broj: 34/14)
 Pravilnik o knjigovodstvu proračuna u Federaciji BIH („Sl. novine FBiH”, broj: 60/14)
 Pravilnik o financijskom izvješćivanju i godišnjem obračunu proračuna u Federaciji BIH („Sl.
novine FBiH”, broj: 69/14, 14/15, 4/16, 19/18 i 3/21)
 Pravilnik o procedurama za povrat, preknjižavanje pogrešno/više uplaćenih javnih prihoda s
Jedinstvenog računa riznice Federacije BiH i postupku umanjenja obveza („Sl. novine FBiH”,
broj: 20/18 i 16/20)
 Uputa o izvršenju proračuna sa jedinstvenog računa Riznice („Sl. novine FBiH”, broj: 34/16)
 Uputa o načinu uplaćivanja i trošenja vlastitih prihoda korisnika proračuna („Sl. novine FBiH”,
broj: 77/16)
 Uputa o načinu uplaćivanja i trošenja vlastitih prihoda korisnika proračuna („Sl. novine FBiH”,
broj: 77/16)
 Uputa o blagajničkom poslovanju („Sl. novine Federacije BiH”, broj: 44/17 i 101/21)
 Uputa o otvaranju posebnih namjenskih transakcijskih računa, načinu planiranja, prikupljanja,
evidentiranja i raspolaganja sredstvima sa posebnih namjenskih transakcijskih računa
otvorenih kao podračuna u okviru Jedinstvenog računa Riznice („Sl. novine FBiH”, broj: 44/17
i 22/20)
 Naputak o otvaranju posebnog transakcijskog računa za sredstva za zaštitu i spašavanje u
okviru jedinstvenog računa riznice, za prikupljanje i korištenje novčanih sredstava po osnovi
posebnog poreza za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda na teritoriju Federacije BiH („Sl.
 Naputak o otvaranju namjenskog transakcijskog računa za grantove federalnim
proračunskim korisnicima („Sl. novine FBiH”, broj: 62/06)
 Naputak o planiranju i računovodstvenom evidentiranju vanjskog duga Federacije BIH u
Glavnoj knjizi Trezora („Sl. novine FBiH”, broj: 69/06, 78/06-isp. i 11//12)
 Računovodstvene politike za federalne proračunske korisnike i Riznicu („Sl. novine FBiH”,
broj: 58/16)
 Registar proračunskih korisnika Federacije Bosne i Hercegovine („Sl. novine FBiH”, broj:
19/21)
Po propisima županija u Federaciji Bosne i Hercegovine
a) Županijski propisi o porezima

 Zakon o porezu na imovinu („Sl. novine KS”, broj: 7/09)
 Zakon o porezu na imovinu i porezu na nasljeđe i poklon („Sl. novine Ze-do kantona”, broj:
9/09 i 13/11 - autentično tumačenje )
 Zakon o porezu na imovinu, nasljeđe i poklon („Sl. novine Tuzlanskog kantona”, broj: 14/09,
3/10, 4/10-isp., 8/14, 13/19 i 8/20)
 Pravilnik o primjeni odredaba Zakona o porezu na imovinu, nasljeđe i poklon („Sl. novine
Tuzlanskog kantona“, broj: 4/10 i 2/20)
 Zakon o porezima SBŽ („Sl. novine SBŽ”, broj: 6/09, 7/09-isp., 3/10 i 5/18-autentično
tumačenje)
 Zakon o porezu na imovinu i porezu na nasljeđe i poklon („Sl. glasnik USK”, broj: 4/09, 12/18,
Sl.n.FBiH br.78/20-US i 13/21)
 Zakon o porezu na imovinu, nasljeđe i poklon („Sl. novine BPKG”, broj: 7/09, 14/13 i 15/14)
50
 Zakon o porezima HNŽ („Sl. novine HNŽ”, broj: 2/09, 3/09-isp. i 4/10)
 Pravilnik o obrascima poreznih prijava („Sl. novine HNŽ“, broj: 1/10)
 Zakon o porezu na imovinu, nasljeđe i dar („Narodne novine PŽ”, broj: 11/09 i 5/19)
 Zakon o porezima HBŽ („Narodne novine HBŽ”, broj: 10/09, 1/10-isp., 2/10, 13/17 i 5/18)
 Pravilnik o obrascima poreznih prijava („Narodne novine HBŽ“, broj: 2/10)
 Zakon o porezima ŽZH („Narodne novine ŽZH”, broj: 12/09, 15/09-isp. i 29/21)
 Pravilnik o obrascima poreznih prijava („Narodne novine ŽZH“, broj: 3/10)
b) Županijski propisi o naknadama za korištenje, zaštitu i unapređenje šuma

 Zakon o šumama („Sl.n. Tuzlanske županije“, br: 7/17, 8/20 i 3/21)
 Uputa o načinu obračunavanja, rokovima i postupku plaćanja naknada za zaštitu i
unapređenje šuma („Sl.n. Tuzlanske županije“, br: 9/17)
 Zakon o šumama („Sl. glasnik USŽ“, br: 22/12, 16/16, 12/17, 25/17 i 4/19)
 Uputa o načinu obračuna, rokovima i postupku plaćanja naknada za zaštitu, unapređenje i
podizanje novih šuma i za ruralni razvoj („Sl. glasnik USŽ“, br: 32/12)
 Zakon o šumama Kantona Sarajevo („Sl. novine. KS“, br: 5/13 i 10/21)
 Zakon o šumama („Sl.n. BPKG“, br: 4/13, 5/13-isp., 13/19, 14/19-isp., 15/19 i 9/21)
 Uputa o načinu obračunavanja, rokovima i postupku plaćanja naknada za zaštitu i
unapređenje šuma („Sl.n. BPKG“, br: 9/13)
 Zakon o šumama („Narodne novine ŽZH“, br: 8/13,11/17 i 6/20)
 Naputak o načinu obračunavanja, rokovima i postupku plaćanja naknada za zaštitu,
unapređenje i podizanje novih šuma i za ruralni razvoj („Narodne novine ŽZH“, br: 12/13)
 Zakon o šumama („Sl.n. ZE-DOŽ.“, br: 8/13, 1/15 i 5/21)
 Zakon o šumama („Sl.n. Županije Posavske“, br: 9/13)
 Zakon o šumama („N. novine HBŽ“, br: 4/14)
 Pravilnik o načinu obračunavanja, rokovima i postupku plaćanja naknada za zaštitu i
unapređenje šuma i izgledu i sadržaju obrasca („N. novine HBŽ“, br: 6/15)
 Zakon o šumama („Sl.n. ŽSB“, br: 5/14 ,12/15, 8/16, 7/18 i 14/20)
 Naputak o načinu obračunavanja te rokovima i postupku plaćanja naknada za zaštitu
i unapređenja šuma („Sl.n. ŽSB“, br: 14/14 i 9/20)
c) Županijski propisi o naknadama turističkim zajednicama

 Zakon o turističkim zajednicama („Sl. novine TŽ“, broj: 11/15 i 14/16 - čl.63. propisana visina
boravišne pristojbe)
 Pravilnik o kategorizaciji turističkih mjesta („Sl. novine TŽ“, broj: 3/16)
 Pravilnik o obveznim članovima turističke zajednice i izgledu i sadržaju obrasca za uplatu
članskog doprinosa („Sl. novine TŽ“, broj: 4/16)
 Odluka o kategorizaciji („Sl. novine TŽ“, broj: 16/21)
 Zakon o turizmu („Sl. novine KS“, broj: 19/16, 31/17, 34/17-isp. i 13/21)
 Pravilnik o djelatnosti obveznih članova Turističke zajednice Kantona Sarajevo („Sl. novine
KS“, broj: 44/16, 2/18, 12/18 i 16/21)
 Pravilnik o evidenciji plaćene boravišne takse („Sl. novine KS“, broj: 25/17)
 Pravilnik o obliku i sadržaju obrazaca za uplatu članarine Turističkoj zajednici Kantona
Sarajevo („Sl. novine KS“, broj: 46/17)
 Odluka o visini boravišne takse za područja Kantona Sarajevo za 2021. godinu („Sl. novine
KS“, broj: 51/20)
 Zakon o turističkim zajednicama i unapređenju turizma u Hercegovačkoj-neretvanskoj
županije (Sl. novine HNŽ“, broj: 5/00)
51
 Uredba o članarinama u turističkim zajednicama u HNŽ („Sl. novine HNŽ“, broj: 5/10, 2/12 i
6/16)
 Uredba o boravišnoj pristojbi u HNŽ („Sl. novine HNŽ“, broj: 5/10 i 6/16)
 Pravilnik o obliku i sadržaju obrasca za uplatu članarine turističkim zajednicama („Sl. novine
HNŽ“, broj: 3/11) – obrazac TZ
 Pravilnik o proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta u razrede („Sl. novine HNŽ“, broj:
3/11)
 Odluka o razdoblju turističke predsezone, glavne sezone i podsezone u turističkim
mjestima(„Sl. novine HNŽ“, broj: 4/11)
 Zakon o turizmu Unskog-sanskog kantona („Sl. glasnik USŽ“, broj:25/20-samo za obveze
 Odluka o visini boravišnoj taksi i visini godišnjeg paušalnog iznosa boravišne takse na
području Unsko-sanskog kantona za 2021. godinu („Sl. glasnik USŽ“, broj: 32/20)
 Uredba o turističkim zajednicama u Hercegbosanskoj županiji („N. novine HBŽ“, broj: 11/17-
čl.61. propisana visina boravišne pristojbe)
 Zakon o turizmu Županije Zapadnohercegovačke („N. novine ŽZH“, broj: 20/19) - čl.112.
propisana visina boravišne pristojbe i nije propisana članarina turističkim zajednicama)
 Zakon o turističkim zajednicama Županije Središnja Bosna („Sl. novine ŽSB“, broj: 3/20)
 Pravilnik o evidenciji plaćene boravišne pristojbe („Sl. novine ŽSB“, broj: 7/20)
 Pravilnik o obliku i sadržaju Obrasca obračuna i uplate članskog doprinosa Turističkoj
zajednici ŽSB („Sl. novine ŽSB“, broj: 7/20)
 Odluka o iznosima boravišne pristojbe na području Županije Središnja Bosna za 2021.
godinu („Sl. novine ŽSB“, broj: 7/21)
Po propisima Bosne i Hercegovine

 Zakona o vanjskotrgovinskoj politici („Sl. glasnik BiH”, broj: 7/98 i 35/04)
 Zakon o politici direktnih stranih ulaganja u BiH („Sl. glasnik BiH”, broj: 17/98, 13/03, 48/10 i
22/15)
 Zakon o udrugama i zakladama BiH („Sl. glasnik BiH”, broj: 32/01, 42/03, 63/08, 76/11 i
94/16)
 Zakon o administrativnim pristojbama-sa Tarifom („Sl. glasnik BiH”, broj: 16/02, 19/02, 43/04,
8/06, 76/06, 76/07 3/08, 42/08, 3/10, 98/12, 15/14, 78/14, 32/17, 53/17, 62/17, 73/17, 68/19
i 18/20 )
 Opći Zakon o zadrugama („Sl. glasnik BiH”, broj: 18/03 i 55/06)
 Zakon o računovodstvu i reviziji („Sl. glasnik BiH”, broj: 42/04)
 Okvirni Zakon o registraciji poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini („Sl. glasnik BiH”, broj:
42/04)
 Zakon o uplatama na Jedinstveni račun i raspodjeli prihoda („Sl. glasnik BiH”, broj: 55/04,
34/07, 49/09 i 91/17)
 Zakon o carinskoj politici u BiH („Sl. glasnik BiH”, broj: 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11- dio
zakona je još na snazi)
 Zakon o porezu na dodanu vrijednost („Sl. glasnik BiH”, broj: 9/05, 35/05, 100/08 i 33/17)
 Zakon postupku neizravnog oporezivanja („Sl. glasnik BiH”, broj: 89/05 i 100/13)
 Zakon o klasifikaciji djelatnosti u Bosni i Hercegovini („Sl. glasnik BiH”, broj: 76/06, 100/08 i
32/10)
 Zakon o trošarinama u BIH („Sl. glasnik BiH”, broj: 49/09, 49/14, 60/14 i 91/17)
 Zakon o slobodnim zonama u BIH („Sl. glasnik BiH”, broj: 99/09)
 Zakon o carinskoj tarifi u BiH („Sl. glasnik BiH”, broj: 58/12)
 Zakon o carinskoj politici u BiH („Sl. glasnik BiH”, broj: 58/15)
52
 Zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti („Sl. glasnik BiH”, broj:
47/14 i 46/16)
 Zakon o carinskoj politici u BiH („Sl. glasnik BiH”, broj: 58/15- dio zakona je na snazi)
 Zakon o osiguranju depozita u bankama BIH („Sl. glasnik BiH”, broj: 32/20)
 Pravilnik o izdavanju certifikata o porijeklu proizvoda EUR („Sl. glasnik BiH”, broj: 11/98)
 Pravilnik o izdavanju certifikata o kretanju EUR.1 („Sl. glasnik BiH”, broj: 7/04)
 Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost („Sl. glasnik BiH”, broj: 93/05,
21/06, 60/06, 6/07, 100/07, 35/08, 65/10, 85/17 i 44/20)
 Pravilnik o primjeni Zakona o trošarinama („Sl. glasnik BiH”, broj: 50/09, 80/11, 48/12, 74/14,
85/17, 4/18, 3/21 i 62/21)
 Pravilnik o trošarinskim markicama za duhanske prerađevina, alkoholna pića, voćnu prirodnu
rakiju, kavu i vino („Sl. glasnik BiH”, broj: 50/09 i 74/14)
 Pravilnik o registraciji i upisu u Jedinstveni registar obveznika neizravnih poreza („Sl. glasnik
BiH”, broj: 51/12 i 68/16)
 Pravilnik o provedbi Zakona o sprečavanju pranja novca i terorističkih aktivnosti („Sl. glasnik
BiH”, broj: 41/15)
 Pravilnik o tehničkim pregledima vozila („Sl. glasnik BiH”, broj: 33/19, 29/20 i 56/21)
 Pravilnik o uplaćivanju neizravnih poreza i ostalih prihoda i pristojbi koje naplaćuje Uprava
za neizravno oporezivanje („Sl. glasnik BiH”, broj: 21/20)
 Pravilnik o provođenju postupka prisilne naplate neizravnih poreza(„Sl. glasnik BiH”, broj:
35/20)
 Odluka o klasifikaciji robe na režime izvoza i uvoza („Sl. glasnik BiH”, broj: 22/98, 30/02,
40/02, 20/05, 16/08, 54/08 i 4/13)
 Odluka o visini i načinu plaćanja naknade za pokriće troškova kakvoće kvalitete određenih
proizvoda pri uvozu i izvozu („Sl. glasnik BiH”, broj: 24/98, 42/01, 68/13 i 13/19)
 Odluka o kriterijima za korištenje sveobuhvatnog jamstva na niži iznos za osiguranje plaćanja
neizravnih poreza u unutarnjoj obradi („Sl. glasnik BiH”, broj: 35/06 i 73/06)
 Odluka o nadležnosti za rješavanje zahtjeva za odgodu plaćanja i plaćanja u ratama („Sl.
glasnik BiH”, broj: 42/06)
 Odluka o postupku oslobađanja i povrata trošarine i putarine po osnovi primjene
međunarodnih ugovora BIH („Sl. glasnik BiH”, broj: 26/08 i 92/08)
 Odluka u slučajevima u kojima se ne polaže garancija kada se roba podrijetlom iz EZ stavlja
u slobodan promet na račun njene krajnje upotrebe („Sl. glasnik BiH”, broj: 82/09)
 Odluka o carinskom postupku u slobodnim zonama („Sl. glasnik BiH”, broj: 91/09)
 Odluka o klasifikaciji djelatnost („Sl. glasnik BiH“, broj:47/10)
 Odluka o utvrđivanju i održavanju obveznih pričuva i utvrđivanju naknade za iznos pričuve
(„Sl. glasnik BiH”, broj: 30/16, 48/16, 27/19 i 31/21)
 Odluka o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih i
izvoznih pristojbi („Sl. glasnik BiH”, broj: 24/18)
 Odluka o kupovini i prodaji efektivnog stranog novca za devizna sredstva komercijalnim
bankama („Sl. glasnik BiH”, broj: 64/18 i 22/21)
 Odluka o kupovini i prodaji konvertibilnih maraka komercijalnim bankama („Sl. glasnik BiH”,
broj: 64/18 i 22/21)
 Odluka o visini stope obračuna godišnje naknade za dozvolu obavljanja djelatnosti
telekomunikacija i vrijednosti boda za obračun naknade za dozvolu u telekomunikacijama
(„Sl. glasnik BiH”, broj: 75/18)
 Odluka o provođenju Zakona o carinskoj politici u BiH („Sl. glasnik BiH”, broj: 13/19, 54/19,
21/20, 47/21, 47/21 i 49/21 )
53
 Odluka o dopunama Odluke o oslobađanju od obračuna i plaćanja neizravnih poreza

i povratu već plaćenih neizravnih poreza na opremu i sredstva donirana od strane
domaćih i međunarodnih subjekata za potrebe prevencije, suzbijanja i otklanjanja
epidemije prouzrokovane korona virusom (COVID-19) („Sl. glasnik BiH”, broj: 20/20,
24/20 i 17/21)
 Odluka o utvrđivanju regulatorne naknade za 2021. godinu („Sl. glasnik BiH”, broj: 62/20)
Napomena: Odluka se odnosi na DERK
 Odluka o visini stope premije za 2021.g. („Sl. glasnik BiH”, broj: 75/20)
 Odluka o visini članarine za 2021.g. („Sl. glasnik BiH”, broj: 75/20)
 Odluka o utvrđivanju specifične i minimalne trošarine na cigarete i iznos trošarine na duhan
za pušenje za 2021. godinu („Sl. glasnik BiH”, broj: 78/20)
 Odluka o visini stope kompenzatorne kamate za razdoblje od 1.1.2021.g.- 30.6.2021.g. („Sl.
 Odluka o visini naknade za standarde, standardizacijske dokumente i publikacije kao i za
usluge Instituta za standardizaciju BiH („Sl. glasnik BiH”, broj: 78/20)
 Odluka o visini stope i vrijednosti boda za obračun godišnje naknade za dozvole - za RAK
(„Sl. glasnik BiH”, broj: 80/20)
 Odluka o tečajnoj listi Centralne banke BiH („Sl. glasnik BiH”, broj: 83/20)
 Odluka o utvrđivanju carinske tarife BiH za 2021.g. („Sl. glasnik BiH”, broj: 86/20 i 16/21)
 Odluka o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza
određenih roba do 31.prosinca 2021. godine („Sl. glasnik BiH“, broj: 1/21)
 Odluka o utvrđivanju tarife naknada za usluge koja vrši Centralna banka BiH („Sl. glasnik
BiH”, broj:10/21)
 Odluka o članarini Vanjskotrgovinskoj Komori BiH za 2021. god. („Sl. glasnik BiH”, broj: 3/21)
 Odluka o količinama dizel-goriva na koje se ne plaća cestarina za 2021. godinu („Sl. glasnik
BiH”, broj: 7/21)
 Odluka o visini stope kompenzatorne kamate za razdoblje od 1.7.2021.g.- 31.12.2021.g. („Sl.
 Uputstvo o načinu utvrđivanja reciprociteta u procesu direktnih stranih ulaganja („Sl. glasnik
BiH”, broj: 18/98)
 Uputstvo o evidentiranju izvršenog kompenzacijskog posla („Sl. glasnik BiH”, broj: 22/98)
 Uputstvo o poduzimanju mjera osiguranja u postupku registracije i upisa u Jedinstveni
registar obveznika neizravnih poreza („Sl. glasnik BiH“, broj: 25/15)
 Uputa o postupku obrade pod carinskom kontrolom („Sl. glasnik BiH”, broj: 31/06)
 Uputa o postupku izvoza („Sl. glasnik BiH”, broj: 73/06)
 Uputa o postupku stavljanja robe u slobodan promet na račun njezine krajnje uporabe („Sl.
 Uputa o postupku ostvarivanja prava na paušalnu naknadu („Sl. glasnik BiH”, broj: 81/06)
 Uputa o carinskom postupku unutarnje obrade („Sl. glasnik BiH”, broj: 90/06)
 Uputa o primjeni Pravila o podrijetlu robe u preferencijalnoj trgovini između Bosne i
Hercegovine i zemalja s kojima su zaključeni bilateralni ugovori („Sl. glasnik BiH”, broj: 19/07)
 Uputa o utvrđivanju carinske vrijednosti („Sl. glasnik BiH”, broj: 74/07)
 Uputa o provedbi Pravila o podrijetlu u preferencijalnoj trgovini u okviru Srednjeeuropskog
sporazuma o slobodnoj trgovini („Sl. glasnik BiH”, broj: 95/07)
 Uputa o provedbi pojednostavljenog postupka prijavljivanja robe na temelju nepotpune
carinske prijave („Sl. glasnik BiH”, broj: 46/09, 95/10 i 28/16)
54
 Uputa o provedbi pravila o podrijetlu u preferencijalnoj trgovini između BIH i Europske

zajednice („Sl. glasnik BiH”, broj: 46/09)
 Uputa o lokalnom izvoznom carinjenju („Sl. glasnik BiH”, broj: 46/09, 8/11 i 49/13)
 Uputa o carinskom postupku u slobodnim zonama („Sl. glasnik BiH”, broj: 91/09)
 Uputa o privremenom uvozu („Sl. glasnik BiH”, broj: 61/12)
 Uputa o lokalnom uvoznom carinjenju („Sl. glasnik BiH”, broj: 3/13, 6/17 i 82/18)
 Uputa o carinskom postupku u poštanskom prometu („Sl. glasnik BiH”, broj: 48/13, 3/16,
47/17, 88/17 i 30/18)
 Uputa o uzimanju uzoraka robe u carinskom postupku („Sl. glasnik BiH”, broj: 5/14 i 84/16)
 Uputa o načinu postupanja, aktivnostima i mjerama Centralne banke BiH kada komercijalna
banka ne ispuni obvezu u pogledu utvrđivanja i održavanja obvezne rezerve i u slučaju
statusnih promjena komercijalne banke („Sl. glasnik BiH, broj: 31/14)
 Uputa za rad po računu rezervi komercijalnih banaka („Sl. glasnik BiH“, broj: 2/15)
 Uputa o pojednostavljenju carinskog postupka po računa („Sl. glasnik BiH“, broj: 4/15, 30/15,
67/15, 77/15, 81/16, 6/17, 48/17, 77/17, 81/18 i 89/18)
 Uputa o pojednostavljenom carinskom postupku za robu koja se prenosi cjevovodom i
električnim vodom („Sl. glasnik BiH”, broj: 34/15 i 81/15)
 Uputa o postupku postupnog uvoza ili izvoza proizvoda u nesastavljenom ili rastavljenom
stanju iz odsjeka XVI i XVII Carinske tarife („Sl. glasnik BiH”, broj: 73/15)
 Uputa o podnošenju izvješća o posebnoj shemi u građevinarstvu elektronskim putem („Sl.
 Uputa o postupku povrata poreza na dodanu vrijednost i odobravanju poreznog kredita po
osnovi podnošenja PDV prijave („Sl. glasnik BiH”, broj: 27/19)
 Uputa o uvjetima i načinu stjecanja statusa ovlaštenog izvoznika („Sl. glasnik BiH”, broj:
73/19)
 Naputak o obliku, sadržaju i drugim uvjetima koje treba sadržavati izvješće o radu slobodnih
zona u BIH („Sl. glasnik BiH”, broj: 44/10)
 Naputak o načinu dostave, vođenju evidencije i objavljivanju podataka o registriranim
izravnim stranim ulaganjima u BIH („Sl. glasnik BiH”, broj: 86/10)
 Naputak o načinu popune obrazaca i elektroničkog unosa podataka za prijavu novčanim
transakcijama od strane obveznika („Sl. glasnik BiH”, broj: 41/15)
 Instrukcija o proceduri ovjere specifikacije roba u svrhu oslobađanja od plaćanja carinskih
pristojbi („Sl. glasnik BiH”, broj: 87/06)
 Instrukcija o postupanju pri podnošenju PDV prijava primatelja usluga od osobe koja nema
sjedište u BiH i osobe u posebnoj shemi u građevinarstvu („Sl. glasnik BiH”, broj: 24/07)
 Instrukcija o provedbi postupka povrata trošarine i putarine po osnovi međunarodnih
sporazuma („Sl. glasnik BiH”, broj: 5/09)
 Instrukcija o postupku odobravanja sustava odvojenog knjigovodstvenog iskazivanja zaliha
materijala sa podrijetlom i materijala bez podrijetla („Sl. glasnik BiH”, broj: 14/09)
 Instrukcija o privremenom iznošenju trošarinskih markica i njihovog razduživanju pri uvozu
trošarinskih proizvoda („Sl. glasnik BiH”, 68/09)
 Instrukcija o uvjetima i načinu povrata poreza na dodanu vrijednost diplomatskim i
konzularnim predstavništvima, međunarodnim organizacijama i članovima misija („Sl. glasnik
BiH”, broj: 8/11)
 Instrukcija o postupku ostvarivanja carinskih i poreznih oslobađanja sukladno Okvirnom
sporazumu između Bosne i Hercegovine i Komisije Europskih zajednica o pravilima suradnje
koja se odnosi na financijsku pomoć Bosni i Hercegovini u okviru pružanja pomoći putem
instrumenata pred pristupne pomoći (IPA) („Sl. glasnik BiH”, broj: 74/11)
55
 Instrukcija o postupku ostvarivanja carinskih i poreznih oslobađanja sukladno okvirnom

sporazumu između Razvojne banke Vijeća Europe i Bosne i Hercegovine u vezi s
regionalnim programom za stambeno zbrinjavanje („Sl. glasnik BiH“, broj: 76/14)
 Naredba o uplatnim računima za administrativne pristojbe („Sl. glasnik BiH“, broj: 19/14,
31/14, 41/14, 68/14, 85/14, 6/15, 12/15, 57/15, 15/17, 25/17, 43/17, 13/18, 73/19 i 28/20)
 Smjernice o zaokruživanju iznosa za plaćanje u gotovinskom platnom prometu („Sl. glasnik
BiH”, broj: 94/07)
 Pravilo 88/2018 o odvojenom računovodstvu-RAK za operatore sa značajnom tržišnom
snagom („Sl. glasnik BiH“, broj: 72/18)
 Pravilo 89/2019 o naknadama za dozvole Regulatorne agencije za komunikacije („Sl. glasnik
BiH“, broj: 92/18 i 50/19)
Po propisima Bosne i Hercegovine za Proračun, proračunske korisnike i političkim

strankama
 Zakon o financiranju političkih stranka („Sl. glasnik BiH”, broj: 95/12 i 41/16)
 Pravilnik o godišnjim financijskim izvješćima političkih stranaka („Sl. glasnik BiH”, broj: 96/13
i 89/16)
 Pravilnik o predizbornim i postizbornim financijskim izvješćima političkih subjekata („Sl.
glasnik BiH”, broj: 96/13 i 10/18)
 Pravilnik o financijskom izvješćivanju institucija Bosne i Hercegovine („Sl. glasnik BiH”, broj:
25/15 i 91/17)
 Pravilnik o predizbornim i postizbornim financijskim izvješćima neovisnih kandidata („Sl.
glasnik BiH”, broj:10/18)
 Odluka o objavljivanju Priručnika za financijsko upravljanje i kontrolu u institucijama Bosne i
Hercegovine („Sl. glasnik BiH“, broj: 98/14)
 Pravilnik o godišnjem izvješćivanju po sustavu financijskog upravljanja i kontrole u
institucijama Bosne i Hercegovine („Sl. glasnik BiH“, broj: 77/15)
56
2 INSTITUCIONALNI OKVIR, SADRŽAJ I

ORGANIZACIJA RAČUNOVODSTVA
U 2021. godini, računovodstvena funkcija u Federaciji BiH u formalno-pravnom smislu
obavljala se na temelju:
- Zakona o računovodstvu i reviziji BiH („Sl. glasnik BiH“, br. 42/04);
- Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji BiH („Sl. novine FBiH“, br. 15/21);
- Računovodstvenih načela sadržanih u Konceptualnom okviru za financijsko
izvještavanje;
- Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI), koji uključuju i Međunarodne
računovodstvene standarde (MRS) (za subjekte koji primjenjuju „potpune“ MSFI);
- Međunarodnog standarda financijskog izvještavanja za srednje i male subjekte (MSFI za
MSS) (za subjekte koji primjenjuju MSFI za MSS);
- Internih (vlastitih) akata u obliku odluka, pravilnika i slično, kojima gospodarska društva
obvezno usvajaju određenu računovodstvenu politiku sukladno Standardima.
2.1. ZAKONSKI OKVIR RAČUNOVODSTVA I REVIZIJE

U FEDERACIJI BiH
Novi Zakon o računovodstvu i reviziji u Federaciji BiH (dalje u tekstu: Zakon), objavljen u
Službenim novinama FBiH“ broj 15/21 (24. veljače 2021.), stupio je na snagu 4. ožujka 2021.
godine. Stupanjem na snagu ovog Zakona prestao je važiti raniji Zakon o računovodstvu i
reviziji u Federaciji BiH („Sl. novine FBiH, broj 83/09)
Zakon, između ostalog, vrlo detaljno uređuje: organizaciju i funkcioniranje sustava
računovodstva; pružanje računovodstvenih i knjigovodstvenih usluga; pripremu i prezentiranje
financijskih izvještaja; reviziju financijskih izvještaja; uspostavu nadzora nad kvalitetom rada
društava za reviziju.
Sukladno članku 5. Zakona, pravne osobe se razvrstavaju na mikro, male, srednje i velike,
ovisno o pokazateljima utvrđenim na dan sastavljanja financijskih izvještaja u poslovnoj godini,
prema kriterijima i njihovim vrijednostima navedenim u sljedećoj tablici:
KRITERIJ: Ukupan godišnji prihod Prosječna vrijednost Prosječan broj
Pravne osobe: (u KM) poslovne imovine (u KM) uposlenih
1. Mikro pravne osobe do 700.000 do 350.000 do 9
2. Male pravne osobe 700.001 do 8.000.000 350.001 do 4.000.000 10 do 49
3. Srednje pravne osobe 8.000.001 do 40.000.000 4.000.001 do 20.000.000 50 do 249
4. Velike pravne osobe > 40.000.000 > 20.000.000 > 250
Da bi se pravne osobe razvrstale u mikro, male, srednje ili velike dovoljno je da ispunjavaju
dva (od tri) kriterija navedena u gornjoj tablici. Izuzetno, u srednje pravne osobe razvrstavaju
se i one kod kojih (samo) jedna od vrijednosti premašuju vrijednost navedenu kao kriterij za
razvrstavanje u velike pravne osobe (npr. ako je prihod veći od 40.000.000 KM, pravna osoba
će se razvrstati kao „srednja“, bez obzira što je vrijednost imovine manja od 4.000.000 KM i
prosječan broj uposlenih manji od 50).
Sve banke, mikro-kreditne organizacije, društva za osiguranje i reosiguranje, leasing
društva, društva za faktoring, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za
upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, burze, brokersko-dilerska društva i druge
financijske organizacije svrstavaju se u velike pravne osobe, bez obzira na iskazane
vrijednosti po navedenim kriterijima.
57
Na dan sačinjavanja financijskih izvještaja za prethodnu (2021.) poslovnu godinu pravne

osobe dužne su samostalno izvršiti razvrstavanje sukladno navedenim kriterijima i tako
dobivene podatke koristiti za narednu (2022.) poslovnu godinu.
U članku 133. Zakona, navedena je odredba prema kojoj se obveza razvrstavanja pravnih
osoba u kategoriju mikro pravnih osoba, sukladno kriterijima iz članka 5. stavak (3) Zakona
primjenjuje u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu (tj. do 4. ožujka 2022. godine).
To praktično znači da se pravne osobe koje na dan 31. prosinca 2021. godine ispunjavaju
kriterije za razvrstavanje u kategoriju mikro pravnih osoba, na dan predaje financijskih
izvještaja FIA-i smatraju malim pravnim osobama, te se u „obavijesti o razvrstavanju“, koju će
predati FIA-i zajedno s financijskim izvještajima za 2021. godinu, trebaju razvrstati kao „male
pravne osobe“.
2.1.1. Ustroj računovodstva i knjigovodstva

U člancima 7. do 31. Zakona propisani su zahtjevi koji se stavljanju pred pravne osobe, a
odnose se na:
- organizaciju i funkcioniranje sustava računovodstva;
- sadržaj, sastavljanje, kontrolu i knjiženje knjigovodstvenih isprava;
- vrste i vođenje poslovnih knjiga;
- popis imovine i obveza;
- usuglašavanje potraživanja i obveza;
- pravila priznavanja i mjerenja;
- zaključivanje poslovnih knjiga i utvrđivanje financijskog rezultata;
Internim aktom o organizaciji računovodstva (pravilnikom o računovodstvu) pravne osobe
trebaju:
- urediti interne računovodstvene kontrolne postupke;
- utvrditi računovodstvene politike1 pravne osobe;
- odrediti osobe koje su odgovorne za zakonitost i ispravnost nastanka poslovne promjene,
te sastavljanje i kontrolu knjigovodstvenih isprava;
- urediti način prijema, formiranja, kretanja, odlaganja i čuvanja knjigovodstvenih (i drugih)
isprava i utvrdili rokove za njihovo dostavljanje na daljnju obradu;
- propisati postupke, metode i tehnike za vođenje poslovnih knjiga, njihov oblik i sastavni
dijelovi, relevantni rokovi za unos pojedinih vrsta podataka (knjiženja), ažurnost vođenja
poslovnih knjiga, te način odlaganja i čuvanja poslovnih knjiga;
- utvrditi postupke pripreme, sastavljanja i prezentacije financijskih izvještaja;
- propisati postupke prikupljanja, obrade i prezentacije podataka u vezi s pripremom i
sastavljanjem godišnjih izvještaja o poslovanju, te financijskih podataka za statističke,
porezne i druge potrebe;
- urediti sva druga pitanja od značaja za uspostavljanje efikasnog računovodstvenog
sustava u pravnoj osobi.
2.1.2. Pružanje računovodstvenih usluga

Za osobu koja je odgovorna za vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje financijskih
izvještaja, općim aktom pravne osobe propisuju se uvjeti (školska sprema, radno iskustvo i dr.)
koje mora ispunjavati, kao i njegova odgovornost za ažurnost, urednost i istinitost poslovnih
knjiga. (v. članak 32. stavak (1) Zakona)
Vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje financijskih izvještaja pravna osoba može povjeriti
ugovorom, uz određenu naknadu:
 drugoj pravnoj osobi koja je registrirana isključivo za pružanje računovodstvenih
usluga i koja ima sve potrebne resurse za pravilno, kvalitetno i efikasno obavljanje tih
usluga, te koja ima zaposlene kvalificirane osobe koje su odgovorne za vođenje
poslovnih knjiga i sačinjavanje financijskih izvještaja i koje ispunjavaju i druge uvjete
utvrđene Zakonom i općim aktom pravne osobe, ili
1
Zbog svoga obima moguće je računovodstvene politike pravne osobe donijeti kao poseban akt.
58
 poduzetniku registriranom za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga koji

ima sve potrebne resurse za pravilno, kvalitetno i efikasno obavljanje tih usluga, a koji je
sam kvalificirana osoba ili zapošljava drugu kvalificiranu osobu i koja ispunjava i druge
uvjete. (članak 32. stavak (2) Zakona)
Iznimno, kod povezanih pravnih osoba, vođenje poslovnih knjiga, pravna osoba može
povjeriti drugoj povezanoj pravnoj osobi (matici) u Federaciji koja ima sve potrebne resurse za
pravilno, kvalitetno i efikasno obavljanje tih usluga, te ima zaposlene kvalificirane osobe koje
su odgovorne za vođenje poslovnih knjiga i sačinjavanje financijskih izvještaja.
Financijske organizacije vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje financijskih izvještaja ne
mogu povjeriti drugoj pravnoj osobi ili poduzetniku.
Pod pojmom kvalificirane osobe podrazumijevaju se osobe koje posjeduju važeću
licenciju certificiranog računovođe pod uvjetom da su prethodno registrirana u registrima,
sukladno odredbama članka 35. Zakona.
Kvalificirana osoba za jednu poslovnu godinu može sačiniti i potpisati do 20 financijskih
izvještaja pravnih osoba čiji su ukupni prihodi utvrđeni u posljednjem financijskom izvještaju u
odnosu na datum zaključivanja ugovora o pružanju knjigovodstvenih i računovodstvenih
usluga, veći od 8.000.000 KM. (v. članak 32. stavak (7) Zakona)
2.1.3. Financijsko izvještavanje

Odredbe sadržane u člancima 36. do 47. Zakona, reguliraju vrste financijskih i drugih
(statističkih) izvještaja koje pravne osobe imaju obvezu sastaviti i dostaviti FIA-i u sklopu
godišnjeg obračuna. U navedenim člancima između ostalog navodi se i sljedeće:
 pravne osobe financijske izvještaje sastavljaju i prezentiraju (i dostavljaju FIA-i) za
poslovnu godinu, kao i u slučajevima statusnih promjena, stečaja ili likvidacije;
 velike i srednje pravne osobe imaju obvezu sastaviti (i dostaviti FIA-i) kompletan set
financijskih izvještaja (Bilanca stanja – Izvještaj o financijskom položaju na kraju
razdoblja2, „Račun dobiti i gubitka – Izvještaj o ukupnom rezultatu za razdoblje“3,
Izvještaj o gotovinskim tokovima, Izvještaj o promjenama na kapitalu i Bilješke uz
financijske izvještaje);
 mikro i male pravne osobe imaju obvezu sastaviti (i dostaviti FIA-i) tri izvještaja i to:
Bilanca stanja – Izvještaj o financijskom položaju na kraju razdoblja, „Račun dobiti i
gubitka – Izvještaj o ukupnom rezultatu za razdoblje“ i Bilješke uz financijske izvještaje);
 za istinito i fer prikazivanje financijskih izvještaja pravne osobe odgovorna je osoba
ovlaštena za zastupanje pravne osobe upisana u sudski registar u svojstvu direktora
pravne osobe, članovi uprave, upravni, odnosno nadzorni organ pravne osobe u okviru
svojih zakonom određenih nadležnosti, odgovornosti i dužne pažnje, kao i kvalificirana
osoba (licencirani računovođa) koja ih je sačinila i potpisala;
 za matičnu pravnu osobu u grupi propisuje se obveza sastavljanja konsolidiranih
financijskih izvještaja;
 velike i srednje pravne osobe obvezne su pripremati godišnje izvještaje o poslovanju
koji daju objektivan prikaz poslovanja pravne osobe i njen položaj, uključujući i opis
glavnih rizika i neizvjesnosti s kojima se suočava i mjera poduzetih na zaštiti životne
sredine4;
 godišnji izvještaj o poslovanju velikih pravnih osoba i pravnih osoba čiji su vrijednosni
papiri uvršteni na organizirano tržište vrijednosnih papira mora sadržavati i prikaz
primijenjenih pravila korporativnog upravljanja;
2
engl. „Statement of financial position as at the end of the period“.
3
Prema MRS-u 1 naziv je ovog izvještaja “Statement of comprehensive income for the period” ili u prijevodu “Izvještaj o
sveobuhvatnoj dobiti razdoblja”.
4
Iznimno, male i mikro pravne osobe nisu dužne pripremiti godišnji izvještaj o poslovanju, ali su informacije o otkupu
vlastitih dionica dužne navesti u bilješkama uz financijske izvještaje.
59
2.1.4. Revizija
Odredbama članaka 57. do 62. Zakona propisani su obveznici revizije financijskih
izvještaja, uvjeti za poslovanje društava za reviziju, te je reguliran postupak licenciranja
društava za reviziju i ovlaštenih revizora. Između tih odredaba izdvajamo sljedeće:
 obvezi revizije podliježu financijski izvještaji i konsolidirani financijski izvještaji pravnih
osoba razvrstanih u velika i srednja poduzeća, financijski izvještaji pravnih osoba čijim
se vrijednosnim papirima trguje ili se vrši priprema za njihovo emitiranje na
organiziranom tržištu vrijednosnih papira, kao i financijski izvještaji pravnih osoba za koje
je revizija propisana posebnim propisima kojim se uređuje njihovo poslovanje;
 sve oblike revizije u Federaciji BiH mogu obavljati gospodarska društva za reviziju koja
posjeduju licenciju izdanu od Federalnog ministarstva financija (FMF);
 društva za reviziju su dužna osigurati se od odgovornosti za štetu5 koju bi
gospodarskim društvima moglo počiniti neadekvatno izraženo revizorsko mišljenje.
Subjekti od javnog interesa obvezni su uspostaviti i osigurati funkcioniranje odjela interne
revizije.
2.1.5. Nadzor provedbe zakona

Nadzor pravnih osoba radi provjere obavljaju li se aktivnosti od značaja za organizaciju i
funkcioniranje sustava računovodstva i knjigovodstva u skladu s odredbama Zakona,
ovlaštena je obavljati Porezna uprava Federacije BiH, s tim da Porezna uprava ne vrši nadzor
nad primjenom MRS/MSFI-a. Nadzor mogu obavljati i druge institucije kad su posebnim
propisom ovlaštene za obavljanje nadzora nad aktivnostima pojedinih pravnih osoba na koje
se primjenjuju odredbe ovog Zakona.
Ovlaštene osobe Porezne uprave nadzor će obavljati:
1) praćenjem, prikupljanjem knjigovodstvenih isprava, poslovnih knjiga, godišnjih
financijskih izvještaja, te drugih poreznih i statističkih izvještaja (analiza financijskih
izvještaja);
2) provjerom sustava koji obveznik primjenjuje za obradu podataka u svezi
računovodstvenih poslova;
3) izravnim nadzorom kod obveznika.
Pravna osoba je dužna ovlaštenoj osobi omogućiti provođenje nadzora nad svim
knjigovodstvenim ispravama, poslovnim knjigama, godišnjim financijskim izvještajima i drugim
poreznim i statističkim izvještajima, kao i sustavom koji primjenjuje za obradu podataka. Na
zahtjev ovlaštene osobe ima obvezu dostaviti i preslike isprava ili financijskih izvještaja.
Nadzor nad izvršenjem obveza predaje financijskih izvještaja, izvještaja o poslovanju,
revizorskih izvještaja i ostale zakonom propisane dokumentacije od strane obveznika vrši
FMF:
2.1.6. Kaznene odredbe

U člancima 127. do 130. Zakona detaljno su razrađene kaznene odredbe, prema kojima se
su predviđene novčane kazne za različite prekršaje za:
- pravne osobe obveznike primjene Zakona,
- pravne osobe i poduzetnici za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga,
- društva za reviziju i
- profesionalna tijela.
5
Minimalna svota pokrića po štetnom događaju za poduzeća iznosi 50.000,00 KM, a za banke, investicijske fondove i
društava za osiguranje 500.000 KM.
60
2.2. RAČUNOVODSTVENA NAČELA I PRAVILA

Koncepte na kojima počiva sastavljanje i prezentiranje financijskih izvještaja za eksterne ili
vanjske korisnike utvrđuje Konceptualni okvir za financijsko izvještavanje (dalje u tekstu: Okvir
MSFI).
Okvir MSFI se bavi:
a) ciljevima financijskih izvještaja;
b) kvalitativnim obilježjima koje određuju korisnost informacija u financijskim izvještajima;
c) definicijama, priznavanjem i mjerenjem elemenata od kojih su financijski izvještaji
sastavljeni, i
d) konceptima kapitala i očuvanja kapitala
Između ostalog, svrha je Okvira MSFI da, kao trajna stručna osnova za reguliranje
računovodstvene materije, pomaže računovođama u sastavljanju financijskih izvještaja,
revizorima u donošenju sudova o objektivnosti i realnosti financijskih izvještaja, korisnicima
financijskih izvještaja u razumijevanju kategorijalnog aparata i sadržaja pojedinih pozicija
izvještaja, te da omogući harmoniziranje računovodstva sa smjernicama i načelima na kojima
se računovodstvena profesija bazira u širem međunarodnom okruženju.
 Ciljevi financijskih izvještaja

Ciljevi financijskih izvještaja navedeni su u točkama C2. do C11. Okvira MSFI.
Cilj financijskog izvještavanja opće namjene je pružiti financijske informacije o izvještajnom
subjektu koje su korisne postojećim i potencijalnim ulagačima, zajmodavcima i ostalim
vjerovnicima u donošenju odluka o osiguranju sredstava za taj subjekt. Takve odluke uključuju
kupovinu, prodaju ili držanje vlasničkih ili dužničkih instrumenata, te davanje ili izmirivanje
zajmova ili drugih oblika kredita (Okvir MSFI, t. C2.).
Financijski izvještaji opće namjene ne pružaju, i ne mogu pružiti sve informacije koje su
potrebne postojećim i potencijalnim ulagačima, zajmodavcima i ostalim vjerovnicima. Ovi
korisnici trebaju razmotriti relevantne informacije iz drugih izvora, na primjer, općih
ekonomskih uvjeta i očekivanja, političkih zbivanja i političke klime, i predviđanja trendova u
industriji i poduzeću (Okvir MSFI, t. C6.).
Financijski izvještaji opće namjene nemaju svrhu da prikažu vrijednost izvještajnog
subjekta, već da pruže informacije koje će pomoći postojećim i potencijalnim ulagačima,
zajmodavcima i ostalim vjerovnicima da procijene vrijednost izvještajnog subjekta (Okvir MSFI,
t. C7.).
Financijski izvještaji6 obuhvaćaju: (1) bilancu stanja (izvještaj o financijskom položaju na
kraju razdoblja), (2) bilancu uspjeha (račun dobiti i gubitka / izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti),
(3) izvještaj o novčanim tokovima, (4) izvještaj o promjenama u kapitalu i (5) bilješke uz
temeljne financijske izvještaje.
Sastavni dijelovi financijskih izvještaja su uzajamno povezani, jer odražavaju različite
aspekte istih transakcija ili drugih događaja. Iako svaki izvještaj pruža informacije koje se
razlikuju od ostalih, ni jedan ne služi samo jednoj jedinoj svrsi, niti pruža sve informacije za
određene potrebe korisnika. Primjerice, bilanca uspjeha pruža nepotpunu sliku o uspješnosti,
ako se ne koristi zajedno s bilancom stanja i izvještajem o promjenama u financijskom
položaju.
 Temeljna pretpostavka i kvalitativna obilježja financijskih izvještaja

Računovodstvena načela koja su nazvana kao „temeljne pretpostavke“ i „kvalitativna
obilježja financijskih izvještaja“ dana su u Okviru za prezentiranje financijskih izvještaja MSFI
(točke 22. do 46.). Ta načela dodatno su obrađena i u MRS 1 (točke od 23. do 31.).
6 O sadržaju i formi financijskih izvještaja detaljnije pišemo u posebnom (6.) poglavlju ove knjige.
61
Računovodstvena načela koja su nazvana kao „temeljna pretpostavka“ i „kvalitativna

obilježja korisnih financijskih informacija“ dana su u Konceptualnom okviru za financijsko
izvještavanje (točke KK1 do KK39, te točka 4.1.). Ta načela dodatno su obrađena i u MRS 1.
Računovodstveno načelo nazvano “temeljna pretpostavka“ jest: načelo stalnosti
poslovanja (načelo neograničenog vremena poslovanja). Financijski izvještaji se obično
sastavljaju pod pretpostavkom da subjekt stalno posluje i da će nastaviti poslovati i u
doglednoj budućnosti. Stoga se pretpostavlja da subjekt nema namjeru ni potrebu likvidirati ili
značajno smanjiti opseg svog poslovanja; ako takva namjera ili potreba postoji, financijski
izvještaji bi se onda trebali sastavljati na drugačijoj osnovi i, ako je tako, osnovica koja se
koristi bi se trebala objaviti (Okvir MSFI, t. 4.1.).
Pored navedene temeljne računovodstvene pretpostavke u Okviru MSFI navode se i
sljedeća “kvalitativna obilježja korisnih financijskih informacija“:
 Relevantnost – Relevantne financijske informacije mogu utjecati na odluke koje
korisnici donose. Informacije mogu utjecati na odluku čak i ako se neki korisnici
opredijele da ih ne iskoriste ili ako o njima već imaju saznanja iz drugih izvora (Okvir
MSFI, t. KK6.).
 Fer prezentiranje – Fer prezentiranje ne podrazumijeva točnost u svakom pogledu. Bez
grešaka znači da nema grešaka ili propusta u opisu pojave i da je proces koji je korišten
za sastavljanje prezentiranih informacija odabran i primijenjen bez grešaka u samom
procesu. U ovom kontekstu, bez grešaka ne znači savršenu točnost u svakom pogledu.
Na primjer, procjena neuočljive cijene ili vrijednosti ne može se odrediti kao točna ili
netočna. Međutim, prikazivanje te procjene može da bude vjerodostojno ako je taj iznos
opisan jasno i točno kao procjena, ako su priroda i ograničenja procesa procjenjivanja
objašnjeni, i ako nisu pravljene pogreške u odabiru i primjeni odgovarajućih procesa za
procjenu. (Okvir MSFI, t. KK15.).
 Značajnost – Informacije su značajne ako njihovo izostavljanje ili pogrešno prikazivanje
može utjecati na odluke koje korisnici donose na osnovu financijskih informacija o
određenom izvještajnom subjektu. Drugim riječima, značajnost je aspekt relevantnosti
svojstven određenom subjektu koji se temelji na vrsti ili veličini, ili i na vrsti i na veličini
stavki na koje se informacije odnose, u kontekstu financijskog izvještaja pojedinog
subjekta. Sukladno tome, Odbor ne može odrediti jedinstveni kvantitativni prag
značajnosti niti unaprijed odrediti šta može biti značajno u određenoj situaciji. (Okvir
MSFI, t. KK11.).
 Usporedivost – Da bi informacije bile usporedive, slične stvari moraju slično da
izgledaju, a različite stvari moraju različito da izgledaju. Usporedivost financijskih
informacija se ne poboljšava time što se različite stvari prikazuju sličnim, baš kao što se
ne poboljšava ni time što se slične stvari prikazuju različitim (Okvir MSFI, t. KK23.).
 Provjerljivost – Provjerljivost može biti izravna ili neizravna. Izravna provjerljivost
označava provjeru iznosa ili nekog drugog prikaza izravnim promatranjem, na primjer,
brojanjem novca. Neizravna provjerljivost označava provjeru inputa ubačenih u model,
formulu ili neku drugu tehniku i ponovno izračunavanje rezultata korištenjem iste
metodologije. Primjer je provjera knjigovodstvene vrijednosti zaliha provjerom inputa
(količina i troškova) i ponovnim obračunavanjem zaključnog stanja zaliha korištenjem
iste pretpostavke o tokovima troškova (npr. korištenjem FIFO metode) (Okvir MSFI, t.
KK27.).
 Pravovremenost – Pravovremenost znači da donositelji odluka raspolažu informacijama
na vrijeme da bi mogle da utječu na njihove odluke. Općenito, što su informacije starije,
to su manje korisne. Međutim, neke informacije mogu biti aktuelne i dugo nakon isteka
izvještajnog razdoblja zato što su, na primjer, nekim korisnicima potrebne da
identificiraju i procijene trendove (Okvir MSFI, t. KK29.).
62
 Razumljivost – Financijski izvještaji sastavljaju se za korisnike koji su u razumnoj mjeri

upoznati sa poslovnim i ekonomskim aktivnostima i koji proučavaju i analiziraju
informacije s dužnom pažnjom. S vremena na vrijeme, čak i dobro obaviještenim i
pažljivim korisnicima može zatrebati pomoć savjetnika da bi razumjeli informacije o
složenim ekonomskim pojavama. (Okvir MSFI, t. KK32.).
Primjena poboljšavajućih kvalitativnih obilježja je iterativni proces koji ne prati propisani
redoslijed. Nekad će se značaj jednog poboljšavajućeg kvalitativnog obilježja možda morati
umanjiti da bi se od drugog kvalitativnog obilježja dobio maksimum. Na primjer, privremeno
smanjenje usporedivosti kao posljedica prospektivne primjene novog standarda financijskog
izvještavanja može biti korisno za poboljšanje relevantnosti ili fer prezentiranja na duži rok.
Odgovarajuća objavljivanja mogu djelomično nadoknaditi neusporedivost (Okvir MSFI, t.
KK34.).
 Elementi financijskih izvještaja

Okvir MSFI, u točkama 4.2. do 4.35., u cijelosti i precizno definira ekonomske kategorije od
temeljnog značenja za računovodstvo koje se prikazuju u financijskim izvještajima. Temeljne
kategorije jesu: (a) imovina, (b) obveze, (c) kapital, (d) prihodi, i (e) rashodi. U točki 4.4. Okvira
MSFI, elementi koji su izravno povezani s mjerenjem financijskog, tj. sredstva, obveze i
kapital, definiraju na sljedeći način:
(a) Sredstvo je resurs koji kontrolira pravna osoba kao rezultat prošlih događaja i od kojeg
se očekuje priljev budućih ekonomskih koristi u pravnu osobu.
(b) Obveza je sadašnja obveza pravne osobe, proizašla iz prošlih događaja, za čije se
izmirenje očekuje da će dovesti do odljeva resursa koji sadrže ekonomske koristi iz
pravne osobe.
(c) Kapital je ostatak sredstava pravne osobe nakon odbitka svih njegovih obveza.
U točki 4.25. Okvira MSFI, elementi prihoda i rashoda definiraju se na sljedeći način:
(d) Prihodi su povećanja ekonomskih koristi tijekom obračunskog razdoblja u obliku
priljeva ili povećanja sredstava ili smanjenja obveza, što dovodi do povećanja kapitala,
osim onih koja su povezana s uplatama sudionika u kapitalu.
(e) Rashodi su smanjenja ekonomskih koristi tijekom obračunskog razdoblja u obliku
odljeva ili smanjenja sredstava ili stvaranja obveza, što dovodi do smanjenja kapitala,
osim onih koja su povezana s raspodjelom sudionika u kapitalu.
 Priznavanje elemenata financijskih izvještaja

Priznavanje elemenata financijskih izvještaja definirano je u točkama 82. do 98. Okvira
MSFI, od kojih najvažnije odredbe navodimo u nastavku.
Priznavanje elemenata financijskih izvještaja definirano je u točkama 4.37. do 4.53. Okvira
MSFI, od kojih najvažnije odredbe navodimo u nastavku.
Priznavanje je proces uvrštavanja u bilancu stanja ili bilancu uspjeha stavki koje
udovoljavaju definiciji nekog elementa i kriterije za priznavanje definirane u točki 4.38.
Priznavanje obuhvaća opis stavke i njezin novčani iznos, te uključivanje tog iznosa u bilancu
stanja ili bilancu uspjeha. Propusti u priznavanju tih stavki ne mogu se ispraviti objavljivanjem
korištenih računovodstvenih politika, niti u bilješkama ili posebnim objašnjenjima (Okvir MSFI,
t. 4.37.)
Elementi financijskih izvještaja priznaju se ako su zadovoljena dva temeljna kriterija i to:
a) vjerojatno je da će bilo koja ekonomska korist povezana s tom stavkom pritjecati u
pravnu osobu ili iz otjecati iz nje;
b) ako stavka ima cijenu ili vrijednost koja se može pouzdano izmjeriti (vrednovati) (Okvir
MSFI, t. 4.38.)
63
Sredstvo se priznaje u bilanci stanja, kada je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi

pritjecati u pravnu osobu i kada sredstvo ima cijenu ili vrijednost koja se može pouzdano
izmjeriti (Okvir MSFI, t. 4.44.).
Sredstvo se ne priznaje u bilanci stanja kada nastane izdatak za koji nije vjerojatno da će
po isteku tekućeg obračunskog razdoblja prouzrokovati priljev ekonomskih koristi u pravnu
osobu. Umjesto toga, takva transakcija ima za posljedicu priznavanje rashoda u bilanci
uspjeha (Okvir MSFI, t. 4.45.).
Obveza se priznaje u bilanci stanja kada je vjerojatno da će odljev resursa koji sadrže
ekonomske koristi proisteći iz podmirenja sadašnjih obveza i kada se iznos obveze koja će se
podmiriti može pouzdano izmjeriti (Okvir MSFI, t. 4.46.).
Prihod se priznaje u bilanci uspjeha kada dođe do povećanja budućih ekonomskih koristi
povezanih s povećanjem sredstava ili smanjenjem obveza, koje se mogu pouzdano izmjeriti.
To znači, u stvari, da priznavanje prihoda nastaje istovremeno s priznavanjem povećanja
sredstava ili smanjenja obveza (primjerice, neto povećanje sredstava koje je nastalo kao
rezultat prodaje proizvoda ili usluga ili smanjenje obveza koje je nastalo zbog odustajanja od
naplate duga) (Okvir MSFI, t. 4.47.).
Rashodi se priznaju u bilanci uspjeha, kada dođe do smanjenja budućih ekonomskih koristi
povezano sa smanjenjem sredstava ili povećanjem obveza koje se može pouzdano izmjeriti.
To u stvari znači, da priznavanje rashoda nastaje istovremeno s priznavanjem porasta obveza
ili smanjenja sredstava (primjerice, obračunana primanja zaposlenih ili amortizacija opreme)
(Okvir MSFI, t. 4.49.).
Rashodi se priznaju u bilanci uspjeha na temelju izravne povezanosti između nastalih
troškova i ostvarenih prihoda. Ovaj proces, koji se obično naziva sučeljavanje troškova s
prihodima, uključuje istovremeno ili kombinirano priznavanje prihoda i rashoda koji proizlaze
izravno i zajednički iz istih transakcija ili drugih događaja; primjerice, razne komponente
rashoda, koje čine troškove prodanih proizvoda, priznaju se istovremeno kad i prihod od
prodaje proizvoda.
Rashod se odmah priznaje u bilanci uspjeha, kada izdatak ne donosi nikakve buduće
ekonomske koristi ili kada i do iznosa do kojeg, buduće ekonomske koristi ne ispunjavaju
uvjete, ili su prestale ispunjavati uvjete, za priznavanje u bilanci stanja kao sredstva. Rashod
se također priznaje u bilanci uspjeha u onim slučajevima, kada nastane obveza bez
priznavanja sredstva, primjerice, kada nastane obveza po garanciji za proizvod (Okvir MSFI, t.
4.52. i 4.53.).
 Mjerenje elemenata uspješnosti financijskih izvještaja

Mjerenje elemenata uspješnosti financijskih izvještaja raspravljeno je u točkama 4.54. do
4.56. Okvira MSFI.
Mjerenje (vrednovanje) je postupak utvrđivanja novčanih iznosa po kojima treba priznati
elemente financijskih izvještaja i iskazati ih u bilanci stanja i u bilanci uspjeha. To uključuje
izbor određene osnove i metode mjerenja.
Osnovica za mjerenje koju najčešće usvajaju pravne osobe pri sastavljanju svojih
financijskih izvještaja je povijesni trošak. Ona se obično kombinira s ostalim osnovicama za
mjerenje (tekući trošak, prodajna vrijednost, sadašnja vrijednost). Primjerice, zalihe se obično
iskazuju po cijeni koštanja ili neto prodajnoj vrijednosti u ovisnosti koja od njih je niža, utrživi
vrijednosni papiri se mogu iskazati po tržišnoj vrijednosti, a obveze za mirovine se iskazuju po
sadašnjoj vrijednosti.
 Koncepti kapitala i očuvanja kapitala
Pri sastavljanju svojih financijskih izvještaja većina subjekata usvaja financijski koncept
kapitala. Prema financijskom konceptu kapitala, kao uloženom novcu ili uloženoj kupovnoj
moći, kapital je sinonim za neto imovinu ili kapital subjekta. Prema fizičkom konceptu kapitala,
kao poslovnoj sposobnosti, kapital se smatra proizvodnom sposobnošću subjekta koja se
izražava, na primjer, u broju jedinica proizvedenih za jedan dan (Okvir MSFI, t. 4.57.).
64
Koncept očuvanja fizičkog kapitala zahtijeva usvajanje tekućeg troška kao osnovice za
mjerenje. Koncept očuvanja financijskog kapitala, međutim, ne zahtijeva korištenje neke
određene osnovice za mjerenje. Izbor osnovice prema ovom konceptu ovisi od vrste
financijskog kapitala koju subjekt nastoji da održi (Okvir MSFI, t. 4.61.).
Glavna razlika između ova dva koncepta očuvanja kapitala je u tretmanu učinaka promjena
cijena imovine i obveza subjekta. Općenito rečeno, subjekt održava svoj kapital ako na kraju
razdoblja ima jednak kapital kao i na početku razdoblja. Svaki iznos iznad i preko iznosa
potrebnog za održanje kapitala na početku razdoblja predstavlja dobit (Okvir MSFI, t. 4.62.).
2.3. STANDARDI FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA

Računovodstveni standardi financijskog izvještavanja obuhvaćaju:
1. Međunarodne računovodstvene standarde (MRS) i Međunarodne standarde financijskog
izvještavanja (MSFI)
2. Međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor (MRSJS)
3. Prateće upute, objašnjenja i smjernice koje donosi Odbor za međunarodne
računovodstvene standarde i
4. Međunarodni računovodstveni standard za mala i srednja poduzeća
U Federaciji BiH objavljeni su „integralni“ MSFI (koji uključuju upute, smjernice i objašnjenja
Odbora za međunarodne računovodstvene standarde) i MSFI za male i srednje subjekte
(MSFI za MSS).
2.3.1. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja (MSFI)

S ciljem ujednačenja računovodstvenih propisa na međunarodnoj razini razvijeni su
Međunarodni računovodstveni standardi (International Accounting Standards – IAS), a potom
se počinju razvijati Međunarodni standardi financijskog izvještavanja (MSFI), odnosno
International Financial Reporting Standards (IFRS). MSFI razvijaju potpuno nove standarde,
ali pored toga uključuju i Međunarodne računovodstvene standarde koji se kontinuirano
revidiraju.
Zakonom o računovodstvu i reviziji BiH („Sl. glasnik BiH“, broj 42/04) inaugurirana je i
obvezna primjena MSFI za pravne subjekte u Bosni i Hercegovini, a entitetskim je zakonima ta
obveza i potvrđena. Primjena MSFI/MRS za pravne osobe u Federaciji BiH obvezujuća je za
financijske izvještaje koji se odnose na razdoblja koja počinju poslije 1. siječnja 2006. godine.
Upravni odbor Saveza računovođa revizora i financijskih djelatnika FBiH je 13. siječnja
2017. godine donio Odluku o objavljivanju i primjeni Međunarodnih standarda
financijskog izvještavanja i Međunarodnih računovodstvenih standarda („Sl. novine
FBiH“, broj: 10/17), kojom se objavljuje osnovni tekst Međunarodnih standarda financijskog
izvještavanja (MSFI) uključujući i Međunarodne računovodstvene standarde (MRS) koji su
doneseni od Odbora za međunarodne računovodstvene standarde (engl. International
Accounting Standards Bord – IASB), a potom objavljeni od IFRS fondacije, Konceptualni okvir
za financijsko izvještavanje kao i povezna tumačenja, prateće upute, objašnjenja i smjernice.
Standardi, Konceptualni okvir za financijsko izvještavanje i tumačenja iz članka 1. ove Odluke
primjenjuju se u Federaciji Bosne i Hercegovine pri izradi financijskih izvještaja koji se odnose
na razdoblja koja počinju od 1. siječnja 2017. godine. Danom objavljivanja ove odluke prestaje
važiti Odluka o primjeni Međunarodnih računovodstvenih standarda i Međunarodnih standarda
financijskog izvještavanja broj: O-1/4-2010 („Službene novine Federacije BiH“, broj 31/10).
Također, Upravni odbor Saveza računovođa, revizora i financijskih djelatnika FBiH, donio je
Odluku o objavljivanju i primjeni Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja („Sl.
novine FBiH“, broj: 55/17 i 90/17), kojom se objavljuju:
 MSFI 9 Financijski instrumenti;
 MSFI 15 Prihodi od ugovora s kupcima; i
 MSFI 16 Najmovi.
65
MSFI 9 i MSFI 15 primjenjuju se u Federaciji BiH pri izradi financijskih izvještaja koji se
odnose na razdoblja koja počinju od 1. siječnja 2018. godine ili kasnije. MSFI 16 primjenjuje se
pri izradi financijskih izvještaja koji se odnose na razdoblja koja počinju od 1. siječnja 2019.
godine ili kasnije.
Sukladno tome za financijske izvještaje koja se odnose na obračunsko razdoblje od 1.
siječnja do 31. prosinca 2021., u Federaciji BiH se primjenjuju sljedeći MSFI/MRS, te IFRIC i
SIC Tumačenja:
MEĐUNARODNI STANDARDI FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA (MSFI)
MSFI 1 Prva primjena Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja
MSFI 2 Plaćanje temeljeno na dionicama
MSFI 3 Poslovna spajanja
MSFI 4 Ugovori o osiguranju
MSFI 5 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja
MSFI 6 Istraživanje i procjena mineralnih resursa
MSFI 7 Financijski instrumenti: Objavljivanje
MSFI 8 Poslovni segmenti
MSFI 9 Financijski instrumenti
MSFI 10 Konsolidirani financijski izvještaji
MSFI 11 Zajednički aranžmani
MSFI 12 Objavljivanje udjela u drugim subjektima
MSFI 13 Mjerenje fer vrijednosti
MSFI 14 Regulirana vremenska razgraničenja
MSFI 15 Prihodi od ugovora s kupcima
MSFI 16 Najmovi
MEĐUNARODNI RAČUNOVODSTVENI STANDARDI (MRS)
MRS 1 Prezentiranje financijskih izvještaja
MRS 2 Zalihe
MRS 7 Izvještaj o novčanim tokovima
MRS 8 Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške
MRS 10 Događaji nakon izvještajnog razdoblja
MRS 12 Porezi na dobit
MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema
MRS 19 Primanja zaposlenih
MRS 20 Računovodstvo bespovratnih državnih potpora i objavljivanje državne pomoći
MRS 21 Učinci promjena tečaja stranih valuta
MRS 23 Troškovi posudbe
MRS 24 Objavljivanje povezanih osoba
MRS 26 Računovodstvo i izvještavanje planova mirovinskih primanja
MRS 27 Odvojeni financijski izvještaji
MRS 28 Ulaganje u pridružene subjekte i zajedničke pothvate
MRS 29 Financijsko izvještavanje u hiperinflacijskim gospodarstvima
MRS 32 Financijski instrumenti: prezentiranje
MRS 33 Zarade po dionici
66
MRS 34 Financijsko izvještavanje za razdoblja tijekom godine

MRS 36 Umanjenje vrijednosti imovine
MRS 37 Rezerviranja, nepredvidive obveze i nepredvidiva imovina
MRS 38 Nematerijalna imovina
MRS 40 Ulaganje u nekretnine
MRS 41 Poljoprivreda
TUMAČENJA ODBORA ZA TUMAČENJE MSFI
IFRIC 1 Promjene postojećih obveza za dekomisijom, obnovom i sličnih obveza
IFRIC 2 Udjeli članova u zadružnim subjektima i slični instrumenti
IFRIC 5 Udjeli u fondovima za demontažu, uklanjanje, obnavljanje i sanaciju okoliša
IFRIC 6 Obveze proizašle iz sudjelovanja na specifičnim tržištima – otpad električne i
elektroničke opreme
IFRIC 7 Primjena prepravljanja prema MRS 29 Financijsko izvještavanje u uvjetima
hiperinflacijskim gospodarstvima
IFRIC 9 Ponovna procjena ugrađenih derivativa
IFRIC 10 Financijsko izvještavanje za razdoblja tijekom godine i umanjenje
IFRIC 12 Sporazumi o koncesijama za usluge
IFRIC 14 MRS 19 – limiti povezani s imovinom planova definiranih primanja, minimalna
potrebna financijska sredstva i njihova interakcija
IFRIC 16 Zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje
IFRIC 17 Raspodjela nenovčane imovine vlasnicima
IFRIC 19 Zatvaranje financijskih obveza vlasničkim instrumentima
IFRIC 20 Troškovi uklanjanja otkrivke u proizvodnoj fazi površinskog kopa
IFRIC 21 Pristojbe
SIC-7 Uvođenje Eura
SIC-10 Državna pomoć – bez određene povezanosti s poslovnim aktivnostima
SIC-25 Porez na dobit – promjene u poreznom tretmanu subjekta ili njegovih dioničara
SIC-29 Sporazumi o koncesijama za usluge: objavljivanje
SIC-32 Nematerijalna imovina – troškovi web stranica
2.3.2. Međunarodni standard financijskog izvještavanja za male i srednje

subjekte (MSFI za MSS)
Savez računovođa, revizora i financijskih djelatnika FBiH (SRRFBiH) je preveo i objavio
izdanje Međunarodnog standarda financijskog izvještavanja za male i srednje subjekte (MSFI
za MSS)7, koje uključuje izmjene i dopune iz 2015. godine (koje su stupile na snagu
1.1.2017.).
FMF je tijekom 2021. godine objavilo Naputak kojim se daju smjernice za primjenu
međunarodnog standarda financijskog izvještavanja za mala i srednja gospodarska društva u
FBiH („Sl. novine FBiH“ broj 81/21).
Smjernicama se potiče primjena MSFI-ija za MSS, koji je jedna od osnova za pripremu i
prezentaciju financijskih izvještaja opće namjene i konsolidiranih financijskih izvještaja u
Federaciji BiH čija primjena je dozvoljena člankom 26. Zakona. Smjernice sadrže i osnovna
pravila za prelazak s primjene „potpunih“ MSFI na primjenu MSFI za MSS.
7
MSFI za MSS dostupan je na web stranici: http://www.srr-fbih.org
67
U točki 6. Smjernica navodi se da se u smislu odredbi MSFI za MSS, pod malim i srednjim
gospodarskim društvima podrazumijevaju subjekti koji: a) nemaju javnu odgovornost8, b)
objavljuju financijske izvještaje opće namjene za vanjske korisnike.
MSFI za MSS sadrži 35 odjeljaka, a to su:
Odjeljak 1 Mali i srednji subjekti
Odjeljak 2 Koncepti i sveobuhvatni principi
Odjeljak 3 Prezentacija financijskih izvještaja
Odjeljak 4 Izvještaj o financijskom položaju
Odjeljak 5 Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti
Odjeljak 6 Izvještaj o promjenama u kapitalu i Izvještaj o dobiti i zadržanoj dobiti
Odjeljak 7 Izvještaj o novčanim tokovima
Odjeljak 8 Bilješke uz financijske izvještaje
Odjeljak 9 Konsolidirani i odvojeni financijski izvještaji
Odjeljak 10 Računovodstvene politike, procjene i pogreške
Odjeljak 11 Osnovni financijski instrumenti
Odjeljak 12 Pitanja vezana za ostale financijske instrumente
Odjeljak 13 Zalihe
Odjeljak 14 Ulaganja u pridružene subjekte
Odjeljak 15 Ulaganja u zajedničke pothvate
Odjeljak 16 Ulaganje u nekretnine
Odjeljak 17 Nekretnine, postrojenja i oprema
Odjeljak 18 Nematerijalna imovina osim goodwilla
Odjeljak 19 Poslovna spajanja i goodwill
Odjeljak 20 Najmovi
Odjeljak 21 Rezerviranja, potencijalne obveze i potencijalna imovina
Odjeljak 22 Obveze i kapital
Odjeljak 23 Prihodi
Odjeljak 24 Državne potpore
Odjeljak 25 Troškovi posudbe
Odjeljak 26 Plaćanje po osnovi dionica
Odjeljak 27 Umanjenje vrijednosti imovine
Odjeljak 28 Primanja zaposlenih
Odjeljak 29 Porez na dobit
Odjeljak 30 Prevođenje stranih valuta
Odjeljak 31 Hiperinflacija
Odjeljak 32 Događaji nakon izvještajnog razdoblja
8
Pod subjektima koji imaju javnu odgovornost u FBiH smatraju se subjekti čijim se vrijednosnim papirima trguje na
organiziranom tržištu vrijednosnih papira ili se vrši priprema za njihovo emitiranje na takvom tržištu, zatim subjekti koji
kao jedan od svojih primarnih poslova drže sredstva u fiducijarnom svojstvu za širu grupu vanjskih strana, a u koje se
ubrajaju: banke, mikrokreditna društva, društva za osiguranje i reosiguranje, društva za faktoring, leasing društva,
društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, brokersko-
dilerska društva, društva za obavljanje faktoring poslova i druge financijske organizacije, zatim javna gospodarska
društva osnovana u skladu s propisima kojima se uređuje poslovanje i upravljanje javnim gospodarskim društvima u
FBiH, kao i sve pravne osobe od posebnog značaja za FBiH sukladno propisima o obavljanju ovlaštenja u gospodarskim
društvima s udjelom državnog kapitala, te organizacije i javne ustanove koje nisu obuhvaćene okvirom revizije utvrđenim
propisom o reviziji institucija u FBiH.
68
Odjeljak 33 Objavljivanja povezanih osoba

Odjeljak 34 Specijalizirane aktivnosti
Odjeljak 35 Prelazak na MSFI za MSS
2.4. RAČUNOVODSTVENE POLITIKE

Računovodstvene politike su posebna načela, osnove, konvencije, pravila i prakse koje
pravna osoba primjenjuje pri sastavljanju i prezentaciji financijskih izvještaja (MRS 8, t. 5.).
Kada se neki MSFI konkretno primjenjuje na određenu transakciju, događaj ili okolnost,
računovodstvena politika ili politike koje se primjenjuju na tu stavku trebaju se utvrditi
primjenom Standarda (MRS 8, t.7.).
Prema MRS-u 8 (t. 10) u slučaju nepostojanja konkretnog MSFI-ja koji se primjenjuje na
određenu transakciju, drugi događaj ili okolnost, uprava je dužna koristiti vlastitu procjenu pri
donošenju i primjeni računovodstvene politike koja će rezultirati informacijama koje su:
(a) relevantne za potrebe donošenja ekonomskih odluka korisnika; i
(b) pouzdane, u smislu da finansijski izvještaji:
(i) vjerno prikazuju finansijski položaj, finansijski uspjeh i novčane tokove subjekta;
(ii) odražavaju ekonomsku suštinu transakcija, drugih događaja i okolnosti, a ne samo
propisani pravni oblik;
(iii) neutralni su, tj. nepristrasni;
(iv) sastavljeni su oprezno; i
(v) potpuni su u svim značajnim aspektima..
Pojednostavljeno rečeno, donošenje računovodstvenih politika podrazumijeva izbor
računovodstvenih postupaka u okvirima (zakonom i računovodstvenim standardima)
dopuštenih mogućnosti. Prema tome, sve ono što nije dovoljno precizirano MSFI ili je
„namjerno“ ostavljeno na volju gospodarskim društvima, uređuje se računovodstvenim
politikama.
Najbolji primjer za donošenje i primjenu određene računovodstvene politike jest politika
amortizacije stalnih sredstava. Na primjer, propisima su određene maksimalne stope
amortizacije do kojih se troškovi amortizacije priznaju u porezne rashode. Koju će stvarnu
stopu amortizacije gospodarsko društvo odabrati ovisno o procijenjenom vijeku trajanja te
imovine, ovisi o izboru politike amortizacije.
Subjekt je dužan biti dosljedan u izboru i primjeni računovodstvenih politika za slične
transakcije, događaje i okolnosti, osim ako neki MSFI posebno zahtijeva ili dopušta
kategorizaciju stavki za koje bi mogle biti prikladne različite politike. Ako neki MSFI zahtijeva ili
dopušta takvu kategorizaciju, odgovarajuća računovodstvena politika se bira i dosljedno
primjenjuje na svaku kategoriju. (MRS 8., t.13.).
Subjekt će mijenjati računovodstvenu politiku samo ako:
a) promjena zahtijevana Standardom ili Tumačenjem, ili
b) promjena rezultira financijskim izvještajima koji pružaju pouzdanije i važnije informacije o
učincima transakcija, drugih događaja ili uvjeta na financijski položaj, financijsku
uspješnost ili novčane tokove poslovnog subjekta (MRS 8., t.14.).
Ista računovodstvena politika primjenjuje se unutar svakog razdoblja i iz jednog razdoblja u
sljedeće razdoblje, osim ako je za promjenu računovodstvene politike ispunjen jedan od
kriterija iz točke 14.
Kad dođe do promjene računovodstvene politike, tu promjenu treba primijeniti retroaktivno,
osim u razmjeru u kojem je neizvedivo odrediti učinke određenog razdoblja ili kumulativne
učinke promjene (MRS 8., t. 23.).
69
O usvojenim i primijenjenim računovodstvenim politikama menadžment obavještava

zainteresirane korisnike informacija kroz Bilješke uz financijske izvještaje.
Obveza i interes računovođa je da menadžmentu sugerira usvajanje određene
računovodstvene politike koju računovodstvo dalje u svome radu obvezno primjenjuje. Treba
napomenuti da se izabrana računovodstvena politika treba i formalno oblikovati u vidu internog
pravilnika, odluke, upute i sl.
2.5. POSLOVNE KNJIGE I KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE

Pravne osobe u Federaciji BiH vode poslovne knjige po sustavu dvostrukog knjigovodstva
uvažavajući temeljna računovodstvena načela urednosti, dokumentiranosti i vjerodostojnosti.
2.5.1. Poslovne knjige po sustavu dvostrukog knjigovodstva

Poslovne knjige su evidencije podataka o nastalim poslovnim događajima koje se formiraju
temeljem unošenja podataka u skladu s određenim računovodstvenim načelima, standardima i
tehnikama.
Poslovne knjige imaju obilježje javne isprave i po pravilu vode se za poslovnu godinu
koja je jednaka kalendarskoj godini. Izuzetak su neke pomoćne knjige koje se mogu voditi i za
duže razdoblje, kao npr. knjiga inventara (stalnih sredstava), knjiga dioničara i dr.
O tehnici unosa podataka ovisi oblik vođenja poslovnih knjiga. U praksi se poslovne knjige
pojavljuju u slobodnim listovima ili uvezane, ako se podaci obrađuju ručno i
poluautomatizirano ili u obliku elektroničkih nositelja, ako se poslovne knjige vode pomoću
elektroničkog računala.
Unos podataka u poslovne knjige ustrojava se i obavlja tako da omogućuje kontrolu
knjiženja, čuvanje i uporabu podataka.
Poslovne knjige vode se po načelima urednosti, ažurnosti, dokumentiranosti i
vjerodostojnosti. Pritom, potrebno se pridržavati sljedećih pravila:
- knjiženje se temelji na odgovarajućoj knjigovodstvenoj ispravi,
- knjiži se u neprekinutom nizu bez ostavljanja slobodnog prostora (redova),
- ispravak se obavlja na način ispravljanja knjigovodstvenih pogrešaka,
- knjiženje se obavlja odmah po nastanku poslovnog događaja (ovisno o potrebnom
vremenu za dostavu knjigovodstvene isprave na obradu),
- knjiži se sredstvom čiji se trag ne može jednostavno ukloniti.
Poslovne knjige koje se vode u sustavu dvostrukog knjigovodstva jesu: glavna knjiga,
dnevnik i pomoćne knjige.
2.5.1.1. Glavna knjiga

Glavna knjiga predstavlja skup svih konta koja su otvorena tijekom poslovne godine. Budući
da su na svakom kontu sustavno poredane sve promjene koje su se na njemu dogodile,
glavna knjiga kao skup konta predstavlja sustavnu evidenciju. Raspored konta u glavnoj knjizi
temelji se na unaprijed definiranom kontnom planu. Razradu kontnog plana obavlja svako
gospodarsko društvo prema svojim specifičnim potrebama uz osiguranje pozicija bilance
stanja i bilance uspjeha predviđenih propisanim shemama financijskih izvještaja.
Glavnu knjigu čine dva međusobno autonomna dijela i to: bilančni zapisi i izvanbilančni
zapisi.
Predmetom knjigovodstvene obrade podataka u glavnoj knjizi u dijelu bilančnih zapisa
jesu poslovni događaji koji imaju sljedeća obilježja:
- poslovni se događaj stvarno dogodio i kao takav pripada prošlosti poslovanja;
- učinak poslovnog događaja može se izraziti u novcu;
- promjena nastala poslovnim događajem utječe na pozicije sredstava, obveza, kapitala,
troškova, rashoda, prihoda ili rezultata poslovanja;
- nastanak poslovnog događaja može se dokazati vjerodostojnom ispravom.
70
Glavna knjiga izvanbilančnih zapisa obuhvaća određene poslovne događaje koji u

trenutku nastanka nemaju utjecaja na promjene u bilanci stanja i bilanci uspjeha ali
osiguravaju dodatne informacije o korištenju tuđe imovine, budućih potencijalnih obveza, itd.
Oblik glavne knjige ovisi od tehnike i metoda unošenja podataka u glavnu knjigu.
Primjenom ručne i poluautomatske obrade podataka glavna knjiga ima oblik slobodnih listova
koji zajedno čine kartoteku. Kod primjene elektronskih računala u obradi podataka glavne
knjige osnovni podaci o poslovnim promjenama unose se u kompjutorsku temeljnicu, a
aplikativni program oblikuje glavnu knjigu.
2.5.1.2. Dnevnik
Dnevnik je poslovna knjiga u koju se unose knjigovodstvene promjene slijedom
vremenskog nastanka, tj. kronološkim redoslijedom. Dnevnik se organizira se kao jedinstvena
poslovna knjiga (što je u praksi češće), ali se može organizirati kao više knjiga specijaliziranih
za promjene na pojedinim skupinama bilančnih zapisa ili za izvanbilančne zapise.
Ako se dnevnik organizira u obliku više specijaliziranih knjiga, najčešće se vode sljedeće
vrste dnevnika:
 dnevnik financijskog knjigovodstva
 dnevnici analitičkih knjigovodstava (dnevnik kupaca, dnevnik dobavljača, dnevnik
materijalnog knjigovodstva, dnevnik robnog knjigovodstva, dnevnik stalnih sredstava, itd.)
 dnevnik izvanbilančnog knjigovodstva.
Kod ručne i poluatomatske obrade podataka dnevnik se vodi u slobodnim listovima –
kartotekama, te u pravilu proizlazi iz tehnike knjiženja kopiranjem glavne knjige. Kod
elektroničke obrade podataka osnovni podaci unose se u kompjutorsku temeljnicu, a program
prihvaća podatke o poslovnim događajima nastalim kronološkim redom i deponira ih u
datotekama u obliku magnetne trake, diskova, disketa i drugima.
2.5.1.3. Pomoćne knjige

Pomoćne knjige u pravilu se organiziraju zasebno. One se organiziraju u cilju raščlanjivanja
nekog konta glavne knjige, radi dopune pojedinih sintetičkih podataka ili radi osiguranja
najrazličitijih vrsta neophodnih podataka koji se u sklopu glavne knjige ne vode.
Pomoćne knjige u kojima se raščlanjuje analitički neki konto glavne knjige nazivaju se
analitičke evidencije. U analitičke evidencije spadaju:
- analitička evidencija kupaca („salda konti kupaca“),
- analitička evidencija dobavljača („salda konti dobavljača“),
- analitička evidencija sirovina i materijala,
- analitička evidencija sitnog inventara, ambalaže i autoguma,
- analitička evidencija trgovačke robe,
- analitička evidencija proizvodnje,
- analitička evidencija gotovih proizvoda,
- analitička evidencija dugotrajne materijalne imovine (stalnih sredstava),
- analitička evidencija plaća, itd.
U sustavu računalne obrade podataka analitičke i sintetičke evidencije su u pravilu
povezane iako se tiskaju odvojeno (npr. knjiga stalnih sredstava i analitička evidencija stalnih
sredstava tiskaju se kao dvije odvojene knjige iako su u programu povezane).
Druge pomoćne knjige koje dopunjavaju podatke o nekoj poziciji glavne knjige ili
osiguravaju bilo koje druge podatke prema važećim računovodstvenim i poreznim propisima
jesu: knjiga blagajne, knjiga ulaznih računa, knjiga izlaznih računa, knjiga deviznih sredstava,
knjiga izdanih čekova, knjiga dospijeća mjenica, knjiga poslovnih udjela, knjiga dionica, knjiga
popisa u trgovini na malo, itd.
Nijedan računovodstveni propis ne obvezuje gospodarska društva na vođenje pomoćnih
knjiga, ali je propisano koji se sve podaci u knjigovodstvu moraju osigurati radi sastavljanja
71
financijskih izvještaja. Ako se ti podaci ne mogu osigurati u glavnoj knjizi, morat će se to učiniti
u pomoćnim knjigama. To su podaci potrebni za:
- uvid u stanje i kretanje sredstava i obveza,
- izradu kalkulacija,
- praćenje poslovanja po segmentima, uključujući troškove, učinke, rashode, prihode i
rezultat poslovanja.
2.5.1.3.1. Salda konti

To je uobičajeni naziv za analitičko knjigovodstvo kupaca i dobavljača (dužnika i
vjerovnika). Oblik ovoga knjigovodstva nije propisan, pa se mogu koristiti iste kartice kao za
glavnu knjigu, a mogu se konstruirati i prema vlastitim potrebama (recimo, kartica s dvostrukim
kolonama – u jednom stupcu vodi se kupac, a u drugom to isto društvo kao dobavljač).
U pravilu se za svakoga kupca odnosno dobavljača otvara posebna kartica, a ako se neki
od njih pojavljuju samo povremeno, mogu se voditi na jednoj kartici kao razni kupci ili
dobavljači (knjigovođe tu karticu zovu CPD – conto pro diversi). Nije ni potrebno naglašavati
koliko je važno imati analitičku evidenciju potraživanja i obveza u kojoj će se u svako doba
moći vidjeti pojedinog dužnika, dospijeće njegovih dugovanja, redovitost plaćanja i slično.
Jednako tako valja voditi brigu i o vlastitim dugovima.
Osim kupaca i dobavljača, analitičku evidenciju valja ustrojiti na isti način i za druga
potraživanja i obveze, ako se potrebni podaci ne mogu pregledno osigurati u okviru glavne
knjige.
Za potraživanja odnosno obveze plative u stranoj valuti treba osigurati podatke osim u
domaćoj valuti i u toj valuti. Knjigovodstvene isprave (fakture i dr.) koje glase na stranu valutu
pretvaraju se u domaću valutu prema srednjem tečaju koji je vrijedio na dan ispostavljanja, a
koncem mjeseca ili najkasnije koncem obračunskog razdoblja svodi se na tečaj koji vrijedi
toga dana (naravno, samo nepodmirena potraživanja i obveze).
2.5.1.3.2. Materijalno knjigovodstvo

To je analitička evidencija sirovina, materijala i rezervnih dijelova koje nabavlja
gospodarsko društvo, a uobičajeno se vodi ako je organizirano skladište radi uvida u stanje i
kretanje sirovina, materijala i rezervnih dijelova.
U analitičkoj evidenciji materijal se vodi po vrstama, količini i vrijednosti. Ako broj artikala
nije velik, moglo bi ih se radi lakšeg snalaženja složiti po abecedi, a svaku otvorenu karticu
uvesti u indeks. Kod većeg broja artikala (a to vrijedi i za rezervne dijelove) praktičnije ih je
voditi po granama djelatnosti (npr. crna metalurgija, obojeni metali, poljoprivredni proizvodi), a
unutar toga po vrstama i dimenzijama.
Važno je odrediti i odgovornu osobu za rukovanje materijalnim vrijednostima (skladištara) i
toj osobi omogućiti da vrijednosti za koje je zadužena ima pod ključem jer jedino tako može
odgovarati za manjkove ili druge propuste. Da bi skladištar mogao odgovarati, mora potpisati
primitak materijala (primku), a za izdani materijal mora mu osoba koja je od njega taj materijal
primila potpisati izdatnicu. Tamo gdje se evidencija vodi još uvijek ručno, skladištar će voditi
skladišnu kartoteku (samo količinski). Za svaki proizvod vodi se i tzv. viseća kartica (afiša) koja
se nalazi na njemu i morala bi uvijek pokazivati stvarno stanje.
Kako se materijalno knjigovodstvo mora usklađivati s glavnom knjigom, tako se i skladišna
kartoteka mora usklađivati s materijalnim knjigovodstvom.
2.5.1.3.3. Analitičko knjigovodstvo proizvodnje

Analitičko knjigovodstvo proizvodnje, koje se u praksi najčešće javlja pod nazivom
pogonsko knjigovodstvo, potrebno je ustrojiti tako da postane izvor podataka za obračun
troškova uloženih u proizvodnju, cijene proizvodnje gotovih proizvoda i cijene proizvodnje
nedovršene proizvodnje. Na taj način ova analitika povezuje konta glavne knjige: Raspored
troškova proizvoda, Proizvodnja u tijeku i Zalihe gotovih proizvoda. Pritom, zadaci su
analitičkog knjigovodstva proizvodnje:
72
- prikupljati podatke o vrstama nastalih troškova u svezi ulaganja u proizvodnju,

- razvrstati podatke o troškovima na mjesta nastanka i nositelje,
- izraditi obračune troškova proizvodnje, te obračune dovršene i nedovršene proizvodnje,
po pogonima i radnim nalozima,
- izraditi kalkulacije cijene proizvodnje po elementima kalkulacije prema odredbama MRS-a
2, ali i po elementima obračuna prema zahtjevima menadžmenta,
- unijeti u radne naloge podatke o stvarnim troškovima, te utvrditi odstupanja od ciljnih
troškova.
Učinkovitost ustrojstva knjigovodstva proizvodnje iziskuje, glede prikupljanja podataka o
troškovima, usklađivanje djelovanja s drugim analitičkim knjigovodstvima (analitičke evidencije
materijala, plaća, dugotrajne imovine i dr.) koja također obrađuju podatke o troškovima.
Za praćenje proizvodnje može se koristiti razred 8 koji nema propisanih konta, ali se
potrebna analiza odnosno analitičko knjigovodstvo može osigurati i u okviru razreda 1.
2.5.1.3.4. Robno knjigovodstvo

Pod robnim knjigovodstvom obično se razumijeva analitička evidencija vlastitih gotovih
proizvoda, a isto tako i trgovačke robe (robe nabavljene od drugih). Način vođenja tih
evidencija praktično je isti kao kod materijalnog knjigovodstva. Radi se dakle o količinskoj i
vrijednosnoj evidenciji po vrstama proizvoda odnosno robe.
2.5.1.3.5. Pomoćne knjige stalnih materijalnih sredstava

Pomoćne knjige stalnih materijalnih sredstava najčešće čine:
- knjiga inventara (uvezana), u koju se upisuje svaki komad inventara, a onda se na svaki
taj komad stavlja pločica s utisnutim brojem iz knjige. U toj se knjizi osiguravaju i podaci o
otuđenju i sl.;
- kartice odnosno analitička konta – analitičko knjigovodstvo (vodi se kopirno preko
dnevnika) koje se vodi za svaki objekt odnosno predmet. Iz kartica se može dobiti uvid u
stanje i kretanje sredstava.
U većim gospodarskim društvima vode se obje te knjige, a podaci im se nadopunjuju. Kako
je i kod nas inventar podijeljen na krupni i sitni po kriteriju vrijednosti, to se i analitička
evidencija sitnog inventara i trajne ambalaže može voditi jednako kao za osnovna sredstva. To
vrijedi i za knjigu inventara, osobito za alat koji se daje radnicima na revers. U skupini i na
kontima gdje se vodi sitni inventar i ambalaža vode se i automobilske gume.
Analitička evidencija bit će potrebna u gospodarskim društvima koja imaju veći broj vozila i
vozila s puno guma (na primjer tegljači). Za svaku gumu valja otvoriti karticu koja bi se vodila
pod njenim brojem (svaka guma ima na sebi otisnuti broj i dimenzije). Na toj kartici knjižio bi se
i otpis (trošenje) gume. Guma se troši ovisno o broju prijeđenih kilometara, odnosno tona
kilometara, pa bi ovisno o tome trebalo i otpisivati njenu vrijednost.
2.5.1.3.6. Knjiga blagajne

Premda, ne postoji izričita obveza vođenja pomoćnih knjiga, pa tako niti knjige blagajne, ne
postoji bolji način da se osiguraju podaci o prometu i stanju gotovine (dakle novčanih
sredstava) i zaduženju osobe odgovorne za rukovanje gotovim novcem. Blagajnički izvještaj
(to je komercijalni naziv), uplatnice i isplatnice mogu se nabaviti kao gotove tiskanice. I ova
knjiga treba se voditi po načelima urednosti i ažurnosti, a to, između ostalog, znači da valja
voditi brigu o ispravljanju pogrešaka, što je u novčanome prometu posebno osjetljivo.
Pogrešno napisana brojka mora se precrtati da ostane vidljiva, a iznad nje se ispisuje ispravna
brojka. Pogrešna isprava (uplatnica, isplatnica, izvještaj) prilaže se uz ispravnu radi kontrole.
Smatramo da se knjiga blagajne ne mora voditi ako gospodarsko društvo ne drži gotov
novac u blagajni. To će biti u onim slučajevima kad gotovinu podiže ista osoba koja će je i
koristiti, a na nalogu za isplatu je označena svrha isplate. Vođenje knjige blagajne bila bi
zapravo puka formalnost.
Ažurno voditi knjigu blagajne znači upisati svaki dan u izvještaj sve uplatnice i isplatnice, a
izvještaj valja zaključiti najmanje na koncu svakog obračunskog razdoblja.
73
2.5.2. Otvaranje i zaključivanje poslovnih knjiga

Otvaranje poslovnih knjiga obavlja se nastupom poslovne godine, tj. od 1.I. tekuće
godine, na temelju bilance stanja krajem proteklog razdoblja, tj. 31.XII. protekle godine, a
zatim se bilježe poslovni događaji vremenskim slijedom nastanka. Kod novoosnovanih
gospodarskih subjekata poslovne knjige otvaraju se na temelju prve poslovne promjene ili
početne bilance utemeljene na popisu imovine i obveza, te stanja vlastitog kapitala.
Na kontu 700 – Otvaranje glavne knjige financijskog računovodstva, iskazuju se početna
stanja pojedinih pozicija aktive i pasive na početku svake nove poslovne godine, odnosno u
toku godine pri otpočinjanju poslovanja nove pravne osobe.
Otvaranje glavne knjige financijskog računovodstva vrši se zaduženjem konta 700 uz
odobrenje odgovarajućih konta glavne knjige s pasivnim početnim saldom, odnosno
zaduženjem odgovarajućih konta glavne knjige s aktivnim početnim saldom uz odobrenje
konta 700.
Primjer otvaranja konta stanja na dan 1. I. 2021. godine
Otvaranje konta glavne knjige za društvo Alfa d.o.o. prikazuje na temelju podataka o stanju
konta imovine, obveza i kapitala na dan 31. XII. 2020., odnosno 1. I. 2021. godine.
Konto Stavka – naziv Iznos u KM
Stanje imovine na dan 31.XII.2020. godine
0210 Građevinski objekti 700.000
0219 Ispravka vrijednosti građevinskih objekata (50.000)
0220 Postrojenja i oprema 500.000
0229 Ispravka vrijednosti postrojenja i opreme (150.000)
0240 Transportna sredstva 200.000
0249 Ispravka vrijednosti transportnih sredstava (100.000)
1100 Proizvodnja u tijeku 100.000
1200 Gotovi proizvodi 400.000
211x Potraživanja od prodaje 500.000
20xx Novac i novčani ekvivalenti 100.000
UKUPNO AKTIVA 2.200.000
Stanje kapitala i obveza na dan 31.XII.2020. godine
3020 Upisani temeljni kapital d.o.o. 500.000
3400 Neraspoređena dobit prethodnih razdoblja 500.000
3410 Neraspoređena dobit tekuće godine 150.000
4130 Obveze za dugoročne kredite u zemlji 417.000
4150 Obveze po financijskom najmu 300.000
4320 Obveze prema dobavljačima 250.000
4500 Obveze za neto plaće 35.000
4510 Obveze za porez na dohodak 3.000
452x Obveze za poreze i doprinose 25.000
4810 Tekuća obveza poreza na dobit 20.000
UKUPNO PASIVA 2.200.000
74
Otvaranje konta stanja glavne knjige na dan 1. I. 2021. godine
0210 – Građevinski objekti 3020 – Upisani temeljni kapital

(1) 700.000 500.000 (2)
0219 – Ispravak vrijednosti građ.obj. 3400 – Neraspoređena dobit

50.000 (1) 500.000 (2)
0220 – Postrojenja i oprema 3410 – Dobit tekuće godine

(1) 500.000 150.000 (2)
0229 - Ispravak vrijednosti strojeva 4130 – Dugoročni krediti

150.000 (1) 417.000 (2)
0240 – Transportna sredstva 4150 – Financijski najmovi

(1) 200.000 300.000 (2)
0249 – Ispravak vrijednosti vozila 4320 – Obveze prema dobavljač.

100.000 (1) 250.000 (2)
1100 – Proizvodnja u tijeku 4500 – Obveze za neto plaće

(1) 100.000 35.000 (2)
1200 – Gotovi proizvodi 4510 – Obveze - porez na dohodak

(1) 400.000 3.000 (2)
211x Potraživanja od prodaje 452x – Obveze za doprinose

(1) 500.000 25.000 (2)
20xx – Novac i novčani ekvivalenti 4810 – Tekući porez na dobit

(1) 100.000 20.000 (2)
7000 – Otvaranje konta stanja glavne knjige

(2) 2.200.000 2.200.000 (1)
Nakon otvaranja svih konta glavne knjige koja imaju početna stanja, zbroj dugovne i
potražne strane konta 700 jednak je zbroju bilance stanja na osnovi kojeg se vrši otvaranje
konta glavne knjige.
Nakon što su obavljanja sva knjiženja poslovnih promjena za poslovnu godinu, uključujući i
utvrđivanje financijskog rezultata poslovanja i obveze poreza na dobit, temeljne poslovne
knjige i pomoćne knjige koje se ne vode kontinuirano za dulje razdoblje obvezno se
zaključuju. Sama tehnika zaključivanja poslovnih knjiga ovisi o odabranom načinu njihova
vođenja te o njihovu obliku.
Glavna knjiga zaključuje se tako da se na svakom njenom kontu na temelju zbroja prometa
na strani duguje i potražuje utvrdi saldo koji se upisuje na suprotnoj (manjoj) strani prometa.
Ta salda su pozicija zaključne bilance s 31. prosincem (tzv. saldo-bilanca) odnosno početna
stanja poslovnih knjiga za sljedeću poslovnu godinu. To se odnosi na konta glavne knjige na
75
kojima se evidentiraju poslovne promjene na imovini, obvezama i kapitalu. Kada je riječ o

kontima na kojima se evidentiraju i iskazuju troškovi, rashodi i prihodi, oni se zaključuju
prijenosom prometa na zbrojna konta rashoda i prihoda.
Zaključivanje poslovnih knjiga (glavne knjige) vrši se preko konta razreda 7 – Otvaranje i
zaključak konta stanja i uspjeha.
Zaključak konta uspjeha, odnosno prihoda, troškova i rashoda vrši se na skupini konta 71 –
Zaključak konta uspjeha:
 Prethodno je potrebno sve prihode iskazane na kontima razreda 6 – Prihodi prenijeti na
konto 699 – Prijenos prihoda na način da se u potpunosti eliminiraju stanja na kontima
prihoda,
 Također je neophodno, sve troškove i rashode iskazane na kontima razreda 5 – Rashodi
prenijeti na konto 599 – Prijenos rashoda na način da se u potpunosti eliminiraju stanja
na kontima rashoda,
 Na kontu 710 – Ukupni prihodi, vrši se zaključak konta prihoda, odobrenjem ovog konta
na teret konta 699 - Prijenos prihoda,
 Na kontu 711 – Ukupni rashodi, vrši se zaključak konta rashoda, zaduženjem ovog
konta u korist konta 599 – Prijenos rashoda,
 Na kontu 712 – Prijenos rezultata razdoblja, iskazuje se prijenos dobiti obračunskog
razdoblja, zaduženjem ovog konta u korist konta 720 – Dobit ili gubitak, odnosno ako je
ostvaren gubitak, zaduženjem konta 720 – Dobit ili gubitak u korist konta 712.
Primjer zaključivanja konta uspjeha na dan 31. XII. 2021. godine
Društvo Alfa d.o.o. na dan 31. XII. 2021. godine ima iskazane promete po kontima prihoda,
rashoda i troškova kako je prikazano u nastavku.
Konto Stavka – naziv Iznos (u KM)
Promet po kontima prihoda za razdoblje 1.I. - 31.XII. 2021. godine
6110 Prihodi od prodaje proizvoda 2.000.000
6111 Prihodi od pruženih usluga 700.000
6510 Prihodi od zakupnina 100.000
6520 Prihodi od donacija 20.000
6616 Prihodi od kamata po transakcijskim računima 2.000
Promet po kontima rashoda za razdoblje 1.I. - 31.XII. 2021. godine
5110 Utrošeni sirovine i materijal 800.000
512x Utrošena električna energija 180.000
520x Troškovi bruto plaća 500.000
5320 Troškovi održavanja 50.000
5352 Usluge reklame i promidžbe 25.000
540x Troškovi amortizacije 200.000
550x Troškovi neproizvodnih usluga 70.000
559x Ostali nematerijalni troškovi 15.000
5610 Rashodi kamata po kreditima banaka 50.000
595x Povećanje vrijednosti zaliha učinaka 3.000.000
596x Smanjenje vrijednosti zaliha učinaka 3.500.000
76
Zaključivanje konta uspjeha za razdoblje 1.I.2021. do 31.XII.2021. godine
5110 – Utrošene sirovine i materijal 6110 – Prihodi od prodaje proizv.

St. 800.000 800.000 (2) (1) 2.000.000 2.000.000 St.
512x – Utrošena električna energija 6111 – Prihodi od pruženih usluga

St 180.000 180.000 (2) (1) 700.000 700.000 St.
520x – Troškovi bruto plaća 6510 – Prihodi od zakupnina

St. 500.000 500.000 (2) (1) 100.000 100.000 St.
5320 – Troškovi održavanja 6520 – Prihodi od donacija

St. 50.000 50.000 (2) (1) 20.000 20.000 St.
5352 – Usluge reklame i promidžbe 6616 – Prihodi od kamata

St. 25.000 25.000 (2) (1) 2.000 2.000 St.
540x – Troškovi amortizacije

St. 200.000 200.000 (2)
550x–Troškovi neproizvodnih usluga

St. 70.000 70.000 (2)
5590 – Ostali nematerijalni troškovi

St. 15.000 15.000 (2)
5610 – Rashodi po osnovu kamata

St. 50.000 50.000 (2)
595x – Povećanje zaliha učinaka

(2) 3.000.000 3.000.000 St.
596x – Smanjenje zaliha učinaka

St. 3.500.000 3.500.000 (2)
599 – Prijenos rashoda 699 - Prijenos prihoda

(2) 2.390.000 2.390.000 (4) (3) 2.822.000 2.822.000 (1)
711 – Ukupni rashodi 710 – Ukupni prihodi

(4) 2.390.000 2.390.000 (5) (5) 2.822.000 2.822.000 (3)
712 – Prijenos rezultata razdoblja

(5) 2.390.000 2.822.000 (5)
432.000
77
Na kontu 730 – Zaključak konta stanja, na dan izvještaja o financijskom položaju (31.XII.),
vrši se zaključak konta aktive i pasive bilance stanja – izvještaja o financijskom položaju.
Zaključak konta stanja glavne knjige vrši se zaduženjem konta 730 u korist konta aktive,
odnosno odobrenjem konta 730 na teret konta pasive, po pojedinim pozicijama izvještaja o
financijskom položaju. Po izvršenom zaključku, zbroj dugovne strane je jednak zbroju potražne
strane na ovom kontu (članak 64. Pravilnika).
Primjer zaključivanja konta stanja na dan 31. XII. 2021. godine
Društvo Alfa d.o.o. na dan 31.XII.2021. godine ima iskazane stanja po kontima imovine,
obveza i kapitala kako je prikazano u nastavku.
Konto Stavka – naziv Iznos (u KM)
Stanje imovine na dan 31.XII.2021. godine
0210 Građevinski objekti 1.000.000
0219 Ispravka vrijednosti građevinskih objekata (100.000)
0220 Postrojenja i oprema 500.000
0229 Ispravka vrijednosti postrojenja i opreme (200.000)
0240 Transportna sredstva 300.000
0249 Ispravka vrijednosti transportnih sredstava (150.000)
1100 Proizvodnja u tijeku 200.000
1200 Gotovi proizvodi 500.000
211x Potraživanja od prodaje 700.000
20xx Novac i novčani ekvivalenti 150.000
UKUPNO AKTIVA 2.900.000
Stanje kapitala i obveza na dan 31.XII.2021. godine
3020 Upisani temeljni kapital d.o.o. 500.000
3400 Neraspoređena dobit prethodnih razdoblja 650.000
3410 Neraspoređena dobit tekuće godine 388.800
4130 Obveze za dugoročne kredite u zemlji 600.000
4150 Obveze po financijskom najmu 200.000
4320 Obveze prema dobavljačima 476.500
4500 Obveze za neto plaće 25.000
4510 Obveze za porez na dohodak 1.500
452x Obveze za poreze i doprinose 15.000
4810 Tekuća obveza poreza na dobit 43.200
UKUPNO PASIVA 2.900.000
78
Zaključivanje konta stanja glavne knjige na dan 31.XII. 2021. godine
0210 – Građevinski objekti 3020 – Upisani temeljni kapital

St. 1.000.000 1.000.000 (1) (2) 500.000 500.000 St.
0219 – Ispravak vrijednosti građ.obj. 3400 – Neraspoređena dobit

(1) 100.000 100.000 St. (2) 650.000 650.000 St.
0220 – Postrojenja i oprema 3410 – Dobit tekuće godine

St. 500.000 500.000 (1) (2) 388.800 388.800 St.
0229 - Ispravak vrijednosti strojeva 4130 – Dugoročni krediti

(1) 200.000 200.000 St. (2) 600.000 600.000 St.
0240 – Transportna sredstva 4150 – Financijski najmovi

St. 300.000 300.000 (1) (2) 200.000 200.000 St.
0249 – Ispravak vrijednosti vozila 4320 – Obveze prema dobavljač.

(1) 150.000 150.000 St. (2) 476.500 476.500 St.
1100 – Proizvodnja u tijeku 4500 – Obveze za neto plaće

St. 200.000 200.000 (1) (2) 25.000 25.000 St.
1200 – Gotovi proizvodi 4510 – Obveze - porez na dohodak

St. 500.000 500.000 (1) (2) 1.500 1.500 St.
211x Potraživanja od prodaje 452x – Obveze za doprinose

St. 700.000 700.000 (1) (2) 15.000 15.000 St.
20xx – Novac i novčani ekvivalenti 4810 – Tekući porez na dobit

St. 150.000 150.000 (1) (2) 43.200 43.200 St.
7300 – Zaključak konta stanja

(1) 2.900.000 2.900.000 (2)
Dnevnik se zaključuje nakon usklađenja i ujednačavanja dugovnog i potražnog prometa

nakon evidentiranja svih poslovnih promjena, uključujući početna stanja, promet tijekom
poslovne godine, te zaključna stanja. Tako usklađeni i ujednačeni promet na posljednjoj
stranici dnevnika se podcrtava, a ovjerava ga odgovorna i ovlaštena osoba
Pomoćne knjige zaključuju se s posljednjim danom u godini na posljednjoj upotrijebljenoj
stranici (ako su uvezane), pri čemu se iskazuje stanje, ako ga ima i ako se prenosi u iduću
godinu. Na posljednjoj upotrijebljenoj stranici knjigu ovjerava odgovorna i ovlaštena osoba.
Ako se ista knjiga koristi za više poslovnih godina, potrebno je prilikom zaključka naznačiti
početnu i zaključnu stranicu na kojima je evidentiran promet jedne poslovne godine. Pri
zaključivanju analitičkih evidencija prethodno se salda moraju uskladiti sa sintetičkim kontima,
a potom se zaključuju dnevnici i analitički konti. Svaki se analitički konto zaključuje upisom
vrijednosnog i (tamo gdje ga ima) količinskog salda na manju stranu te iskazivanjem
izjednačenog dugovnog i potražnog prometa.
79
Sam postupak i rokovi zaključivanja poslovnih knjiga te odgovornost za pravilno i

pravodobno obavljanje tih radnji trebaju se detaljno utvrditi u internom aktu o organizaciji
knjigovodstva pravne osobe.
Ako se poslovne knjige vode kao elektronski zapis, glavna knjiga se mora nakon
zaključivanja na kraju poslovne godine zaštititi na način da u istoj nije moguća izmjena
pojedinih ili svih njenih dijelova ili listova da je istu moguće u svakom trenutku odštampati na
papir i mora se potpisati elektronskim potpisom sukladno s Zakonom o elektronskom potpisu ili
se mora odštampati na papir i uvezati na način da nije moguća izmjena pojedinih ili svih njenih
dijelova ili listova i mora je potpisati i ovjeriti osoba ovlaštena za zastupanje pravne osobe i na
kraju odložiti (članak 29. Zakona o računovodstvu i reviziji FBiH - „Sl. novine FBiH“, br. 83/09).
2.5.3. Usklađivanje poslovnih knjiga

Uobičajeno je promet i stanja glavne knjige uskladiti s dnevnikom, a pomoćne knjige s
glavnom knjigom prije sastavljanja godišnjeg obračuna i prije popisa (inventure). Uskladiti
glavnu knjigu s dnevnicima znači napraviti bruto-bilancu. To je pregled u koji se upisuje
promet svih računa (konta) i izbacuju stanja, naravno gdje ih ima. Ukupan zbroj prometa mora
biti jednak zbroju dnevnika.
Promet i stanje pomoćnih knjiga usklađuje se na isti način, s time što je prethodno dnevnik
analitičke evidencije usklađen s odgovarajućim sintetičkim kontom.
S usklađivanjem ne bi smjelo čekati godišnji obračun, nego bi to trebalo činiti i češće, npr.
koncem svakoga mjeseca.
2.5.4. Knjigovodstvene isprave i likvidatura

Bilo koje poslovne promjene u sredstvima i obvezama prema izvorima sredstava,
rashodima i prihodima, troškovima i učincima te rezultatima poslovanja knjiže samo na temelju
uredne i vjerodostojne knjigovodstvene isprave.
Knjigovodstvena isprava je pisani dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni, a služi kao podloga
za unošenje podataka u poslovne knjige i nadzor nad obavljanjem poslovnih zahvata. Sadržaj
knjigovodstvene isprave mora biti takav da pokazuje nastalu poslovnu promjenu i da ima
odgovarajuće podatke za knjiženje.
Sadržaj knjigovodstvene isprave mora biti takav da nedvojbeno i istinito predstavlja
poslovnu promjenu i da obuhvaća podatke potrebne za unos u poslovne knjige. Poduzetnik je
odgovoran za sastavljanje knjigovodstvene isprave, a prije unosa u poslovne knjige
knjigovodstvena isprava se mora kontrolirati. Kontrolu obavljaju za to imenovane osobe.
Knjigovodstvena isprava koja je kontrolirana mora biti takva da neutralna stručna osoba koja
nije sudjelovala u poslovnoj promjeni može iz isprave nedvojbeno zaključiti i bez ikakvih
sumnji saznati prirodu obavljene poslovne promjene.
Najčešće knjigovodstvene isprave jesu:
- izvorne (originalne isprave ili isprave za pravdanje): ulazni računi koje dobivamo od svojih
dobavljača – vjerovnika i iz kojih za nas proizlaze stanovite obveze; izlazni računi (faktura)
koje ispostavljamo svojim dužnicima za prodanu robu ili usluge i iz kojih za nas proizlaze
stanovita potraživanja; isprave o kretanju gotovine: uplatnice za primljeni novac – isplatnice za
isplaćenu gotovinu, primljeni čekovi; isprave o bezgotovinskom platnom prometu, o čemu
banka šalje izvatke sa žiro računa; isprave o kretanju materijalnih dobara: primke (a i
povratnice) i izdatnice (otpremnice);
- izvedene knjigovodstvene isprave: obavijesti o knjiženju (šaljemo ih svojim poslovnim
partnerima ili oni nama), recimo za pogreške u računima, temeljnice za knjiženje (stari
knjigovođe to zovu primanote) ili nalog za knjiženje. Ove izvedene knjigovodstvene isprave
uvijek se moraju temeljiti na izvornim knjigovodstvenim ispravama, jer nalogom za knjiženje ne
mogu nastati poslovne promjene ni na sredstvima ni na prihodima ili rashodima.
Likvidacija knjigovodstvenih isprava je postupak kontrole ispravnosti, točnosti i zakonitosti
događaja prije plaćanja. Ostale knjigovodstvene isprave kontroliraju se prije knjiženja. Pravna
80
osoba dužna je općim aktom odrediti osobu ili osobe koje su odgovorne za ispravnost, točnost
i zakonitost knjigovodstvene isprave.
Provjera formalne ispravnosti obuhvaća kontrolu osnovnih sastojaka, na primjer:
- naziv pravne osobe i naziv odjela koji je ispostavio ispravu,
- naziv same isprave (nalog za isplatu, račun, izdatnica i sl.),
- imena osoba koje sudjeluju u poslovnoj promjeni (ako je to za poslovnu promjenu bitno),
- sadržaj poslovne promjene i temelj za njenu provedbu,
- količinu izraženu na način koji odgovara naravi obavljena posla i svote izražene u valuti u
kojoj je poslovna promjena nastala (ako je strana valuta, onda i u domaćoj valuti),
- potpise ovlaštenih osoba.
Provjera računske točnosti sastoji se u ponavljanju svih računskih operacija koje su
korištene u ispravi. Provjera zakonitosti provodi se usporedbom isprave s propisom koji
uvjetuje ili ograničava tu poslovnu promjenu npr. ograničenja određenih isplata ili pak
propisana visina, obveza obračunavanja poreza i dr.).
Knjigovodstvene se isprave ne smiju prepravljati niti brisati jer bi to dovelo u sumnju njihovu
ispravnost. Pogreške se ispravljaju tako da se precrta tanko prvobitni tekst i iznad njega
napiše ispravni. Pored ispravljene pogreške valja napisati: «ispravio» i staviti datum i potpis
odgovorne osobe jer će se tako otkloniti sumnja da je dokument ispravljala neovlaštena
osoba.
Nalozi blagajni i banci koja obavlja platni promet u pravilu se ne smiju ispravljati, nego ih
valja poništiti i ispostaviti nove. Fakture za prodanu robu mogu se ispostaviti samo za
obavljene isporuke (o čemu je skladištar načinio izdatnicu) odnosno usluge (što je na radnome
nalogu ili sličnoj ispravi potvrdio naručitelj).
2.5.5. Čuvanje poslovnih knjiga i druge dokumentacije

Način i rokovi čuvanja knjigovodstvenih isprava, poslovnih knjiga, izvještaja i ostale
dokumentacije regulirani su odredbama članaka 48. i 49. Zakona na sljedeći način:
 Knjigovodstvene isprave, poslovne knjige i financijski izvještaji čuvaju se u poslovnim
prostorijama pravne osobe (ili kod druge pravne ili fizičke osobe kad je istoj povjereno
vođenje poslovnih knjiga), u izvornom materijalnom obliku, u obliku elektronskog zapisa
ili na mikrofilmu, a predstavljaju dokaznu osnovu poslovnih knjiga.
 Ako se poslovne knjige vode na računalu, usporedo s memoriranim podacima, mora se
osigurati i memoriranje aplikativnog softvera, kako bi podaci bili dostupni kontroli.
 Isprave koje se čuvaju trajno su: platne liste ili analitičke evidencije o plaćama u vezi s
plaćanjem doprinosa, kupoprodajni ugovori po kojima je izvršeno stjecanje nekretnina,
godišnji računovodstveni obračuni, financijski izvještaji, konsolidirani financijski izvještaji,
izvještaji o izvršenoj reviziji i svi interni akti od utjecaja na financijsko poslovanje.
 Glavna knjiga i dnevnik čuvaju se najmanje 10 (deset) godina, a pomoćne knjige
najmanje pet godina. Isti su rokovi čuvanja i knjigovodstvenih isprava na temelju kojih su
uneseni podaci u poslovne knjige.
 Godišnji izvještaj o poslovanju čuva se u originalnom obliku 10 (deset) godina nakon
isteka poslovne godine.
 Revizorska društva čuvaju pet godina dokumentaciju na temelju koje je obavljena
revizija.
 Pomoćni obračuni, prodajni i kontrolni blokovi i sl. čuvaju se dvije godine.
81
3 UTVRĐIVANJE I RAČUNOVODSTVENO
EVIDENTIRANJE RASHODA
Jedna od temeljnih računovodstvenih kategorija u postupku utvrđivanja financijskog rezultata
gospodarskih društava jesu rashodi, odnosno troškovi. U ovom poglavlju, uz objašnjena i
napomene vezane za utvrđivanje kategorija troškova, rashoda i prihoda, bit će prikazani i brojni
primjeri njihova evidentiranja.
3.1. DEFINICIJA I STRUKTURA RASHODA

Rashodi su jedan od elemenata mjerenja uspješnosti poslovanja gospodarskih i drugih
subjekata. Prema definiciji u točki 4.25. pod (b) Okvira za sastavljanje i prezentiranje financijskih
izvještaja (Okvir MSFI) rashodi su smanjenja ekonomskih koristi tijekom obračunskog
razdoblja u obliku odljeva ili smanjenja imovine ili stvaranja obveza koji rezultiraju
smanjenjem kapitala, osim onih koje su povezane sa raspodjelom sudionicima u
kapitalu. Rashodima se ne smatraju smanjenja sredstava ili povećanja obveza koja su
izravno povezana s raspodjelom vlasničkog kapitala (glavnice). Iz navedene definicije
proizlazi da sva smanjenja sredstava i povećanja obveza nemaju obilježje rashoda, nego samo
ona koja imaju za posljedicu smanjenja budućih ekonomskih koristi uz pretpostavku da se mogu
izmjeriti.
Iako su rashodi određeni kao smanjenja ekonomskih koristi u obliku iscrpljenja imovine ili
stvaranja obveza, koji imaju za posljedicu smanjenje kapitala (glavnice), rashodi se u
knjigovodstvu gospodarskih društava ne iskazuju izravno kao smanjenja na kontima kapitala
nego na kontima rashoda za obračunsko razdoblje za koje se utvrđuje poslovni rezultat. Na taj
način se u knjigovodstvenoj evidenciji osigurava podatak o ukupno nastalim rashodima za
određeno razdoblje koji se pri utvrđivanju poslovnog rezultata sučeljava s prihodima za isto
obračunsko razdoblje.
Prema odrednicama sadržanim u toč. 4.33.-4.35. Okvira MSFI rashodi gospodarskog društva
primarno se dijele na:
a) rashode iz redovitih aktivnosti; i
b) gubitke koji udovoljavaju definiciji rashoda.
Rashodi koji proistječu iz redovitih aktivnosti obično imaju oblik odljeva ili smanjenja
sredstava kao što su novac i novčani ekvivalenti, zalihe, nekretnine, postrojenja i oprema (Okvir
MSFI, t. 4.33.).
Gubici predstavljaju druge stavke koje udovoljavaju definiciji rashoda i mogu, ali ne moraju,
proisteći iz redovitih aktivnosti poduzeća. Gubici predstavljaju smanjenje ekonomskih koristi i
kao takvi nisu po svojoj prirodi različiti od drugih rashoda (Okvir MSFI, t. 4.34.).
Gubici koji se smatraju rashodima uključuju na primjer sljedeće:
 gubitke koji proistječu iz redovitih aktivnosti,
 gubitke proizašle iz prodaje dugotrajne imovine (stalnih sredstava),
 izvanredne gubitke, kao što su gubici proizašli iz katastrofa (požar, poplava i dr.)
 nerealizirane gubitke, kao što su na primjer oni koji su proizašli iz učinaka porasta tečajeva
strane valute u vezi sa zaduživanjima subjekta u stranoj valuti.
Gubici se obično prikazuju na neto osnovi, tj. prebijeno s povezanim prihodom (Okvir MSFI,
t. 4.35.).
Sukladno odrednicama sadržanim u toč. 4.49.-4.53. Okvira MSFI, rashodi se priznaju u
bilanci uspjeha (izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti) kada smanjenje budućih ekonomskih koristi
proizlazi iz smanjenja imovine ili povećanja obveza, koje se može pouzdano izmjeriti.
82
Rashodi se mogu definirati i kao troškovi koji su povezani s ostvarenim prihodom u

obračunskom razdoblju ili tom razdoblju pripadaju po vremenskoj osnovi. Rashodi povezani s
ostvarenim prihodom su troškovi za prodana dobra i usluge za koje su stečeni uvjeti za
priznavanje prihoda. Takvi rashodi su nabavna vrijednost prodane robe, troškovi prodanih
proizvoda, troškovi realiziranih usluga, troškovi prodanih zaliha materijala i otpadaka, te dio
rashoda iz drugih aktivnosti.
Vremenski rashodi su svi troškovi koji, neovisno o prihodu a prema MSFI i ostalim propisima,
terete razdoblje u kojem su nastali. U vremenske rashode pripadaju troškovi uprave,
administracije, prodaje, te drugi opći troškovi uključivo i ostali rashodi.
U točki 4.51. Okvira MSFI, rashodi amortizacije su izdvojeni kao specifična vrsta rashoda koji
se raspoređuju na više obračunskih razdoblja.
U propisanom kontom planu za gospodarska društva („Sl. novine FBiH“, broj 82/10) ukupni
rashodi na razredu 5 grupirani su na sljedećim skupinama konta:
50 – Nabavna vrijednost prodane robe;
51 – Materijalni troškovi;
52 – Troškovi plaća i ostalih primanja zaposlenih i drugih fizičkih osoba;
53 – Troškovi proizvodnih usluga;
54 – Amortizacija i troškovi rezerviranja;
55 – Nematerijalni troškovi;
56 – Financijski rashodi;
57 – Ostali rashodi i gubici;
58 – Rashodi s osnove umanjenja vrijednosti sredstava; i
59 – Efekti promjena računovodstvenih politika i ispravaka grešaka iz ranijih godina,
promjena vrijednosti zaliha učinaka i prijenos rashoda.
U ovoj točki, u sljedećim podnaslovima, prema navedenoj strukturi rashoda, bit će obrađen
način utvrđivanja i evidentiranja u knjigovodstvu pojedinih vrsta rashoda.
3.2. NABAVNA VRIJEDNOST PRODANE ROBE

Na kontima skupine 50 – Nabavna vrijednost prodane robe, iskazuje se nabavna vrijednost
prodane robe i nabavna vrijednost prodanih nekretnina pribavljenih radi dalje prodaje. Način
knjiženja na kontima ove skupine ovisit će od toga vodi li se tijekom obračunskog razdoblja
evidencija o početnom stanju, nabavi i prodaji robe u okviru financijskog knjigovodstva (na
kontima skupine 13 – Roba) ili u okviru razreda 9 – Obračuna troškova i učinaka (konto 911 –
Roba).
Naime, kad se evidencija o početnom stanju, nabavi i prodaji robe tijekom godine vodi na
kontima skupine 13, rashodi (u visini nabavne vrijednosti prodane robe i nabavne vrijednosti
prodanih nekretnina pribavljenih radi dalje prodaje) knjiže se na teret konta 501 – Nabavna
vrijednost prodane robe, odnosno konta 502 – Nabavna vrijednost prodanih nekretnina
pribavljenih radi dalje prodaje, uz istodobno smanjenje zaliha robe na kontima skupine 13. U
ovom se slučaju ne koristi konto 500 – Nabava robe.
Ako se evidencija o početnom stanju, nabavi i prodaji robe vodi na razredu 9, na kontu 911 –
Roba, nabavna vrijednost prodane robe knjiži se zaduženjem konta 501 i odobrenjem konta
500. Na teret konta 500 (u korist konta skupine 43) knjiži se vrijednost nabavljene robe. U tom
slučaju, po izvještaju knjigovodstva za obračun troškova i učinaka, viškovi robe se knjiže na
teret konta 500 (u korist konta 676), a otpisi i manjkovi robe knjiže se u korist konta 500 (na
teret konta 576 i 579). Na kraju obračunskog razdoblja odobrava se konto 500, uz zaduženje
konta 501, za iznos nabavne vrijednosti prodane robe, te uz zaduženje ili odobrenje konta
skupine 13, za promjenu vrijednosti stanja zaliha robe na kraju obračunskog razdoblja.
U nastavku će biti detaljnije obrađen način evidencija o stanju, nabavi i prodaji robe preko
konta skupine 13.
83
3.2.1. Vrednovanje zaliha trgovačke robe

Trgovačka roba se vrednuje inicijalno po nabavnoj cijeni. Sukladno točki 10. MRS-a 2,
nabavna cijena sastoji se od troškova nabave i drugih troškova nastalih u procesu dovođenja
zaliha na njihovu sadašnju lokaciju i sadašnje stanje.
Troškove nabave čine: kupovna (fakturna) cijena, uvozne carine i druge pristojbe (osim onih
koji se mogu povratiti od poreznih vlasti), troškovi prijevoza, troškovi rukovanja i drugi troškovi
koji se mogu izravno pripisati konkretnoj nabavi robe. Trgovački popusti, rabati i druge slične
stavke oduzimaju se kod određivanja troškova nabave (MRS 2, t.11.).
Drugi troškovi koji su nastali u dovođenju zaliha na sadašnju lokaciju i u sadašnje stanje
mogu biti troškovi naknadnog transporta, troškovi prepakiranja robe, troškovi dozrijevanja robe i
slično.
U trošak nabave robe ne uključuju se: troškovi skladištenja, administrativni opći troškovi
koji ne doprinose dovođenju zaliha na sadašnju lokaciju i u sadašnje stanje, troškovi prodaje,
troškovi posudbe kao što su kamate (osim u situacijama kada su ispunjeni uvjeti za tretman
zaliha kao kvalificiranog sredstva) i drugi slični troškovi (MRS 2, t.16.).
Prema tome, pri utvrđivanju troškova koji se uračunavaju, a koji ne uračunavaju u troškove
kupnje odnosno u nabavnu vrijednost trgovačke robe treba cijeniti jesu li troškovi nastali u
procesu dovođenja zaliha na sadašnju lokaciju i sadašnje stanje. Svi troškovi koji nastaju poslije
ili se ne odnose na dovođenje robe na sadašnju lokaciju i sadašnje stanje imaju obilježja
troškova poslovanja i nadoknađuju se iz prihoda u razdoblju u kojem su nastali.
Troškovi koji se prema MRS-u 2 ne mogu uključiti u vrijednost zaliha, a koji su nastali u
procesu dovođenja zaliha na sadašnju lokaciju i sadašnje stanje za prodaju, jesu: amortizacija
objekata i opreme u maloprodaji, plaće zaposlenih u maloprodaji, troškovi prijevoza proizvoda ili
robe do kupca – uključujući i troškove vlastitog transporta do kupca (amortizacija vlastitih
prijevoznih sredstava, gorivo, plaće zaposlenih na utovaru, istovaru i sl.), te drugi troškovi
nastali nakon dovođenja zaliha u stanje za prodaju.
3.2.2. Utvrđivanje troškova nabavne vrijednosti prodane robe u trgovini na

veliko
Roba u veleprodaji može biti zadužena s maržom (po prodajnoj cijeni) ili bez marže (po
nabavnoj cijeni). Kod obveznika PDV-a, PDV se ne uključuje u trošak zaliha, nego se knjiži kao
ulazni porez.
Obračun nabavne vrijednosti robe, odnosno formiranje troška zaliha i njegovo knjiženje u
trgovini na veliko temelji se na ulaznim računima dobavljača, te internim obračunima i
temeljnicama. Postupak obračuna i knjiženja formiranja zaliha robe ovisi o praktičnoj situaciji, tj.
o vrsti i broju dokumenata i načinu zaduživanja.
Ako se zalihe robe u trgovini na veliko vode po nabavnim cijenama, utvrđivanje troškova
nabave prodane robe moguće je izravno iz analitičkog knjigovodstva, koje se u pravilu
organizira za svako skladište i prodajno mjesto. Pritom se iznos rashoda (nabavne vrijednosti
prodane robe) utvrđuje kao umnožak troškova nabave i količine prodane robe za svaku vrstu
robe.
Međutim, utvrđivanje troškova nabave prodane robe u prometu na veliko izravno iz
analitičkog knjigovodstva nije moguće, ako se zalihe robe u analitičkom knjigovodstvu za
skladišta, stovarišta i druga prodajna mjesta vode po prodajnim cijenama bez uključenog PDV-a
(ili s uključenim PDV-om). U tom se slučaju, ako u kompjutorskom programu nije drukčije
riješeno, nabavna vrijednost prodane robe utvrđuje primjenom prosječne stope razlike u cijeni
raspoložive robe za prodaju na prodajnu cijenu prodane robe (nakon što je isključen PDV). Isti
obračunski postupak se primjenjuje i kad se za veleprodajna mjesta ne vodi analitičko robno
knjigovodstvo jer se za prodajna mjesta prati financijsko zaduženje po prodajnoj cijeni (s PDV-
om). I kod financijskog zaduženja prodajnih mjesta programskim rješenjima iz dokumenata o
zaduženju svakog prodajnog mjesta i dokumenata o izlazu, odnosno prodaji (računi i
otpremnice), mogu se izvesti podaci o ukupnom ulazu i izlazu za svaku vrstu robe, kao i stanju
svake vrste robe na određeni dan.
84
Kako se u praksi najčešće događa da se ista vrsta robe nabavlja po različitim nabavnim
cijenama, za obračun troškova prodane robe potrebno je primijeniti jednu od MRS-om 2
dopuštenih metoda obračuna zaliha (metoda prosječne ponderirane cijene, FIFO metoda,
metoda specifične identifikacije). Uzimajući u obzir odredbu iz članka 9. Zakona o porezu na
dobit, o priznavanju troškova prodane roba (rashoda) u poreznoj bilanci, to će najčešće biti
metoda prosječne ponderirane cijene.
Međutim, potrebno je istaknuti da MRS 2 (t. 27) dopušta da se obračun po metodi prosječne
ponderirane cijene izvede kontinuirano ili periodično. Pritom, kontinuirani i periodični obračun
daju različite rezultate u pogledu troškova i vrijednosti zaliha na kraju o čemu treba posebno
voditi računa.
Primjer knjiženja prodaje robe i razduženja skladišta
Veletrgovačko poduzeće zadužuje zalihe trgovačke robe po prodajnim cijenama. Stanja konta
zaliha trgovačke robe su:
1320 – Zalihe trgovačke robe na skladištu 120.000,00 KM
1370 – Ukalkulirana razlika u cijeni u zalihama 20.000,00 KM
Poduzeće je prodalo trgovcu na malo 50% robe i ispostavilo račun na 70.200,00 KM (vrijednost
isporuke 60.000,00 KM plus 10.200,00 KM PDV-a).
Veleprodajno skladište je razduženo za prodanu i isporučenu robu.
Iznos ukalkulirane razlike u cijeni kod konkretne prodaje utvrditi ćemo na obje prethodno
ponuđene metode:
Iznos razlike u cijeni 60.000,00
= x 100 = 0,5 x 20.000 = 10.000,00
(RUC) za razduženje 120.000,00
Na temelju podataka danih u primjeru, te obračunanih iznosa ukalkulirane razlike u cijeni koja
je stornirana s konta 5010 – Nabavna vrijednost robe prodane u trgovini na veliko, u
knjigovodstvu veletrgovačkog poduzeća bit će provedena sljedeća knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
broj Duguje Potražuje
1. Potraživanja od kupaca za prodanu robu u
2110 70.200,00
zemlji
Prihodi od prodaje robe na veliko 6011 60.000,00
Obveze za PDV u izdanim računima 4700 10.200,00
prema fakturi br. _ za prodanu robu kupcu
2. Nabavna vrijednost robe prodane u trgovini
5010 60.000,00
na veliko
Zalihe trgovačke robe na skladištu 60.000,00
1320
veleprodaje
Razduženje skladišta – izdatnica br_
5010 (10.000,00)
na veliko
Ukalkulirana razlika u cijeni robe u trgovini na
1370 10.000,00
veliko
Storniranje RUC s konta N.V.P.R.
3.2.3. Utvrđivanje troškova nabavne vrijednosti prodane robe u trgovini na

malo
Za razliku od trgovine na veliko kod koje je, zbog relativno manjeg broja izlaza i manjeg broja
kupaca, vođenje analitičkog robnog knjigovodstva za prodajna mjesta opravdano i racionalno
rješenje, za trgovinu na malo takvo se rješenje, još uvijek, često smatra neracionalnim, premda
je vođenje analitičkog knjigovodstva tehnički riješeno (čak više nije ni tako skupo) uz korištenje
kompjutorskih blagajni i odgovarajućih programa.
85
Stoga, iako razvoj kompjutorske i druge tehnike danas omogućava u trgovini na malo
korištenje drugih metoda obračuna zaliha još uvijek se u pretežno koristi metoda trgovine na
malo. Metoda trgovine na malo (Retail Inventory Method – RIM) kao tehnika mjerenja zaliha
temelji se na prodajnoj cijeni robe, tj. na prodajnoj vrijednosti robe. Troškovi nabavne vrijednosti
prodane robe ne prate se za svaki artikl posebno, nego se izračunavaju kao dio od prodajne
vrijednosti robe primjenom postotnih udjela.
Primjena metode trgovine na malo dopuštena je MRS-om 2 (t.22) pod uvjetom da su rezultati
približni trošku. Prema tome, iako se temelji na procjeni nabavne vrijednosti prodane robe, ipak
se metoda trgovine na malo priznaje u službenim financijskim izvještajima.
Nakon što se trgovačka roba zadužena u maloprodajne objekte proda, potrebno je zalihe
robe u maloprodaji razdužiti za prodanu robu. Sukladno točki 34. MRS-a 2 kada se zalihe
prodaju, njihov se knjigovodstveni iznos priznaje kao rashod u onom razdoblju u kojem se
priznaje i s njima povezani prihod. Drugim riječima kazano, nakon prodaje robe u maloprodaji,
potrebno je zalihe trgovačke robe u maloprodaji razdužiti, odnosno potrebno je knjižiti rashode
(troškove za prodano) u visini nabavne vrijednosti prodane robe.
Kod prodaje robe iz maloprodajnog mjesta – prodavaonice vrši se razduženje robe za
prodano (knjiženjem na potražnoj strani konta 133 – Roba u maloprodajnim objektima, a
protustavka je konto 5013 – Nabavna vrijednost robe prodane u trgovini na malo). Međutim,
nakon toga je potrebno razdužiti i uračunanu maržu u prodajnoj vrijednosti prodane robe na
kontu 1371, kao i uračunani PDV u prodajnoj vrijednosti prodane robe na kontu 138 i te svote
knjižiti na storno dugovno (ili potražno) konta 5013. Na taj se način na kontu 5013 dobiva
nabavna vrijednost prodane robe kao razlika između dugovne i potražne strane tog konta.
Iznos marže za razduženje dobiva se tako što se izračuna postotak marže uračunan u
prodajnoj vrijednosti po kojoj je roba zadužena i tim postotkom se pomnoži prodajna vrijednost
prodane robe.
Postotak marže uračunan u prodajnoj vrijednosti robe u prodavaonici, te iznos marže za
razduženje izračunavaju se na sljedeći način:
% marže u prodajnoj vrijednosti Saldo konta 1371
= x 100%
robe u prodavaonici Saldo konta 133
Prodajna % marže
Iznos marže
= vrijednost x u prodajnoj vrijednosti
za razduženje
prodane robe robe u prodavaonici
NAPOMENA:
Ako se roba u prodavaonici (ili drugom maloprodajnom objektu) razdužuje po kontinuiranoj metodi,
tj. nakon svake proknjižene prodaje ili određenog kraćeg razdoblja (npr. 7 dana, 15 dana,
kalendarski mjesec), a ne samo na kraju obračunskog razdoblja, onda se za razduženje marže ne
može koristiti ukupni prosjek postotka marže sadržane u ukupnoj prodajnoj vrijednosti robe
zaduživane tijekom cijelog razdoblja. Naime, u tom se slučaju mora prilikom svakog razduženja
izračunati saldo uračunane marže, tj. saldo konta 1371 i saldo prodajne vrijednosti robe u
prodavaonici. Stavljanjem u odnos salda na kontu 1371 i salda na kontu 133 dobit će se postotak
marže u prodajnoj vrijednosti robe u prodavaonici koji služi za izračun svote marže koju treba
razdužiti. Razlog je u tome što se roba u prodavaonici u praksi najčešće zadužuje s različitim
postocima marže pa se prosječni postotak marže uračunan u prodajnoj vrijednosti robe u
prodavaonici stalno mijenja novim zaduženjima i razduženjima.
Primjer prodaje robe i razduženja prodavaonice

So) U prodavaonici je zadužena različita roba po prodajnoj vrijednosti sa 17% PDV-a u iznosu
15.210,00 KM. Uračunana marža u prodajnoj vrijednosti iznosi 3.000,00 KM, a uračunani PDV
2.210,00 KM.
1) Utržak prodavaonice evidentiran u blagajni i knjizi prometa iznosi 4.095,00 KM,. Utržak
naplaćen u gotovini položen je na žiro račun.
86
2) Storniran je PDV s prihoda i prenesen na obvezu za PDV u iznosu od (4.095,00 x

14,52991% = 595,00 KM) 595,00 KM.
3) Prodavaonica je razdužena za prodanu robu. PDV za razduženje iznosi (4.095,00 x
14,52991% = 595,00 KM) 595,00 KM.
Marža za razduženje iznosi:
3.000,00
x 4.095,00  807,70 KM.
15.210,00
4) Od jednog dobavljača nabavljene su različite vrste robe i primljena faktura na svotu od
14.000,00 KM plus 2.380,00 KM PDV. Roba je po kalkulaciji zadužena u prodavaonicu s
prosječno 15% marže i 17% PDV-a.
Kalkulacija izgleda ovako:
Fakturna vrijednost robe 14.000,00
+ Marža (15%) 2.100,00
Prodajna vrijednost bez PDV 16.100,00
+ PDV (17%) 2.737,00
Prodajna vrijednost s PDV-om 18.837,00
5) Utržak prodavaonice iznosi 9.360,00 KM u gotovini. Utržak je položen na žiro račun.
6) Storniran je PDV s prihoda i prenesen na obvezu za PDV u iznosu od (9.360,00 x 14,5299%
= 1.360,00) 1.360,00 KM.
7) Prodavaonica je razdužena za prodanu robu sa 17% PDV-a. Razduženje PDV-a iznosi
1.360,00 KM. Razduženje marže iznosi:
5.100,00  807,70
x 9.360,00  1.341,34 KM
34.047,00  4.095,00
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Blagajna prodavaonice 2052 4.095,00
Prihodi od prodaje robe na malo 6012 4.095,00
Istodobno:
Žiro račun – prijelazni konto 2009 4.095,00
Blagajna prodavaonice 2052 4.095,00
za utržak prodavaonice i polog
2. Prihodi od prodaje robe na malo 6012 (595,00)
Obveza za PDV u isporukama naplaćenim u
4701 595,00
gotovini
za obvezu PDV-a za gotov. prodaju
5013 4.095,00
na malo
Roba u prodavaonici 1330 4.095,00
Ukalkulirani PDV 1380 595,00
Razlika u cijeni robe u prodavaonici 1371 807,70
Nabavna vrijednost robe prodane u trgovini
5013 (1.402,70)
na malo
za razduženje robe
4. Roba u prodavaonici 1330 18.837,00
Ulazni porez u primljenim računima 2700 2.380,00
Razlika u cijeni robe u prodavaonici 1371 2.100,00
Ukalkulirani PDV 1380 2.737,00
Dobavljači zaliha robe 43203 16.380,00
za zaduženje robe u prodavaonicu
87

Prihodi od prodaje robe na malo 6012 9.360,00
Istodobno:
Žiro račun – prijelazni konto 2009 9.360,00
Blagajna prodavaonice 2052 9.360,00
za utržak prodavaonice i polog
6. Prihodi od prodaje robe na malo 6012 (1.360,00)
Obveza za PDV u isporukama naplaćenim u
4701 1.360,00
gotovini
za obvezu PDV-a za gotov. prodaju
5013 9.360,00
na malo
Roba u prodavaonici 1330 9.360,00
Ukalkulirani PDV 1380 1.360,00
Razlika u cijeni robe u prodavaonici 1371 1.341,34
Nabavna vrijednost robe prodane u trgovini
5013 (2.701,34)
na malo
za razduženje robe
3.3. MATERIJALNI TROŠKOVI

Sukladno članku 43. Pravilnika o kontnom okviru, sadržaju konta i primjeni kontnog okvira za
gospodarska društva, na kontima skupine 51 – Materijalni troškovi, iskazuju se nabava i troškovi
sirovina, materijala, goriva i energije, rezervnih dijelova i sitnog inventara. Način knjiženja na
kontima ove skupine ovisi od toga vodi li se evidencija o stanju, nabavi i troškovima materijala
na kontima skupine 10 – Sirovine, materijal, rezervni dijelovi i sitan inventar, u okviru
financijskog knjigovodstva, ili na kontu 910 – Materijal, u okviru razreda 9 – Obračun troškova i
učinaka.
Kada se evidencija o početnom stanju, nabavi i troškovima materijala vodi u financijskom
knjigovodstvu – na kontima skupine 10 – Sirovine, materijal, rezervni dijelovi i sitan inventar,
troškovi sirovina, materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventara knjiže se zaduženjem konta
511 – Utrošene sirovine i materijal, 512 – Utrošena energija i gorivo, 513 – Utrošeni rezervni
dijelovi, 514 – Otpis sitnog inventara, ambalaže i auto guma, 575 – Gubici od prodaje
materijala, 576 – Manjkovi, 579 – Rashodovanja i gubici na zalihama materijala i robe i ostali
rashodi, 585 – Umanjenje vrijednosti zaliha i dr., u korist konta skupine 10 (bez upotrebe konta
510).
Ako se evidencija o početnom stanju, nabavi i troškovima materijala vodi u okviru obračuna
troškova i učinaka – na kontu 910 – Materijal, troškovi materijala knjiže se zaduženjem konta
511, 512, 513, 514, 575, 579, 585 i dr., u korist konta 510 – Nabavka sirovina, materijala,
rezervnih dijelova i inventara.
U nastavku će biti detaljnije obrađen način evidencije o nabavi i troškovima materijala tijekom
razdoblja u financijskom knjigovodstvu – preko konta skupine 10.
3.3.1. Utrošene sirovine i materijal

Sirovine i materijal su upotrebne vrijednosti koje se prije predaje na mjesta potrošnje
odnosno upotrebe, u pravilu (mogući su izuzeci) iskazuju se kao imovina odnosno zalihe u
razredu 1.
U poduzećima u čijim se poslovnim knjigama evidencija o stanju, nabavi i troškovima
materijala vodi na kontima skupine 10, predajom sirovina i materijala mjestima upotrebe,
odnosno potrošnje, u računovodstvu se iskazuje smanjenje zaliha u razredu 1 i povećanje
troškova na kontu 511. Dokument za knjiženje troškova sirovina i materijala koje su prethodno
evidentirane kao imovina je izdatnica.
88
Na temelju izdatnica troškovi sirovina i materijala se raščlanjuju na odgovarajuća analitička

konta vrste i namjene sirovina i materijala u okviru konta 511. U analitičkom knjigovodstvu
sirovina i materijala na temelju izdatnica dnevno ažurno se knjiži smanjenje zaliha na kontu
pojedine vrste sirovina i materijala. U glavnoj knjizi smanjenje zaliha na kontu 1010 (potražuje) i
povećanje troškova na kontu 511 (duguje) knjiži se u pravilu zbrojno. Zbrojni iznos smanjenja
zaliha proknjižen u analitičkom knjigovodstvu preuzima se u glavnu knjigu za konto 1010. Za
knjiženje protustavke na kontu 511 (povećanje troškova) isti iznos na temelju izdatnica
raščlanjuje se na analitička konta u okviru konta 511 ili moguće druga konta u razredu 5. Uz to,
na temelju izdatnica taj ukupni iznos troškova raščlanjuje se na mjesta troškova (npr. pogon
«A», pogon «B», gradilište «G», gradilište «H», trgovina «T», trgovina «Z», mjesto troškova
uprave i prodaje, itd.), a izravni materijal na nositelje troškova (proizvodnja «A», proizvodnja
«B», radni nalog 1001, radni nalog 1002, itd.). Na izdatnicama se utvrđuje trošak nabave za
količine i vrste sirovina i materijala, uz primjenu odabrane metode obračuna utroška zaliha
sirovina i materijala (metoda prosječne ponderirane cijene, metoda FIFO i dr.).
Primjer:
Iz skladišta su izdane sirovine i materijal za koje je prema izdatnicama utvrđeno da se odnose
na:
- osnovni materijal i sirovine
(sirovine u proizvodnji, sjeme, stočna hrana, itd.) 20.000,00 KM
- pomoćni materijal izrade 1.000,00 KM
- mazivo 500,00 KM
- materijal za čišćenje 300,00 KM
- uredski materijal 200,00 KM
- namirnice i pića za restoran društvene prehrane 500,00 KM
Ukupno: 22.500,00 KM
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Osnovni materijal i sirovine 5110 20.000,00
Pomoćni materijal izrade 5113 1.000,00
Mazivo 5114 500,00
Materijal za čišćenje 51160 300,00
Uredski materijal 5117 200,00
Namirnice za vlastiti restoran 51191 500,00
Sirovine i materijal u skladištu 1010 22.500,00
za izdane sirovine i materijal za proizvodnju i
druge namjene prema izdatnicama br. ___
U navedenom primjeru knjiženja na kontu 1010 nije iskazana struktura zaliha prema namjeni
sirovina i materijala. Ako gospodarsko društvo raščlanjuje konto 1010, tada se i knjiženje
smanjenja zaliha sirovina i materijala raščlanjuje sukladno strukturi konta 1010.
U nekim se slučajevima nabavljeni materijal, kao npr. uredski materijal, materijal za čišćenje
i sl. materijal, ne evidentira na zalihama (kao imovina), jer se odmah ukupno nabavljene
količine predaju na mjesta potrošnje. U tom slučaju, dokument za knjiženje troška sirovina i
materijala je račun dobavljača ili račun s potvrdom o gotovinskom plaćanju. Ako se za materijale
koji nisu prethodno iskazani kao zaliha trošak utvrđuje prema fakturi dobavljača koja nije
plaćena tada se u knjigovodstvu evidentira: duguje konto 511 (za vrijednost isporuke),
eventualno i konto 270 (za ulazni PDV), a potražuje konto 432 (za iznos računa); ako je račun
plaćen gotovinom knjiženje je sljedeće: duguje konto 511 a potražuje konto 205.
89
Primjer:
1. Za primjeni uredski materijal primljen je račun dobavljača sa sljedećim podacima:
vrijednost materijala (bez PDV-a) 1.000,00 KM
PDV (17%) 170,00 KM
vrijednost materijala s PDV-om 1.170,00 KM
2. Za preuzeti uredski materijal plaćen gotovinom primljen je (porezni) račun dobavljača sa
sljedećim podacima:
vrijednost materijala (bez PDV-a) 500,00 KM
PDV (17%) 85,00 KM
vrijednost materijala s PDV-om 585,00 KM
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Uredski materijal 5117 1.000,00
Potraživanja za ulazni porez u primljenim računima
obveznika PDV-a 2700 170,00
Dobavljači sirovina i materijala 4320 1.170,00
za utrošeni uredski i potrošni materijal prema računu
dobavljača
2. Uredski materijal 5117 500,00
obveznika PDV-a 2700 85,00
Blagajna 2050 585,00
za utrošeni uredski materijal plaćen gotovinom
U nastavku će biti obrađene neke odredbe MRS-a 2 – Zalihe, i to one koje se trebaju
primijeniti kod utvrđivanja troška nabave zaliha sirovina i materijala, te one koje se odnose na
metode obračuna utroška zaliha.
3.3.1.1. Trošak zaliha sirovina i materijala

Zalihe sirovina i materijala evidentiraju se u knjigovodstvu po njihovom stvarnom trošku
nabave odnosno po njihovoj nabavnoj cijeni. U troškove nabave zaliha uključuju se (MRS 2,
t.11.):
- kupovna (fakturna) cijena umanjenja za diskonte, rabate i druge popuste iskazane u računu
dobavljača;
- carine i druge uvozne pristojbe;
- porezi i druge pristojbe (osim onih koji kasnije gospodarsko društvo može povratiti od
poreznih vlasti);
- troškovi prijevoza, čuvanja, rukovanja zalihama i svi drugi troškovi koji su izravno pripisati
nabavi dobara i usluga.
Za određivanje troškova nabave zaliha važne su točke 16. i 17. MRS-a 2. U točki 16. MRS-a
2, kao primjeri troškova koji se isključuju iz troška zaliha i priznaju kao rashod razdoblja u
kojem su nastali navode se:
(a) neuobičajeni iznosi otpadnog materijala, nepotrebnog rada i drugih proizvodnih troškova,
(b) troškovi skladištenja (osim ako nisu nužno sastavni dio proizvodnog procesa prije iduće
proizvodne faze),
(c) administrativni opći troškovi koji ne doprinose dovođenju zaliha na sadašnju lokaciju i
sadašnje stanje, i
(d) troškovi prodaje.
90
Točka 17. MRS-a 2 upućuje na odredbe MRS-a 23 – Troškovi posudbe, koji navodi
ograničene okolnosti u kojima se troškovi posudbe (kamate i drugi troškovi koji nastaju u svezi s
posudbom financijskih sredstava) uključuju u troškove zaliha13.
Za gospodarska društva kod kojih su troškovi sirovina i materijala značajna stavka troškova
opravdano je radi praćenja utjecaja pojedinih elemenata troška nabave na nabavnu cijenu i
naravno na kasnije troškove proizvodnje pratiti strukturu ovih troškova na kontu 100 – Obračun
troška nabave. Isti podaci o elementima nabavne cijene odnosno troškova nabave za pojedinu
vrstu sirovina i materijala mogu se pratiti u analitičkom knjigovodstvu. No, neovisno o tome
prate li se odvojeno pojedini elementi nabavne cijene na kontu pojedine vrste materijala, svi
nastali iznosi troškova koji po definiciji čine dio troškova nabave moraju se uključiti u nabavnu
cijenu. Iz toga jasno proizlazi da i zalihe sirovina i materijala na posljednji dan obračunskog
razdoblja (31.XII.2021.) trebaju uključivati stvarne iznose svih nastalih troškova nabave. Naime,
protivno je računovodstvenim načelima, primjerice, u nabavnu cijenu ne uključiti stvarno nastali
trošak prijevoza, a iskazati ga kao rashod u razredu 5. Postupajući na ovakav način podcjenjuje
se pozicija zaliha u bilanci stanja a povećavaju se nerealno troškovi odnosno rashodi (jer se
trošak odnosno rashod knjiži prije nego što su sirovine utrošene).
3.3.1.2. Metode obračuna utroška zaliha sirovina i materijala

Iz činjenice da se zalihe sirovina i materijala evidentiraju u knjigovodstvu po njihovom trošku
nabave odnosno po njihovoj nabavnoj cijeni proizlazi kako se iznos troškova sirovina i
materijala na kontu 511 utvrđuje u visini troška nabave odnosno nabavne cijene utrošene
odnosno izdane količine sirovina i materijala. Zbog toga što su raspoložive količine sirovina i
materijala na dan njihovog izdavanja u proizvodnju odnosno upotrebu najčešće nabavljene po
različitim cijenama gospodarsko društvo mora izabrati metodu obračuna troškova utrošenih
sirovina i materijala u tijeku razdoblja odnosno zaliha na koncu razdoblja.
MRS 2 – Zalihe (toč. 21-27.) dopušta sljedeće metode i tehnike mjerenja troškova zaliha
sirovina i materijala:
- metoda «prva ulazna prva izlazna» (FIFO),
- metoda prosječne ponderirane cijene,
- specifična identifikacija troška,
- metoda standardnog troška.
Metoda standardnog troška može se koristiti kao tehnika mjerenja troška pod uvjetom da su
rezultati u pogledu vrijednosti zaliha (u bilanci stanja) i troškova za prodano (u bilanci uspjeha)
približni trošku. Međutim, kako standardni troškovi uzimaju u obzir normalne razine materijala i
dijelova zaliha, rada, učinkovitosti i proizvodni kapacitet, u slučaju da se kroz duže razdoblje
pojavljuju odstupanja, standarde treba preispitati i ako je neophodno izmijeniti sukladno tekućim
uvjetima. U praksi naših gospodarskih društava, metoda standardnog troška se vrlo rijetko
primjenjuje, ali se ponegdje koristi inačica ove metode – metoda planskih cijena.
Metoda specifične identifikacije troška koristi se za određivanje troškova predmeta zaliha
koji nisu redovito međusobno razmjenjivi, odnosno određivanje troškova dobara i usluga koje su
kupljene ili proizvedene i odvojene za posebne projekte. Osnovno je obilježje ove metode da se
specifičnim jedinicama predmeta zaliha pridružuju njihovi stvarni povijesni troškovi. To znači da
se troškovi zaliha pridružuju u ovisnosti o stvarnom fizičkom tijeku, što primjenom ostalih
metoda obračuna zaliha ne mora biti.
Ovo je odgovarajući postupak kad se radi o stavkama koje su odvojene za konkretan projekt,
bez obzira jesu li su one kupljene ili proizvedene. Međutim, specifična identifikacija troškova je
neadekvatna u slučaju velikog broja stavki zaliha koje su uz to obično i međusobno zamjenjive.
13
Ovisno o okolnostima, bilo koja sljedeća imovina može biti kvalificirana imovina: zalihe, proizvodni pogoni, energetska
postrojenja, nematerijalna imovina, ulaganja u nekretnine i plodonosne biljke. Financijska imovina i zalihe koje se izrađuju
ili proizvode na neki drugi način u kraćem vremenskom razdoblju nisu kvalificirana imovina. Imovina koja je u trenutku
stjecanja spremna za namjeravanu uporabu ili prodaju nije kvalificirana imovina (MRS 23, točka 7.)
Troškove posudbe koji se mogu izravno pripisati stjecanju, izgradnji ili proizvodnji kvalificiranog sredstva subjekt je dužan
kapitalizirati kao dio troška nabavke tog sredstva. Ostale troškove posudbe subjekt treba da prizna kao rashod perioda u
kojem su nastali. (MRS 23, točka 8.)
91
U tim uvjetima, moguće je koristiti metodu odabira onih predmeta koje će ostati na zalihama
kako bi se unaprijed odredili učinci na dobit, odnosno gubitak (MRS 2, t. 24).
U praksi, većina gospodarskih društava koristi metodu prosječnih ponderiranih cijena ili
metodu FIFO. Stoga, ove će dvije metode u nastavku biti detaljnije obrađene.
a) Obračun zaliha po metodi prosječne ponderirane cijene
Metoda prosječne ponderirane cijene (Weighted Average Cost Method) temelji se na
pretpostavci da će obračun utroška zaliha biti izračunan po prosječnoj ponderiranoj cijeni zaliha
raspoloživih za utrošak. Prosječna ponderirana cijena utvrđuje se tako da se ukupna vrijednost
zaliha podijeli s količinom na zalihama.
Kontinuirani obračun utroška zaliha po metodi prosječnih ponderiranih cijena izvodi se tako
da se nakon svake nabave utvrdi prosječna ponderirana nabavna cijena zaliha raspoloživih za
utrošak, te se utrošene zalihe razdužuju po toj prosječnoj cijeni. Vrijednost utrošenih zaliha
odbija se od vrijednosti zaliha raspoloživih za utrošak i tako redom. Zalihe na kraju razdoblja bit
će vrednovane po zadnjoj prosječnoj ponderiranoj cijeni i s tom će cijenom ući u sljedeće
razdoblje, te postati zalihe na početku. Kontinuirani obračun zaliha po metodi prosječnih
ponderiranih cijena prikazan je na slici 1.
Slika 1: Kontinuirani obračun zaliha po metodi prosječnih ponderiranih cijena
KOLIČINA Prosječna VRIJEDNOST
Datum OPIS CIJENA
Ulaz Izlaz Stanje cijena Duguje Potražuje Saldo
1.1. Zalihe na
75 75 250,00 250,000 18.750,00 18.750,00
početku
10.3. Nabava 100 175 252,00 251,143 25.200,00 43.950,00
20.8. Utrošak 110 65 – 251,143 27.625,73 16.324,27
13.9. Nabava 60 125 255,00 252,994 15.300,00 31.624,27
25.10. Utrošak 45 80 – 252,994 11.384,73 20.239,54
31.12. Zalihe na kraju
80 – 252,994 59.250,00 39.010,46 20.239,54
razdoblja
Periodični obračun zaliha po metodi ponderiranih prosječnih cijena izvodi se tako da se

utvrde prosječna ponderirana cijena zaliha ukupno raspoloživih za utrošak i količina zaliha na
kraju razdoblja. Umnožak ova dva pokazatelja daje nabavnu vrijednost zaliha na kraju
razdoblja. Vrijednost zaliha raspoloživih za utrošak utvrđuje se tako da se zbroje početno stanje
zaliha i vrijednost svih nabavljenih količina tijekom razdoblja. Kad se nabavna vrijednost zaliha
na kraju razdoblja odbije od ukupne nabavne vrijednosti zaliha raspoloživih za utrošak dobije se
nabavna vrijednost utrošenih zaliha po prosječnoj ponderiranoj cijeni.
Početno stanje zaliha: 1.1. 75 kom. po 250,00 KM = 18.750,00 KM
Nabave tijekom razdoblja: 10.3. 100 kom. po 252,00 KM = 25.200,00 KM
13.9. 60 kom. po 255,00 KM = 15.300,00 KM
Raspoloživo za utrošak: 235 kom. = 59.250,00 KM
Prosječna ponderirana cijena: 59.250,00 : 235 = 252,128 KM
Zalihe na kraju razdoblja: 80 kom. po 252,128 KM = (20.170,24)KM
Utrošene zalihe: = 39.079,76 KM
Iz prikazanog se može uočiti da je, kod primjene metode prosječnih ponderiranih cijena,
trošak materijala veći kod primjene periodičnog obračuna (39.079,76 KM) nego kod primjene
kontinuiranog obračuna (39.010,46 KM) utroška zaliha. To će biti slučaj kad god su nabavne
cijene materijala, vremenski promatrajući, u porastu.
92
b) Obračun zaliha po metodi FIFO

FIFO (First In – First Out) metoda obračuna zaliha temelji se na fizičkom tijeku ulaza, tj.
nabave zaliha bez obzira na visinu cijena tih zaliha i bez obzira hoće li zalihe stvarno biti
utrošene po tom redoslijedu. Prema tome, zalihe koje su ranije nabavljene prve se po
redoslijedu terete na troškove. Primjenom metode FIFO, uz pretpostavku rasta cijena, na
troškove odnosno rashode se terete zalihe po nižim cijenama, a na zalihama u bilanci
stanja ostaju dobra po višim cijenama.
Kontinuirani obračun utroška zaliha po metodi FIFO izvodi se tako da se prilikom
razduživanja zaliha izvrši obračun utrošenih zaliha po redoslijedu i cijenama kako su pristigle u
skladište i odbije od raspoloživih zaliha. Nakon svakog obračuna izlaza zaliha mora biti poznato
kolike količine zaliha, po kojim cijenama i po kojem redoslijedu ostaju za naredni izlaz (utrošak).
Taj postupak ponavlja se sve do kraja razdoblja. Zalihe koje preostanu na kraju razdoblja kao
neutrošene trebaju odgovarati zalihama utvrđenim popisom (inventurom). Ako se pojavi razlika
između stvarnog i knjigovodstvenog stanja, treba proknjižiti viškove ili manjkove zaliha, odnosno
uskladiti knjigovodstveno i stvarno stanje. Kontinuirani obračun zaliha po metodi FIFO prikazan
je na slici 2.
Slika 2: Kontinuirani obračun zaliha po metodi FIFO
KOLIČINA Kalku- VRIJEDNOST
Dat. OPIS Izlaz Stanje Cijena lacija
Ulaz FIFO Duguje Potraž. Saldo
Ukup. Pojed. Ukup. Pojed.
1.1. Zalihe na početku 75 75 250,00 18.750 18.750
10.3. Nabava 100 175 252,00 25.200 43.950
10.3. Stanje po redo- 75 250,00 18.750
slijedu i cijenama 100 252,00 25.200
20.8. Utrošak 75 250,00 18.750
(po izdatnici br.1) 35 252,00 8.820
110 65 --- 27.570 27.570 16.380
20.8. Stanje po redo-
13.9. Nabava 60 125 255,00 15.300 31.680
13.9. Stanje po redo- 65 252,00 16.380
25.10. Utrošak 45 252,00 11.340
(po izdatnici br.2) 45 80 --- 11.340 11.340 20.340
31.12. Zalihe na kraju 20 252,00 5.040
razdoblja 60 255,00 15.300
Ukupno 80 --- 20.340 59.250 38.910 20.340
Periodični obračun utroška ili prodaje zaliha po metodi FIFO izvodi se tako da se utvrdi kolika
je vrijednost zaliha bila raspoloživa za utrošak i od nje odbije vrijednost zaliha na kraju. Pritom,
vrijednost zaliha raspoloživa za utrošak utvrđuje se tako da se zbroji početno stanje zaliha i sve
nabavljene količine tijekom određenog razdoblja:
Početno stanje zaliha: 1.1. 75 kom. po 250,00 KM = 18.750 KM
Nabave tijekom razdoblja:
10.3. 100 kom. po 252,00 KM = 25.200 KM
13.9. 60 kom. po 255,00 KM = 15.300 KM
Raspoloživo za utrošak: 235 kom. = 59.250 KM
Vrijednost zaliha na kraju dobije se tako da se utvrdi količina preostalih zaliha po inventuri,
od posljednje nabavne cijene i količine prema ranije nabavljenim zalihama:
Zalihe nabavljene 13.9. 60 kom. po 255,00 KM = 15.300 KM
Zalihe nabavljene 10.3. 20 kom. po 252,00 KM = 5.040 KM
Zalihe na kraju razdoblja: (31.12.) 80 kom. = 20.340 KM
93
Prema tome, utrošene zalihe iznose:

Zalihe raspoložive za utrošak: 59.250,00
– Zalihe na kraju razdoblja: (20.340,00)
Vrijednost utrošenih zaliha: 38.910,00
Iz prikazanog se može uočiti da su rezultati obračuna zaliha po metodi FIFO identični bez
obzira je li se obračun utroška (prodaje) zaliha izvodi kontinuirano ili periodično.
3.3.2. Utrošena energija i gorivo

Troškovi energije uključuju troškove za utrošenu električnu energiju, plin, paru, motorne
benzine, dizelska goriva i materijal za proizvodnju energije. U najvećem broju slučajeva
električna energija, plin i para troše se kontinuirano jer su objekti, odnosno oprema, priključeni
na sustave opskrbe ovim oblicima energije. U tim slučajevima isporučitelji energije za obračun
utroška u razdoblju ispostavljaju potrošačima porezne račune.
Porez na dodanu vrijednost sadržan u ulaznim računima za potrošenu energiju, plin, paru, te
gorivo za gospodarska vozila, registrirani PDV obveznici u pravilu mogu odbiti. Stoga, za
energiju koja je isporučena od dobavljača prema fakturama iskazuje se trošak na kontu 512 i
ulazni PDV na kontu 270, uz evidentiranje obveza na kontu 432.
Međutim, PDV sadržan u ulaznim računima za potrošeno gorivo za putničke automobile ne
može se odbiti, te u tom slučaju, cjelokupni iznos iskazan na računu za gorivo tereti trošak na
kontu 512.
U trošak energije uključuju se i vrijednosti materijala utrošenog za proizvodnju energije
knjiženjem: duguje konto 512 / potražuje konto 1010.
Primjer:
1) Za kupljeno gorivo za gospodarska vozila za protekli mjesec primljen je račun „INA BiH“
d.d.sa sljedećim elementima:
- cijena goriva 2.000,00 KM
- PDV (17%) 340,00 KM
Ukupno 2.340,00 KM
2) Za kupljeno gorivo za „službeno“ putničko vozilo primljen je račun sa sljedećim elementima:
- cijena goriva 500,00 KM
- PDV (17%) 85,00 KM
Ukupno 585,00 KM
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Troškovi energije 5120 2.000,00
Potraživanja za ulazni porez
u primljenim računima 2700 340,00
Dobavljači u zemlji 4320 2.340,00
za primljeni račun za gorivo
2. Troškovi energije 5125 585,00
Dobavljači u zemlji 4320 585,00
za primljeni račun za gorivo
Ako za utrošenu energiju do konca obračunskog razdoblja nisu pravovremeno primljene

fakture tada trošak treba knjižiti na temelju procjene preko konta vremenskih razgraničenja (na
skupini konta 49) ili obveza prema dobavljačima za nefakturiranu robu ili usluge.
94
Primjer:
Društvo «XY» d.o.o. do izrade godišnjeg obračuna nije primilo fakturu za utrošenu električnu
energiju (u proizvodnji dobara) za prosinac 2021. godine. Izvršen je obračun utroška energije u
procijenjenom iznosu 7.000,00 KM.
Naknadno (u 2022. godini) primljena je faktura za mjesec prosinac 2021. godine na ukupan
iznos 8.658,00 KM (vrijednost isporuke 7.400,00 KM + 1.258,00 KM PDV-a).
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
2021. godina:
1. Električna energija potrošena u proizvodnji dobara i
usluga 5120 7.000,00
Obračunani troškovi za koje nije primljena faktura 4900 7.000,00
za obračunanu električnu energiju za prosinac 2021.
2022. godina:
2. Električna energija potrošena u proizvodnji dobara i
usluga 5120 400,00
Obračunani troškovi za koje nije primljena faktura 4900 7.000,00
obveznika PDV-a 2700 1.258,00
Dobavljači proizvodnih usluga 432 8.658,00
za primljenu fakturu za utrošenu električnu energiju u
prosincu 2021.
S obzirom da je rok za predaju financijskih izvještaja za 2021. godinu, za pravne osobe u

N A P O M E N A:
Federaciji BiH, kraj veljače 2022. godine, rijetko će pojaviti situacija da faktura za električnu energiju
(ili neka druga faktura) ne budu primljene do „zaključenja“ knjiženja za 2021. godinu, te će stvoriti
uvjeti da se obračunani troškovi (za prosinac 2021.) terete u stvarnom iznosu.
Međutim, zasigurno će biti puno slučajeva da je faktura za električnu energiju (ili neka druga
faktura) primljena nakon predaje PDV prijave za prosinac 2021. (poslije 10. siječnja 2022.). U
takvom slučaju preporučamo postupak knjiženja kako prikazan u prethodnom primjeru, s tim da
(obzirom da će biti poznat stvarni iznos troška) neće biti potrebna korekcija troška u 2022. godini.
3.3.3. Utrošeni rezervni dijelovi

Na kontu 513 iskazuju se utrošeni rezervni dijelovi za održavanje vlastite opreme i
postrojenja, te utrošeni rezervni dijelovi za proizvode po osnovi garancije. Nabavljeni rezervni
dijelovi evidentiraju na način kako je to opisano za materijal, tj. obično se vode kao zalihe i
priznaju kao trošak kad se utroše. Rezervni dijelovi preuzeti sa skladišta radi ugradnje u opremu
ili proizvode knjiže se kao povećanje troškova na kontu 513 (duguje) i smanjenje zaliha na
kontu 102 (potražuje).
Međutim, prilikom iskazivanja zaliha rezervnih dijelova treba voditi računa i o mogućnostima i
smjernicama koje su dane u točki 8. MRS-a 16, prema kojima se važniji rezervni dijelovi i
pomoćna oprema iskazuju kao stalna sredstva, kada pravna osoba očekuje da će ih koristiti
duže od jednog obračunskog razdoblja. Slično tomu, ako se rezervni dijelovi i oprema za
servisiranje mogu koristi samo u vezi s nekom stavkom nekretnina, postrojenja i opreme, oni se
iskazuju kao stalno sredstvo. Obračun troškova po osnovi tih rezervnih dijelova obavlja se kao
i za drugu opremu kroz amortizaciju. Rezervni dijelovi koji se mogu koristiti samo za određenu
opremu mogu se otpisivati na sustavnoj osnovi za svako obračunsko razdoblje tijekom korisnog
vijeka trajanja sredstva bez obzira na to kada će ti rezervni dijelovi biti stvarno utrošeni. Ostali
rezervni dijelovi iskazuju se na teret troškova odnosno rashoda u razdoblju kada su potrošeni.
95
Primjer:
Društvo «XY» d.o.o. je za popravak stroja nabavilo rezervne dijelove i primilo račun na
ukupan iznos 3.510,00 KM (vrijednost isporuke 3.000,00 KM + 510,00 KM PDV-a). Rezervni
dijelovi su odmah ugrađeni.
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Utrošeni rezervni dijelovi 5131 3.000,00
Potraživanja za ulazni porez 2700 510,00
za nabavu i ugradnju rez. dijelova
3.3.4. Otpis sitnog inventara, ambalaže i auto-guma

Sitan inventar je imovina koju se ne troši jednokratno u procesu poslovanja, a vijek trajanja
može biti i dulji od jedne godine od trenutka njezina davanja u upotrebu. Međutim, tu se
imovinu, zbog primjene kriterija male vrijednosti, ne razvrstava u dugotrajnu imovinu (stalna
sredstva), nego je se vodi u kratkotrajnoj imovini (tekuća sredstva) na razredu 1 kao sitan
inventar.
U članku 19., stavak 4., Zakona o porezu na dobit14 navodi se da „ukoliko je nabavna cijena
imovine manja od 1.000,00 KM, njezina nabavna vrijednost može se u cijelosti odbiti u godini u
kojoj je ta imovina nabavljena“. Iz toga proizlazi da se, u poreznom smislu, u sitan inventar
mogu svrstati stalna sredstva čiji je pojedinačan trošak nabave do 1.000,00 KM.
Na stalna se sredstva koja su klasificirana kao „sitan inventar“, pri davanju u upotrebu može
primijeniti dvije metode otpisa:
a) metodu jednokratnog otpisa (100% otpis), i
b) kalkulativan otpis.
Iako je za stvari uključene u sitan inventar kojima je vijek upotrebe do 12 mjeseci, ali i za
stvari (opremu) kojima je vijek upotrebe duži od 12 mjeseci, a trošak nabave do 1.000,00 KM,
poreznim propisom dopušten jednokratni otpis (uključivanje 100% troška nabave u rashode u
trenutku predaje u upotrebu), ipak menadžment (uprava) svakog gospodarskog društva treba
donijeti odluku o načinu otpisa stvari koje su uključene u sitan inventar. Naime, porezni propis
nije neposredno primjenjiv općeobvezatni propis za utvrđivanje rashoda po osnovi otpisa sitnog
inventara, odnosno amortizacije stalnih sredstava (on samo određuje iznos porezno dopustivog
rashoda u jednom poreznom razdoblju). Uprava svakog gospodarskog društva može za sitan
inventar donijeti odluku o otpisu, odnosno amortizaciji u kojoj će se utvrditi način otpisa.
Najjednostavnija odluka može imati sljedeći sadržaj:
Članak 1.
Stvari opreme kojima je vijek upotrebe do dvanaest mjeseci i stvari opreme kojima je vijek
upotrebe dulji od dvanaest mjeseci, a čiji je pojedinačni trošak nabave u trenutku nabave do
1.000,00 KM, iskazuju se kao sitan inventar.
Članak 2.
Sitan inventar iz članka 1. ove odluke otpisuje se jednokratno u trenutku predaje u upotrebu.
Članak 3.
Za sitan inventar u upotrebi vodi se analitičko knjigovodstvo. Jednokratno otpisan sitan inventar
zadržava se u evidenciji imovine do otuđenja, uništenja, manjka ili drugog oblika rashodovanja.
14 Zakon o porezu na dobit („Sl. novine FBiH“ br. 15/16 i 15/20)
96
Prema ocjeni uprave, odluka o otpisu sitnog inventara može glasiti i drukčije, primjerice:
Članak 1.
Stvari opreme kojima je vijek upotrebe do dvanaest mjeseci otpisuju se jednokratno u trenutku
predaje u upotrebu.
Članak 2.
Stvari opreme kojima je vijek upotrebe dulji od dvanaest mjeseci, a čiji je pojedinačni trošak
nabave u trenutku nabave do 1.000,00 KM, otpisuju se 50% u trenutku predaje u upotrebu, a 50% u
trenutku prestanka upotrebe.
Pri odlučivanju o izboru metode otpisa, ako troškovi otpisa sitnog inventara nisu značajni,
opravdano je prihvatiti najjednostavnije rješenje jednokratnog otpisa od 100% u trenutku
predaje u upotrebu za sve predmete sitnoga inventara (neovisno o vijeku trajanja i trošku
nabave).
Primjer:
Gospodarsko društvo «XY» d.d., prema odluci uprave, u sitnom inventaru, uz opremu čiji je
vijek upotrebe do 12 mjeseci, vodi i predmete opreme čiji je vijek upotrebe duži od 12 mjeseci, a
čiji je pojedinačni trošak nabave u trenutku nabave do 1.000,00 KM.
U odluci uprave je utvrđeno da se sitan inventar čiji je vijek upotrebe do 12 mjeseci otpisuje
jednokratno (100%) u trenutku predaje u upotrebu, a sitan inventar čiji je vijek upotrebe duži od
12 mjeseci se otpisuje 50% prilikom predaje u upotrebu, a preostalih 50% na kraju vijeka
upotrebe.
Poslovni događaji su sljedeći: KM
1. Dana 12. III. 2021., u upotrebu je izdano 10 komada inventara tipa «x» čiji je
vijek upotrebe do 12 mjeseci. Prema izdatnici trošak nabave za 1 komad je
450,00 KM, a za 10 komada (sitan inventar se otpisuje 100 %) 4.500,00
2. Dana 10. IX. 2021. u upotrebu je izdano 5 komada inventara tip «y» koji
spada u skupinu kojoj je vijek upotrebe duži od dvanaest mjeseci. Prema
izdatnici trošak nabave za 1 komad je 720,00 KM, a za 5 komada (metoda
50% otpisa) 3.600,00
3. Koncem prosinca 2021. godine u zapisniku ovlaštene komisije utvrđeno je
da je 3 komada sitnog inventara tip «x» i 1 komad sitnog inventara tip «y»
postalo neupotrebljivo. Uprava je donijela odluku o predaji toga sitnog
inventara na otpad i o isknjižavanju iz evidencije. U analitičkom
knjigovodstvu za sitan inventar koji se otpisuje i isknjižava iz evidencije
iskazani su sljedeći podaci:
a) tip «x»
- trošak nabave za 3 komada 1.350,00
- neotpisani iznos 0,00
b) tip «y»
- trošak nabave za 1 komad 720,00
- neotpisani iznos 360,00
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Sitan inventar u upotrebi 1041 4.500,00
Sitan inventar na zalihi 1040 4.500,00
Istodobno:
Otpis sitnog inventara u upotrebi 5140 4.500,00
Ispravak vrijednosti sitnog inventara 1093 4.500,00
Izdan sitan inventar «x» u upotrebu prema
izdatnici br. _ od 12.III.2021. i 100% otpis
97
2. Sitan inventar u upotrebi 1041 3.600,00

Istodobno:
Otpis sitnog inventara u upotrebi za
proizvodnju dobara i usluga 5140 1.800,00
Ispravak vrijednosti sitnog inventara 1093 1.800,00
Izdan sitan inventar «y» u upotrebu prema
izdatnici br. _ od 10.IX.2021. i 50% otpis
3a. Ispravak vrijednosti sitnog inventara 1093 1.350,00
Sitan inventar u upotrebi 1041 1.350,00
Rashodovanje (isknjižavanje) sitnog inventara
tipa «x»
3b. Otpis sitnog inventara u upotrebi za
proizvodnju dobara i usluga 5140 360,00
Ispravak vrijednosti sitnog inventara 1093 360,00
Sitan inventar u upotrebi 1041 720,00
Rashodovanje sitnog inventara tipa „y“ – otpis
(50%) na kraju vijeka upotrebe i isknjižavanje
iz evidencije
Kao što primjer knjiženja pokazuje i sitan inventar koji je jednokratno otpisan u trenutku
predaje u upotrebu zadržava se u knjigovodstvenoj evidenciji na kontu 1041 – Sitan inventar u
upotrebi. Za taj sitan inventar zadržava se i konto u analitičkom knjigovodstvu za svaku vrstu
sitnog inventara. Tek nakon uništenja (predaje na otpad i slično) ili nakon prodaje ti se predmeti
isknjižavaju iz evidencije.
Za sitan inventar koji u trenutku predaje u upotrebu nije u cijelosti otpisan, kao što je u
našem primjeru sitan inventar tip «y», (50%) na temelju dokumenta – zapisnika o
neupotrebljivosti, knjiži se otpis još neotpisanog iznosa. Isknjižavanje iz evidencije (1093/1041)
odgađa se do stvarnog nestanka predmeta iz posjeda gospodarskog društva (predaja na otpad
i slično).
Sve što je prethodno navedeno za otpis sitnog inventara vrijedi i za otpis vlastite povratne
ambalaže15, kao i za otpis auto-guma.
3.4. TROŠKOVI PLAĆA I OSTALIH PRIMANJA ZAPOSLENIH I DRUGIH

FIZIČKIH OSOBA
Na kontima skupine 52 – Troškovi plaća i ostalih primanja zaposlenih i drugih fizičkih osoba,
iskazuju se troškovi po osnovi obračunanih plaća, naknada plaća i drugih primanja zaposlenih,
kao i troškovi po osnovi obračunanih naknada drugim fizičkim osobama po raznim osnovama.
Pritom, za određeno obračunsko razdoblje na kontima skupine 52 treba iskazati iznose plaća
i naknada plaća (uključivo i poreze i doprinose na plaće i iz plaća), te drugih troškova
zaposlenih (topli obrok, regres, prijevoz na posao i s posla), koji se odnose na to obračunsko
razdoblje, neovisno što će obveze za posljednji (eventualno i još neki) mjesec biti isplaćene
poslije isteka obračunskog razdoblja. Na taj način će, u obračunskom razdoblju 1.I. – 31.XII.
2021. godine, na skupini konta 52 biti iskazani troškovi plaća i drugi troškovi osoblja koji su
obračunani u 2021. godini, a na kontima skupine 45 financijske obveze za plaće i druge
troškove osoblja na dan 31. prosinca 2021. godine.
15
Kod ambalaže treba razlikovati:
- vlastitu (povratnu) ambalažu, koja se vodi u sklopu konta 103;
- nepovratnu ambalažu, koja se vodi kao materijal u sklopu konta 101; i
- tuđu (povratnu) ambalažu, koja se vodi izvanbilančno.
98
3.4.1. Troškovi plaća

Plaća je trošak kojim se naknađuje rad zaposlenih u gospodarskom društvu. Obračunane
plaće (za tekuće obračunsko razdoblje) knjiže se na teret konta 520 u ukupnom iznosu, sa svim
propisanim obvezama s osnove plaća i naknada plaća (na teret zaposlenih i na teret
poslodavca), uz odobrenje odgovarajućih konta skupine 45 – Obveze po osnovi plaća, naknada
plaća i ostalih primanja zaposlenih.
Proizvodna i neka uslužna gospodarska društva mogu već u sklopu konta 520 troškove
plaća raščlaniti na:
- dio koji se uključuje u troškove proizvodnje i proizvoda (npr. konto 5200 – Plaće iz
izravnog rada u proizvodnji i konto 5201 – Plaće proizvodne režije), te postaje rashod tek
kad se proizvodi prodaju; i
- dio koji predstavlja „neproizvodne“ troškove (konto 5202 – Plaće zaposlenih u
administraciji, upravi i prodaji), a koji tereti ukupni prihod istoga obračunskog razdoblja.
Razumljivo ovakvo analitičko raščlanjivanje nije neophodno društvima koja ne iskazuju
proizvodnju u tijeku ili usluge u tijeku (na skupini konta 11), odnosno gotove proizvode (na
skupini konta 12). No, i ta gospodarska društva (npr. trgovačka i uslužna) mogu za svoje
potrebe razdvajati iznose plaća po određenim kriterijima koji proizlaze iz zahtjeva kalkulacije i
internih obračuna.
Plaće obračunane zaposlenima za prethodna obračunska razdoblja (godine), tretiraju se kao
neposredni rashodi. Obračunane, a još neisplaćene plaće ne razgraničavaju se na vremenskim
razgraničenjima nego imaju tretman ostalih (kratkoročnih) obveza iz poslovanja.
Porezni tretman plaća reguliran je Zakonom o porezu na dohodak (“Sl. novine FBiH”, br.
10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13) koji propisuje, između ostalog i oporezivanje prihoda, odnosno
dohotka od nesamostalne djelatnosti (plaća). Stopa poreza na dohodak (osobna primanja) po
osnovi redovnog rada iznosi 10% (članak 9. Zakona o porezu na dohodak).
Doprinosi na plaću obračunavaju se sukladno odredbama izmijenjenog i dopunjenog Zakona
o doprinosima („Sl. novine FBiH”, broj: 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08 i 91/15,
104/16, 34/18, 99/19 i 4/21). U članku 10. ovoga zakona propisane su najviše stope obveznih
doprinosa na osobna i druga primanja osiguranika (doprinosi iz plaće) i doprinosa na teret
poslodavca (doprinosi na plaću), kako je to prikazano u sljedećoj tablici:
Iz primanja Na teret
VRSTA DOPRINOSA
osiguranika poslodavca
a) za mirovinsko i invalidsko osiguranje 17,00% 6,00%
b) za zdravstveno osiguranje 12,50% 4,00%
c) za osiguranje od nezaposlenosti 1,50% 0,50%
Ukupno (na bruto plaću): 31,00% 10,50%
Osnovicu za obračun doprinosa čini plaća. Plaća je novčani i svaki drugi primitak, bez obzira
na oblik isplate, oporeziv prema propisima o porezu na dohodak, koji je s osnove radnog
odnosa poslodavac isplatio ili je bio dužan isplatiti zaposleniku prema odredbama Zakona o
radu, kolektivnom ugovoru i drugim propisima iz oblasti rada, a sastoji se od doprinosa iz
osnovice, poreza na dohodak i iznosa koji se isplaćuje zaposleniku s te osnove (članak 6a.
Zakona o doprinosima).
Isplatitelji plaća i drugih osobnih primanja, prema članku 11a) Zakona o doprinosima, dužni
su za svaku isplatu plaće sačiniti specifikaciju o isplati primanja i obračunu i uplati poreza i
doprinosa i dostaviti je (zajedno sa dokazima o izvršenoj isplati) istoga dana (a najkasnije
narednog dana) po izvršenoj isplati mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave Federacije BiH.
Primjer obračuna i knjiženja plaće:
Pod pretpostavkom da je gospodarsko društvo Hercegovina d.o.o. iz Mostara obračunalo i
isplatilo plaće za mjesec prosinac 2021. godine u bruto iznosu od 40.000,00 KM, doprinosi iz
plaća (iz osnovice), doprinosi na plaće (na osnovicu) i porez na dohodak bili bi obračunani u
svotama kako je to prikazano u Specifikaciji uz isplatu plaća zaposlenika u radnom odnosu kod
99
fizičkih i pravnih osoba – Obrazac 2001. Također se pretpostavlja da gospodarsko društvo ima
pet zaposlenika – rezidenata Federacije BiH, te da svaki od zaposlenika ima pravo na osnovni
osobni odbitak od 300,00 KM mjesečno (odnosno ukupno 1.500,00 KM za mjesec prosinac
2021.).
Bosna i Hercegovina Obrazac 2001
FEDERACIJA BOSNE I
HERCEGOVINE Specifikacija uz isplatu plaća
Federalno ministarstvo zaposlenika u radnom odnosu
financija/finansija
POREZNA UPRAVA kod pravnih i fizičkih osoba
Dio 1 – Podaci o poslodavcu / isplatitelju i plaćama

1) Naziv 2) JIB/JMB
HERCEGOVINA d.o.o. 4111111111111
3) Adresa 4) Općina 5) Period (od/do)
Kralja Tomislava bb Mostar (Dan/mjesec/godina)
01/12/2021
6) Vrsta djelatnosti (šifra, naziv) 7) Broj zaposlenih
31/12/2021
10.000 – uslužna djelatnost 5
8) Plaće u novcu 9) Plaće u stvarima i/ili 10) Ukupne plaće 11) Nerezident
uslugama
40.000,00 KM – 40.000,00 KM 12) Izuzeci po čl.6. t.10. Zakona
13) Konsolidacija gospodarskih društava
14) po osnov dugovanja sportskih kolektiva
15) Vrsta isplate (Označiti odgovarajuće polje)
x a) doprinosa i poreza b) samo doprinosa c) samo poreza
Dio 2 – Podaci o doprinosima iz osnovice (na teret osiguranika)

a) R.b. b) Opis c) Stopa d) Iznos
16 Doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje 17% 6.800,00
17 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 12,5% 5.000,00
18 Doprinosi za osiguranje od nezaposlenosti 1,5% 600,00
19 Ukupni doprinosi (16+17+18) 12.400,00
Dio 3 – Podaci o doprinosima na osnovicu (na teret poslodavca/isplatitelja)

a) R.b. b) Opis c) Stopa d) Iznos
20 Doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje 6% 2.400,00
21 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 4% 1.600,00
22 Doprinosi za osiguranje od nezaposlenosti 0,5% 200,00
23 Dodatni doprinosi za mirov. i invalid. osiguranje
24 Dodatni doprinosi za zdravstveno osiguranje
25 Ukupni doprinosi (20+21+22+23+24) 4.200,00
Dio 4 – Podaci o obvezama
a) R.b. b) Opis d) Iznos
26 Doprinosi za mirovinsko i invalid. osiguranje (16+20+23) 9.200,00
27 Doprinosi za zdravstveno osiguranje (17+21+24) 6.600,00
28 Doprinosi za osiguranje od nezaposlenosti (18+22) 800,00
29 Porez na dohodak 2.610,00
30 Ukupne obveze (26+27+28+29) 19.210,00
Dio 5 – Izjava poslodavca / isplatitelja
Razumijem sve sankcije propisane zakonom i propisima, izjavljujem da su podaci navedeni u ovoj specifikaciji
uključujući sve priloge točni, potpuni i jasni.
Potpis poreznog obveznika Marko Marković Datum 10.01.2022.
100
Pod pretpostavkom da se ne radi o proizvodnom, već primjerice o trgovačkom ili uslužnom

gospodarskom društvu, te da se u okviru troškova plaća iskazuju odvojeno troškovi bruto
plaće (zbrojni iznos neto plaće, doprinosa iz plaće i poreza na dohodak) i troškovi doprinosi
na plaće, knjiženja obračuna plaće bi izgledala ovako:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Bruto plaće zaposlenih u administraciji 5202 40.000,00
Obveze za neto plaće 4500 24.990,00
Obveze za porez na dohodak 4510 2.610,00
Obveze za doprinos za MIO 4520 6.800,00
Obveze za doprinos za zdravstveno
osiguranje 4522 5.000,00
Obveze za osiguranje od nezaposlenosti 4524 600,00
za obračun plaća u administraciji, upravi i
prodaji
2. Doprinosi na plaće u administraciji 5205 4.200,00
Obveze za doprinos za MIO 4521 2.400,00
Obveze za doprinos za zdravstveno
osiguranje 4523 1.600,00
Obveze za osiguranje od nezaposlenosti 4525 200,00
za obračun doprinosa na plaće
NAPOMENE:
Porez na dohodak uplaćuje se istog dana ili prvog dana po izvršenoj isplati plaće i/ili oporezive naknade
od dana kada je izvršena isplata plaće, u korist računa javnih prihoda županijskog proračuna prema
prebivalištu zaposlenika. Platni nalog popunjen za uplatu poreza na plaću treba sadržavati trocifrenu šifru
općine, upisanu prema prebivalištu zaposlenika.
Doprinosi na plaću i iz plaće uplaćuju se na sljedeći način:
- 100% doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje uplaćuje se na račun Federalnog zavoda za
mirovinsko i invalidsko osiguranje, jednim platnim nalogom prema sjedištu pravne osobe;
- 89,80% iznosa doprinosa za zdravstveno osiguranje uplaćuje se na račun županijskog Zavoda za
zdravstveno osiguranje (jednim platnim nalogom prema prebivalištu osiguranika), a 10,20% na račun
Fonda solidarnosti FBiH;
- 70% iznosa doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti uplaćuje se na račun županijske službe za
zapošljavanje (prema mjestu prebivališta obveznika), a 30% na račun Federalnog zavoda za
zapošljavanje.
Gospodarska društva i druge pravne i fizičke osobe prilikom isplate plaće imaju obvezu obračunati i
posebnu naknadu za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, po stopi od 0,5%, na osnovicu koju čine
isplaćene neto plaće. Ova se naknada obračunava i plaća istodobno s isplatom plaće i to na depozitni
račun županije, s kojeg se dalje raspoređuje u omjeru: 20% Federaciji, 30% županiji, a 50% općini u kojoj
su ta sredstva ostvarena.
Gospodarska društva i druge pravne i fizičke osobe prilikom isplate plaće imaju obvezu obračunati i opću
vodnu naknadu, po stopi od 0,5%, na osnovicu koju čine isplaćene neto plaće. Ova se naknada
obračunava i plaća istodobno s isplatom plaće i to na depozitni račun županije prema sjedištu pravnih
osoba, odnosno prema mjestu obavljanju djelatnosti fizičkih osoba.
Gospodarska društva i druge pravne osobe iz članka 18. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji,
osposobljavanju i zapošljavanju osoba s invaliditetom, dužni su mjesečno pri isplati plada obračunati i
uplatiti u Fond za poticanje rehabilitacije i upošljavanja osoba s invaliditetom naknadu za poticanje
rehabilitacije i upošljavanja osoba s invaliditetom u visini 25% prosječne plade u Federaciji, za svaku
osobu s invaliditetom koju su bili dužni uposliti sukladno stavku 1. ovoga članka. Gospodarski i drugi
pravni subjekti koji su osnovani sukladno zakonu, a ne podliježu obvezi upošljavanja osoba s
invaliditetom iz članka 18. ovoga zakona dužni su svakog mjeseca, prilikom isplate plada upladivati u
Fond poseban novčani iznos u visini 0,5% iznosa ispladene mjesečne bruto-plaće svih uposlenika, izuzev
ako upošljavaju osobe s invaliditetom sukladno članku 18. stavak 1. ovoga zakona
101
3.4.2. Troškovi naknada plaća

Na kontu 521 – Troškovi naknada plaća, iskazuju se ukupno obračunani troškovi naknada
plaća zaposlenih, osim naknada plaća i pratećih obveza za poreze i doprinose i druge dažbine
za koje postoji pravo refundacije, u korist odgovarajućih konta skupine 45 – Obveze po osnovi
plaća, naknada plaća i ostalih primanja zaposlenih.
U okviru konta 521 knjiže se:
- naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora;
- naknade plaće za vrijeme plaćenog odsustva s posla (radi obrazovanja, stručnog
osposobljavanja, prekvalifikacije djelatnika i dr.);
- naknade plaće za vrijeme bolovanja koje terete poslodavca;
- naknade plaća za dane državnih praznika, vjerskih blagdana i neradnih dana;
- ostale naknade plaća.
Pritom, treba napomenuti da za konto 521, na kojemu se iskazuju naknade plaća, nije
potrebno raščlanjivanje na dio koji se obračunava po proizvodima i dio koji se ne obračunava po
proizvodima niti u proizvodnim društvima, jer se naknade bruto plaće u pravilu ne obračunavaju
po proizvodima, već kao rashodi razdoblja u kojem su nastali.
3.4.3. Troškovi službenih putovanja zaposlenih

Naknade dnevnica i troškova prijevoza na službenom putovanju, troškova smještaja i drugi
izdaci (cestarine, naknade za tunele i sl.) na službenom putovanju, kako u zemlji tako i u
inozemstvu, uključujući i naknade za troškove korištenja vlastitog automobila za prijevoz na
službenom putu, evidentiraju se na kontu 523.
Iznosi spomenutih naknada obračunavaju se i isplaćuju sukladno Uredbi o naknadama
troškova za službena putovanja („Sl. novine FBiH“, br. 44/16 i 50/16) i Pravilniku o primjeni
Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH”, broj: 48/21 i 77/21), te općem aktu pravne
osobe.
Pod dnevnicom, u smislu citirane uredbe, podrazumijeva se naknada troškova za ishranu
na službenom putovanju.
Dnevnica za službeno putovanje u zemlji utvrđuje se u visini od najmanje 10% od prosječne
plaće ostvarene u Federaciji u posljednja tri mjeseca. Iznimno, sukladno članku 5. stavak 3.
uredbe, dnevnica za službena putovanja u zemlji tijekom 2021., iznosi 25,00 KM.
Visina dnevnica za službena putovanja u inozemstvo propisana Uredbom o naknadama
troškova za službena putovanja („Sl. novine FBiH“, br. 44/16 i 50/16) i ovisno o zemlji odredišta
iznosi od 90,00 do 150,00 KM.
Puna dnevnica obračunava se za više od 12 sati u jednom danu provedenom na putu. Pola
dnevnice obračunava se za 8-12 sati provedenih na putu. Ako je na službenom putovanju
osigurana besplatna ishrana, pripadajuća dnevnica se umanjuje za 30%.
Ako bi bila isplaćena veća svota dnevnica od one koje dopuštaju porezni propisi, razlika
postaje plaćom i oporezuje se porezom na dohodak po stopi od 10% i obveznim doprinosima, a
sukladno odredbama propisa o oporezivanju dobiti predstavlja i porezno nepriznat rashod (čl.
10. st. 1. Zakona o porezu na dobit) koji uvećava osnovicu poreza na dobit.
Naknada za smještaj obračunava se u visini priloženog plaćenog hotelskog računa i to
najviše do iznosa odobrenog nalogom za službeno putovanje. Ako u mjestu službenog
putovanja nema hotelskog smještaja ili ako se on ne koristi, pripadajuća dnevnica se uvećava
za 70%.
Troškovi upotrebe vlastitog vozila u službene svrhe, kao i za potrebe vršenja službe u
mjestu rada i bližoj okolici, neoporezivi su do svote koja iznosi 20% cijene litre benzina
utrošenog goriva po prijeđenom kilometru. Isplate naknada za troškove upotrebe vlastitog vozila
u službene svrhe koje premašuju neoporezivi iznos, uključuju se u plaću zaposlenika i
oporezuje se porezom na dohodak i obveznim doprinosima.
102
Troškovi prijevoza na službenom putovanju, obračunava se u visini stvarno plaćene karte

uz priloženi račun za prijevoz sredstvom one vrste i razreda koji se mogu upotrebljavati na
službenom putovanju prema odobrenom putnom nalogu.
Primjer:
1) Zaposleniku Peri Periću isplaćena je akontacija za službeni put iz Mostara u Sarajevo u
iznosu od 350,00 KM. Za prijevoz je odobrena upotreba privatnog automobila.
2) Nakon obavljenog službenog puta, Pero Perić je podnio blagajni obračun putnog naloga sa
sljedećim troškovima:
- troškovi dnevnica (2 dnevnice po 25,00 KM) 50,00 KM
- račun za noćenje 130,00 KM
- troškovi upotrebe privatnog automobila (250 km x 0,30 KM) 75,00 KM
Razliku od 95,00 KM zaposlenik je uplatio u blagajnu.
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Potraživanja za isplaćene akontacije za
službeni put u zemlji 2320 350,00
Blagajna 2050 350,00
za isplatu akontacije za službeni put
2. Dnevnice za službena putovanja u zemlji 5230 50,00
Troškovi noćenja na službenom putu u zemlji 5233 130,00
Naknade za uporabu privatnog automobila na
službenom putu 5234 75,00
Blagajna 2050 95,00
Potraživanja za isplaćene akontacije za
službeni put u zemlji 2320 350,00
za obračun putnog naloga
3.4.4. Troškovi ostalih primanja, naknada i materijalnih prava zaposlenih

Na kontu 524 iskazuju se ukupni troškovi po osnovi svih ostalih neto primanja, naknada
troškova, beneficija i materijalnih prava zaposlenih, sukladno propisima, kolektivnim ugovorima,
općim i pojedinačnim aktima poslodavca i ugovorima o radu.
U poreznom smislu, ove vrste isplata regulirane su odredbama Pravilnika o primjeni Zakona
o porezu na dohodak (vidjeti dio Poslovne obavijesti ovog Priručnika). Isplate koje premašuju
neoporezive svote za pojedine vrste naknada, uključuju se u plaću zaposlenika i oporezuje se
punim stopama poreza na dohodak i obveznih doprinosa.
Primjer:
1) Gospodarsko društvo je svom zaposleniku isplatilo na njegov tekući račun otpremninu pri
odlasku u mirovinu u visini šest plaća isplaćenih u prethodnih 6 mjeseci, tj. u iznosu od
6.000,00 KM.
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Izdaci za otpremnine prilikom odlaska u
mirovinu 5244 6.000,00
Žiro račun 2000 6.000,00
Blagajna 2050 1.000,00
za doznaku otpremnine
Izdaci za ishranu zaposlenika u tijeku rada imaju karakter troškova zaposlenih bez obzira
na to kako je ishrana organizirana.
U praksi je najčešći slučaj da se nadoknada za troškove ishrane u tijeku rada isplaćuje u
novcu (preko blagajne ili na tekući račun zaposlenika). Međutim, neka poduzeća organiziraju
103
ishranu zaposlenih u tijeku rada korištenjem vanjskih usluga dobavljača (npr. restorana) ili u
vlastitoj režiji.
Primjer knjiženja troškova toplog obroka:
Poduzeće za dio zaposlenih organizira ishranu u vlastitom restoranu. Za dio zaposlenih,
prema ugovoru, obroke dostavlja restoran „RX“. Ostalim zaposlenicima na ime troškova toplog
obroka u tijeku rada isplaćuje se nadoknada iz blagajne poduzeća. Ukupni troškovi toplog
obroka ne premašuju svotu utvrđenu Pravilnikom i općim aktom poduzeća.
1) Nabavljene su namirnice za vlastiti restoran i primljena faktura dobavljača na iznos od
2.000,00 KM plus 340,00 KM PDV-a, tj. na ukupan iznos od 2.340,00 KM. Namirnice su
uskladištene. (ishrana zaposlenih je potrošnja u neposlovne svrhe, te se ne može koristiti
odbitak ulaznog poreza sadržanog u primljenim računima dobavljača).
2) Kuhinji vlastitog restorana izdane su namirnice u vrijednosti 1.800,00 KM.
3) Vrijednost pripremljenih obroka po internom obračunu iznosi 1.600,00 KM.
4) Primljena je faktura restorana „RX“ za obroke u proteklom tjednu na 1.500,00 KM plus
255,00 KM PDV-a, tj. na ukupan iznos od 1.755,00 KM.
5) Iz blagajne je isplaćeno 1.200,00 KM, na ime troškova toplog obroka za prosinac 2021.
Knjiženja:
IZNOS
Red. broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Zalihe namirnica (hrane i dr.) 10108 2.340,00
Dobavljači zaliha – obveznici PDV-a 4320 2.340,00
Za primljeni račun dobavljača
2. Utrošene namirnice u restoranu za ishranu
zaposlenih 5119 1.800,00
Zalihe namirnica (hrane i dr.) 10108 1.800,00
Za izdane namirnice kuhinji
3. Troškovi ishrane u tijeku rada 5240 1.600,00
Prihodi od uporabe vlastitih dobara i usluga 621 1.600,00
Za vrijednost pripremljenih obroka
Dobavljači usluga – obveznici PDV-a 432 1.755,00
Za primljeni račun restorana „RX“
Blagajna 2050 1.200,00
Za isplaćenu nadoknadu za topli obrok
Nadoknade za troškove prijevoza na posao i s posla isplaćuju se djelatnicima sukladno
internom aktu gospodarskog društva, odnosno spomenutom Pravilniku. Ako se nadoknada
isplaćuje u novcu knjiženja su jednostavna:
- za obračunanu nadoknadu zadužuje se konto troškova prijevoza zaposlenih (5241), u
korist konta 4561 – Obveze za nadoknade plaće (ako se isplati nadoknada koja premašuje
neoporezivi limit, ta se svota uključuje u plaću zaposlenika i oporezuje se punim stopama
poreza na dohodak i obveznih doprinosa kako je to već naglašeno);
Ako se prijevoz organizira u vlastitoj režiji, protustavka trošku na kontu 5241 su prihodi od
upotrebe vlastitih dobara i usluga (konto 62). Kad se za prijevoz angažira vanjski prijevoznik
odobrava se konto dobavljača (432), s tim što se eventualno zaračunani PDV na fakturi
prijevoznika ne može iskoristiti kao ulazni porez.
Regres za godišnji odmor isplaćuje se djelatnicima sukladno općem aktu gospodarskog
društva, ugovorom o zapošljavanju ili sukladno propisima (za djelatnike tijela uprave). Kako se
104
regres isplaćuje u novcu (iz blagajne ili sa žiro računa na tekući račun zaposlenika) knjižena su
sljedeća:
- za obračunani regres: duguje konto troškova regresa (5242), a potražuje konto 4563 (u
slučaju isplate preko neoporezivog limita ta se svota uključuje u plaću zaposlenika i
oporezuje se punim stopama poreza na dohodak i obveznih doprinosa sukadno poreznim
propisima);
- za isplaćeni regres: duguje konto 4563 (eventualno i konto obveza za neto plaće – 450) a
potražuje konto 2050 (ili 2000).
3.4.5. Troškovi naknada članovima odbora, komisija i sl.

Na kontu 527 iskazuju se ukupni troškovi s osnove naknada članovima upravnog, nadzornog
i drugih odbora, komisija i slično.
U kontnom okviru za gospodarska društva za evidentiranje naknada članovima nadzornog
odbora, upravnog odbora, vanjskim članovima uprave, članovima odbora za reviziju, članovima
skupštine društva, članovima raznih komisija i sl., predviđen je poseban (osnovni) konto čija je
šifra 527.
Na sve pobrojane naknade, isplatitelj rezidentima Federacije BiH je dužan, bez prava na
umanjenje osnovice za obračun doprinosa za iznos porezno priznatih rashoda, obračunati 10%
poreza na dohodak, te obvezne doprinose (4% za obvezno zdravstveno osiguranje i 6% za
obvezno mirovinsko i invalidsko osiguranje), te ih evidentirati u korist odgovarajućih konta
skupine 46 – Druge obveze.
Primjer:
1) Poduzeće Hercegovina d.o.o. iz Mostara je obračunalo naknadu za članstvo u nadzornom
odboru društva u bruto iznosu od 700,00 KM, te su obračunani pripadajući iznosi poreza na
dohodak i obveznih doprinosa. Ukupni trošak za poduzeće temeljem navedene isplate je
bruto iznos naknade 700,00 KM uvećan za trošak doprinosa na osnovicu (6%) 42,00 KM,
odnosno ukupno 742,00 KM.
Na osnovi izvršenih obračuna izvršiti će se knjigovodstveno evidentiranje troškova drugog
dohotka, odnosno u konkretnom slučaju troškova temeljem ugovora o djelu u knjigovodstvu
poduzeća.
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. 5270 742,00
Troškovi s osnove naknada za nadzorni odbor
4630 604,80
Obveze prema članovima nadzornog odbora
4640 67,20
Obveze za porez na dohodak
Obveze za MIO – za naknade 6% 4651
42,00
Obveze za zdravstveno osiguranje – 4% 4650
28,00
za obračun naknade po osnovi članstva u
nadzornom odboru
3.4.6. Troškovi naknada ostalim fizičkim osobama

U poslovanju pravnih osoba, odnosno prije svih gospodarskih društva često se u praksi javlja
potreba za povremenim angažiranjem vanjskih suradnika (fizičkih osoba). Naknade koje se
isplaćuju po osnovi povremenog angažmana vanjskih suradnika (ugovori o djelu, autorski
honorari i dr.) imaju za pravnu osobu karakter i tretman troškova poslovanja, a za fizičku osobu,
primatelja naknade, imaju karakter dohotka od drugih samostalnih djelatnosti koji je sukladno
zakonskim odredbama oporeziva kategorija. Porez na dohodak plaća se po stopi od 10% kako
je to propisano člankom 9. Zakona o porezu na dohodak. Ova stopa primjenjuje se kod dohotka
od svih djelatnosti, uključivo i dohodak ostvaren po osnovi drugih samostalnih djelatnosti iz
105
članka 12. stavak 4. točka 2. i 3. Zakona o porezu na dohodak. postoji obveza obračuna i
plaćanja obveznih doprinosa kod drugih samostalnih djelatnosti.
Doprinosi po osnovi naknada (rezidentima Federacije BiH) od drugih samostalnih djelatnosti
obračunavaju se i plaćaju po stopama kako je to propisano u članku 10.a Zakona o
doprinosima, i to:
- na teret osiguranika (primatelja naknade), iz osnovice po stopi od 4% za osnovno
zdravstveno osiguranje,
- na teret isplatitelja primitka, na osnovicu po stopi od 6% za mirovinsko i invalidsko
osiguranje.
Zakonodavac je predvidio i mogućnost korištenja porezno priznatih rashoda 30% (kod
autorskih honorara) i 20% (kod ugovora o djelu) ovisno o kojoj se vrsti povremene samostalne
djelatnosti radi.
U kontnom okviru za gospodarska društva za evidentiranje pobrojanih i drugih intelektualnih i
osobnih usluga predviđen je poseban (osnovni) konto čija je šifra 529.
Primjer:
1) Poduzeće Hercegovina d.o.o. iz Mostara je obračunalo naknadu za obavljene poslove po
ugovoru o djelu s fizičkom osobom koja nije obveznik PDV-a, u bruto iznosu od 1.000,00 KM, te
su obračunani pripadajući iznosi poreza na dohodak i obveznih doprinosa. Ukupni trošak za
poduzeće temeljem navedene isplate je bruto iznos naknade 1.000,00 KM uvećan za trošak
doprinosa na osnovicu (6%) 48,00 KM, odnosno ukupno 1.048,00 KM.
Na temelju podataka danih u primjeru, izvršiti će se obračun pripadajućeg iznosa obveznih
doprinosa i poreza na dohodak sukladno zakonskim odredbama kroz Specifikaciju uz isplatu
primanja po osnovi drugih samostalnih djelatnosti – Obrazac 2003.
Na temelju izvršenih obračuna izvršiti će se knjigovodstveno evidentiranje troškova drugog
dohotka, odnosno u konkretnom slučaju troškova temeljem ugovora o djelu u knjigovodstvu
poduzeća.
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Troškovi s osnove ugovora o djelu 5290 1.048,00
Dobavljači fizičke osobe 4660 891,20
Obveze za porez na dohodak 4670 76,80
Obveze za MIO – druge djelatnosti 6% 4681 48,00
Obveze za zdravstveno osiguranje – 4% 4680 32,00
za obračun naknade po osnovi ugovora o djelu
3.5. TROŠKOVI PROIZVODNIH USLUGA

Troškovi usluga nastaju kao posljedica povećanja odnosno nastanka obveza za korištene
usluge koje gospodarskom društvu u vezi s poslovanjem pružaju druge pravne i fizičke osobe.
Na kontima skupine 53 – Troškovi proizvodnih usluga, iskazuju se troškovi usluga na izradi i
doradi učinaka, transportnih usluga, usluga održavanja i zaštite, troškovi zakupnina, troškovi
sajmova, reklamiranja i sponzorstava, troškovi istraživanja, troškovi razvoja koji se ne
kapitaliziraju i troškovi ostalih proizvodnih usluga.
Na kontima skupina 53 ne iskazuju se troškovi usluga koje su izravno povezane s nabavom
stalnih sredstava, s nabavom sirovina i materijala, rezervnih dijelova, sitnog inventara,
ambalaže i trgovačke robe. Troškovi tih usluga (usluge prijevoza, ukrcaja i iskrcaja, prijevoznog
osiguranja, usluge špeditera, kontrole kvalitete dobara, itd.) uključuju se u troškove nabave
navedene imovine (na razredima 0 ili 1). Troškovi tih usluga «dolaze» na razred 5 u
vremenskom pomaku kao dio troškova nabave utrošenih sirovina i materijala, rezervnih dijelova,
sitnog inventara, nepovratne ambalaže i amortizacije.
106
3.5.1. Troškovi usluga izrade i dorade učinaka

U proizvodnim društvima posebnu vrstu troškova čine i naknade za usluge na izradi, doradi,
preradi ili proizvodnji određenih proizvoda ili faza proizvoda a obavljaju ih poslovni partneri
(pravne osobe i građani koji obavljaju djelatnost osobnim radom).
Na kontu 530 iskazuju se usluge na izradi i doradi učinaka koje su sastavni dio procesa
proizvodnje tih učinaka, kao npr. usluge kooperanata, tehničkog pregleda i slično. Međutim, na
ovom se kontu ne evidentiraju izdaci učinjeni prilikom dorade i obrade materijala, nego se oni
knjiže na kontu 1011 – Materijal u doradi, obradi i manipulaciji.
Primjer:
Primljen je račun kooperanta – suizvođača za izradu proizvoda u kooperaciji na iznos od
7.000,00 KM plus 1.190 KM PDV-a, tj. na ukupan iznos 8.190,00 KM. Račun je plaćen sa žiro
računa.
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Usluge kooperanata 5302 7.000,00
Potraživanja za ulazni porez 2700 1.190,00
Dobavljači pruženih usluga 4322 8.190,00
za primljeni račun kooperanta
2. Dobavljači pruženih usluga – obveznici PDV 4322 8.190,00
Žiro račun 2000 8.190,00
za plaćeni račun
3.5.2. Troškovi transportnih usluga

Transportne (prijevozne) usluge obuhvaćaju sve vrste usluga prijevoza koje za gospodarsko
društvo čine druge pravne i fizičke osobe, a vezane su za poslovanje društva. Transportne
usluge drugih knjiže se na teret konta 531. Kao transportne usluge za poslovanje gospodarskog
društva mogu se pojaviti: usluge prijevoza u željezničkom, cestovnom, pomorskom, riječnom i
zračnom prometu, posebni oblici transporta (cjevovodi), troškovi usluga registriranih nosača, itd.
Na kontu 531 iskazuju se troškovi svih usluga prijevoza osim onih koji se uključuju u
nabavnu cijenu stalnih materijalnih sredstava, sirovina i materijala, rezervnih dijelova, sitnog
inventara i trgovačke robe. Ako su troškovi prijevoza vezani za nabavu stalnih sredstava i zaliha
knjiže se na odgovarajućim kontima razreda 0 ili 1 i formiraju njihovu nabavnu vrijednost.
Na teret ovog konta ne knjiže se troškovi prijevoza na službeno putovanje, kao ni troškovi
prijevoza na rad i s rada. Takvi troškovi smatraju se naknadama troškova radnicima i
evidentiraju se na kontu 523.
Primjer:
1) Primljen je račun dobavljača za prijevoz gotovih proizvoda kamionom na iznos 500,00 KM
plus 85,00 KM PDV-a, tj. na ukupan iznos 585,00 KM.
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Prijevozne usluge u cestovnom prometu 5310 500,00
Dobavljači pruženih usluga 4322 585,00
za primljeni račun za prijevoz
3.5.3. Troškovi usluga održavanja

Kao posebna vrsta troška pod nazivom usluge održavanja iskazuju se naknade za usluge
tekućeg i investicijskog održavanja stalnih sredstava, odnosno za popravak građevinskih
107
objekata, postrojenja i opreme u visini obveze dobavljačima za obavljene usluge. U računima za

izvršene radove održavanja izvođači radova – dobavljači, uz naknadu za sam rad, zaračunavaju
i naknadu za utrošeni materijal i dijelove. U pravilu, zbog uslužnog obilježja djelatnosti
održavanja, ukupni iznos po računu dobavljača iskazuje se na kontu 532, kao trošak usluge.
Trošak po računu ne razdvaja se na dio – utrošeni materijal i dijelovi i na dio naknada za rad,
odnosno za uslugu. U analitici konta 532 predvidjeli smo konta 5320 (usluge tekućeg
održavanja) i konto 5321 (usluge investicijskog održavanja). Ipak, svako gospodarsko društvo
treba ocijeniti treba li ove dvije, često teško razgraničive, vrste popravaka odnosno troškova
razdvajati na posebna konta.
Kod opredjeljenja za odvojeno iskazivanje troškova tekućega od troškova investicijskoga
održavanja, svako gospodarsko društvo bi trebalo prema svojim uvjetima odrediti i kriterije
razgraničenja jednih od drugih. Načelno se može kazati da se uslugama tekućeg održavanja
mogu smatrati oni radovi kojima se održava tekuća pripravnost postrojenja i opreme, a kod
građevinskih objekata tekući popravci, ličenje i slično. Radovima, odnosno uslugama koje imaju
obilježje investicijskog održavanja može se kod opreme smatrati zamjena većih dijelova i
općenito izvođenje radova kojima se održava funkcionalna sposobnost i prethodno procijenjeni
vijek upotrebe.
Kod građevinskih objekata u radove investicijskog održavanja spadat će: obnova fasade,
zamjena podova, zamjena građevinske stolarije, zamjena instalacija i sl. Navedeni radovi kod
građevinskih objekata imaju obilježja troškova investicijskog održavanja ako se građevinski
objekt vodi kao jedna amortizirajuća stavka. Međutim, za hotele i slične objekte iz građevinskog
objekta kao posebna amortizirajuća stavka mogu se izdvojiti fasada, interijer i određeni prostori.
Godišnja amortizacijska stopa za ove izdvojene jedinice je veća jer se temelji na procjeni
razdoblja nakon kojega će biti potrebna obnova toga dijela građevine.
Primjer:
1) Za popravke instalacije vodovoda primljen je račun dobavljača na iznos od 1.170,00 KM
(iznos naknade za usluge 1.000,00 KM plus 170,00 KM PDV-a).
2) Za zamjenu vrata i prozora na dijelu objekta primljen je račun izvođača radova na iznos
4.680,00 KM (iznos naknade za usluge 4.000,00 KM plus 680,00 KM PDV-a).
3) Za veći popravak postrojenja primljen je račun izvođača radova na iznos 8.775,00 KM (iznos
naknade za usluge 7.500,00 KM plus 1.275,00 KM PDV-a).
4) Za popravak putničkog automobila u vlasništvu gospodarskog društva primljen je račun
servisera na iznos 468,00 KM (iznos naknade za usluge 400,00 KM plus 68,00 KM PDV-a).
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Usluge tekućeg održavanja 5320 1.000,00
za usluge tekućeg održavanja
2. Usluge investicijskog održavanja 5321 4.000,00
za usluge investicijskog održavanja objekta
3. Usluge investicijskog održavanja 5321 7.500,00
Potraživanja za ulazni porez 2700 1.275,00
za usluge investicijskog održ. postrojenja
4. Usluge održavanja prijevoznih sredstava za
osobni prijevoz poduzetnika i zaposlenih 5322 468,00
Dobavljači pruženih usluga – obveznici
PDV-a 4322 468,00
za usluge popravka putničkog automobila
108
3.5.4. Troškovi zakupa

Na teret konta 533 iskazuju se troškovi zakupa i najma obračunskog razdoblja, priznati i
iskazani u skladu s odredbama MSFI 16 – Najmovi.
Od 01. siječnja 2020. godine na snazi je novi MSFI 16 Najmovi. Novi MSFI 16 donosi brojne
novine u pogledu priznavanja i mjerenja (poslovnih) najmova kod najmoprimaca. Iako novi MSFI
16 UKIDA kao relevantnu klasifikaciju najmova na poslovne i financijske kod
najmoprimaca, činjenica je da će takva klasifikacija stvarno postojati u praksi kao bitna pravna i
formalna odrednica ugovora o najmovima. Razlikuju se financijski i poslovni najmovi.
Financijski najam jest poslovna transakcija odnosno ugovor kod kojeg se većim dijelom
prenose svi rizici i nagrade povezani s vlasništvom nad sredstvom na najmoprimca. Samo
vlasništvo po osnovi financijskog najma može se, ali i ne mora prenijeti na početku razdoblja
najma. Poslovni (operativni) najam jest ugovor između najmodavca i najmoprimca kojim se
prenosi pravo na korištenje nekog sredstva za određeno vremensko razdoblje uz naknadu
(najamninu), ali koji nema obilježja financijskog najma bez prijenosa rizika i koristi povezanih s
vlasništvom. Jedna od najznačajnijih novina koju donosi novi MSFI 16 Najmovi je uvođenje
kategorije imovine s pravom korištenja kod najmoprimaca koja predstavlja pravo
najmoprimca na korištenje imovine tokom trajanja najma16 (eng. Righ of Use Asstes).
Naime, prema dosadašnjem MRS-u 17 Najmovi imovina koja je uzeta u financijski najam se
u trenutku stjecanja prava na korištenje te imovine priznavala u izvještaju o financijskom
položaju kao bilančna imovina stavak prema vrsti imovine. S druge strane, imovina koja je uzeta
u poslovni najam, u trenutku stjecanja prava na korištenje te imovine, nije se priznavala u
izvještaju o financijskom položaju kao bilančna stavka imovine (već eventualno kao
izvanbilančna stavke tuđe imovine koju subjekt privremeno koristi temeljem ugovora o
poslovnom najmu)17.
MSFI 16 zahtjeva da najmoprimac, bez obzira na koji način stječe pravo korištenje
imovine u najmu (poslovni ili financijski najam), prizna u izvještaju o financijskom
položaju imovinu s pravom korištenja, te da je amortizira sukladno procijenjenom vijeku
uporabe (financijski najam) ili vijeku trajanja ugovora (poslovni najam).
Najmoprimac može odabrati da ne primjenjuje zahtjeve iz točaka 22.-49. za:
a) kratkoročne najmove;
b) najmove čiji je predmet imovina male vrijednosti (opisane u točkama B3.– B8.). (MSFI
16, t. 5), i
c) najmove nematerijalne imovine iz točke 3. (e) (MSFI 16, t. 4).
U slučajevima kada najmoprimac odluči da ne primjenjuje zahtjeve iz točaka 22.- 49. na
kratkoročne ili na najmove koji se odnose na imovinu male vrijednosti ili najmove nematerijalne
imovine, sva plaćanja povezana s takvim najmovima priznaje kao rashod bilo na pravolinijskoj
osnovi tokom trajanja najma ili na nekoj drugoj sistematskoj osnovi (MSFI 16, t. 6).
Primjer:
Između društva „ZX“ (zakupodavac) i društva „XY“ (zakupoprimac) sklopljen je kratkoročni
ugovor o zakupu skladišta za razdoblje od 1.X.2021. do 30.IX.2022. (mjesečna zakupnina
iznosi 1.000,00 KM + 170,00 KM PDV-a)
1) Zakupoprimac („XY“) je 20.IX.2021., sukladno ugovoru, platilo unaprijed zakupninu u iznosu
od 14.040,00 KM, u što je uključen i PDV u iznosu od 2.040,00 KM.
16 Najam je sporazum, odnosno dio sporazuma, na osnovu kog se u dogovorenom periodu prenosi pravo korištenja
neke imovine (predmetne imovine) u zamjenu za naknadu. Naime, na početku sporazuma, subjekt treba procijeniti da
li on predstavlja sporazum o najmu, odnosno da li sadrži elemente najma. Sporazum je sporazum o najmu, odnosno
sadrži elemente najma ukoliko se njime ustupa pravo kontrole nad korištenjem određene imovine tokom danog
perioda u zamjenu za naknadu (MSFI 16, t. 9).
17 Ovakav pristup iskazivanja naknada po osnovu poslovnih najmova kao rashoda razdoblja na pravolinijskoj
osnovi, bez obveze iskazivanja imovine s pravom kroištenja mogu zadržati suvjekti koji imaju mogućnost
(nemaju javnu odgovornost) i odluče primjenjivati Međunarodni stnadrad financijskog izještavanja za male i
srednje subjekte (vidjeti Odjeljak 20).
109
2) Od zajmodavca je primljen račun za predujam zakupnine na iznos od 14.040,00 KM, u

kojemu je iskazana naknada od 12.000,00 KM i PDV 2.040,00 KM.
3) Izvršen je obračun (prijenos) predujma.
4) Priznat je ulazni porez za zakupninu za mjesec listopad u iznosu od 170,00 KM.
5) Priznat je ulazni porez za zakupninu za mjesec studeni u iznosu od 170,00 KM.
6) Priznat je ulazni porez za zakupninu za mjesec prosinac u iznosu od 170,00 KM, te su
obračunani su troškovi zakupnine za razdoblje 1.X.-31.XII.2021. u iznosu od 3.000,00 KM.
U praksi se često događa da se zakupnina plaća unaprijed za određeno vremensko
razdoblje koje se ne mora podudarati s obračunskim razdobljem poslovanja gospodarskog
društva i obračuna poslovnog rezultata. U takvim situacijama pravna osoba treba unaprijed
plaćenu zakupninu koja se odnosi na buduće obračunsko razdoblje razgraničiti na teret konta
280 – Unaprijed plaćeni troškovi. U sljedećem obračunskom razdoblju troškove zakupa koji se
odnose na to razdoblje valja uključiti u troškove toga razdoblja knjiženjem u korist konta 280, a
na teret konta 533.
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Potraživanja za predujmove za zakup 1517 14.040,00
Žiro račun 2000 14.040,00
za uplaćeni predujam za jednogodišnju
zakupninu
2. AVR – unaprijed plaćena zakupnina iz
poslovnog najma 2801 12.000,00
Potraživanja za ulazni porez u plaćenim
predujmovima 2720 2.040,00
Dobavljači pruženih usluga – obveznici
PDV-a 4322 14.040,00
za primljeni račun-predujam za unaprijed
plaćeni zakup
3. Dobavljači pruženih usluga – obveznici
PDV-a 4322 14.040,00
Potraživanja za predujmove za usluge
zakupa 1517 14.040,00
zatvaranje obveza prema dobavljaču iz
predujma
4. Potraživanja za ulazni porez u primljenim
računima 2700 170,00
predujmovima 2720 170,00
za obračun odbitka ulaznog poreza za listopad
2021.
5. Potraživanja za ulazni porez u primljenim
za obračun odbitka ulaznog poreza za studeni
2021.
110
6a. Potraživanja za ulazni porez u primljenim

za obračun odbitka ulaznog poreza za prosinac
2021.
6b. Zakupnine i najamnine 5330 3.000,00
AVR – unaprijed plaćena zakupnina iz
poslovnog najma 2801 3.000,00
za obračun troškova zakupa za razdoblje X.-
XII.2021.
Na dan 31. prosinca 2021. godine na kontu 2801 ostat će saldo 9.000,00 KM. To je iznos
troškova zakupnine koji se odnosi na razdoblja I.-IX. 2022. (9.000,00 KM), u kojima će i biti
terećen na troškove poslovanja.
3.5.5. Troškovi sajmova

Troškovi sajmova obuhvaćaju troškove izložbenog prostora na sajmovima, troškove
uređenja i dizajniranja izložbenog prostora na sajmu, troškove nastale upotrebom vlastitih
proizvoda radi sajamske prezentacije i slične troškove. Na teret konta 534 ne mogu se
evidentirati troškovi reprezentacije, reklama i propagande, troškovi prijevoza, dnevnica i slični
troškovi, iako su vezani za određeni sajam. Spomenuti troškovi evidentiraju se na posebnim za
to predviđenim kontima. Troškovi sajmova spadaju u vrstu troškova koja se ne uključuje u
troškove proizvoda.
Primjer:
1) Primljena je faktura Mostarskog sajma za iznajmljeni izložbeni prostor na iznos od 5.400,00
KM plus 918,00 KM PDV-a.
2) Primljena je faktura društva «AB» d.o.o. za troškove uređenja izložbenog prostora na iznos
1.600,00 KM plus 272,00 KM PDV-a.
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Usluge sajmova (nadoknada za prostor) 5340 5.400,00
Potraživanja za ulazni porez u primljenim
za primljenu fakturu Mo-sajma
2. Usluge uređenja izložbenog prostora 5342 1.600,00
Potraživanja za ulazni porez u primljenim
za uređenje izložbenog prostora
3.5.6. Troškovi reklame i sponzorstva

Na kontu 535 iskazuju se troškovi po osnovi primljenih usluga reklamiranja, troškovi
reklamnog i promotivnog materijala i drugi izdaci koji se mogu pripisati troškovima reklame,
odnosno sponzorstvima.
3.5.6.1. Troškovi reklame

Troškovi reklame (promidžbe) su troškovi nastali putem sredstava javnog priopćavanja, na
oglasnim stupovima i pločama, telopima, lecima, katalozima, kao i sajmovima. U troškove
reklame pripadaju i troškovi nagradnih igara u skladu s propisima o priređivanju nagradnih i
sličnih igara, te troškovi kojima se promiče ime, dobro ili usluga poreznog obveznika na drugi
način koji ima javno obilježje.
111
U troškove reklame (a ne u reprezentaciju) pripadaju dobra (proizvodi i roba) iz asortimana

poreznog obveznika prilagođeni za te svrhe s oznakom "nije za prodaju", te drugi reklamni
predmeti s nazivom tvrtke, proizvoda i drugog oblika reklame (čaše, pepeljare, podmetači,
olovke, rokovnici, upaljači, privjesci i slično) dani za upotrebu u prodajnom prostoru kupca. Ako
se ti proizvodi daju kupcima ne smatraju se reprezentacijom nego troškovima promidžbe ako
njihova pojedinačna vrijednost ne prelazi 20,00 KM. Međutim, kad se predmeti za promidžbu
daruju potrebno je obračunati PDV koji se tereti na troškove. PDV po ulaznim računima za
usluge promidžbu priznaje se kao ulazni porez.
Primjer knjiženja troškova reklame
1) Od reklamne agencije primljen je račun za oglašavanje u javnim medijima na iznos od
4.000,00 KM plus 680,00 KM PDV-a.
2) Nabavljeno je 500 komada privjesaka sa znakom tvrtke pojedinačne nabavne vrijednosti
3,00 KM po komadu i primljen račun dobavljača u iznosu od 1.500,00 KM plus 255,00 KM
PDV-a.
3) 400 privjesaka darovano je kupcima i obračunan je PDV u iznosu od (1.200 x 17%) 204,00
KM.
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Usluge promidžbe putem medija 5351 4.000,00
Dobavljači pruženih usluga – PDV obveznici 4322 4.680,00
za primljeni račun za reklamu
2. Sitan inventar na zalihi 1040 1.500,00
Dobavljači zaliha - PDV obveznici 4320 1.755,00
za primljeni račun za nabavu privjesaka
3. Troškovi promidžbenog materijala 5353 1.404,00
Obveze za PDV s osnove darovanja
kupcima 4721 204,00
za darovane privjeske
Ako se za promidžbu koriste vlastiti proizvodi moraju biti u posebnim pakiranjima (npr. s
oznakom "nije za prodaju"). Pri izuzimanju za promidžbene svrhe vlastitih proizvoda koji su u
uobičajenim pakiranjima, tržišnom cijenom smatraju se vlastiti troškovi utvrđeni prema
računovodstvenim propisima (čl. 22., st. 3., Pravilnika o PDV-u). U tom slučaju na tu svotu treba
obračunati i PDV.
Primjer knjiženja upotrebe vlastitih proizvoda za promidžbu
1) Naše gospodarsko društvo proizvodi sokove u pakiranjima od 0,25 l. Proizvodna cijena
jednog pakiranja iznosi 1,00 KM. Organizirali smo degustaciju sokova na sajmu i besplatno
podijelili 300 pakiranja soka u vrijednosti 300,00 KM. Na taj iznos obračunali smo PDV od
51,00 KM.
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Troškovi vlastitih proizvoda za promidžbu 5352 351,00
Zalihe gotovih proizvoda 1200 300,00
Obveze za PDV 4721 51,00
za izuzimanje sa zaliha za promidžbene svrhe
112
3.5.6.2. Troškovi sponzorstva

Sponzorstva se smatraju darovanjima. Ona se uključuju u rashode poreznog razdoblja kad
su dana u kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske,
vjerske i druge svrhe, udrugama i drugim osobama koje obavljaju navedene djelatnosti u skladu
s posebnim propisima.
Izdaci za sponzorstva se priznaju kao porezno dopušten rashod u poreznom razdoblju u
iznosu do 3% ostvarenih prihoda (čl. 12. st. 4. i 5. Zakona o porezu na dobit) u razdoblju za koje
se utvrđuje porez na dobit.
Donacija za humanitarne, kulturne, obrazovne, znanstvene i športske svrhe, a koje se daju
pravnim osobama koje nisu obveznici poreza na dobit ili fizičkim osobama koje nemaju drugih
primanja, priznaju se kao porezno priznat rashod do visine 3% ukupnog prihoda u razdoblju za
koje se utvrđuje porez na dobit (čl. 12. st. 3. Zakona o porezu na dobit). Ako rashodi darovanja
prijeđu dopuštenu svotu, za iznos prekoračenja treba uvećati osnovicu poreza na dobit.
Darovanje odnosno sponzoriranje može biti dano u novcu ili u naravi. Darovanje novčanih
sredstava (bez protučinidbe) oslobođeno je PDV-a. Darovanje u naravi nije oslobođeno PDV-
a, pa stoga u vrijednosti stvari mora biti uračunan i PDV. Ako se darovanja daju u naravi,
darovatelj i daroprimatelj trebaju o tome imati vjerodostojne isprave.
Primjer sponzorstva u novcu i stvarima:
Uprava gospodarskog društva donijela je odluku o sponzoriranju konjičkog kluba u iznosu od
30.000,00 KM. Od tog iznosa 15.000,00 KM isplaćeno je u novcu, a 15.000,00 KM dano je sa
zaliha veleprodaje u vrijednosti konjičke opreme, odnosno 15.000,00 KM iznosi nabavna
vrijednost opreme, a 2.550,00 KM PDV. Sva oprema je pojedinačno specificirana po vrsti i
vrijednosti.
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Troškovi sponzoriranja 5355 32.550,00
Žiro račun 2000 15.000,00
Roba na skladištu 1320 15.000,00
Obveze za PDV za potrošnju u neposlovne
svrhe 4728 2.550,00
za sponzoriranje konjičkog kluba u novcu i
opremi
3.5.7. Troškovi istraživanja i razvoja

Prema odredbama članka 45., t. 8. i 9. Pravilnika o kontnom okviru, sadržaju konta i primjeni
kontnog okvira za gospodarska društva:
 na kontu 536 – Troškovi istraživanja, iskazuju se troškovi istraživanja sukladno MRS 38.
 na kontu 537 – Troškovi razvoja koji se ne kapitaliziraju, iskazuju se troškovi razvoja koji
ne ispunjavaju uvjete da budu kapitalizirani sukladno MRS 38.
Na kontima 536 i 537 iskazuju se troškova u visini obveza (umanjenih za PDV) dobavljačima
prema računima koji se odnose na istraživanje i razvoj. Zbog toga što se prema
računovodstvenim načelima troškovi razvoja (uz ispunjenje određenih uvjeta) mogu iskazati kao
nematerijalna imovina, u računovodstvu je potrebno osigurati podatke o troškovima koji imaju
obilježje troškova istraživanja i podatke o troškovima koji imaju obilježje troškova razvoja.
Sukladno načelu izraženom u točki 54. MRS-a 38 – Nematerijalna sredstva, nastali iznosi
troškova istraživanja iskazuju se kao rashod u razdoblju, odnosno poslovnoj godini u kojoj
su nastali. Iz ovog proizlazi da se pokriće troškova istraživanja ne odgađa u buduća razdoblja
(iskazivanjem u nematerijalnoj imovini).
Ako aktivnosti istraživanja i razvoja provodi samo gospodarsko društvo, s vlastitim
stručnjacima, u okviru neke organizacijske jedinice (institut i slično) tada se svi nastali troškovi
113
po prirodnim vrstama evidentiraju na odgovarajućim kontima razreda 5. Prema tome, i za tu

organizacijsku jedinicu (mjesto troška) troškovi plaća bit će iskazani na skupini konta 52,
troškovi materijala i energije na skupini konta 51, itd. U tom slučaju, na kontu 536, bit će iskazan
samo iznos obveza za usluge pravnih i fizičkih osoba koje se odnose na istraživanje.
Istraživački projekti u pravilu prethode razvojnim projektima. Samo uz pretpostavku da je za
razvojni projekt utvrđeno da udovoljava svim uvjetima koji se nabrajaju u točki 57. MRS-a 38,
troškovi projekta razvoja se iskazuju kao nematerijalna imovina (na kontu 010). U tom slučaju,
kapitalizirani troškovi projekta razvoja postaju rashodi kroz amortizaciju u vijeku uporabe. U
suprotnom, tj, ako je utvrđeno da razvojni projekt ne udovoljava jednom ili više kriterija (iz točke
57. MRS-a 38) za priznavanje kao nematerijalne imovine, svi nastali troškovi, uključujući i
troškove usluga, iskazuju se kao rashod razdoblja u kojem su nastali.
Sukladno članku 15. stavak 2. Zakona o porezu na dobit na teret rashoda u poreznoj bilanci
priznaju se su rashodi vezani uz poslove osnovnog istraživanja, primijenjenog istraživanja i
razvitka, a posebice svi izravni troškovi kao što su plaće, naknade, cijena materijala i usluga,
troškovi opreme i objekata u mjeri u kojoj se koriste za aktivnosti istraživanja i razvitka.
3.5.8. Troškovi ostalih proizvodnih usluga

Na kontu 539 – Troškovi ostalih usluga, iskazuju se ostale proizvodne usluge, usluge zaštite
na radu i druge usluge koje nisu iskazane na posebnim kontima u okviru skupine 53.
3.6. AMORTIZACIJA
3.6.1. Institucionalni okvir za obračun amortizacije – opći akt
Amortizacija je trošak, odnosno rashod koji nastaje kao posljedica postupnog trošenja
(iskorištavanja, iscrpljivanja) ekonomskih koristi sadržanih u imovini (sredstvima) koja ima
ograničen vijek upotrebe. Postupno iskorištavanje ekonomskih koristi dugotrajne nenovčane
materijalne i nematerijalne imovine povezano je s njezinim korištenjem i ostvarivanjem prihoda,
što znači da i sam raspored ukupnog amortizirajućeg iznosa na pojedine godine u vijeku
upotrebe treba omogućiti što objektivnije sučeljavanje amortizacije kao rashoda s ostvarenim
prihodima.
Načela o amortizaciji sredstava dugotrajne materijalne imovine sadržana su u MRS 16 –
Nekretnine, postrojenja, oprema, a načela o amortizaciji nematerijalne imovine u MRS 38 –
Nematerijalna sredstva. No, kako su navedenim standardima sadržane opće definicije i
izražena načela o obračunu amortizacije, svako gospodarsko društvo u svojemu općem aktu,
uvažavajući i ova ekonomska načela, treba odrediti sve potrebne elemente za obračun
amortizacije.
U općem aktu o amortizaciji, odnosno u odluci o amortizaciji, društvo treba:
- za dugotrajnu imovinu (stalna sredstva) koja se amortizira utvrditi kriterij prema kojemu se
ova imovina razvrstava u kratkotrajnu (tekuća sredstva);
- dugotrajnu imovinu koja se amortizira razvrstati u amortizacijske skupine,
- za svaku amortizacijsku skupinu na temelju procjene očekivanog vijeka upotrebe utvrditi
godišnje amortizacijske stope,
- utvrditi način obračuna amortizacije,
- utvrditi metodu obračuna amortizacije,
- definirati osnovicu za amortizaciju odnosno način određivanja amortizacijskog iznosa (trošak
amortizacije u vijeku upotrebe),
- odrediti odgovornu osobu ili povjerenstvo za razvrstavanje nabavljenih sredstava u
amortizacijske skupine,
- urediti sva ostala pitanja relevantna za obračun amortizacije (privremeni obračun, konačni
godišnji obračun, itd.).
114
U općem aktu vijek upotrebe se može izraziti brojem godina ili količinom proizvoda,
odnosno učinaka koji se izražavaju određenom jedinicom mjere. Pri procjeni, odnosno
utvrđivanju vijeka upotrebe sredstava treba razmotriti sljedeće:
a) očekivano fizičko trošenje koje ovisi o proizvodnim faktorima, kao što je broj smjena u
kojima će se sredstvo koristiti, program njegovih popravaka i održavanja, te briga i
održavanje sredstva dok se ne koristi;
b) tehničko starenje koje proistječe iz promjena ili poboljšanja proizvodnje zbog promjene
potražnje na tržištu za proizvodom ili uslugom koji se proizvode određenim sredstvom;
c) zakonska ili slična ograničenja vezana za korištenje sredstava.
Pri utvrđivanju načina obračuna amortizacije u općem aktu se može odrediti da se
amortizacija obračunava pojedinačno ili skupno za sredstva iste amortizacijske skupine. U
općem aktu se za neka sredstva, primjerice građevinske objekte, može odrediti pojedinačni
obračun amortizacije a za druga sredstva, primjerice za namještaj, skupni obračun amortizacije.
Kod primjene skupnog obračuna amortizacije iznos amortizacije obračunan za skupinu
raspoređuje se na pojedina sredstva u skupini na način utvrđen u općem aktu.
Za svrhe poreza na dobit odnosno za svrhe utvrđivanja osnovice poreza na dobit u Pravilniku
o primjeni Zakona o porezu na dobit18 propisan je pojedinačni obračun amortizacije. Prema
pojedinačnom obračunu za svrhe poreza utvrđuje se najviši porezno dopustivi godišnji iznos
amortizacije. S tako utvrđenim iznosom uspoređuje se iznos amortizacije utvrđen u
računovodstvu prema općem aktu uz primjenu pojedinačnog ili skupnog obračuna. Međutim, za
porezne svrhe je važna usporedba godišnjeg iznosa amortizacije, a ne načina i metode
obračuna amortizacije.
Kod primjene pojedinačnog obračuna amortizacije nije potrebno za svako pojedinačno
sredstvo procjenjivati njegov vijek upotrebe i godišnju stopu amortizacije. Pri obračunu
pojedinačne amortizacije za pojedino sredstvo primjenjuje se amortizacijska stopa skupine u
koju spada sredstvo. Pri nabavi novih sredstava njihovim razvrstavanjem u pripadajuću
amortizacijsku skupinu određena je amortizacijska stopa za obračun amortizacije u
pojedinačnom obračunu za svako sredstvo. Pri nabavi sredstva za koje ne postoji
amortizacijska skupina u postojećem aktu o amortizaciji, potrebno je dopuniti akt odlukom o
novoj amortizacijskoj skupini i procijenjenoj amortizacijskoj stopi.
U izboru metoda obračuna amortizacije, u općem aktu o amortizaciji za pojedine skupine
sredstava mogu se primijeniti različite metode obračuna amortizacije. Najčešće se u praksi od
tzv. vremenskih metoda primjenjuje proporcionalna (linearna) metoda, tj. metoda jednakih
godišnjih stopa amortizacije u vijeku upotrebe. Uz nju se mogu koristiti i degresivna i
progresivna metoda. Kod degresivne metode u prvim godinama vijeka upotrebe amortizacijske
stope su veće, a opadaju prema kraju vijeka upotrebe. Kod progresivne metode u prvim
godinama vijeka upotrebe amortizacijske stope su manje, a rastu prema kraju vijeka upotrebe.
Za degresivnu ili progresivnu metodu amortizacije gospodarsko društvo će se opredijeliti ako
njihovom primjenom, u odnosu na proporcionalnu metodu, godišnji iznosi amortizacije
objektivnije odražavaju trošenje ekonomskih koristi sredstava koje koristi gospodarsko društvo.
U općem aktu treba izdvojiti sredstva za koja će se amortizacija obračunati prema učinku
(funkcionalna metoda), naravno ako postoje sredstva za koja je primjena ove metode obračuna
amortizacije primjerena.
Činjenica da je za svrhe poreza na dobit propisana primjena proporcionalne metode za
obračuna amortizacije ne sprječava gospodarsko društvo da u svojem općem aktu odredi
primjenu degresivne ili progresivne metode ili metode obračuna po učinku. Prema
pojedinačnom obračunu, uz primjenu proporcionalne metode i porezno dopustivih stopa
amortizacije utvrđuje se godišnji porezno dopustivi iznos amortizacije s kojim se uspoređuje
godišnji iznos amortizacije u računovodstvu utvrđenom prema općem aktu gospodarskog
društva uz primjenu drukčijeg načina i drukčijih metoda obračuna amortizacije.
Naime, kako porezni propis o amortizaciji nije propis koji se izravno primjenjuje za obračun
amortizacije u računovodstvu, svako gospodarsko društvo trebati svoj opći akt o amortizaciji
18
Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dobit („Sl. novine FBiH”, broj: 88/16, 11/17, 96/17 i 94/19)
115
odnosno odluku o amortizaciji. Najkraći opći akt o amortizaciji za gospodarsko društvo može biti
odluka uprave koja glasi:
Za obračun amortizacije primjenjuju amortizacijske stope iz Nomenklature sredstava za amortizaciju
(«Sl. novine FBiH», br. 2/95).
ili
Za obračun amortizacije primjenjuju se propisane stope amortizacije i druge odredbe Zakona o
porezu na dobit («Sl. novine FBiH», br. 15/16 i 15/20).
3.6.2. Imovina koja se amortizira

Sredstva koja podliježu obračunu amortizacije su sredstva:
a) za koja se očekuje da će se koristiti duže od jednog obračunskog razdoblja;
b) koja imaju ograničen vijek upotrebe; i
c) koje gospodarsko društvo drži za upotrebu u proizvodnji ili prodaji robe i pružanju usluga za
iznajmljivanje drugima ili za administrativne svrhe.
Kriterij naveden pod a) je opći kriterij podjele imovine na stalnu (dugotrajnu) i tekuću
(kratkotrajnu), a sadržan je i u definicijama stalnih materijalnih i nematerijalnih sredstava na koja
se primjenjuju načela amortizacije sadržana u MRS 16 i MRS 38.
Obračunu amortizacije podliježe i imovina s prqvom korištenja koja je priznata i iskazana u
skladu s odredbama MSFI 16 – Najmovi.
U kriteriju pod b) ograničen vijek upotrebe na drukčiji je način izražen uzrok nastanka
amortizacije – trošenje ekonomskih koristi sadržanih u sredstvu. U pravilu ekonomske koristi ne
troše sredstva koja imaju neograničeni vijek upotrebe. Iz toga kriterija proizlazi da se u okviru
dugotrajne nematerijalne i materijalne amortiziraju sredstva koja imaju ograničeni vijek
upotrebe i kod kojih se u vijeku upotrebe troše (smanjuju) ekonomske koristi sadržane u
sredstvu. Daljnji zaključak iz tih kriterija je da se zbog neograničenog vijeka upotrebe i zbog
toga što ne troše ekonomske koristi sadržane u njima ne amortiziraju:
- zemljišta (građevinska, poljoprivredna). Od zemljišta se odvojeno vode ulaganja u sustave
navodnjavanja, putovi, mostovi koji imaju ograničeni vijek upotrebe i koji se amortiziraju;
- šume i slični obnovljivi resursi; i
- knjige u knjižnicama koje imaju trajnu vrijednost, spomenici kulture, slike i druga umjetnička
djela trajne vrijednosti.
Za nabrojanu imovinu koja se ne amortizira, pretpostavlja se da će se povrat uloženog novca
u visini troška nabave ostvariti iz prihoda od prodaje te imovine.
Određenje imovine koja se amortizira prema kriteriju navedenom pod c) da je to imovina koju
gospodarsko društvo drži za upotrebu u proizvodnji ili prodaji robe ili pružanju usluga, za
iznajmljivanje drugima ili za administrativne svrhe, praktično, iz imovine koja se amortizira
isključuje ona sredstva dugotrajne imovine koja imaju obilježje nedovršenog ili gotovog
proizvoda ili robe za prodaju. Naime, zemljište, građevinski objekti i oprema nabavljeni radi
prodaje treba iskazati kao zalihe. U gospodarskim društvima građevinske djelatnosti trošak
nabave zemljišta kupljenog radi izgradnje objekta za tržište uključuje se u troškove proizvodnje
određenog objekta.
3.6.3. Osnovica za amortizaciju (amortizirajući iznos, trošak amortizacije u

vijeku upotrebe)
U računovodstvenoj praksi najčešće se pretpostavlja da je trošak amortizacije sredstva (koje
se amortizira) u njegovom vijeku upotrebe jednak trošku nabave, odnosno nabavnoj vrijednosti.
Pretpostavlja se da u vijeku upotrebe kroz amortizaciju treba iz ukupnog prihoda osigurati
povrat uloženog novca u visini ukupnog troška nabave. U tom se smislu i za osnovicu za
obračun amortizacije za pojedinu poslovnu godinu najčešće uzima trošak nabave (povijesni
trošak) sredstva za koje se obračunava amortizacija. Iako se na navedeni način najčešće
postupa u praksi, ipak računovodstvena načela o obračunu amortizacije u MRS 16 –
116
Nekretnine, postrojenja i oprema, i MRS 38 – Nematerijalna sredstva, polaze od postavke da

amortizacija u vijeku upotrebe nekog sredstva nije jednaka njegovom trošku nabave.
Ovo je načelo izraženo u definicijama iznosa koji se amortizira, odnosno amortizirajućeg
iznosa pojedinog sredstva, u točki 6. MRS-a 16 i točki 8. MRS-a 38. Prema ovim definicijama
iznos koji se amortizira ili amortizirajući iznos je trošak nabave sredstva umanjen za ostatak
vrijednosti.
Tu definiciju, u praktično-provedbenom smislu, dopunjuje u istim točkama navedenih
standarda definicija ostatka vrijednosti. To je iznos koji gospodarsko društvo očekuje ostvariti od
sredstva na koncu njegovoga procijenjenog vijeka upotrebe, po odbitku očekivanih troškova
otuđenja (prodaje).
Primjena načela opreznosti prema kojemu sredstva i prihode nije prihvatljivo precijeniti, a
obveze i rashode podcijeniti, opravdava, ali ne uvijek, zanemarivanje procjene ostatka
vrijednosti pri utvrđivanju osnovice za amortizaciju, odnosno troška amortizacije u vijeku
upotrebe. U objašnjenjima za primjenu načela o amortizaciji u MRS 16 i MRS 38, ističe se da se
ostatak vrijednosti pri utvrđivanju amortizirajućeg iznosa ne uvažava kada je procjena
nepouzdana i kada je procijenjeni iznos neznačajan. U pravilu, kod postrojenja, opreme, vozila,
dakle tzv. pokretne imovine, procjena nepouzdanija, odnosno nepouzdana i manje značajna ili
neznačajna što je vijek upotrebe sredstva duži. Međutim, i kod sredstava s kraćim vijekom
upotrebe, kao što je namještaj, računala i slično, zbog nepostojanja tržišta i nemogućnosti
prodaje takvih upotrebljavanih sredstava, opravdano je zanemarivanje procjene ostatka
vrijednosti pri utvrđivanju osnovice za amortizaciju.
Za građevinske objekte, osobito poslovne prostore (uredi, prodavaonice, poslovnice banaka i
slično) u gradovima na tzv. atraktivnim lokacijama, procjena ostatka vrijednosti pri utvrđivanju
osnovice za amortizaciju, dakle i troška amortizacije u procijenjenom vijeku upotrebe je
potrebna zbog objektivnog iskazivanja troška amortizacije.
U praksi za primjenu najjednostavnije rješenje da se za osnovicu za amortizaciju, i bez
provjere mogućega ostatka vrijednosti, odredi trošak nabave, može se opravdati primjenom
načela opreznosti ali i nepouzdanošću procjena ostatka vrijednosti. Iako će u praksi u dosta
primjera to biti i stvarno opravdano i objektivno, ipak se menadžment (uprava) gospodarskog
društva u općem aktu o amortizaciji (odluka o amortizaciji) treba o tome očitovati. Ovo
očitovanje može biti izraženo u odredbi o osnovici za amortizaciju. Primjerice, ako se ne
uvažava procjena ostatka vrijednosti za sva sredstva koja se amortiziraju, tada bi odredba
mogla glasiti: osnovicu za amortizaciju imovine koja se amortizira čini trošak nabave. U
suprotnom, ako je za neku imovinu ipak potrebna i opravdana procjena ostatka vrijednosti, tada
to treba u općem aktu i utvrditi.
3.6.4. Početak i prestanak obračuna amortizacije

Za imovinu koja se prema kriteriju ograničenog vijeka upotrebe amortizira, iz općeg kriterija
za nastanak rashoda, trošenje ekonomskih koristi sadržanih u sredstvu, proizlazi da se do
početka vijeka upotrebe ne amortiziraju niti sredstva koja će se inače amortizirati.
Amortizacija sredstva započinje kada je ono raspoloživo za upotrebu, tj. kada se nalazi na
lokaciji i u uvjetima potrebnim za korištenje koje je namijenio menadžment (MRS 16, t.55.)
Obračun amortizacije prestaje kada se neto knjigovodstveni iznos (trošak nabave minus
ispravak vrijednosti) izjednači s procijenjenim ostatkom vrijednosti. Kod sredstava kod kojih nije
procijenjen ostatak vrijednosti, obračun amortizacije prestaje kada se neto knjigovodstveni iznos
svede na nulu, tj. kada se ispravak vrijednosti izjednači s troškom nabave. U ova dva navedena
slučaja polazi se od pretpostavke da je sredstvo upotrebljavano u trajanju procijenjenog vijeka
upotrebe.
Za sredstva koja su privremeno izvan upotrebe (zbog zastoja u proizvodnji, proizvodne
preorijentacije i sl.) ne prestaje obračun amortizacije. U točki 55. MRS-a 16, navodi se da „s
amortizacijom se ne prestaje kada se sredstvo prestaje koristiti i povlači iz upotrebe, osim u
slučaju ako je to sredstvo u potpunosti amortizirano. Međutim, kod upotrebe funkcionalne
117
metode amortizacije, iznos amortizacije može biti nula dok je sredstvo nalazi u proizvodnji (ako
nema proizvodnje)“.
Obračun amortizacije se prekida kad se stalno (ne-tekuće) sredstvo klasificira da se drži za
prodaju u skladu s MSFI 5.
Prema poreznom propisu:
- porezno priznavanje amortizacije stalnih sredstava počinje u mjesecu u kojem je stalno
sredstvo stavljeno u upotrebu;
- amortizacija za prodana, uništena, rashodovana ili na drugi način otuđena stalna sredstva se
priznaje do kraja mjeseca u kojem su ta stalna sredstva bila u upotrebi;
- jednom amortizirana sredstva ne mogu se ponovo uključivati u obračun amortizacije ni kada
su ista i dalje u upotrebi, osim za naknadna ulaganja u takvo sredstvo.
3.6.5. Promjene amortizacijskih stopa

Uprava gospodarskog društva koja je donijela opći akt o amortizaciji – odluku o amortizaciji
stalnih sredstava, ovlaštena je donijeti i odluke o izmjenama i dopunama tog akta. U sklopu
svoje nadležnosti uprava donosi i odluku o smanjivanju ili povećanju prethodno utvrđenih
godišnjih stopa amortizacije. U toj se odluci određuje i od kada se primjenjuju nove godišnje
stope amortizacije.
Načelo o sustavnom rasporedu amortizacije tijekom vijeka upotrebe određenog sredstva,
izrečeno u točki 50. MRS-a 16, ne zahtijeva od početka do kraja upotrebe kontinuiranu primjenu
početno utvrđene godišnje stope amortizacije. Načelo o sustavnom rasporedu amortizacije
treba primijeniti zajedno sa zahtjevom izrečenim u točki 60. MRS-a 16, da korištena metoda
amortizacije treba odražavati trošenje ekonomskih koristi sredstva koje upotrebljava
gospodarsko društvo. Primjerice, odluka gospodarskog društva da zbog manjeg intenziteta
korištenja mehanizacije, vozila i druge opreme, smanji godišnje amortizacijske stope za tekuću
godinu, sustavan je pristup jer amortizaciju u tekućoj godini usklađuje s intenzitetom trošenja
ekonomskih koristi sredstva. Naravno, ovo smanjenje stopa je opravdano i moguće ako će se u
preostalom vijeku upotrebe osigurati nadoknada još neamortiziranog iznosa primjenom tih ili
povećanih stopa amortizacije.
Opravdan razlog za odustanak od sustavnog rasporeda amortizacije tijekom vijeka upotrebe,
sukladno trošenju ekonomskih koristi, može biti odgoda plaćanja poreza na dobit koja se može
postići prihvaćanjem najviših porezno dopustivih stopa amortizacije koje su više od objektivno
procijenjenih godišnjih stopa prema objektivno procijenjenom vijeku upotrebe sredstava.
Primjena proporcionalne metode obračuna amortizacije u porezne svrhe ne zabranjuje,
također primjenu stope amortizacije i primjenu različitih stopa u pojedinim godinama u
amortizacijskom vijeku. Svrha poreznog propisa nije da osigura sustavan raspored amortizacije,
već da propisivanjem porezno dopustivih godišnjih stopa amortizacije onemogući umanjenje
osnovice poreza na dobit, odnosno privremeno odgađanje plaćanja poreza na dobit primjenom
većih amortizacijskih stopa od najviših porezno dopustivih stopa.
Iako uprava gospodarskog društva odluku o promjeni godišnjih stopa amortizacije i metode
obračuna amortizacije ne mora opravdavati niti objašnjavati poreznoj vlasti i drugim tijelima
izvan gospodarskog društva, to ne znači da za donošenje odluke o promjeni amortizacijskih
stopa ne treba postojati opravdan razlog. Sama činjenica da je amortizacija procijenjeni trošak
jer se temelji na procjeni vijeka upotrebe i procjeni ostatka vrijednosti, nalaže kontinuiranu
provjeru odnosno preispitivanje ovih procjena. U postupku provjere prethodno procijenjenog
vijeka upotrebe na temelju novih okolnosti, novom odlukom uprave društva, prethodno
procijenjeni vijek upotrebe i tome sukladno izvedene godišnje amortizacijske stope, mogu se
promijeniti na niže ili više.
Nova procjena vijeka upotrebe i godišnjih stopa amortizacije ima obilježje promjene
računovodstvene procjene. Iznos amortizacije, zbog promjene amortizacijskih stopa prema
novoj procjeni, utvrđuje se za tekuću i za buduće godine. Na temelju nove procjene ne ispravlja
se amortizacija za protekle godine.
118
Potreba za provjerom početne procjene vijeka upotrebe i primijenjene amortizacijske stope

neće postojati u slučaju kada gospodarsko društvo za obračun amortizacije koristi najviše
porezno dopustive amortizacijske stope, ili općenito amortizacijske stope koje su značajno veće
od objektivno procijenjenih stopa.
3.6.6. Amortizacija porezno priznat i nepriznat rashod

Uz načela o amortizaciji sadržana u odredbama MRS-a 16 i MRS-a 38, za odluku o načinu
amortizacije stalnih sredstava potrebno je uzeti u obzir i odredbe poreznih propisa. Kako je već
ranije navedeno, u Federaciji BiH porezni tretman amortizacije određen je Zakonom o porezu
na dobit i Pravilnikom o primjeni odredaba Zakona o porezu na dobit.
3.6.6.1. Amortizacija porezno priznat rashod

Pravilnikom o primjeni odredaba Zakona o porezu na dobit (članak 19., st. 2.) navodi se da je
porezno priznati rashod (u poreznoj bilanci) iznos amortizacije obračunan po proporcionalnoj
(linearnoj) metodi primjenom amortizacijskih stopa po sljedećim grupama sredstava:
Najviše godišnje
AMORTIZACIJSKE GRUPE amortizacijske stope
1. Građevinski objekti 5,0 %
1.1. Upravne, administrativne, uredske i ostale zgrade za obavljanje
5,0 %
uslužnih djelatnosti
1.2. Stambene zgrade, hoteli, restorani 5,0 %
2. Ceste, komunalni objekti, gornji stroj željezničkih pruga 10,0%
3. Oprema, vozila i mehanizacija 15,0 %
2.1. Oprema za vodoprivredu, vodovod i kanalizaciju 15,0%
2.2. Hardver i softver i oprema za zaštitu okoliša 33,3%
3. Višegodišnji nasadi 15,0%
4. Osnovna stada 40,0 %
5. Nematerijalna stalna sredstva 20,0 %
Kod korištenja stalnih sredstava veći intenzitetom od intenziteta koji odgovara radu u jednoj
smjeni dopušteno je i korištenje uvećanih amortizacijskih stopa, koje mogu biti do 50% više od
propisanih19.
Dana 26. veljače 2021. godine objavljena je izmjena članka 19. Zakona o porezu na dobit
(Sl. novine FBiH“, br. 15/20), u koji je uvedena i kategorija imovina s pravom korištenja.
Naime, u članku 19. stavku 3. propisano je novim izmjenama da se „imovina s pravom
korištenja amortizira kod najmoprimca od prvog dana trajanja najma do kraja njenog korisnog
vijeka odnosno do isteka razdoblja trajanja najma“. Rezultat tih izmjena je porezno priznavanje
amortizacije imovine s pravom korištenja. Drugim riječima, rashodi amortizacije iskazani u
računovodstvu (i bilanci uspjeha) priznaju i za porezne svrhe, pod uvjetom da je „imovina s
pravom korištenja u upotrebi, kojom porezni obveznik obavlja djelatnost“.
3.6.6.2. Amortizacija privremeno porezno nepriznat rashod

Ako se troškovi amortizacije terete u iznosu većem od onoga utvrđenog po stopama većim od
onih navedenih u Zakonu o porezu na dobit, mogu se pojaviti privremene (vremenske) razlike.
Naime, propisi o oporezivanju dobiti omogućuju da se iznos više obračunane amortizacije, koja
je u jednom obračunskom razdoblju (godini) bila porezno nepriznat rashod, iskaže kao
umanjenje porezne osnovice u nekoj od kasnijih poreznih bilanci (u godinama u kojima će
obračunana amortizacija biti manja od maksimalnog iznosa utvrđenog po linearnoj metodi).
19 Sukladno članku 20. st. 1. Zakona o porezu na dobit, pravo na ubrzanu amortizaciju obveznik ima za dugotrajnu imovinu
koja služi za sprječavanje zagađivanja zraka, vode, zemljišta i ublažavanje buke.
119
3.6.6.3. Povećana amortizacija s osnove revalorizacije

Premda se to u propisima o oporezivanju dobiti izrijekom ne navodi, u njihovoj primjeni polazi
se od pretpostavke da je iznos koji se amortizira trošak nabave ili trošak nabave umanjen za
ostatak vrijednosti. Prema tome, porezno priznatim rashodom smatra se iznos amortizacije koji
se dobije primjenom godišnje stope amortizacije na osnovicu koju predstavlja nabavna
vrijednost (ili nabavna vrijednost umanjena za ostatak vrijednosti).
Međutim, za razliku od „starog“ Zakona o porezu na dobit koji je u članku 18. stavak. 6.
Zakona o porezu na dobit, propisivao da se rashodima amortizacije smatra i amortizacija
povećanja vrijednosti stalnih sredstava zbog revalorizacije, novi Zakon takvu mogućnost
izrijekom ne navodi. Čak štoviše, neizravno se iz odredbe članka 42. stavak 9. Pravilnika koji
propisuje „Rashodi s osnova dugotrajne imovine koji nisu navedeni ovim članom smatraju se
porezno nepriznatim rashodom“, može „protumačiti“ da rashodi po osnovu amortizacije
revalorizacijskog povećanja nefinancisjke imovine predstavljaju porezno nepriznat
rashod.
Kakav pristup ovom „pitanju“ imaju MRS/MSFI? Prema odredbi sadržanoj u točki 39. MRS-a
16, kada se sredstvo revalorizira na višu vrijednost, to povećanje će se priznati u sveobuhvatnu
dobit i kumulativno iskazati u kapitalu kao revalorizacijska rezerva20. Revalorizacijska rezerva
uključena u kapital koja se odnosi na nekretnine, postrojenja i opremu može se izravno prenijeti
na zadržanu (akumuliranu) dobit, kada se sredstvo prestane priznavati. Cjelokupna rezerva
može se prenijeti u zadržanu dobit kada je imovina povučena iz upotrebe ili je otuđena.
Međutim, neke se rezerve mogu realizirati i dok subjekt koristi sredstvo. U tom slučaju, iznos
realizirane rezerve je razlika između amortizacije zasnovane na revaloriziranoj knjigovodstvenoj
vrijednosti sredstva i amortizacije zasnovane na njegovom izvornom trošku. Prijenos
revalorizacijske rezerve u zadržanu dobit ne provodi se u bilanci uspjeha.
Primjer:
Trošak stjecanja (nabavna vrijednost) poslovnog objekta je 1.000.000,00 KM, a ispravak
vrijednosti (akumulirana amortizacija) iznosi 400.000,00 KM. Knjigovodstveni iznos sredstva je
600.000,00 KM.
1) Provedena je revalorizacija za 30%, tj. bruto knjigovodstvenog iznosa 300.000,00 KM i
akumulirane amortizacije za 120.000,00 KM. Učinak revalorizacije od (300.000 – 120.000)
180.000,00 KM priznat je u korist revalorizacijskih rezervi.
2) Obračunano je 3% amortizacije poslovnog objekta na nabavnu vrijednost u iznosu
(1.000.000 x 3%) 30.000,00 KM.
3) Obračunano je 3% amortizacije poslovnog objekta na revalorizacijsko povećanje u iznosu
(300.000 x 3%) 9.000,00 KM. Istodobno je izvršen prijenos revalorizacijskih rezervi na
zadržanu dobit u iznosu od 9.000,00 KM.
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Revalorizacija građevinskih objekata 0218 300.000,00
Ispravak vrijednosti građevinskih objekata 0219 120.000,00
Revalorizacijske rezerve građevinskih objekata 3301 180.000,00
za revalorizaciju poslovnog objekta
2. Amortizacija građevinskih objekata 54011 30.000,00
za obračunanu amortizaciju na nabavnu vrijednost
20 Kao prihod u bilanci uspjeha revalorizacijsko povećanje treba priznati samo do onog iznosa do kojeg se poništava
revalorizacijsko smanjenje vrijednosti istog sredstva, koje je prethodno priznato kao rashod u bilanci uspjeha.
120
3a. Amortizacija s osnove revalorizacije nekretnina 54012 9.000,00

za obračunanu amortizaciju na revalorizacijsko
povećanje
3b. Revalorizacijske rezerve građevinskih objekata 3301 9.000,00
Zadržana (akumulirana) dobit s osnove revalorizacije 3400 9.000,00
za prijenos revalorizacijskih rezervi u zadržanu dobit
Činjenica da se prijenos revalorizacijskog viška (koji je jednak razlici između amortizacije
revaloriziranog sredstva i amortizacije obračunane po trošku nabave tog sredstva) u zadržanu
(akumuliranu, neraspoređenu) dobit, ne provodi u bilanci uspjeha sugerira da se zbog toga
osnovica poreza na dobit u Poreznoj bilanci treba povećati. Međutim, s obzirom na porezni
status rashoda amortizacije na revalorizacijsko povećanje (porezno nepriznat rashod), kapitalni
dobici po osnovu prijenosa revalorizacijskih rezervi u zadržanu dobit, neće biti oporezivi. Naime,
prema članku 46. stavak 3. Pravilnika „bilo koji iznos kapitalnog dobitka po osnovu kojeg je već
iskazan porezno nepriznati rashod koji je uvećao poreznu osnovicu u skladu sa Zakonom i ovim
Pravilnikom, neće ponovo biti predmet uvećanja porezne osnovice.“ Drugim riječima, porezni
obveznik će sada imati dodatni motiv da redovno (godišnje) radi prijenos realiziranih
revalorizacijskih rezervi u visini obračunane amortizacije na revalorizacijsko povećanje u
zadržanu dobit.
3.6.7. Konačni obračun amortizacije

Prvi dokument na temelju kojeg se u knjigovodstvu za poslovnu godinu knjiži amortizacija je
obračun amortizacije prema stanju stalnih sredstava koja se amortiziraju na dan 1. siječnja. U
ovom se obračunu (predračunu) utvrđuje amortizacija za cijelu poslovnu godinu, uz
pretpostavku da tijekom godine neće biti promjena kod stalnih sredstava koja se amortiziraju.
Na temelju ovoga obračuna u knjigovodstvu se knjiži amortizacija za siječanj u visini jedne
dvanaestine godišnjeg iznosa. Ovaj obračun amortizacije ostaje dokument za knjiženje za sve
mjesece do nastanka promjene kod stalnih sredstava koja se amortiziraju. Nakon mjeseca u
kojem je nastala promjena kod stalnih sredstava koja se amortiziraju, iznos amortizacije za
sljedeći mjesec obračunava se prema stanju stalnih sredstava koja se amortiziraju na prvi dan
mjeseca za koji se sastavlja obračun.
Tehnika obračuna amortizacije zbog promjena u tijeku godine može biti različita. Ako se za
svaki mjesec u tijeku godine amortizacija utvrđuje prema stanju stalnih sredstava koja se
amortiziraju na prvi dan svakog mjeseca za koji se sastavlja obračun, konačni iznos
amortizacije za poslovnu godinu čini zbroj mjesečnih iznosa amortizacije za dvanaest mjeseci.
U tom slučaju nije potreban konačni obračun amortizacije.
Ako gospodarsko društvo pri knjiženju amortizacije u tijeku godine nije obuhvatilo sve
promjene u skladu s datumima promjena (prvi dan mjeseca nakon mjeseca u kojem je nastala
promjena) tada na kraju godine treba sastaviti konačni obračun amortizacije, u koji će se
uključiti sve promjene nastale do kraja godine. I u ovom konačnom obračunu amortizacije za
poslovnu godinu mora se poći od stanja stalnih sredstava koja se amortiziraju na dan 1.
siječnja, uz uvažavanje kasnijih promjena u tijeku svakog mjeseca.
Potreba za sastavljanjem konačnog obračuna amortizacije ili izmjene obračuna amortizacije
u tijeku godine može biti posljedica odluke uprave da se obračunana amortizacija u tijeku
godine smanji ili poveća. U praksi, amortizacija na kraju godine obično se povećava zbog želje
uprave da odgodi plaćanje poreza na dobit. Za računovodstvo je važno da uprava
pravovremeno utvrdi konačni iznos amortizacije za poslovnu godinu. Za tu svrhu, ako već u
tijeku godine nisu za obračun amortizacije korištene najviše porezno dopustive stope
amortizacije, računovodstvo treba sastaviti obračun amortizacije uz primjenu najviših porezno
dopustivih stopa amortizacije. Usporedbom iznosa amortizacije u tom obračunu s iznosom
iskazane amortizacije u knjigovodstvu utvrđuje se iznos za koji se može povećati amortizacija
kao instrument odgađanja plaćanja poreza na dobit.
121
Uprava gospodarskog društva, koja je donijela opći akt – odluku o amortizaciji stalnih
materijalnih i nematerijalnih sredstava, ovlaštena je donijeti odluke o izmjenama i dopunama
toga akta, odnosno odluke. U okviru svoje nadležnosti uprava donosi i odluku o smanjivanju i
povećanju prethodno utvrđenih stopa amortizacije. U toj se odluci određuje i od kada se
primjenjuju nove godišnje stope amortizacije. Ako se odluka donosi na kraju kalendarske godine
ili u idućoj godini prije utvrđivanja financijskih izvještaja za proteklu kalendarsku godinu, u odluci
se može utvrditi da se nove stope amortizacije primjenjuju i za obračun amortizacije za tu
godinu. Svoju odluku o promjeni i datumu primjene promijenjenih stopa amortizacije uprava
gospodarskog društva nije dužna opravdati niti objašnjavati poreznim vlastima, statistici i
drugima izvan gospodarskog društva.
U nastavku dajemo primjer knjiženja obračunate amortizacije tijekom godine i na kraju
poslovne godine, uz pretpostavku da gospodarsko društvo pri knjiženju amortizacije u tijeku
godine nije obuhvatilo sve promjene u skladu s datumima promjena, te da je amortizacija
obračunana po stopama koje su niže od najviših porezno dopustivih stopa.
Primjer obračuna amortizacije za 2021. godinu

Obračun amortizacije na temelju predračuna – za razdoblje
1. 50.000,00 KM
I.-VI. 2021., od čega
- Amortizacija građevinskih objekata 20.000,00 KM
- Amortizacija uredske opreme 5.000,00 KM
- Amortizacija postrojenja i opreme 15.000,00 KM
- Amortizacija transportnih sredstava 10.000,00 KM
Temeljem korigiranog predračuna amortizacije (zbog
2. nabave novih sredstava) obračunana amortizacija za 84.000,00 KM
razdoblje VII.-XII.2021.
- Amortizacija građevinskih objekata 20.000,00 KM
- Amortizacija uredske opreme 15.000,00 KM
- Amortizacija postrojenja i opreme 30.000,00 KM
- Amortizacija transportnih sredstava 19.000,00 KM
Pogrešno je utvrđena osnovica za obračun amortizacije kod
3.
stavke opreme
- utvrđena osnovica 5.000,00 KM
- ispravna osnovica 7.000,00 KM
- razlika osnovice 2.000,00 KM
Obračunana razlika amortizacije na 2.000 KM po stopi od
250,00 KM
15% za 10 mjeseci (nabava u II/17)
Obračunana je amortizacija za uredsko sredstvo od
4. 1.VII.2021., a obveza počinje tek od 1.I.2022., potrebno je (500,00 KM)
stornirati
Za amortizacijsku skupinu opreme i postrojenja obračunata
5. 1.000,00 KM
amortizacija
Neotpisana vrijednost skupine 800,00 KM
Razlika – više obračunana amortizacija (200,00 KM)
Knjiženje:
Tek. KONTO
OPIS IZNOS
1. Amortizacija građevinskih objekata 20.000 5401 0219
Amortizacija uredske opreme 5.000 5403 0239
Amortizacija postrojenja i opreme 15.000 5402 0229
Amortizacija transportnih sredstava 10.000 5404 0249
Za razdoblje I.-VI. 2021. godine
122
2. Amortizacija građevinskih objekata 20.000 5401 0219

Amortizacija uredske opreme 15.000 5403 0239
Amortizacija postrojenja i opreme 30.000 5402 0229
Amortizacija transportnih sredstava 19.000 5404 0249
Za razdoblje VII.-XII. 2021. godine
3. Povećanje amortizacije opreme zbog korekcije
osnovice 250,00 5402 0229
4. Smanjenje amortizacije uredskog inventara zbog

preuranjenog početka obračuna 500,00 5403 0239
5. Smanjenje amortizacije zbog toga što nije na

vrijeme prestao obračun amortizacije 200,00 5402 0229
Sigurno je da će se u praksi pojaviti i drugi slučajevi izmjena obračuna amortizacije

(povećanje ili smanjenje). Međutim, bitno je da se prilikom obračuna obrati pozornost na sve
promjene (nabavku i otuđenja) na imovinu tijekom poslovne godine o čemu ovisi hoće će li se
primijeniti puna stopa amortizacije ili stopa izračunata za kraće razdoblje (proporcionalno).
3.7. TROŠKOVI REZERVIRANJA

3.7.1. Računovodstvena načela o rezerviranjima
Opća načela o rezerviranjima sadržana su u MRS 37 – Rezerviranja, potencijalne obveze i
potencijalna sredstva. Načela ovog standarda ne primjenjuju se za vrste rezerviranja koja su
uključena u druge standarde. To je slučaj sa:
- rezerviranjima po ugovorima o izgradnji na koje se primjenjuje MSFI 15 – Prihodi od ugovora
s kupcima;
- rezerviranjima za porez na dobit na koje se primjenjuje MRS 12 – Porez na dobit;
- rezerviranjima povezanim s financijskim najmovima na koje se primjenjuje MSFI 16 –
Najmovi (MSFI 16 primjenjuje se na poslovne najmove u slučaju štetnih ugovora);
- rezerviranjima povezanim s primanjima zaposlenih na koje se primjenjuje MRS 19 –
Primanja zaposlenih.
Ne smatraju se rezerviranjima prema načelima MRS-a 37 iznosi očekivanih gubitaka zbog
umanjenja sredstava kao što su otpisi nenaplativih potraživanja, nenaplativi zajmovi i
potraživanja za kredite u bankama. Ti se iznosi rezerviranja za buduće gubitke uključuju u
rashode sukladno MRS 36 – Umanjenje sredstava i MSFI 9 – Financijski instrumenti (za
potraživanja od kupaca). Zajedničko obilježje ovih očekivanih rashoda je da nastaju kao
posljedica procijenjenih umanjenja sredstava, iskazuju se kao vrijednosna usklađenja i otpisi
sredstava.
Drugi uzrok nastanka rashoda odnosno troškova je povećanje obveza podmirenje kojih će
imati za posljedicu odljev resursa gospodarskog društva s ekonomskim koristima. Iz ovog
načina nastanka rashoda izvedena je definicija rezerviranja. Sukladno točki 10. MRS 37,
rezerviranje je obveza neodređenog (neizvjesnog) vremena i iznosa. Uz definiciju rezerviranja
kao obveze iz koje proizlazi rashod, za primjenu u praksi potrebno je analizirati i definicije
obveza, obvezujućeg događaja, zakonske obveze i izvedene (običajne) obveze.
Sukladno točki 10. MRS-a 37 pod obvezom se razumijeva sadašnja obveza gospodarskog
društva proizašla iz prošlih događaja, za čije se podmirenje očekuje da će imati za posljedicu
odljev resursa gospodarskog društva s ekonomskim koristima.
Ova opća definicija obveze, dopunjuje definiciju rezerviranja u tom smislu da i rezerviranje
kao obveza mora proizlaziti odnosno mora biti povezano s prošlim događajima (događajima
nastalim do datuma bilance). Prošli događaj iz kojeg može proizaći obveza, pa dakle i
rezerviranje, mora biti obvezujući događaj, tj. događaj koji dovodi do zakonske ili izvedene
(običajne) obveze koji ima za posljedicu da gospodarsko društvo nema realne alternative ne
podmiriti tu obvezu. Gospodarsko društvo ne može izbjeći podmirenje obveze:
a) kada se podmirenje obveza može izvršiti zakonskom prinudom ili
123
b) kada događaj, u slučaju izvedene obveze (koji može biti učinak društva), stvara
opravdana očekivanja kod drugih strana da će društvo izvršiti svoju obvezu.
U točki 10. MRS-a 37 dane su definicije zakonske i izvedene obveze.
Zakonska obveza jest obveza koja proizlazi iz:
a) ugovora (kroz njegove eksplicitne ili implicitne uvjete),
b) zakonske regulative,
c) drugih zakonskih aktivnosti.
Izvedena obveza jest obveza koja proizlazi iz aktivnosti gospodarskog društva, pri čemu je:
a) gospodarsko društvo putem ustanovljenog okvira dosadašnje prakse, objavljenih politika
ili dovoljno određenih tekućih izvještaja, ukazalo drugim strankama da će prihvatiti
određene odgovornosti, i
b) gospodarsko društvo kao rezultat toga, stvorilo opravdano očekivanje kod dijela tih
drugih strana da će izvršiti ovu odgovornost.
Uz sve navedene definicije prema kojima se ocjenjuje postoje li ili ne postoje objektivni
razlozi za uključivanje rezerviranja kao obveze u sadašnje obveze na datum bilance i po
toj osnovi troškova u rashode do datuma bilance potrebno je utvrditi postoje li ili ne
postoje uvjeti za priznavanje navedeni u točki 14. MRS-a 37. Sukladno ovoj točki rezerviranja
treba uključiti u obveze na datum bilance i u rashode do datuma bilance:
a) kada pravna osoba ima sadašnju obvezu (zakonsku ili izvedenu) kao rezultat prošlog
događaja,
b) kada je vjerojatno da će podmirenje obveze zahtijevati odljev resursa s ekonomskim
koristima, i
c) kada se pouzdanom procjenom može utvrditi iznos obveze.
Samo ako su ispunjeni svi navedeni uvjeti rezerviranje se može priznati kao sadašnja
obveza na datum bilance i rashod razdoblja do datuma bilance. Iako su jednako važni svi
navedeni uvjeti priznavanja pri utvrđivanju postoje li ili ne postoje zahtijevani uvjeti treba poći od
ispitivanja svakog uvjeta redoslijedom kako su nabrojeni.
U procesu utvrđivanja postoje li ili ne postoje uvjeti za priznavanje rezerviranja u zadnjoj fazi
samo za slučajeve za koje je utvrđeno da su ispunjeni uvjeti pod a) i b) iz točke 14. MRS-a 37
procjenjuje se iznos koji treba priznati kao rezerviranje.
Procjena iznosa rezerviranja može se temeljiti na procjeni za pojedinačnu stavku ili na
procjeni za skupinu stavaka. Postupak procjene prilagođava se danim okolnostima upravo s
ciljem postizanja najbolje odnosno najpouzdanije procjene. U cilju što objektivnije procjene u
razmatranje je potrebno uzeti i događaje nastale poslije datuma bilance. Isto tako, na svaki
sljedeći datum bilance, dok rezerviranje nije ukinuto, potrebno je provjeriti samu procjenu ali
i ostale uvjete za daljnje priznavanje rezerviranja u bilanci stanja.
Pri iskazivanju rashoda s osnova rezerviranja koje ispunjava uvjete za priznavanje u slučaju
kada se očekuje da će izdatke po osnovi rezerviranja podmiriti u cijelosti ili djelomično druga
strana, primjerice osiguravatelj, može se primijeniti neto princip. To znači da se rashod iskazuje
u visini iznosa utvrđenog nakon što se ukupni iznos rezerviranja umanji za očekivani iznos
naknade od druge strane. Naknada kao stavka umanjenja rashoda po osnovi rezerviranja
priznaje se samo ako je doista izvjesno da će biti primljena ako gospodarsko društvo podmiri
obvezu po osnovi koje je priznato rezerviranje.
Rezerviranja nisu usmjerena i nemaju za cilj prikazati financijsku situaciju u budućnosti niti se
mogu koristiti za pokriće budućih poslovnih gubitaka. Za ovu posljednju namjenu koristi se
zadržana dobit (odgađa se isplata dobiti).
3.7.2. Vrste i primjeri rezerviranja

U MRS-u 37 nisu imenovane vrste obveza odnosno vrste troškova i rizika za koje se mogu
iskazivati rezerviranja. To je i prirodno jer se dosljednom primjenom određenih uvjeta za
priznavanje rezerviranja kao obveza i rashoda u svakom gospodarskom društvu za određenu
vrstu troška i rizika utvrđuje postoje li ili ne postoje uvjeti njihovog priznavanja kao rezerviranja i
124
iskazivanja rashoda do datuma bilance. Odgovornost za primjenu izraženih načela preuzima

menadžment svakog gospodarskog društva.
Budući da po definiciji i sadržaju udovoljavaju postavljenim zahtjevima za priznavanje
rezerviranja u određenom smislu, u MRS-u 37 posebno se opisuju: (a) štetni ugovori, i (b)
restrukturiranje.
Prema točki 10. MRS-a 37 štetni ugovor jest ugovor u kojemu neizbježni troškovi ispunjenja
obveza prema tom ugovoru prelaze ekonomske koristi koje se očekuju. U iznos rezerviranja po
štetnim ugovorima uključuju se i naknade ili kazne koje će nastati zbog njegova neispunjenja.
U točki 10. MRS-a 37 restrukturiranje je opisano kao program koji planira i nadzire
menadžment a koji će za posljedicu imati značajne promjene djelokruga poslova koje obavlja
gospodarsko društvo ili promjene načina na koji se posao vodi. Restrukturiranje je program iz
kojega može proizaći izvedena obveza. U točki 70. MRS-a 37 navedeni su sljedeći primjeri
događaja koji mogu potpasti pod definiciju restrukturiranja:
a) prodaja ili napuštanje proizvodnje linije;
b) zatvaranje poslovnih lokacija u zemlji, regiji ili premještanje poslovnih aktivnosti iz jedne
zemlje ili regije u druge;
c) promjene u strukturi menadžmenta, primjerice eliminiranje dijela menadžmenta;
d) temeljne reorganizacije koje imaju značajan učinak na prirodu i glavno obilježje poslovanja
gospodarskog društva.
Za priznavanje restrukturiranja kao izvedene obveze i po tom osnovu iskazivanja rashoda
trebaju biti ispunjeni opći uvjeti utvrđeni u točki 14. MRS-a 37.
Za praktičnu primjenu načela o rezerviranju izraženih u MRS-u 37 važnost ima dodatak “C”,
u kojemu su opisani primjeri za koje su ispunjeni uvjeti za priznavanje rezerviranja i primjeri u
kojima nisu ispunjeni uvjeti za priznavanje rezerviranja. U ovim se primjerima ne generaliziraju
vrste troškova i rizika niti slučajevi za koje se može priznati rezerviranje. Za svaki se slučaj
odnosno primjer prema opisanim okolnostima analizom istih izvodi zaključak o ispunjenju ili
neispunjenju uvjeta za priznavanje rezerviranja. Kao jedan od primjera u kojima je dokazano
postojanje uvjeta za priznavanje rezerviranja naveden je slučaj proizvođača koji za isporučene
proizvode daje jamstvo da će tijekom tri godine od datuma prodaje otkloniti pogreške. U
zaključku se konstatira da je obvezujući događaj prodaja proizvoda uz jamstvo iz čega proizlazi
i zakonska obveza. Vjerojatnost nastanka događaja, otklanjanje pogrešaka temelji se na
dosadašnjem iskustvu. Iznos rezerviranja procjenjuje se skupno za sve proizvode prodane od
datuma bilance. Dakle, zaključak o priznavanju rezerviranja nije izveden samo iz činjenice da
postoji jamstvo kao prošli obvezujući događaj. Potrebno je provjeriti jesu li ispunjeni i ostali
uvjeti za priznavanje rezerviranja zahtijevani u točki 14. MRS-a 37.
U primjerima kod kojih se analizom okolnosti izvodi zaključak da nisu ispunjeni uvjeti za
priznavanje rezerviranja navode se pored ostalih i troškovi popravaka i održavanja objekata i
opreme. Umjesto rezerviranja za ove troškove primjereno je rješenje da se objekti, postrojenja i
oprema raščlane na više amortizirajućih jedinica s različitim vijekom uporabe, odnosno
amortizacije. Primjerice, za hotel se mogu utvrditi tri jedinice za amortizaciju: građevinska
konstrukcija, fasada i interijer. U ovom slučaju ukupni amortizirajući iznos hotela mora se
raščlaniti na navedene tri amortizirajuće jedinice za koje se prema vijeku uporabe utvrđuju
godišnje stope amortizacije za svaku jedinicu.
3.7.3. Rezerviranja porezno (ne)priznati rashod

Pri procjeni rezerviranja za troškove i rizike, društva mogu koristiti načela izražena u MRS-u
37. Međutim, pri utvrđivanju jesu li u računovodstvu iskazani iznosi rezerviranja za troškove i
rizike porezno priznati rashod u razdoblju u kojem su iskazani porezni obveznik mora postupiti
sukladno poreznim propisima.
Za razliku od „starog“ zakona o porezu na dobit (primjena do 31.12.2015. godine), Zakon o
porezu na dobit koji se primjenjuje od 01.01.2016. godine prilično je restirktiran po pitanju
poreznog priznavanja rezerviranja, te u pravilu tretira rashode po osnovu rezerbiranja kao
privremeno porezno nepriznate rashode (čl. 13 Zakona). Izuzetak su:
125
 Rezerviranja za buduće rashode glede zaštite životne sredine priznata su u porezne svrhe
ukoliko postoji pravna obveza koja nalaže poreznom obvezniku zaštitu životne sredine.
Iznos koji se može izdvojiti po tom osnovu ne smije prelaziti 30% oporezive dobiti prije
izdvajanja u pričuve. Ukupna pričuva za zaštitu životne sredine ni u jednom trenutku ne
može prelaziti upisani kapital u sudski registar poreznog obveznika (čl. 13. st. 2. Zakona), i
 Rezerviranja koja se formiraju za buduće troškove u jamstvenim rokovima priznaju se
najviše do 4 % godišnjeg prometa poreznog obveznika koji se odnosi na proizvode za koje
se daje jamstvo u poreznom razdoblju. Ako pričuva prelazi dopušteni iznos, za tu razliku
povećava se porezna osnovica u tom poreznom razdoblju (čl. 13. st. 3. Zakona).
Sva ostala rezerviranja su porezno nepriznat rashod u godini početnog priznavanja
(privremeno).
Međutim, kako troškovi rezerviranja predstavljaju privremene (vremenske) razlike, to su
promatrajući cijelo razdoblje rezerviranja oni porezno neutralni. Naime, pojedine vrste
rezerviranja bit će porezno nepriznata samo dok su nerealizirana. Nastankom događaja zbog
kojeg je rezerviranje izvršeno, odnosno protekom roka rezerviranja, bit će priznat prihod, za
iznos kojeg će u tom razdoblju biti umanjena osnovica poreza na dobit (oporeziva dobit).
3.7.4. Knjiženja troškova rezerviranja

Iznosi troškova odnosno rashoda po osnovi rezerviranja iskazuju se na kontima na skupini
konta 54. Stvarno nastali iznos troškova, za koje je prethodno iskazano rezerviranje, iskazuje se
također na odgovarajućem kontu razreda 5 (po prirodnoj vrsti troška). Iznos rezerviranja kao
obveza (protustavka skupini konta 54) iskazuje na odgovarajućim kontima skupine 40. Zbog
poništavanja dvostrukog iskazivanja troškova u razredu 5, prvo u visini iznosa rezerviranja na
skupini konta 54 (konta 543 do 549), a zatim u trenutku nastanka troška i u visini iznosa stvarno
nastalih troškova u godini nastanka stvarnog troška u visini toga iznosa (a najviše do iznosa
rezerviranja) na skupini konta 40 iskazuje se smanjenje obveza po osnovi rezerviranja i
povećanje prihoda na kontu 679. Ovako iskazani iznos prihoda ima obilježje kalkulativnog
prihoda, te se ne smatra ostvarenim prihodom u ekonomskom smislu. Prihod po osnovi
ukidanja rezerviranja kod određenih vrsta rezerviranja iskazuje se i neovisno o nastanku
stvarnoga troška istekom roka rezerviranja ako je rezerviranje određeno rokom, kao primjerice,
garantni rok.
3.7.4.1. Rezerviranja za troškove u jamstvenom roku

Rezerviranja za troškove otklanjanja nedostataka u jamstvenim rokovima mogu se izvršiti do
visine utvrđene na temelju ugovora i ranijih iskustvenih spoznaja u svakoj djelatnosti.
Rezerviranja po osnovi jamstva ukidaju se u poreznom razdoblju u kojemu istječu jamstveni
rokovi.
Za realnost porezne osnovice, ali i poslovnog rezultata u računovodstvu svakoga
gospodarskog društva koje za prodane proizvode, izgrađene objekte, zgrade, ceste,
postrojenja, ima obvezu da u određenom roku otklanja nedostatke kod proizvoda ili objekata
bez naknade od kupca, najvažnija je objektivnost, odnosno realnost procjene, tj. realno
utvrđivanje troškova koji se mogu očekivati da će nastati u vezi s otklanjanjem mogućih
nedostataka u jamstvenom roku. Kod ugovora s kupcem najčešće kod građevinskih objekata,
ako je utvrđen iznos do kojega gospodarsko društvo prodavatelj preuzima obvezu za
otklanjanje nedostataka u određenom roku, iznos rezerviranja je određen iznosom ugovorene
garancije. Naravno, gospodarsko društvo ne mora u toj visini iskazati rezerviranje, može u
manjem iznosu ako se pouzdano procjenjuje da će mogući izdaci biti manji.
Kod ugovora i izdanih garancija za proizvode gdje obveza prodavatelja nije određena
iznosom već samo vremenom u kojemu prodavatelj mora otkloniti nedostatke na svoj račun,
iznos rezerviranja se utvrđuje na temelju ranijih iskustvenih spoznaja u svakoj od djelatnosti.
Iako za realnu procjenu iznosa rezerviranja nije dovoljno oslanjanje na ranija iskustva u
određenoj djelatnosti, primjerice stanogradnja, niskogradnja, prodaja vozila, prodaja strojeva i
postrojenja itd., ipak se mora pri procjeni uvažiti i iskustvo o stvarno nastalim troškovima u
jamstvenim rokovima i o postotnom udjelu tih troškova u prihodu od prodaje određene vrste
objekata, odnosno proizvoda.
126
U odnosima između investitora i izvođača radova na građevinskim objektima (zgrada,

postrojenje i slično) u određenim ugovorima utvrđuje se pravo investitora da od ugovorene,
odnosno obračunane cijene određenog objekta na ime osiguranja za popravke u ugovorenom
roku zadrži primjerice 10 posto, odnosno da obveza plaćanja za taj zadržani iznos nastaje
istekom roka jamstva i nekim drugim ugovorenim dokazom (dostignuti kapacitet, potvrđene
druge tehničke karakteristike postrojenja i slično). U tom slučaju izvođač radova – isporučitelj
objekta i postrojenja iskazuje prihod u visini obračunanih iznosa (100 posto), a istodobno,
odnosno u istom razdoblju, na ime rezerviranja za troškove održavanja u garantnom roku može
iskazati iznos u visini ugovorenog zadržanog iznosa ili manje od toga.
Primjer
Gospodarsko društvo «GRADITELJ» d.d. investitoru (kupcu) predalo je dovršen poslovni
objekt «X» tijekom 2019. godine. Sukladno odredbama ugovora «GRADITELJ» se obvezao u
razdoblju od dvije godine od predaje objekta otkloniti nedostatke na objektu na svoj teret.
Uprava društva je na temelju iskustva i ocjene kvalitete izvedenih radova procijenila da bi za
pokriće troškova u garantnom roku trebalo rezervirati iznos od 50.000,00 KM. Ovaj iznos
rezerviranja iskazan je kao rashod u 2019. godini.
Do konca 2019. godine nisu nastali troškovi za otklanjanje nedostataka.
U tijeku 2020. godine primljeni su računi za otklanjanje nedostataka na objektu:
- naknada 10.000,00
- PDV (17%) 1.700,00
zbrojni iznos naknade i poreza 11.700,00
U tijeku 2020. godine za otklanjanje nedostataka za radove koje su izveli radnici društva
«GRADITELJ» d.d. prema radnom nalogu troškovi materijala i troškovi plaća iznose 17.000,00
KM.
Tijekom 2021. godine primljeni su računi za popravke objekta u garantnom roku:
- naknada 15.000,00
- PDV (17%) 2.550,00
zbrojni iznos naknade i PDV-a 17.550,00
U prosincu 2021. godine ukida se rezerviranje jer istječe garantni rok.
Knjiženje:
Red. KONTO
OPIS IZNOS
2019. godina
Rezerviranje za objekt „X“ prema odluci
1. 50.000,00 5431 4001
menadžmenta
2020. godina
1. 10.000,00 5300
Usluge popravka u garantnom roku –
1.700,00 2700
računi dobavljača
11.700,00 4322
Ukinuto rezerviranje u visini nastalih
troškova:
2. 27.000,00 4001 6791
(usluge dobavljača 10.000,00 + interni
obračuni 17.000,00)
2021. godina
1. 15.000,00 5300
Usluge popravka u garantnom roku –
2.550,00 2700
računi dobavljača
17.550,00 4322
Ukinuto rezerviranje nakon isteka
2. 23.000,00 4001 6791
jamstvenog roka
127
U iznos stvarnih troškova održavanja u jamstvenom roku pored troškova za radove koje su
izveli dobavljači uključeni su troškovi za radove koje je izvelo samo gospodarsko društvo
„Graditelj“ d.d. Stvarni troškovi održavanja u jamstvenom roku iznose 42.000,00 KM (dobavljači
25.000,00 i interno izvedeni radovi 17.000,00). Razlika između ukalkuliranog troška preko
rezerviranja i stvarnog troška iznosi 8.000,00 KM. Ovaj iznos je „vraćen“ u poslovni rezultat u
godini kada je prestao jamstveni rok (u našem primjeru 2021. godina) jer su u toj godini nastali
troškovi 15.000,00 KM, a u prihod je priznato 23.000,00 KM kroz ukidanje rezerviranja na kraju
jamstvenog roka. Na taj je način ispravljen utjecaj na poslovni rezultat odstupanja između viših
procijenjenih troškova uključenih u rashode preko rezerviranja i manjeg iznosa stvarno nastalih
troškova.
Pri obrnutom odnosu procijenjenih i stvarnih troškova, veći iznos stvarnih troškova od
procijenjenih ispravlja manje procijenjene troškove na stvarno nastale troškove. U tom će
slučaju na kraju razdoblja rezerviranja kumulativni iznos prihoda od ukidanja rezerviranja biti
manji od stvarno nastalih troškova otklanjanja nedostataka u jamstvenom roku.
3.7.4.2. Rezerviranja za troškove po započetim sudskim sporovima

Prema „novom“ Zakonu o porezu na dobit rezerviranja po osnovu započetih sudskih sporova
(pasivnih) nisu porezno priznat rashod (privremeno) u godini priznavanja. Naime, prema članku
34. stavak 1. Pravilnika „rezerviranja koja su izvršena u skladu sa MRS/MSFI, a koja nisu
navedena u članku 13. Zakona, predstavljaju porezno nepriznate rashode“ uključujući i
rezerviranja za troškove po započetim sudskim sporovima.
Ipak, postoji mišljenje kako je u rashode razdoblja primjereno uključiti rezerviranja za
troškove po započetim sudskim sporovima nastalim do kraja razdoblja, a pokrenutim protiv
poreznog obveznika, i to u visini utužene svote uvećane za pripadajuće troškove spora, bez
kamata na utuženu svotu. Rezerviranja po ovoj osnovi trebaju se ukinuti u razdoblju u kojemu je
donesena pravomoćna presuda, pravorijek arbitražnog izabranog suda ili nagodba u postupku
mirenja.
Primjer:
Gospodarsko društvo „Hercegovina“ d.o.o. 15. siječnja 2020. godine obaviješteno je od
strane suda u tužbenom zahtjevu prema njemu kao tuženiku. Tužitelj gospodarsko društvo
„Bosna“ d.d. u tužbenom zahtjevu traži odštetu u visini izdataka za popravak objekta koji mu je
kao izvođač radova isporučilo gospodarsko društvo „Hercegovina“ d.o.o. početkom 2019.
godine. Odštetni zahtjev glasi na 20.000,00 KM i već nastale troškove spora u iznosu od
3.000,00 KM. Zahtjev se odnosi na izvršene popravke na kraju jamstvenog roka.
Uprava gospodarskog društva „Hercegovina“ d.o.o. donijela je odluku da se na ime
rezerviranja za započeti sudski proces s društvom „Bosna“ d.d. iskažu rashodi u 2020. godini u
visini tužbenog zahtjeva 20.000,00 KM uvećano za troškove spora od 3.000.00 KM.
Tijekom 2021. godine, nakon predaje porezne prijave za 2020. godinu završen je sudski
postupak protiv tuženika. U rješenju suda je utvrđeno: da je tuženik dužan platiti:
- da je tuženik dužan platiti odštetu u visini 20.000,00 KM
- troškove spora koji uključuju i troškove vještačenja 7.000,00 KM
- kamatu u visini 1.000,00 KM
Rješenje suda je postalo pravomoćno te je uprava gospodarskog društva „Hercegovina“
d.o.o. predala rješenje suda u računovodstvo na knjiženje.
Knjiženje:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
2020. godina
1. Rezerviranja za troškove po sudskim sporovima 5480 23.000,00
Obračunana rezerviranja za troškove po započetim
sudskim sporovima protiv poduzeća 405x 23.000,00
rezerviranje za sudski spor protiv društva „Hercegovina“
128
Red. IZNOS
OPIS KONTO
2021. godina
1. Naknade troškova popravaka 5301 20.000,00
Naknade troškova sudskog spora 5596 7.000,00
Rashodi od zateznih kamata 5619 1.000,00
Razne kratkoročne obveze 43xx 28.000,00
naknada troškova popravka objekta i sudski troškovi
2. Obračunana rezerviranja za troškove po započetim
sudskim sporovima protiv poduzeća 405x 23.000,00
Prihodi od ukidanja rezerviranja za troškove po
započetim sudskim sporovima protiv poduzeća 6791 23.000,00
ukidanje rezerviranja za troškove sudskog spora koji je
okončan
U prethodnom primjeru smo pretpostavili da je gospodarsko društvo koje je u 2020. godini
rezerviralo za započeti sudski spor protiv njega, prema rješenju suda konačno izgubilo spor,
dakle mora platiti odštetu i troškove spora. Zbog toga što je spor okončan u 2021. godini
ukinuto je rezerviranje. Neovisno o tome u čiju korist je donijeto rješenje suda iskazano
rezerviranje nakon što je rješenje suda konačno mora se i ukinuti i prenijeti u prihode.
3.7.4.3. Rezerviranja za troškove obnavljanja i sanacije prirodnih bogatstava

Rezerviranja za troškove obnavljanja i sanacije prirodnih bogatstava, također se, na temelju
ugovora, mogu uključiti u porezno priznate rashode uz ograničenja definirana u članku 13.
Zakona o porezu na dobit.
Primjer:
Gospodarsko društvo „Dinara“ d.d. zakupilo je 10 hektara zemljišta na 10 godina zbog iskopa
gline za ciglanu. Sukladno ugovoru uz godišnju zakupninu gospodarsko društvo zakupac mora
nakon isteka 10 godina na svoj trošak na korištenoj površini urediti jezero i park sa šetalištima i
drugim objektima prema projektu.
Obveza koja proizlazi iz ugovora o zakupu zemljišta ima obilježje obveze koja udovoljava
uvjetima rezerviranja za sanaciju prirodnog bogatstva. To potvrđuju sljedeći zaključci:
a. iz ugovora proizlazi sadašnja obveza koja je rezultat prošlih događaja, tj. korištenja
zakupljene površine kroz 10 godina;
b. uređenja jezera nakon prestanka korištenja zahtijevat će odljev resursa gospodarskog
društva;
c. iznos budućih troškova za uređenje može se pouzdano (ne «točno») procijeniti na temelju
projekta uređenja jezera koji je prilog ugovoru.
U ovom primjeru, ne samo s poreznog, nego i s poslovno ekonomskog aspekta, rezerviranja
za troškove u godinama korištenja zemljišta koji će nastati nakon desete godine je opravdano
jer su to, uz troškove zakupa, također troškovi eksploatacije koji se moraju nadoknaditi u
razdoblju ostvarivanja prihoda u deset godina zakupa. Ako je procijenjeni izdatak za sanaciju
prostora u ovom primjeru 200.000,00 KM tada će se svake godine u troškove odnosno rashode
uključiti iznos od 20.000,00 KM s protustavkom povećanja obveza za dugoročna rezerviranja.
3.7.4.4. Rezerviranja za otpremnine

Prema Zakonu o porezu na dobit rezerviranje za otpremnine nije porezno priznati rashod.
Radno pravni propisi (prije svega Zakon o radu) definiraju mogućnosti i obveze po pitanju
isplate otpremnina kod prekida radnih odnosa. Iz odredbi Zakona o radu proizlazi da
gospodarsko društvo može opravdati iskazivanje rezerviranja za otpremnine zbog poslovno i
osobno uvjetovanog otkaza ako programom zbrinjavanja viška zaposlenih utvrdi da će
određenom broju radnika biti otkazan ugovor o radu i da će radnici imati pravo na otpremninu i
da će im otpremnine biti isplaćene. Značajniji iznosi obveza za otpremnine zbog otkaza ugovora
o radu od strane poslodavca mogu biti posljedica planiranog zatvaranja određenog pogona,
129
odnosno napuštanja proizvodnje određenog proizvoda, planirano trajnije smanjenje opsega

proizvodnje zbog tržišta, prijelaz s rada u dvije smjene na rad u jednoj smjeni, planirano
zatvaranje prodavaonica i sl.
Rezerviranje za otpremnine ima smisla s ekonomskog i financijskog gledišta, samo ako se
planirani iznosi otpremnine koje će gospodarsko društvo morati isplatiti uključe u rashode u
poslovnim godinama prije godine u kojoj će nastati obveza isplate.
Primjer:
Uprava gospodarskog društva „ZORA“ d.o.o. u 2020. godini je donijela odluku da će se
proizvodni program za proizvodnju proizvoda “P” zatvoriti u 2022. godini. Od stotinu pedeset
radnika navedenoga pogona, u analizi mogućnosti zapošljavanja radnika pogona koji će se
zatvoriti, predviđeno je da će to biti pedeset radnika. Od ostalih stotinu radnika u razdoblju do
zatvaranja pogona deset radnika će zbog ispunjenja uvjeta otići u mirovinu. S ostalih devedeset
radnika gospodarsko društvo “ZORA” d.o.o. planira u rujnu 2022. godine raskinuti ugovor o
radu. Za tih devedeset radnika prema godinama neprekidnog trajanja radnog odnosa kod
gospodarskog društva “ZORA” d.o.o. utvrđeno je da će do 31. prosinca 2020. godine ti radnici
imati pravo na otpremninu za četiri stotine pedeset navršenih godina rada kod gospodarskog
društva “ZORA” d.o.o. Za isti broj radnika broj navršenih godina rada u 2021. i u 2022. godini za
koje će steći pravo na otpremninu povećat će se za stotinu i dvadeset pet godina.
Na temelju ugovora o radu i prosječnih plaća koje će biti isplaćene u tri mjeseca 2022.
godine prije otkaza ugovora o radu utvrđeno je da će prosječna otpremnina po godini biti 400,00
KM (jedna trećina plaće za svaku godinu rada) KM. Sukladno ovim elementima u odluci uprave
gospodarskog društva “ZORA” d.o.o. utvrđeno je da se za otpremnine rezervira 230.000,00 KM,
od čega u 2020. godini 175.000,00 KM a u 2021. godini 55.000,00 KM.
U 2022. godini prema otkazima o radu utvrđena je obveza za otpremnine u visini 227.500,00
KM. Obračunani iznosi otpremnine isplaćeni su radnicima.
U prikazanom primjeru smo pošli od pretpostavke da su u 2020. godini na dan isplate
isplaćene otpremnine za svakoga pojedinačnog radnika bile po godini za koju se isplaćuje
manje od najvišeg neoporezivog iznosa. Iznosi otpremnina iznad najvišeg neoporezivog iznosa
smatraju se primanjem (plaćom) zaposlenika. Za svrhe poreza na dobit i ovi povećani iznosi
otpremnina predstavljaju porezno priznat rashod.
Knjiženje (I. način):
Red. IZNOS
OPIS KONTO
2020. godina
1. Rezerviranja za otpremnine 5471 175.000,00
Obračunana rezerviranja za otpremnine 4041 175.000,00
rezerviranja za otpremnine prema odluci uprave od
___ 2020. godine
2021. godina
1. Rezerviranja za otpremnine 5471 55.000,00
Obračunana rezerviranja za otpremnine 4041 55.000,00
rezerviranja za otpremnine prema odluci uprave od
___ 2021. godine
2022. godina
1. Izdaci za otpremnine kod prestanka radnog odnosa
zbog tehnološkog ili ekonomskog viška 5244 227.500,00
Obveze po osnovi materijalnih prava zaposlenih za
otpremnine 4566 227.500,00
obračunane otpremnine zaposlenicima zbog
poslovno uvjetovanog otkaza ugovora o radu
130
2. Obveze po osnovi materijalnih prava zaposlenih za

otpremnine 4566 227.500,00
Žiro-račun 2000 227.500,00
isplaćene obračunane otpremnine
3. Obračunana rezerviranja za otpremnine 4041 230.000,00
Prihodi od ukidanja rezerviranja za otpremnine 6791 230.000,00
ukinuto rezerviranje za otpremnine
Knjiženje (II. način):

Red. IZNOS
OPIS KONTO
2020. godina (knjiženje isto kao kod I. načina)
2021. godina (knjiženje isto kao kod I. načina)
2022. godina
1. Obračunana rezerviranja za otpremnine 4041 230.000,00
Obveze po osnovi materijalnih prava zaposlenih za
otpremnine 4566 227.500,00
Prihodi od ukidanja rezerviranja za otpremnine 6791 2.500,00
obračunane otpremnine zaposlenicima zbog
poslovno uvjetovanog otkaza ugovora o radu i
ukinuto rezerviranje za „neiskorišteni“ iznos
2. Obveze po osnovi materijalnih prava zaposlenih za
otpremnine 4566 227.500,00
Žiro-račun 2000 227.500,00
isplaćene obračunane otpremnine
3.8. NEMATERIJALNI TROŠKOVI

Na kontima skupine 55 – Nematerijalni troškovi, iskazuju se troškovi raznih neproizvodnih
usluga, reprezentacije, premija osiguranja, platnog prometa, poštanskih i telekomunikacijskih
usluga i ostali nematerijalni troškovi, kao i troškovi poreza, naknada, taksi, članskih doprinosa i
drugih propisanih dažbina ili davanja koje padaju na teret pravne osobe.
3.8.1. Troškovi neproizvodnih usluga

Na kontu 550 – Troškovi neproizvodnih usluga, iskazuju se izdaci za zdravstvene,
komunalne, računovodstvene, revizijske, odvjetničke, notarske, usluge čišćenja i druge
neproizvodne usluge, osim izdataka za usluge fizičkih osoba koje se iskazuju na kontu 529 –
Troškovi naknada ostalim fizičkim osobama. Konto 550 se zadužuje u korist konta obveza iz
poslovanja – dobavljača.
3.8.2. Troškovi reprezentacije

Na kontu 551 – Troškovi reprezentacije, iskazuju se ukupni izdaci za reprezentaciju,
uključujući i vrijednost vlastitih dobara i usluga danih za reprezentaciju.
Pod izdacima za reprezentaciju smatraju se rashodi na ime ugošćavanja poslovnih partnera
koji su povezani sa obavljanjem djelatnosti ili uspostavljanjem poslovne suradnje, uključujući, a
ne limitirajući se na troškove smještaja, hrane i pića, sporta, rekreacije i razonode, zakupa
automobila, i slično, koji nastaju isključivo kod ugošćavanja poslovnih partnera, a koji su
iskazani u skladu sa člankom 19. Pravilnika.
Prema Zakonu o porezu na dobit (čl. 12. st. 1.), troškovi reprezentacije, a koja je nastala
obavljanjem poslovne djelatnosti, priznaju se kao porezno priznat rashod u iznosu 30% rashoda
reprezentacije. Pod porezno priznatom reprezentacijom iz stavka (1) ovoga članka
podrazumijevaju se rashodi nastali uslijed ugošćavanja poslovnih partnera, a koji su povezani s
obavljanjem djelatnosti ili uspostavom poslovne suradnje.
131
3.8.2.1. Troškovi vanjskih usluga reprezentacije

Troškovi vanjskih usluga reprezentacije knjiže se po primljenom računu dobavljača.
Kako prema odredbi članka 32. st. 6. toč. 4. Zakona o PDV-u, porezni obveznik ne može
ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza na izdatke za reprezentacije, to ulazni porez sadržan
u primljenim računima za usluge reprezentacije u 100% iznosu tereti troškove reprezentacije.
Primjer knjiženja troškova vanjskih usluga reprezentacije
Primljen je račun hotela za konzumaciju jela i pića na poslovnom ručku na iznos od 500,00
KM plus 85,00 KM PDV-a.
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Troškovi reprezentacije u zemlji – porezno
priznati (30%) 55100 175,50
Troškovi reprezentacije u zemlji – porezno
nepriznati (70%) 55101 409,50
4322 585,00
Dobavljači usluga – obveznici PDV-a
za primljeni račun dobavljača za vanjske usluge
reprezentacije
3.8.2.2. Izuzimanje dobara sa zaliha za reprezentaciju

Kad se dobra (vlastiti proizvodi ili roba) izuzimaju sa zaliha za potrebe reprezentacije (darovi
sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda) treba ispostaviti interni račun vlastite potrošnje na
svotu nabavne vrijednosti robe ili cijene proizvodnje dobara te na tu osnovicu obračunati PDV.
Vrijednost dobra se knjiži kao prihod (konto 620 ili 621) a PDV kao obveza (konto 4720).
Obveza za PDV nastaje protekom kalendarskog mjeseca u kojem su dobra izuzeta sa skladišta.
Za dobra izuzeta sa zaliha za reprezentaciju treba razdužiti zalihe.
Primjer izuzimanja vlastitih dobara za reprezentaciju
1) Sa skladišta gotovih proizvoda izuzeto je muško odijelo koje je dano na poklon poslovnom
partneru. Ispostavljen je interni račun vlastite potrošnje u visini cijene proizvodnje odijela – na
iznos od 300,00 KM plus 51,00 KM PDV-a.
2) Odijelo je razduženo sa skladišta gotovih proizvoda.
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Troškovi upotrebe vlastitih dobara za
reprezentaciju (+PDV) 5513 351,00
Prihodi s osnove upotrebe vlastitih dobara
za reprezentaciju 6212 300,00
Obveze za PDV za reprezentaciju 4720 51,00
za obračun i internu fakturu
s osnove uporabe vlastitih proizvoda za
reprezentaciju
2. Smanjenje vrijednosti proizvoda 5966 300,00
Gotovi proizvodi na zalihama 1200 300,00
za razduženje zaliha
3.8.3. Troškovi premija osiguranja

Premije i drugi izdaci za osiguranja koja su vezana za obavljanje djelatnosti ili su uvjetovana
djelatnošću gospodarskog društva knjiže se na kontu 552 – Troškovi premija osiguranja. Na
132
ovom kontu evidentiraju kako se izdaci za propisana (obvezna) osiguranja (npr. osiguranje
putnika u javnom prijevozu, osiguranje vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od
odgovornosti za štete pričinjene trećim osobama i dr.) tako i izdaci za slobodno ugovorena
osiguranja stalnih nematerijalnih i materijalnih sredstava (građevinskih objekata, opreme i dr.),
tekućih sredstava (sirovina i materijala na zalihi i u proizvodnji, gotovih proizvoda i robe na
zalihi, u prodavaonicama, u transportu i dr.) i drugih resursa pravne osobe koji su neposredni
uvjet za obavljanje djelatnosti, osim izdataka koji predstavljaju dio troška nabave i koji
predstavljaju dio vrijednosti tih sredstava i resursa.
Prema odredbama Zakona o PDV-u (čl. 25. st. 1. toč. 1.) usluge osiguranja i reosiguranja,
uključujući i prateće usluge posrednika i agenata (zastupnika) u osiguranju oslobođene su od
plaćanja PDV-a. U pojašnjenju ove odredbe, u članku 32. stavak 1. Pravilnika o PDV-u (“Sl.
glasnik BiH”, br. 93/05, 21/06, 60/06, 6/07, 100/07, 35/08 i 65/10) navodi se formulacija kako se
to porezno oslobođenje „odnosi se na transakcije gdje se davatelj osiguranja, u zamjenu za
raniju uplatu ili ranije uplate premije, obvezuje da, u slučaju materijalizacije osiguranog rizika,
osiguraniku pruži pokriće dogovoreno pri zaključenju ugovora“. Usluga osiguranja ili
reosiguranja koja je oslobođena plaćanja poreza podrazumijeva postojanje ugovornog odnosa
između davatelja usluge osiguranja i osobe čiji su rizici pokriveni osiguranjem, odnosno
osiguranika.
Za navedene usluge osiguravajuća društva (pružatelji usluga osiguranja) ne zaračunavaju
PDV. Stoga, gospodarska društva koja koriste usluge osiguranja imovine izdatke po toj osnovi,
u dijelu koji se odnosi na pripadajuće obračunsko razdoblje, knjiže na teret konta 552.
Ponekad gospodarska društva sklapaju i ugovore za životno osiguranje svojih zaposlenika. U
tom slučaju je bitno je li „korisnik po doživljenju“, gospodarsko društvo ili zaposlenik, odnosno
kome se isplaćuje naknada po isteku ugovora. Ako je to gospodarsko društvo, takvi se troškovi
smatraju troškovima obavljanja djelatnosti i predstavljaju porezno priznate troškove.
Međutim, ako je prema ugovoru o osiguranju „korisnik po doživljenju“ zaposlenik, tada se
premija osiguranja koja se plaća sukladno ugovoru o osiguranju u takvim situacijama uključuje u
plaću zaposlenika i oporezuje punim stopama poreza na dohodak i obveznim doprinosima na
način propisan zakonskim odredbama.
Primjer:
1) Koncem veljače plaćeno je osiguranje putničkog automobila za narednih dvanaest mjeseci u
iznosu od 600,00 KM.
2) S osiguravajućim društvom je sklopljen ugovor o životnom osiguranju menadžerskog osoblja,
te je u tu svrhu za narednih dvanaest unaprijed plaćeno 2.400,00 KM.
3) Obračunan je i proknjižen na troškove pripadajući dio premije osiguranja putničkog
automobila za razdoblje koje završava s 31. XII. tekuće godine, u iznosu od 500,00 KM.
4) Obračunan je i proknjižen pripadajući dio premije životnog osiguranja za razdoblje koje
završava s 31.XII. tekuće godine, u iznosu od 2.000,00 KM.
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Obračunani troškovi premije osiguranja
28041
prometnih sredstava 600,00
Žiro račun 2000 600,00
za plaćeno osiguranje putničkog automobila
2. Obračunani troškovi premije životnog
28043
osiguranja 2.400,00
Žiro račun 2000 2.400,00
za plaćeno životno osiguranje
133
3. Troškovi premije prometnih sredstava 5521 500,00

Obračunani troškovi premije osiguranja
28041
prometnih sredstava 500,00
za obračun troškova osiguranja imovine za
tekuće razdoblje
4. Troškovi premije životnog osiguranja 5523 2.000,00
Obračunani troškovi premije životnog
28043
osiguranja 2.000,00
za obračun troškova životnog osiguranja za
tekuće razdoblje
3.8.4. Troškovi platnog prometa

Na kontu 553 evidentiraju se troškovi usluga platnog prometa i naknade za druge bankarske
usluge.
Prema odredbama Zakona o PDV-u (čl. 25. st. 1. toč. 4.) od plaćanja PDV-a oslobođene su
financijske usluge, što uključuje i bankovne usluge, kao što su:
- odobravanje i upravljanje kreditima, jamstvima ili drugim oblicima kreditnog osiguranja;
- usluge povezane s upravljanjem depozitima, ušteđevinom i bankovnim računima, vođenjem
platnih transakcija, prijenosom i izvršavanjem dospjelih obveza, unovčavanjem čekova ili
drugih financijskih instrumenata (izuzev s plaćanjem dugova i faktoringa);
- transakcije, uključujući vrijednosne papire, koje se odnose na novčanice i kovanice koje
predstavljaju zakonsko sredstvo plaćanja u svakoj zemlji (izuzev kolekcionarskih predmeta);
itd.
3.8.5. Troškovi poštanskih i telekomunikacijskih usluga

Na kontu 554 odvojeno se evidentiraju troškovi temeljem primljenih računa za korištenje
usluga pošte (npr. troškovi otpremanja poštanskih pošiljki) i telekomunikacija (troškovi telefona,
troškovi mobitela, troškovi e-mail usluga i sl.) uz odobrenje konta dobavljača ili konta gotovine.
3.8.6. Troškovi poreza, naknada, taksi i drugih dažbina na teret pravne osobe
Na kontu 555 – Troškovi poreza, naknada, taksi i dr. dažbina na teret pravne osobe, iskazuju
se propisani porezi, naknade, takse i dr. dažbine koji terete troškove pravne osobe.
Obilježja su izdataka koja se evidentiraju na ovom kontu da je iznos troškova neovisan od
financijskog rezultata, te da teret tih izdataka snosi pravna osoba, odnosno da ih ne
«prevaljuje» na kupce proizvoda, robe ili usluga, zaposlene djelatnike ili pak osobe angažirane
po drugim osnovama.
Kao primjeri poreza, taksi i drugih pristojbi koji ne zavise od financijskog rezultata mogu se
navesti: posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, porez na tvrtku, porez na
imovinu, porez na reklame koje se ističu na javnim mjestima, porez na korištenje javnih
površina, porez na kuće za odmor i rekreaciju, porez (imovinski) na motorna vozila, porez na
automate za igre na sreću i za zabavne igre, administrativne takse, itd.
Za iznose spomenutih poreza i pristojbi zadužuje se konto 555, a odobrava odgovarajući
konto skupine 48 – Obveze za ostale poreze, doprinose i druge dažbine. Nakon uplate poreza i
pristojbi, konto 548 se zatvara uz odobrenje konta 200.
3.8.7. Troškovi članskih doprinosa i sličnih obveza

Na kontu 556 – Troškovi članskih doprinosa i sličnih obveza, iskazuju se članarine
komorama, poslovnim i drugim udrugama, savezima, kao i izdaci za slične propisane ili na drugi
način preuzete obveze, kao što su pristupnice i druga davanja komorama, poslovnim
zajednicama, fondovima, strukovnim udrugama i sl., u koje se gospodarsko društvo učlanjuje ili
im pristupa temeljem poslovne, ekonomske, tehnološke ili druge povezanosti ili sukladno
propisima.
134
3.8.8. Ostali nematerijalni troškovi

Na kontu 559 – Ostali nematerijalni troškovi, iskazuju se ostali troškovi za koje nije propisan
poseban konto u okviru skupine 55. Primjeri takvih troškova su: usluge posredovanja, troškovi
naknadnih reklamacija, naknade za ceste i tehničke preglede vozila, troškovi autocesta, troškovi
postupka prisilne naplate, upravni i sudski troškovi, itd.
3.9. FINANCIJSKI RASHODI

Sukladno članku 43. Pravilnika o kontnom okviru, sadržaju konta i primjeni kontnog okvira za
gospodarska društva, na kontima skupine 56 – Financijski rashodi, iskazuju se rashodi kamata,
negativnih tečajnih razlika, negativni efekti s osnove valutne klauzule i ostali financijski rashodi.
3.9.1. Rashodi kamata

Rashodi kamata iz odnosa s povezanim pravnim osobama evidentiraju se kontu 560 –
Financijski rashodi iz odnosa s povezanim pravnim osobama.
Rashodi kamata po kreditima, po obvezama iz dužničko-vjerovničkih odnosa, zatezne i
druge kamate, kao i rashodi kamata po financijskom lizingu kod primatelja lizinga, evidentiraju
se na kontu 561.
Primjer:
1. Dospjele kamate za anuitet dugoročnog kredita 8.000,00 KM
2. Obračunana kamata za korištene predujmove kupca 6.000,00 KM
3. Primljeni obračun dobavljača za zatezne kamate 2.000,00 KM
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Kamate po kreditima banaka 5610 8.000,00
Obveze za dugoročne kredite banaka 4130 8.000,00
za dospjele kamate za anuitet kredita
2. Kamate za korištene predujmove kupaca 5614 6.000,00
Obveze za primljene predujmove 4300 6.000,00
za obračun kamata za korištene predujmove
3. Rashodi od zateznih kamata 5619 2.000,00
za obračun zateznih kamata za obveze prema
dobavljaču
3.9.2. Negativne tečajne razlike

Na kontu 562 – Negativne tečajne razlike, iskazuju se negativne tečajne razlike nastale u
obračunskom razdoblju, osim tečajnih razlika iz odnosa s povezanim pravnim osobama (koje se
evidentiraju na kontu 560).
Primjer:
So)Na kontu «Obveze po kreditima od inozemnih banaka», na posljednji dan obračunskog
razdoblja iskazan je iznos od 10.000 USD – knjiženo u izvještajnoj valuti (1 USD = 1,415
KM) 14.150 KM.
1) Na posljednji dan obračunskog razdoblja treba izračunati protuvrijednost u KM obveze u
stranoj valuti za 10.000 USD prema srednjem tečaju važećem na posljednji dan
obračunskog razdoblja (1 USD = 1,454 KM).
135
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Negativne tečajne razlike s osnove
5626 390,00
obveza po kreditima i zajmovima
Obveze po dugoročnim kreditima od
4140 390,00
banaka
tečajne razlike po osnovi iskazivanja
obveza na 30.XII. prema srednjem tečaju*
* Negativna tečajna razlika iznosi (14.540 – 14.150) 390,00 KM.
3.10. OSTALI RASHODI I GUBICI

Na kontima skupine 57 – Ostali rashodi i gubici, iskazuju se gubici po osnovi prodaje i
rashodovanja stalnih sredstava, gubici od prodaje stalnih sredstava i sredstava obustavljenog
poslovanja namijenjenih prodaji, gubici po osnovi prodaje vrijednosnih papira i učešća u kapitalu
pravnih osoba, gubici od prodaje materijala, manjkovi, rashodi po osnovi efekata ugovorene
zaštite od rizika, rashodi po osnovi otpisa potraživanja i ostali nespomenuti rashodi.
3.10.1. Gubici od otuđenja stalnih sredstava

Na kontu 570 – Gubici od prodaje i rashodovanja stalnih sredstava, iskazuje se neotpisana
vrijednost i drugi troškovi rashodovanih i prodanih nematerijalnih i materijalnih stalnih sredstava,
koji nisu pokriveni prihodom od prodaje, zaduženjem ovog konta, odgovarajućeg konta ispravke
vrijednosti u okviru skupina konta 01, 02 i 05, konta potraživanja za izvršenu prodaju i sl., a u
korist odgovarajućeg konta na kojem se vode dotična nematerijalna i materijalna stalna
sredstva.
Prema načelima sadržanim u MRS-u 16 (toč. 67.-72.), u MRS-u 38 (toč. 112.-117.), te u
MRS-u 40 (toč. 66.-73.), dobici ili gubici koji nastanu zbog isknjižavanja pojedinih stavki stalnih
(ne-tekućih) sredstava, trebaju se utvrditi kao razlika između neto prihoda od otuđenja (ako
ih ima) i knjigovodstvenog iznosa sredstva, te priznati u bilanci uspjeha po prestanku
priznavanja sredstva (osim ako MSFI 16 – Najmovi, ne zahtijeva drugačije u pogledu prodaje i
povratnog lizinga).
Primjer prodaje opreme kad je prodajna cijena niža od knjigovodstvenog iznosa
sredstva
S ) Nabavna vrijednost stroja za proizvodnju iznosi 100.000,00 KM, a akumulirana amortizacija
o
do kraja mjeseca u kojem je sredstvo prodano iznosi 30.000,00 KM.

1) Stroj je prodan po cijeni koja je niža od knjigovodstvenog iznosa i ispostavljena je faktura
kupcu na iznos od 50.000,00 KM plus 8.500,00 KM PDV-a. Stroj je isporučen kupcu.
Knjiženja (I. model):
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Kupci nekretnina, postrojenja i opreme 2115 58.500,00
Ispravak vrijednosti za obračunanu
amortizaciju postrojenja i strojeva 0229 30.000,00
Gubici od prodaje postrojenja i opreme
(strojeva) 5703 20.000,00
Strojevi u pogonu 0221 100.000,00
Obveze za PDV 4700 8.500,00
za prodaju i isknjižavanje stroja
136
Knjiženja (II. model):

Red. IZNOS
OPIS KONTO
1a. Kupci nekretnina, postrojenja i opreme 2115 58.500,00
Prihodi od prodaje postrojenja i opreme 6703 50.000,00
za ispostavljenu fakturu za prodani stroj
1b. Ispravak vrijednosti za obračunanu
amortizaciju postrojenja i strojeva 0229 30.000,00
Prihodi od prodaje postrojenja i opreme 6703 (50.000,00)
Gubici od prodaje postrojenja i opreme
(strojeva) 5703 20.000,00
za isknjižavanje stroja
3.10.2. Gubici od prodaje učešća u kapitalu i vrijednosnih papira

Na kontu 574 – Gubici od prodaje učešća u kapitalu i vrijednosnih papira, iskazuje se razlika
između vrijednosti iskazane na skupini konta 06 – Dugoročni financijski plasmani (eventualno
skupini 24 – Kratkoročni financijski plasmani) i njihove prodajne vrijednosti, u korist konta
prodanih učešća u kapitalu iskazanih na odgovarajućim kontima skupine 06 (ili skupine 24).
Primjer knjiženja rashoda u visini gubitaka pri prodaji dionica:
1) Na tržištu kapitala, posredstvom brokerske tvrtke društvo «A» je kupilo 1.000 komada
običnih dionica društva «B» po cijeni od 525,00 KM po dionici, tj. za iznos 525.000,00 KM.
Provizija brokeru iznosi 10,00 KM po dionici, tj. 10.000,00 KM (društvo «B» emitiralo je
10.000,00 običnih dionica nominalne vrijednosti 500,00 KM po dionici). Kupljene dionice su
priznate kao dugoročna imovina.
2) Nakon izvjesnog vremena, društvu «A» je ponestalo gotovine, te je prodalo preko brokera
600 dionica po cijeni od 540,00 KM po dionici, odnosno za 324.000,00 KM. Provizija brokeru
iznosila je 15,00 KM po dionici odnosno ukupno 9.000,00 KM.
Knjiženja (u društvu „A“):
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Ulaganja u dionice domaćih nepovezanih
društava (sudjelujući interesi) 0613 535.000,00
Žiro račun 2000 535.000,00
ulaganje u dionice društva „B“
2. Žiro račun 2000 315.000,00
Gubici od prodaje dionica 5741 6.000,00
Ulaganja u dionice domaćih nepovezanih
0613 321.000,00
društava (sudjelujući interesi)
prodaja 600 dionica društva „B“ i gubitak
(rashod) od prodaje*
* Gubitak od prodaje dionica = 324.000 – 321.000 (600 dionica x 535 KM) – 9.000 = 6.000 KM
Neto priljev od prodaje dionica = 324.000 – 9.000 = 315.000 KM
3.10.3. Manjkovi
Manjkovi se utvrđuju kao razlika između inventurom utvrđenih stvarnih stanja i
knjigovodstvenih stanja. Odluku o načinu knjigovodstvenog evidentiranja manjkova na temelju
izvješća inventurnih komisija donosi ovlašteni organ pravne osobe. U načelu, pri odlučivanju o
tome postoje samo dvije mogućnosti, da se utvrđeni manjak iskaže kao rashod u razdoblju kad
je manjak nastao ili da se za utvrđeni manjak tereti odgovorna osoba.
137
Primjer manjkova kod zaliha:

Popisom zaliha utvrđeni su sljedeći manjkovi:
- na skladištu materijala u vrijednosti 3.000,00 KM
- na skladištu sitnog inventara u vrijednosti 1.000,00 KM
Procjena je uprave društva kako za nastale manjkove nema odgovornosti zaposlenih
(skladištara), te cjelokupni iznos manjka tereti prihod tekućeg razdoblja. Za navedene
manjkove je obračunan PDV po stopi od 17%.
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Manjkovi na zalihama materijala 5761 3.510,00
Obveze za PDV za manjkove i rashode 472 510,00
Zalihe sirovina i materijala 1010 3.000,00
za manjak materijala na zalihi
2. Manjkovi na zalihama sitnog inventara 5763 1.170,00
Obveze za PDV za manjkove i rashode 472 170,00
Sitan inventar na skladištu 1040 1.000,00
za manjak sitnog inventara
3.10.4. Rashodi po osnovi ispravka vrijednosti i otpisa potraživanja

Rashodi po osnovi izravnog otpisa ili neizravnog ispravka vrijednosti potraživanja, sukladno
MRS/MSFI i računovodstvenom politikom pravne osobe, iskazuju se na kontu 578 – Rashodi po
osnovi ispravka vrijednosti i otpisa potraživanja.
Ispravak vrijednosti (vrijednosno usklađenja) potraživanja od kupca provodi se najmanje
jednom godišnje krajem obračunskog razdoblja. Valja kazati da se gospodarsko društvo
ispravkom potraživanja ne odriče svoga potraživanja, pa u trenutku kad ga uspije naplatiti
povećava prihod toga ili idućeg obračunskog razdoblja.
Od 01. siječnja 2018. godine na snazi je novi MSFI 9 – Financijski instrumenti. Novi MSFI 9
donosi brojne novine u pogledu priznavanja i mjerenja financijskih instrumenata, uključujući i
svih vrsta potraživanja. MSFI 9 posebno se bavi naknadnim mjerenjem financijskih
instrumenata, uključujući i potraživanja od kupaca, gdje se uvodi novi pristup priznavanju i
mjerenju umanjenja vrijednosti financijske imovine kroz model očekivanih kreditnih gubitaka
(ECL - eng. Excepted Credit Losses).
Prema MSFI 9 subjekt treba priznavati i mjeriti eventualna umanjenja vrijednosti i kod
potraživanja od kupaca primjenom modela očekivanih kreditnih gubitaka. Međutim za razliku od
drugih oblika financijske imovine i instrumenata, MSFI 9 je kod potraživanja od kupaca dopustio
primjenu pojednostavljenog pristupa procjeni očekivanih kreditnih gubitaka.
Subjekti primjenjuju pojednostavljeni pristup mjerenju kod očekivanih kreditnih gubitaka kod
sljedećih vrsta financijske imovine (MSFI 9, t. 5.5.15):
 potraživanja od kupaca ili ugovornu imovinu koji nastaju iz transakcija koje su iz
djelokruga MSFI-ja 15 ne sadrže značajnu financijsku komponentu;
 potraživanja od kupaca ili ugovornu imovinu koji nastaju iz transakcija koje su iz
djelokruga MSFI-ja 15 i sadrže značajnu financijsku komponentu (ako odabere
pojednostavljeni model svojom računovodstvenom politikom);
 potraživanja po najmovima koja nastaju iz transakcija koje su iz djelokruga MRS-a
17, ako subjekt izabere kao svoju računovodstvenu politiku mjeriti ispravak gubitka u
iznosu jednakom očekivanim kreditnim gubicima određenog vijeka trajanja. Ta
računovodstvena politika treba se primijeniti na sva potraživanja po najmovima ali se
može primijeniti odvojeno na potraživanja po financijskim i poslovnim najmovima.
Subjekt može odabrati svoju računovodstvenu politiku za potraživanja prema kupcima,
potraživanja po najmu i ugovornu imovinu neovisno jedno od drugog.
138
Nadalje, MSFI 9 (Dodatak B Uputstvo za primjenu) daje praktične upute na koji način
pristupiti mjerenju očekivanih kreditnih gubitaka kod potraživanja od kupaca primjenom
pojednostavljenog pristupa. Naime, prema točki B5.5.35 primjer praktičnog rješenja je
kalkulacija očekivanih kreditnih gubitaka od potraživanja od kupaca korištenjem matrice za
određivanje rezerviranja. Subjekt primjenjuje svoje povijesno iskustvo o kreditnim gubicima
(usklađenim prema potrebi sa točkama B5.5.51.21-B5.5.52.) za potraživanja od kupaca kako bi
procijenio 12-mjesečne očekivane kreditne gubitke ili očekivane kreditne gubitke tijekom vijeka
trajanja financijske imovine. Matrica za određivanje rezerviranja može, primjerice, odrediti
fiksnu stopu rezerviranja na osnovu broja dana prekoračenja dospijeća potraživanja od
kupaca (primjerice, 1 posto ako dospijeće nije prekoračeno, 2 posto ako je prekoračenje manje
od 30 dana, 3 posto ako je prekoračenje preko 30 dana ali manje od 90 dana, 20 posto ako je
prekoračenje 90-180 dana itd.). Na osnovu različitosti kupaca subjekt svrstava kupce u
odgovarajuće skupine ako njegovo iskustvo prethodnih kreditnih gubitaka pokazuje znatno
različite obrasce za različite segmente kupaca. Primjeri kriterija koji se mogu koristiti za
grupiranje imovine uključuju geografsko područje, vrstu proizvoda, rejting kupca, zaštitu od
rizika ili osiguranje trgovačkog kredita te vrstu kupca (kao što je veleprodajni ili maloprodajni).
Primjer
Poduzeće Alfa se bavi trgovinom na veliko, te na datum bilance (31.12.2021. godine) ima
stanje potraživanja od kupaca u iznosu od 2.000.000 KM. Potraživanja od kupaca dospijevaju
na naplatu u roku od 15 dana od dana ispostavljanja fakture, tako da nemaju značajnu
komponentu financiranja. Poduzeće Alfa koristi matricu za izračun očekivanih kreditnih gubitaka
kod potraživanja od kupaca:
Ročna
Nije 1-15 dana 15-60 dana 61-180 dana 181-365 Preko 365
struktura
dospjelo na od od od dana od dana od
potraživanja
plaćanje dospijeća dospijeća dospijeća dospijeća dospijeća
od kupaca
Stopa
očekivanih 0,00 % 1,00% 5,00% 15,00% 25,00% 100,00%
gubitaka
Na dan 31. prosinca 2021. godine poduzeće Alfa ima određenu ročnu strukturu potraživanja,
te na osnovu prethodno utvrđene matrice za određivanje umanjenja, vrši procjenu (mjerenje)
očekivanih kreditnih gubitaka potraživanja od kupaca.
Stopa
Ročna struktura potraživanja Iznos na dan Iznos očekivanih
očekivanih
od kupaca 31. 12. 2021. godine kreditnih gubitaka
gubitaka
Nije dospjelo na plaćanje 100.000 KM 0,00 % 0 KM
1-15 dana od dospijeća 600.000 KM 1,00 % 6.000 KM
Preko 365 dana od dospijeća 200.000 KM 100,00 % 200.000 KM
UKUPNO 2.000.000 KM 331.000 KM
21
Subjekt ne treba poduzimati iscrpnu potragu za podacima ali treba uzeti u obzir sve razumne i pouzdane podatke koji su
dostupni bez dodatnih troškova ili napora i koji su značajni za procjenu očekivanih kreditnih gubitaka, uključujući učinak
očekivanih prijevremenih plaćanja. Korišteni podaci trebaju uključivati faktore koji su specifični za zajmoprimca, opće
ekonomske uvjete i procjenu kako tekućih uvjeta tako i prognoze pravca kretanja uvjeta na datum izvještavanja. Subjekt
može koristiti različite izvore podataka koji mogu bit ii unutarnji (vezani za subjekt) i vanjski. Mogući izvori podataka uključuju
unutarnje povijesno iskustvo o kreditnom gubitku, unutarnja rangiranja, iskustva o kreditnim gubicima drugih subjekata i
vanjska rangiranja, izvještaje i statistiku. Subjekti koji nemaju, ili imaju nedovoljno, vlastitih izvora podataka mogu se koristiti
iskustvom jednakovrijednih skupina povezanih sa usporedivim financijskim instrumentom (ili skupinom financijskih
instrumenata) (MSFI 9, t. B5.5.51)
139
Subjekt treba priznati u dobit ili gubitak, kao dobit ili gubitak od umanjenja vrijednosti, iznos
očekivanih kreditnih gubitaka (ili poništenja) na izvještajni datum (MSFI 9, t. 5.5.8).
Knjiženja
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Vrijednosno usklađenje potraživanja od
kupaca 5780 331.000,00
Ispravak vrijednosti potraživanja od
kupaca 2191 331.000,00
za vrijednosno usklađenje nena-plaćenih
potraživanja od kupaca
S druge strane, porezni tretman vrijednosnih usklađenja potraživanja definiran je Zakonom o
porezu na dobit koji propisuje da se u poreznoj bilanci priznaju rashodi nastali po osnovi otpisa
sumnjivih i spornih potraživanja (članak 17. st. 1), ali pod određenim uvjetima. Na teret rashoda
priznaju se ispravke vrijednosti i/ili otpis potraživanja koja se sukladno računovodstvenim
propisima iskazuju kao prihod, osim rashoda iz članka 9. stavak (1) točka k), pod uvjetima:
a) da su potraživanja u prethodnom poreznom razdoblju bila uključena u prihode
obveznika i da nisu naplaćena u roku 12 mjeseci od datuma dospijeća naplate, ili
b) da su potraživanja utužena ili da je pokrenut ovršni postupak ili da su potraživanja
prijavljena u likvidacijskom ili stečajnom postupku nad dužnikom.
Da bi se neko potraživanje klasificiralo kao sumnjivo i sporno potrebno je ispuniti jedan od
navedenih uvjeta (mjera).
Nadalje, kao uvjet za porezno priznavanje rashoda po ovom osnovu Pravilnik uvodi i
kategoriju posjedovanja Izvoda otvorenih stavki (IOS-a) sa osobom (dužnikom) od koje se
potražuje i za čije se potraživanje vrši vrijednosno usklađenje ili definitivan otpis.
Ukoliko porezni obveznik ima istovremeno dugovanje prema dužniku, koji je ujedno i
vjerovnik poreznog obveznika, rashodi na ime ispravke vrijednosti potraživanja ili otpisa
potraživanja od osobe (vjerovnika) kome se istovremeno duguje (dužnika), do iznosa obaveze
prema toj osobi (dužniku), smatraju se porezno nepriznatim rashodom.
3.10.5. Kazne, penali i nadoknade šteta

Sukladno načelu da se iznosi rashoda iskazuju na teret obračunskog razdoblja na koje se
odnose neovisno o datumu plaćanja, na kontu 5798, već na temelju rješenja o kaznama
nadležnih organa, zatim na temelju obračuna penala sukladno ugovoru, kao i na temelju
izvansudskih i sudskih nagodbi i rješenja o naknadama šteta, trebalo bi iskazati rashode.
Nikada se kazne, penali i naknade šteta ne odnose na buduće razdoblje.
Primjer:
1. Sukladno ugovoru obračunani su penali za zakašnjenje ispunjenja ugovora i iznose 7.000,00
KM.
2. U rješenju nadležnog organa utvrđen je iznos nadoknade štete na teret pravne osobe u
iznosu 12.000,00 KM.
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Penali 57980 7.000,00
Ostale obveze 43990 7.000,00
za obračunane penale
2. Nadoknade šteta drugim osobama 57981 12.000,00
Ostale obveze 43991 12.000,00
za nadoknadu štete po rješenju
140
3.11. RASHODI/GUBICI S OSNOVE UMANJENJA VRIJEDNOSTI

SREDSTAVA
Na kontima skupine 58 – Rashodi/gubici s osnove umanjenja vrijednosti sredstava, iskazuju
se negativni efekti vrijednosnih usklađivanja nematerijalnih i materijalnih stalnih sredstava,
dugoročnih i kratkoročnih financijskih plasmana, zaliha, vrijednosnih papira i potraživanja, kao i
stalnih sredstava i sredstava obustavljenog poslovanja namijenjenih prodaji, sukladno MRS 2,
MRS 36, MSFI 5 i drugim relevantnim MRS/MSFI i usvojenim računovodstvenim politikama,
prema nazivima konta ove skupine.
Na kontima ove skupine iskazuju se i negativni efekti promjene fer vrijednosti sredstava,
sukladno MRS 16, MRS 38 i ostalim relevantnim MRS/MSFI.
3.11.1. Umanjenje vrijednosti materijalnih stalnih sredstava

MRS 36 – Umanjenje sredstava zahtijeva procjenu nadoknadivog iznosa stalnih sredstava u
slučaju kada postoje pokazatelji da bi njihova vrijednost mogla biti umanjena. Temeljem
odredaba o iskazivanju sredstava u visini nadoknadivog iznosa zahtijeva se provođenje
postupka umanjenja kada je knjigovodstvena vrijednost veća od nadoknadivog iznosa.22
Primjer:
Dana 10.XII.2021. godine. sklopljen je ugovor s kupcem o (kupo)prodaji stroja. Ugovorena je
prodajna cijena u iznosu od 50.000,00 KM. Isporuka će se realizirati početkom kolovoza 2021.
godine, tj. nakon uplate kupca u iznosu 30% ugovorene prodajne cijene.
U poslovnim knjigama prodavatelja, na datum sklapanja ugovora neto knjigovodstvena
vrijednost stroja bila je iskazana u iznosu 65.000,00 KM (nabavna vrijednost iznosi 120.000,00
KM, a ispravak vrijednosti – u koji je uključena amortizacija stroja do 30.XI.2021. – iznosi
55.000,00 KM).
Troškovi sklapanja kupoprodajnog ugovora iznose 700,00 KM i evidentirani su u 2021. godine.
Troškovi demontaže procijenjeni su na 1.500,00 KM, a troškovi prijevoza na 500,00 KM.
Izračun neto prodajne cijene:
ugovorena prodajna cijena 50.000,00 KM
- troškovi demontaže 1.500,00 KM
- troškovi prijevoza 500,00 KM
= neto prodajna cijena 48.000,00 KM
Račun za troškove sklapanja kupoprodajnog ugovora, u iznosu od 700,00 KM, ispostavljen je
u prosincu 2021. godine i priznat je kao trošak (rashod), te se stoga ne uzima u obzir prilikom
izračunavanja neto prodajne cijene stroja na datum bilance (31.XII.2021.).
S obzirom da je sredstvo prodano u veljači 2022. godine, potrebno je obračunati i
amortizaciju za prosinac 2021. godine. Pod pretpostavkom da amortizacijska stopa iznosi 10%
od nabavne vrijednosti, trošak amortizacije za prosinac 2021. godine iznosi (120.000 x 10/100 x
1/12) 1.000,00 KM.
Izračun knjigovodstvenog iznosa na datum bilance (31.XII.2021.):
Nabavna vrijednost stroja 120.000,00 KM
- Ispravak vrijednosti (na dan 30.XI.2021.) 55.000,00 KM
Knjigovodstvena vrijednost na datum sklapanja ugovora 65.000,00 KM
+ Amortizacija za prosinac 2021. godine 1.000,00 KM
Ispravak vrijednost (na dan 30.XI.2021.) 56.000,00 KM
Knjigovodstveni iznos na datum bilance (31.XII.2021.) 64.000,00 KM
Prema tome, nadoknadivi iznos (48.000 KM) sredstva na datum bilance stanja (31.XII.2021.)
niži je od knjigovodstvenog iznosa (64.000 KM), te je potrebno (u bilanci uspjeha) priznati
gubitak od umanjenja sredstva (stroja) i to u iznosu (64.000 – 48.000) 16.000,00 KM.
22
Nadoknadivi iznos sredstva ili jedinice koja stvara novac je niži iznos između neto prodajne vrijednosti sredstva i njegove
vrijednosti u upotrebi (MRS 36, t. 6.)
141
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Ostali nematerijalni troškovi 5598 700,00
4322
Obveze prema dobavljačima u zemlji 700,00
za troškove sklapanja ugovora
2. Amortizacija do iznosa porezno priznatih
rashoda 5402 1.000,00
amortizaciju i umanjenja postroj. i opreme
0229
(strojeva) 1.000,00
za obračun amortizacije za prosinac 2021.
3. Gubici od umanjenja vrijednosti postrojenja i
opreme (strojeva) 5812 16.000,00
amortizaciju i umanjenja postroj. i opreme 0229 16.000,00
za umanjenje vrijednosti stroja do nadoknadivog
iznosa
3.11.2. Umanjenje vrijednosti zaliha

Vrijednosno usklađenje zaliha vrši se ako njihova knjigovodstvena vrijednost na datum
bilance premašuje neto prodajnu vrijednost (procijenjena prodajna cijena u tijeku normalnog
poslovanja, umanjena za procijenjene troškove dovršenja kao i procijenjene troškove nužne da
se ostvari prodaja). Izraz «vrijednosno usklađenje» ne razumijeva fizičko propadanje zaliha,
nego smanjenje njihove vrijednosti do neto prodajne vrijednosti. Stoga vrijednosno usklađenje
zaliha primjenjuje se ako je takva situacija trajnije naravi i ne znači da se ta vrijednost ne može
ponovo povećati.
Kad se zalihe kojima je vrijednost ispravljena pomoću vrijednosnog usklađenja troše u
procesu proizvodnje i poslovanja prilikom njihova razduženja iznos iskazan na osnovnom kontu
zaliha treba ispraviti za pripadajući dio vrijednosnog usklađenja. Vrijednosna usklađenja zaliha s
razreda 1, knjiže se na teret konta 585, uz odobrenje konta 109, 119, 129 ili 139.
Primjer:
1) Temeljem Odluke o vrijednosnom usklađenju zaliha materijala zalihe kojima je
knjigovodstvena vrijednost bila 50.000,00 KM otpisane su do neto prodajne vrijednosti.
Otpisani iznos je 12.000,00 KM.
2) U proces proizvodnje kao osnovni materijal izdatnicom je izdana 1/2 zaliha materijala koje su
ranije vrijednosno usklađene.
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Vrijednosno usklađenje zaliha sirovina i
materijala 5850 12.000,00
Ispravak vrijednosti sirovina i materijala 1090 12.000,00
za djelomični otpis zaliha materijala do neto
prodajne vrijednosti
2a. Troškovi sirovina i materijala 5110 25.000,00
za izdani materijal u proizvodnju
2b. Ispravak vrijednosti sirovina i mat. 1090 6.000,00
Troškovi sirovina i materijala 5110 (6.000,00)
za ispravak troškova za udio vrijed. usklađenja
(12.000 / 50.000 = 24%)
142
Sukladno točki 33. MRS-a 2, ako prestanu okolnosti koje su dovele do otpisa, zalihama se
može povećati vrijednost (ako im je vrijednost ranije bila umanjena) i to najviše do visine troška
zaliha, tj. nabavne cijene ili cijene proizvodnje.
3.12. EFEKTI PROMJENA RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA I ISPRAVAKA

GREŠAKA IZ RANIJIH GODINA
Efekti promjena računovodstvenih politika po osnovi kojih, sukladno MRS-u 8, nije izvršena
korekcija početnog stanja prenesenog financijskog rezultata iz prethodnih godina, iskazuju se
na teret konta 590 – Rashodi s osnove promjene računovodstvenih politika.
Na teret konta 590 iskazuju se i efekti ispravaka pogrešaka iz ranijih razdoblja koji nisu
materijalno značajni, te ne zahtijevaju primjenu postupaka opisanih u odredbama MRS-a 8.
Efekti promjena računovodstvenih politika i ispravaka pogrešaka iz ranijih godina koji su
materijalno značajni evidentiraju se, sukladno MRS-u 8, izravno na teret neraspoređene dobiti
(ako postoji zadržana dobit).
3.13. PROMJENA VRIJEDNOSTI ZALIHA UČINAKA

Pravilnik o kontnom okviru, sadržaju konta i primjeni kontnog plana za gospodarska društva
(„Sl. novine FBiH“, broj 82/10) predviđa bitno drukčiji način knjigovodstvenog praćenja procesa
proizvodnje i gotovih proizvoda u odnosu na dosadašnju praksu. Umjesto metode raščlanjivanja
rashoda prema funkciji (metoda „troškova za prodano), uvedena je metoda raščlanjivanja
rashoda po njihovoj prirodi.
3.13.1. Modeli knjigovodstvenog praćenja procesa proizvodnje i gotovih
proizvoda
Kako je već navedeno, obveznici primjene kontnog okvira za gospodarska društva –
poduzeća imaju mogućnost izbora jednog od dva modela knjigovodstvenog praćenja
proizvodnje i proizvoda, a to:
1) praćenje procesa proizvodnje i prodaje proizvoda preko obračuna troškova i učinaka na
razredu 9; i
2) praćenje procesa proizvodnje i prodaje proizvoda u okviru financijskog knjigovodstva, bez
upotrebe razreda 9
Na koji način evidentirati poslovne promjene vezane za proizvodnju i proizvode prema oba
modela upućuju odredbe članka 12. (st. 11. i 12.) i članka 13. (st. 12. i 13.) Pravilnika o kontnom
okviru, sadržaju konta i primjeni kontnog plana za gospodarska društva.
U nastavku su dani pojednostavljeni primjeri knjigovodstvenog praćenja proizvodnje i
proizvoda prema oba modela.
3.13.1.1. Obračun troškova i učinaka uz upotrebu razreda 9
Premda se prema modelu obračuna troškova i učinaka uz upotrebu razreda 9, knjiženja u
okviru razreda 9 izvode prema specifikacijama iz financijskog knjigovodstva, tu se ipak radi o
autonomnom knjigovodstvu.
Preuzimanje zaliha, nabave materijala tijekom razdoblja, preuzimanje troškova i preuzimanje
prihoda knjiži se zaduženjem konta tih stavki na razredu 9 a odobrenjem (potražno) na skupini
90 – Konta odnosa s financijskim knjigovodstvom. Konta skupine 90 zatvaraju se na kraju
razdoblja s kontom 999 – Zaključak troškova i učinaka.
U nastavku je dan pojednostavljeni primjer obračuna troškova i učinaka, bez preuzimanja
neuskladištivih troškova i prihoda.
143
Primjer obračuna troškova i učinaka (uz upotrebu razreda 9):

1) Stanje na zalihama proizvodnje, prema popisu, na dan 31.XII.2020. bilo je 10.000 KM.
2) Putem radnog naloga, u siječnju 2021. god. preuzeti su sljedeći troškovi:
- električna energija 5.000,00 KM
- troškovi zarada 20.000,00 KM
- troškovi proizvodnih usluga 8.000,00 KM
- troškovi amortizacije 7.000,00 KM
3) Izdano je u proizvodnju 50.000,00 KM vrijednosti materijala za izradu.
4) Proizvodni troškovi u iznosu od 90.000,00 KM su preneseni su na nedovršene učinke.
5) Završeno je 80 komada proizvoda koji su zaduženi na zalihe gotovih proizvoda po trošku
proizvodnje od 80.000 KM.
6) Prodano je 50 komada proizvoda i razdužene su zalihe gotovih proizvoda za prodano.
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Nedovršeni učinci 950 10.000,00
Zalihe proizvodnje u tijeku 9001 10.000,00
za preuzimanje zaliha na razred 9
2. Električna energija 933 5.000,00
Troškovi zarada 934 20.000,00
Troškovi proizvodnih usluga 935 8.000,00
Troškovi amortizacije 936 7.000,00
Preuzimanje troškova proizvodnje 9020 40.000,00
za preuzimanje troškova proizvodnje
3. Troškovi materijala za izradu 930 50.000,00
Materijal (zalihe) 910 50.000,00
za izdani materijal u proizvodnju
4. Nedovršeni učinci 950 90.000,00
Troškovi materijala za izradu 930 50.000,00
Električna energija 933 5.000,00
Troškovi zarada 934 20.000,00
Troškovi amortizacije 936 7.000,00
za prijenos troškova proizvodnje
5. Gotovi proizvodi 960 80.000,00
Nedovršeni učinci 950 80.000,00
za završenu proizvodnju
6. Troškovi prodanih proizvoda 980 50.000,00
Gotovi proizvodi 960 50.000,00
za razduženje zaliha proizvoda
NAPOMENA:
Obračuni troškova i učinaka na razredu 9 služe za posebne obračune rezultata po mjestima i nositeljima
troškova. To znači da se troškovi i prihodi dijele na mjesta i nositelje kako bi dobili rezultate ostvarene po
segmentima (profitnim centrima) i po proizvodima i uslugama. Radi pojednostavljenja prikaza knjiženja na
razredu 9, u prethodnom primjeru nisu razdvojeni troškovi i prihodi po mjestima i nositeljima.
144
Ako proizvodno gospodarsko društvo prilikom knjigovodstvenog praćenja troškova i učinaka

koristi razred 9, u financijskom knjigovodstvu – na kontima skupina 11 i 12, iskazuje se (samo)
početno stanje, te na kraju obračunskog razdoblja povećanje ili smanjenje zaliha nedovršenih i
gotovih učinaka. Kao protustavke povećanju ili smanjenju vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku,
poluproizvoda, nedovršenih usluga i gotovih proizvoda, na kraju obračunskog razdoblja u
odnosu na početak obračunskog razdoblja, koriste se konta 595 – Povećanje vrijednosti zaliha
učinaka i 596 – Smanjenje vrijednosti zaliha učinaka.
3.13.1.2. Obračun troškova i učinaka bez upotrebe razreda 9
Ocijenivši model obračuna troškova i učinaka uz upotrebu razreda 9 „kompliciranim“,
zakonodavac je kao njegovu alternativu ponudio „pojednostavljeni“ model knjigovodstvenog
praćenja i obračuna troškova i učinaka (bez upotrebe razreda 9) uz korištenje isključivo konta
financijskog knjigovodstva (sadržanih u razredima 0 do 7). Način primjene ovog modela dijelom
je opisan u Pravilniku o kontnom okviru, sadržaju konta i primjeni kontnog plana za
gospodarska društva, u čijim se odredbama članka 12. st. 11. i članka 13. st. 12. navodi
sljedeće:
 ako se podaci o proizvodnji učinaka vode na kontima skupine 11, u okviru financijskog
knjigovodstva, na kontima skupine 11 iskazuje se početno stanje tih zaliha na početku
razdoblja, povećanje tih zaliha tijekom razdoblja, prijenos dovršene proizvodnje u korist
konta skupine 12 i druge promjene na tim zalihama tijekom razdoblja, uz evidencijsko
odobrenje odgovarajućeg analitičkog konta u okviru konta 595 – Povećanje vrijednosti
zaliha učinaka, odnosno evidencijsko zaduženje odgovarajućeg analitičkog konta u okviru
konta 596 – Smanjenje vrijednosti zaliha učinaka;
 ako se podaci o stanju i kretanju učinaka vode na kontima skupine 12, u okviru
financijskog knjigovodstva, na kontima skupine 12 se iskazuje početno stanje zaliha
gotovih proizvoda, povećanje zaliha gotovih proizvoda tijekom razdoblja prijenosom s
odgova-rajućeg konta skupine 11, kao i smanjenje zaliha gotovih proizvoda tijekom
razdoblja uslijed prodaje, prijenosa u vlastite maloprodajne objekte i drugih razloga, uz
evidencijsko odobrenje odgovarajućeg analitičkog konta u okviru konta 595, odnosno
evidencijsko zaduženje odgovarajućeg analitičkog konta u okviru konta 596.
Prema tome, obračun učinaka bez upotrebe razreda 9, evidencijskim kontima 595 i 596 daje
zamjensku ulogu određenih konta (konta nositelja troškova i gotovih proizvoda) razreda 9, te bi
vodeći se tom logikom23 ova dva konta trebala preuzeti ulogu „ključnih“ konta knjigovodstvenog
praćenja proizvodnje i gotovih proizvoda, prema ovom modelu. Međutim, ova logika je narušena
uvođenjem paralelizma evidencije učinaka u citirane odredbe Pravilnika, tj. aktiviranjem konta
skupina 11 i 12 za sve promjene na zalihama proizvodnje i proizvoda tijekom obračunskog
razdoblja.
No, što god o njemu mislili model je (kao alternativan) propisan, te u stoga nastavku dajemo
primjer knjigovodstvenog praćenja proizvodnje i proizvoda uz paralelno evidentiranje promjena
na kontima skupina 11 i 12, odnosno kontima 595 i 596.
Primjer obračuna troškova i učinaka (bez upotrebe razreda 9)
1) Prema popisu, na dan 31.XII.2020. godine, stanje na zalihama proizvodnje iznosilo je
10.000 KM, a stanje na zalihama gotovih proizvoda 20.000,00 KM.
2) U siječnju 2021. godine je izvršen je obračun radnog naloga br. 1 za izradu 100 kom.
proizvoda „P“ prema kojem su na proizvodnju preneseni troškovi u iznosu od 90.000,00
KM.
3) Završeno je 80 komada proizvoda koji su zaduženi na zalihe gotovih proizvoda po trošku
proizvodnje od 80.000 KM.
4) Prodano je 50 komada proizvoda i razdužene su zalihe gotovih proizvoda za prodano.
vidjeti seminarski materijal: V. Belak, Primjena novog kontnog plana i izrada nove bilance uspjeha, Fircon, Mostar, svibanj
23
2014., str. 12.-18.)
145
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Proizvodnja u tijeku – nedovršeni proizvodi 1100 10.000,00
Proizvodi u vlastitom skladištu 1200 20.000,00
Otvaranje glavne knjige financijskog
7000 30.000,00
računovodstva
dio stava otvaranja glavne knjige
2. Proizvodnja u tijeku – nedovršeni proizvodi 1100 90.000,00
Povećanje vrijednosti proizvodnje –
5950 90.000,00
nedovršenih proizvoda
za terećenje proizvodnje u tijeku
3. Proizvodi u vlastitom skladištu 1200 80.000,00
Povećanje vrijednosti proizvoda 5956 80.000,00
Proizvodnja u tijeku – nedovršeni proizvodi 1100 80.000,00
Smanjenje vrijednosti proizvodnje –
5960 80.000,00
nedovršenih proizvoda
za završenu proizvodnju i prijenos na zalihe
gotovih proizvoda
4. Smanjenje vrijednosti proizvoda 5966 50.000,00
Proizvodi u vlastitom skladištu 1200 50.000,00
za razduženje zaliha proizvoda
Prema članku 52. st. 6. Pravilnika, na kraju obračunskog razdoblja, konačna promjena u
vrijednosti zaliha na kontima skupina 11 i 12 do koje je došlo tijekom obračunskog razdoblja
evidentira se kao korekcija ukupnih rashoda u okviru prijenosa rashoda, na sljedeći način:
a) povećanje stanja zaliha na kontima skupina 11 i 12 na kraju u odnosu na početak
obračunskog razdoblja se evidentira zaduženjem konta 595 – Povećanje vrijednosti zaliha
učinaka i konta 599 – Prijenos rashoda, uz odobrenje ostalih konta razreda 5;
b) smanjenje stanja zaliha na kontima skupina 11 i 12 na kraju u odnosu na početak
obračunskog razdoblja se evidentira zaduženjem konta 599, uz odobrenje konta 596 –
Smanjenje vrijednosti zaliha učinaka i ostalih konta razreda 5.
Na temelju podataka iz prethodnog primjera, iznos promjena na zalihama proizvodnje i
gotovih proizvoda utvrdio bi se na sljedeći način:
Stanje na početku Povećanje (+)

Konto Stanje na kraju razdoblja
razdoblja Smanjenje (–)
1100 10.000,00 KM 20.000,00 KM +10.000,00
1200 20.000,00 KM 50.000,00 KM +30.000,00
Povećanje +40.000,00
3.13.2. Prodaja vlastitih proizvoda i trgovačke robe

Unatoč propisanom kontnom planu, nepostajanje formalnih uputa (propisa) o sadržaju konta
i primjeni kontnog plana u prethodnim godinama, u jednom broju poduzeća koja se istodobno
bave i proizvodnjom i trgovinom dovelo je do uvođenja pristupa spajanja (u knjigovodstvenom
smislu) vlastito proizvedenih dobara (gotovih proizvoda) i kupljenih dobara od drugih. Pritom je
uobičajeni pristup bio da vlastito proizvedena dobra preknjiže s konta skupine 12 (ili izravno sa
skupine 11) na zalihe trgovačke robe (na skupini konta 13). Ovakvom je „prakticizmu“
pogodovao i propisani obrazac „bilanca uspjeha“ (za razdoblja od 1999. do konca 2010.
godine), u kojemu su na stavkama „prihodi od prodaje“ i „troškovi za prodano“ iskazivani zbrojni
iznosi prihoda i rashoda od prodaje proizvoda, usluga i robe.
146
Međutim, (obvezujuće) odredbe Pravilnika, kao i sadržaj novog obrasca „bilanca uspjeha“
zahtijevaju odvojeno evidentiranje proizvoda i robe – kako zaliha, tako i prihoda i rashoda od
njihove prodaje.
Naime, za zaduženje (i prodaju) vlastito proizvedenih dobara u (vlastitim) maloprodajnim
objektima i dosadašnji kontni plan je predviđao posebna konta, koja su kao nepromijenjena
ostala i u novom kontnom okviru. To su konta: 121 – Proizvodi u maloprodajnim objektima, 122
– Ukalkulirana razlika u cijeni, i 123 – Ukalkulirani PDV.
Prema tome, u slučaju fizičkog „miješanja“ vlastito proizvedenih dobara i (od drugih) kupljene
trgovačke robe, potrebno je osigurati posebne evidencije o jednoj i o drugoj vrsti dobara. Ako ili
dok to nije moguće, vrijednost zaliha proizvoda i robe, kao i prihodi i rashodi po osnovi njihove
prodaje moraju se utvrditi pomoću popisa na zadnji dan izvještajnog razdoblja.
3.14. PRIJENOS RASHODA

Preko konta 599 – Prijenos rashoda, vrši se prijenos rashoda sa skupina konta 50 do 59
(uključujući i korekciju ukupnih rashoda preko konta 595 i 596). Konto 599 se zatvara
(potražno) na teret konta 711 – Ukupni rashodi.
Kako se u bilanci uspjeha – računu dobiti i gubitka, iskazuje ne samo ukupni rezultat, već i
rezultati po aktivnostima, to je konto 599 primjereno raščlaniti na više konta, kao npr.
5990 – Prijenos promjene vrijednosti zaliha (s konta 595 i 596)
5991 – Prijenos troškova za prodanu robu
5992 – Prijenos ostalih poslovnih rashoda
5993 – Prijenos financijskih rashoda
5994 – Prijenos ostalih rashoda
5995 – Prijenos rashoda od usklađivanja vrijednosti
Prijenos rashoda s osnove promjene računovodstvenih politika i ispravaka
5996 –
neznačajnih grešaka iz ranijih godina
5997 – Prijenos rashoda od prekinutog poslovanja
Primjer prijenosa rashoda prikazan je u sklopu primjera utvrđivanja financijskog rezultata u
poglavlju pet (5) ovog priručnika.
147
4 UTVRĐIVANJE I RAČUNOVODSTVENO
EVIDENTIRANJE PRIHODA
4.1. DEFINICIJA I VRSTE PRIHODA

Prihodi su jedan od elemenata mjerenja uspješnosti poslovanja. Prema definiciji u točki 4.25.
pod (a) Konceptualnog okvira za financijsko izvještavanje (Okvir MSFI) prihodi su povećanja
ekonomskih koristi tijekom obračunskog razdoblja u obliku priljeva ili povećanja
sredstava ili smanjenja obveza, što ima za posljedicu povećanje vlasničkog kapitala
(glavnice), osim onih koja su izravno povezana s uplatama glavnice.
Iz navedene definicije proizlazi da se prihodima ne smatra svako povećanje sredstava ili
smanjenje obveza. Na primjer, definiciji prihoda ne udovoljavaju poslovni događaji u svezi
nabave sredstava u gospodarskom društvu, jer se u tom procesu transformira samo jedan oblik
sredstava u drugi. Primitak sredstva iskazuje se temeljem fakture kao jednako povećanje
sredstava i povećanje obveza, dok se plaćanje obveze temeljem dokumenata platnog prometa
iskazuje kao jednako smanjenje sredstava i smanjenje obveza. Ovi poslovni događaji ne
udovoljava definiciji prihoda i rashoda jer ne utječu na glavnicu.
Međutim, definiciji prihoda (i rashoda) udovoljavaju poslovni događaji u svezi s prodajom
sredstava i usluga. Na primjer, prodaja gotovih proizvoda za gotovinu je transakcija koja ima za
posljedicu smanjenje i povećanje sredstava, ali koja istodobno ima za posljedicu i neizravno
povećanje ili smanjenje glavnice ili njezino zadržavanje na istoj razini. Dok je smanjenje
sredstava u visini troškova prodanih proizvoda mjera za rashode, povećanje sredstava u visini
primitka novca ili povećanje potraživanja je mjera za prihod. Uključimo li u ova razmatranja i
obveze, definicije ukazuju da prihodi nastaju samo kao posljedica povećanja sredstava ili
smanjenja obveza.
U sustavu dvojnog knjigovodstva povećanje odnosno nastanak prihoda iskazuje se
istodobno s povećanjem sredstava ili sa smanjenjem obveza. To ukazuje na izravnu vezu
sredstava i obveza u bilanci stanja s prihodima i rashodima i rezultatom poslovanja (u bilanci
uspjeha).
Iznimno se u računovodstvu gospodarskog društva neke transakcije mogu iskazati kao
prihod, ali bez utjecaja na rezultat poslovanja i vlasnički kapital izvan okvira definicija. Na
primjer, iskazivanje prihoda prigodom uzimanja za reprezentaciju vlastitih proizvoda (povećanje
troškova i prihoda) i robe, ukidanja dugoročnih rezerviranja i slične transakcije imaju samo
obračunske efekte.
Nastankom prihoda i s njima povezanih rashoda vlasnički kapital će se povećati ako je
povećanje sredstava ili smanjenje obveza veće od smanjenja sredstava i povećanja obveza. To
se smanjenje i povećanje sredstava odnosno povećanje i smanjenje obveza neće u
računovodstvu iskazati izravno na kapitalu. Promjene na kapitalu iskazuju se preko
rezultata poslovanja: dobiti (profita) ili gubitka, što podrazumijeva prethodno utvrđivanje i
odvojeno iskazivanje, prvo u knjigovodstvu, a potom i u bilanci uspjeha prihoda i rashoda kao
elemenata mjerenja uspješnosti, tj. elemenata utvrđivanja dobiti i gubitka.
Uz navedene definicije valja uputiti i na točke 4.29-4.32., 4.47 i 4.48. Okvira MSFI, kao i na
odredbe MSFI-ija 18, te još nekoliko MSFI-ija.
Prema odrednicama sadržanim u toč. 4.29. i 4.30. Okvira MSFI prihodi gospodarskog
društva primarno se dijele na:
a) prihode iz redovitih aktivnosti; i
b) dobitke koji udovoljavaju definiciji prihoda.
Prihodi (Revenue) nastaju iz redovitih aktivnosti gospodarskog društva i najčešće se
pojavljuju u obliku prihoda od prodaje dobara i usluga.
148
Dobici (Gains) obuhvaćaju druge stavke koje udovoljavaju definiciji prihoda i mogu, ali ne
moraju, nastati iz redovitih aktivnosti gospodarskog društva. Dobici predstavljaju povećanja
ekonomskih koristi i kao takvi nisu po svojoj prirodi različiti od drugih prihoda (Okvir MSFI, t.
4.30.).
Dobici, primjerice, uključuju (Okvir MSFI, t. 4.31.):
 dobitke proistekle iz prodaje dugotrajne imovine,
 nerealizirane dobitke (primjerice one što proistječu iz revalorizacije utrživih vrijednosnih
papira i one što rezultiraju iz porasta knjigovodstvenog iznosa dugotrajne imovine).
Dobici se često prikazuju prebijeno s povezanim rashodima kao što je to u slučaju dobitka na
Dobici se često prikazuju prebijeno s povezanim rashodima kao što je to u slučaju dobitka na
prodaji dugotrajne imovine koji se pojavljuje kad je primljena naknada veća od knjigovodstvenog
iznosa prodanog sredstva.
Pored spomenutih stavki prihoda (revenue) i dobitaka (gains) nekim računovodstvenim
standardima (MSFI/MRS) navode se i stavke prihoda označene izrazima „income. Primjerice, u
MRS 20 – Računovodstveno obuhvaćanje državnih donacija i objavljivanje državne pomoći, u
točki 12., izraz „income“ koristi se za označavanje prihoda od državnih potpora.
Ostale stavke prihoda načelno su definirane u točki 4.32. Okvira MSFI.
U propisanom kontom planu za gospodarska društva („Sl. novine FBiH“, broj 82/10) ukupni
prihodi na razredu 6 grupirani su na sljedećim skupinama konta:
60 – Prihodi od prodaje robe;
61 – Prihodi od prodaje učinaka;
62 – Prihodi od aktiviranja ili potrošnje robe i učinaka;
64 – Promjena vrijednosti specifičnih stalnih sredstava;
65 – Ostali poslovni prihodi;
66 – Financijski prihodi;
67 – Ostali prihodi i dobici;
68 – Prihodi/dobici s osnove usklađivanja vrijednosti sredstava; i
69 – Efekti promjena računovodstvenih politika i ispravaka grešaka iz ranijih godina i
prijenos prihoda.
U točkama od 4.3. do 4.11. bit će obrađen način utvrđivanja i evidentiranja u knjigovodstvu
pojedinih prihoda prema navedenim skupinama konta. No, prije toga (u točki 4.2.) dan je kratak
osvrt na MSFI 15, čije je primjena od 1. siječnja 2018. godine obvezna za pravne osobe koje
primjenjuju „integralne“ MSFI.
4.2. PRIZNAVANJE PRIHODA PREMA MSFI 15 – PRIHODI OD UGOVORA S

KUPCIMA
MSFI 15 – Prihodi od ugovora s kupcima se primjenjuje se na sve ugovore s kupcima osim:
najma, financijskih instrumenata i ugovora o osiguranju (koji su obuhvaćeni drugim
računovodstvenim standardima).
U točki 10. MSFI-ija 15 ugovor je definiran kao sporazum između dvije ili više strana kojim
nastaju ostvariva prava i izvršive obveze. Ugovori mogu biti: pisani, usmeni ili implicitni u
okviru uobičajene poslovne prakse subjekta
4.2.1. Model priznavanja prihoda u pet koraka

Temeljno načelo MSFI-ija 15 jest da subjekt treba priznati prihod kako bi prikazao prijenos
obećanih dobara ili usluga kupcu u iznosu koji odražava naknadu koju subjekt očekuje naplatiti
za dobra ili usluge (MSFI 15, točka 2.).
Na prvi pogled temeljno načelo MSFI-ija 15 je jednostavno i lako razumljivo. Stoga, njegova
primjena nije problematična kod većine jednostavnih isporuka dobara i usluga. Međutim,
stanovite dvojbe mogu se pojaviti u priznavanju prihoda kod isporuka po osnovi dugoročnih
ugovora i «složenih» isporuka dobara i/ili usluga, kakve se sve češće nude i kod nas (npr.
149
«platite 1 dobijete 2», «sklopite prepaid ugovor dobijete mobitel besplatno», «zaradite bodove
vjernosti i imajte besplatnu kupnju robe», itd.).
Kako bi se prihodi od redovne aktivnosti priznavali sustavno, temeljno načelo MSFI-ija 15
razrađeno je kroz model u pet koraka, a to su:
1) identificiranje ugovora s kupcem
2) identificiranje obveza izvršenja u ugovoru
3) utvrđivanje cijene transakcije
4) raspodjela cijene transakcije na obveze izvršenja
5) priznavanje prihoda (kada je zadovoljena svaka obveza izvršenja)
4.2.1.1. Identificiranje ugovora s kupcem

Ugovor je sporazum između dvije ili više strana koji stvara ostvariva prava i obveze (MSFI
15, Dodatak A). Subjekt (dobavljač) treba obračunati ugovor s kupcem koji je u djelokrugu
MSFI-ija 15 samo ako su kumulativno ispunjeni sljedeći kriteriji (MSFI 15, t.9.):
a) ugovorne strane su odobrile ugovor (pismeno, usmeno ili u skladu s drugom
uobičajenom poslovnom praksom) i obvezale se da će izvršiti obveze iz ugovora;
b) moguće je utvrditi prava svake strane u ugovoru u vezi dobara ili usluga koje se
prenose;
c) moguće je identificirati uvjete plaćanja za dobra ili usluga koje se prenose;
d) ugovor je komercijalne naravi (očekuje se da će, kao rezultat ugovora, doći do
promjene rizika, vremenskog okvira ili iznosa budućih novčanih tokova subjekta);
e) vjerojatna je naplata naknade na koju subjekt ima pravo u zamjenu za isporuku
prenesenih dobara ili usluga. Prilikom ocjenjivanja vjerojatnosti naplate određenog iznosa
naknade, subjekt treba uzeti u obzir samo sposobnost i namjeru kupca da plati taj iznos
naknade po dospijeću. Iznos naknade na koji će subjekt imati pravo može biti niži od
cijene navedene u ugovoru ako je naknada promjenjiva zato što subjekt može kupcu
ponuditi popust na cijenu.
Točka 9.e) MSFI-ija 15 kao kriterij za priznavanje prihoda uvodi prag naplativosti, što nadilazi
ugovorne uvjete aranžmana s kupcem. Pritom, ključni dio procjene je li ugovor validan je
određivanje stupnja do kojeg kupac ima sposobnost i namjeru da plati obećanu naknadu.
Nasuprot tome, MRS 18 – Prihod sadržavao je sličan, ali «mekši» kriterij prema kojem je da bi
prodavatelj mogao priznati prihod, bilo potrebno da bude vjerojatno će ekonomske koristi
povezane s transakcijom biti usmjerene na prodavatelja.
Ako neki ugovor s kupcem ne ispunjava sve kriterije iz točke 9. MSFI-ija 15, subjekt treba
nastaviti ponovno procjenjivati ugovor kako bi utvrdio jesu li kriteriji iz točke 9. naknadno
ispunjeni. Ako (i kada) to potvrdi, na taj ugovor s kupcem počinje primjenjivati MSFI 15.
Kada ugovor s kupcem ne ispunjava kriterije iz točke 9. MSFI-ija 15, a subjekt od kupca primi
naknadu, primljenu naknadu priznaje kao prihod samo u slučaju nastanka jednog od sljedećih
događaja:
a) subjekt nema preostalih obveza prijenosa robe ili usluga kupcu i primio je cjelokupnu ili
skoro cjelokupnu naknadu koju je obećao kupac a koja nije povratna; ili
b) ugovor je raskinut, a naknada primljena od kupca nije povratna. (MSFI 15, točka 15.)
Subjekt treba kombinirati dva ili više ugovora sklopljenih u isto ili približno isto vrijeme s
istim kupcem (ili povezanim stranama kupca) i obračunati te ugovore kao jedan ugovor ako
je ispunjen jedan od ili više sljedećih kriterija:
 ugovori su dogovoreni u paketu s jedinstvenim komercijalnim ciljem;
 iznos naknade koja se treba platiti u okviru jednog ugovora ovisi od cijene ili izvršenja
drugog ugovora; i/ili
 dobra ili usluge koji su obećani u okviru ugovora (ili u svakom od ugovora) predstavljaju
jedinstvenu obvezu izvršenja. (MSFI 15, toč. 17.)
150
MSFI 15 sadrži detaljne upute o načinu obračunavanja odobrenih izmjena ugovora

(contract modification). Pritom se navodi kako subjekt treba obračunati izmjenu ugovora kao
zaseban ugovor (separate contract) ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta: (MSFI 15, toč. 20.)
 obuhvat ugovora se povećava zbog dodavanja obećanih dobara ili usluga koji se razlikuju;
 cijena ugovora se povećava za iznos naknade koji odražava samostalne prodajne cijene
dodatnih obećanih dobara ili usluga subjekta i sve odgovarajuće korekcije te cijene kako bi
odražavale okolnosti tog ugovora (npr. prodavatelj može korigirati samostalnu prodajnu
cijenu dodatnih dobara ili usluge za popust koji prima kupac, zato što ne mora snositi
troškove vezane za prodaju koje bi snosio u slučaju prodaje sličnih dobara ili usluga
novom kupcu).
Ako jedan ili oba navedena uvjeta nisu ispunjeni izmjena ugovora se ne smatra zasebnim
ugovorom, već se obračunava u paketu s izvornim ugovorom s kupcem. Kad se izmjena
ugovora ne smatra zasebnim ugovorom, dobavljač treba identificirati dobra ili usluge koje još
nisu preneseni kupcu.
4.2.1.2. Identificiranje obveza izvršenja u ugovoru

Obveza izvršenja (performance obligation) je obećanje u ugovoru s kupcem da će se na
kupca prenijeti:
(a) dobra ili usluge (ili paket dobara ili usluga) koja su različita; ili
(b) niz različitih dobara ili usluga koje su u suštini iste i imaju isti obrazac prijenosa na kupca.
(MSFI 15, Dodatak A)
Prema tome, bitno obilježje obveze izvršenja je riječ «različita». Naime, različita sredstva
mogu se razdvojiti ili zasebno identificirati, a MSFI 15 postavlja kriterije koje je potrebno
procijeniti kako bi se utvrdilo je li obveza izvršenja različita ili nije. Iznimno je važno ovo ispravno
procijeniti, jer će u narednim koracima biti potrebno izdvojiti pojedinačne obveze izvršenja i
njihove prihode, u skladu s dodijeljenom im transakcijskom cijenom. Stoga, ako se ispravno ne
identificiraju različite obveze izvršenja, cijeli računovodstveni postupak može biti pogrešan.
Niz različitih dobara ili usluga prenose se na kupca istim rasporedom, ako su zadovoljena
oba sljedeća kriterija:
 svako jasno razgraničeno dobro ili usluga u nizu koju subjekt obećava uzastopno prenijeti
na kupca bit će obveza izvršenja koja će biti zadovoljena tijekom vremena;
 jedna metoda mjerenja izvršenja koristit će se za mjerenje izvršenja obveze tog subjekta
do potpunog zadovoljenja obveze koja se odnosi na prijenos svakog jasno razgraničenog
dobra ili usluge u nizu na kupca. (MSFI 15, t. 23.)
Subjekt treba priznati prihod kada (ili u mjeri u kojoj) ispuni obvezu izvršenja tako što kupcu
prenese obećanu robu ili uslugu (tj. imovinu). Imovina je prenesena kada (ili u mjeri u kojoj)
kupac stekne kontrolu nad tom imovinom. (MSFI 15, t. 30.)
MSFI 15 od subjekta zahtijeva analizu ugovorom definiranih obveza, te procjenu
zadovoljavaju li one definiciju obveze izvršenja. Treba istaknuti kako sve ugovorne obveze ne
moraju biti i obveze izvršenja. Dapače, primjena MSFI 15 ne bi trebala rezultirati brojnijim
obvezama nego što bi one bile identificirane prema ranije važećim MRS-u 18 ili MRS-u 11.
4.2.1.3. Određivanje cijene transakcije

Cijena transakcije (transaction price) je iznos naknade koju subjekt očekuje da će ostvariti u
zamjenu za prijenos obećanih dobara ili usluga na kupca, isključujući iznose naplaćene u ime
trećih strana. (MSFI 15, Dodatak A)
Cijena transakcije se određuje na početku, uz pretpostavku da je ugovor ispunjen prema
definiranim uvjetima i uobičajenoj poslovnoj praksi, te da nije raskinut, obnovljen ili izmijenjen.
Naknada koja je obećana u ugovoru s kupcem može uključivati fiksne iznose, promjenjive
(varijabilne) iznose ili oboje.
151
Vrsta, vremenski okvir i iznos naknade koju je kupac obećao utječu na procjenu cijene
transakcije. Prilikom utvrđivanja cijene transakcije, subjekt treba uzeti u obzir učinke svih
sljedećih stavki: (MSFI 15, t. 48.)
(a) promjenjive naknade;
(b) ograničavajuće procjene promjenjivih naknada;
(c) postojanje značajne komponente financiranja u ugovoru;
(d) nenovčane naknade; i
(e) naknade koje se plaćaju kupcu.
4.2.1.4. Raspodjela cijene transakcije na obveze izvršenja

Za ugovor koji sadrži više od jedne obveze izvršenja24, subjekt treba raspodijeliti cijenu
transakcije za svaku obvezu izvršenja u iznosu koji prikazuje iznos naknade na koju subjekt
očekuje da ima pravo u zamjenu za zadovoljavanje za prijenos obećane robe ili usluga na
kupca.
Temeljni postupak raspodjele ugovorene cijene transakcije na svaku obvezu izvršenja (ili
različita dobra ili usluge) je prema njihovim relativnim samostalnim (pojedinačnim) prodajnim
cijenama. Međutim, postoje dvije iznimke kad se raspodjela cijene transakciji vrši na drugačiji
način – to su slučajevi rasporeda popusta (v. MSFI 15., t. 81.-83.) i rasporeda promjenjivih
naknada (v. MSFI 15., t. 84.-86.).
Samostalna prodajna cijena je cijena po kojoj bi subjekt odvojeno prodao obećana dobra ili
uslugu kupcu. Najbolji dokaz samostalne prodajne cijene je vidljiva cijena dobra ili usluge kada
subjekt prodaje ta dobra ili uslugu odvojeno, u sličnim okolnostima i sličnim kupcima. Cijena
dobra ili usluge navedena u ugovoru ili cijena iz cjenika može biti (ali se ne smije pretpostaviti
da jeste) samostalna prodajna cijena te robe ili usluge. (MSFI 15, točka 77.)
Ako samostalna prodajna cijena nije izravno vidljiva, subjekt ju treba procijeniti. MSFI 15
predlaže razne metode koje se za tu svrhu mogu koristiti, među kojima su:
 procjena korekcijom tržišne cijene – cijene koju bi kupac platio za slično dobro ili uslugu
na tržištu (uz određene prilagodbe);
 očekivani troškovi plus marža – podrazumijeva procjenu očekivanih troškova ispunjavanja
obveze izvršenja za dobra i usluge, uz dodatak odgovarajuće marže;
 rezidualni pristup – koristi se kada su prodajne cijene vrlo promjenjive ili kada se ista
dobra ili usluge prodaju po cijenama u širokom rasponu ili se iz prošlih transakcija ne
može utvrditi relativna pojedinačna prodajna cijena.
Ako više dobara ili usluga ima veoma promjenjive ili neizvjesne samostalne prodajne cijene,
za procjenu samostalnih prodajnih cijena ugovorenih dobara ili usluga može biti potrebna
kombinacija dviju metoda procjene.
4.2.1.5. Priznavanje prihoda

Subjekt treba priznati prihod kada (ili u mjeri u kojoj) ispuni svaku obvezu izvršenja koja je
definirana u ugovoru odnosno kad se kontrola nad dobrom ili uslugom prenese s prodavatelja
na kupca. Za svaku identificiranu obvezu izvršenja, subjekt treba prilikom sklapanja ugovora
utvrditi ispunjava li obvezu izvršenja tijekom vremena ili u određenom trenutku. (MSFI 15, toč.
32. i 33.)
Primjena kriterija kontrole na sve vrste transakcija za pružanje dobara ili usluga jedna je od
glavnih promjena u MSFI-iju 15 u usporedbi s pristupom koji je bio sadržan u MRS-u 18 (i MRS-
u 11). U kontekstu MSFI-ja 15, kontrola je sposobnost usmjeravanja upotrebe i postizanja
značajnih preostalih koristi od imovine (dobara i usluga)25. Kontrola uključuje sposobnost
sprječavanja da drugi subjekti upravljaju korištenjem imovine i ostvaruju koristi od nje. Koristi od
imovine su potencijalni novčani tokovi (priljevi ili smanjenje odljeva) koji se mogu ostvariti
izravno ili neizravno na više načina.
24
Kada ugovor ima samo jednu obvezu izvršenja postupak opisan u ovoj točki nije potrebno raditi.
25
Roba i usluge su imovina, makar samo trenutno, kada su primljene i koriste se (kao u slučaju mnogih usluga) (v. MSFI 15,
točka 33.)
152
Subjekt (dobavljač) prenosi kontrolu nad dobrima ili uslugama tijekom vremena (over time) i
stoga tijekom vremena ispunjava obvezu izvršenja (činidbe) i priznaje prihod, ako je ispunjen
jedan od sljedećih kriterija:
 kupac istodobno prima i upotrebljava koristi koje mu subjekt omogućuje svojim činidbama;
 subjektova činidba stvara ili poboljšava imovinu (npr. radovi u tijeku) koja je pod kontrolom
kupca tijekom njenog stvaranja ili poboljšanja, ili
 subjektovom činidbom ne stvara se imovina alternativne namjene za njega i subjekt ima
ostvarivo pravo na plaćanje za izvršene činidbe do određenog datuma. (MSFI 15, toč. 35.)
Za svaku obvezu izvršenja koja se ispunjava tijekom vremena subjekt treba priznavati prihod
nastao tijekom vremena mjereći napredak prema potpunom ispunjenju te obveze izvršenja. Za
mjerenje napretka obveze izvršenja mogu se koristiti izlazne (output) ili ulazne (input) metode. U
točkama B14.–B19. MSFI-ija 15 dane su smjernice za primjenu izlaznih metoda i ulaznih
metoda za mjerenje napretka subjekta prema potpunom ispunjenju obveze izvršenja. Prilikom
utvrđivanja odgovarajuće metode mjerenja napretka, subjekt treba uzeti u obzir prirodu dobra ili
usluge koju je subjekt obećao prenijeti na kupca.
Ako subjekt obvezu izvršenja ne ispunjava tijekom vremena, ispunjava ju u određenom
trenutku (at the point of time). Stoga se, u tom slučaju, prijenos kontrole i priznavanje prihoda
vrši u određenom trenutku.
Čimbenici koji mogu ukazivati na trenutak prijenosa kontrole uključuju, ali nisu ograničeni na
sljedeće:
 subjekt ima sadašnje pravo na plaćanje za imovinu
 kupac ima pravno vlasništvo nad imovinom
 subjekt je prenio fizički posjed nad imovinom
 kupac nosi značajne rizike i koristi povezane s vlasništvom nad imovinom
 kupac je primio imovinu. (MSFI 15, toč. 38.)
U praksi, obveze izvršenja u određenom trenutku najčešće će biti zadovoljene kod prijenosa
dobara, dok će se zadovoljenje obveza izvršenja tijekom vremena najčešće događati kod
prijenosa usluga.
Kada se ispuni (ili u mjeri u kojoj se ispuni) obveza izvršenja, subjekt treba priznati kao
prihod iznos cijene transakcije (isključujući procjene promjenjive naknade koje su ograničene u
skladu s toč. 56.-58.) koji je raspodijeljen na tu obvezu.
4.2.2. Troškovi ugovora

MSFI 15 daje smjernice o dvije vrste troškova vezanih uz ugovor s kupcima. To su:
 troškovi stjecanja ugovora (costs to obtain a contract) koji ne bi nastali da ugovor nije
stečen (primjer je takvog troška provizija od prodaje); i
 troškovi ispunjenja ugovora (costs to fulfill a contract).
Troškovi stjecanja ugovora su dodatni (inkrementalni) troškovi koje subjekt napravi prilikom
stjecanja ugovora s kupcem. MSFI 15 (u točki 91.) zahtijeva da se takvi dodatni troškovi (za
koje se očekuje da ostvariti povrat) priznaju kao imovina, te potom sustavno amortiziraju u
skladu s prijenosom na kupca dobara ili usluga na koje se imovina odnosi.
Međutim, radi pojednostavljenja postupka priznavanja troškova stjecanja ugovora s kupcem,
u točki 94. MSFI-ija 15 predviđeno je i praktično rješenje prema kojem subjekt može dodatne
troškove stjecanja ugovora priznati kao rashod razdoblja u kojem nastanu ako je razdoblje
amortizacije imovine, koju bi subjekt inače priznao, godinu dana ili kraće.
Troškovi stjecanja ugovora koji bi nastali bez obzira na to je li ugovor stečen priznaju se kao
rashod razdoblja, osim u slučaju kada te troškove izričito snosi kupac, bez obzira na to je li
ugovor stečen ili nije. (MSFI 15, točka 93.)
Za razliku od inkrementalnih troškova stjecanja ugovora (koji u cijelosti pripadaju u djelokrug
MSFI-ija 15), priznavanje troškova ispunjenja ugovora pod ingerencijom je MSFI-ija 15 samo
153
ako takvi troškovi nisu u djelokrugu nekog drugog Standarda (npr. MRS-a 2 – Zalihe, MRS-a 16
– Nekretnine, postrojenja i oprema ili MRS-a 38 – Nematerijalna imovina).
Troškovi nastali radi ispunjenja ugovora s kupcem (koji nisu u djelokrugu nekog drugog
Standarda) priznaju se kao imovina samo kad su ispunjeni svi sljedeći kriteriji:
 troškovi se izravno odnose na ugovor ili na očekivani ugovor koji subjekt može posebno
navesti (npr. troškovi vezani za usluge koje će se pružiti nakon produženja postojećeg
ugovora ili troškovi pripreme imovine koja će se prenijeti u okviru posebnog ugovora koji
još uvijek nije odobren);
 zbog troškova se stvaraju ili poboljšavaju resursi subjekta koji će se koristiti za
ispunjavanje (ili nastavak ispunjavanja) obveza izvršenja u budućnosti; i
 očekuje se povrat troškova. (MSFI 15, točka 95.)
Troškovi koji se izravno odnose na ugovor (ili određeni očekivani ugovor) uključuju bilo koje
od sljedećih troškova:
 izravni rad (npr. plaće i naknade zaposlenih koji obećane usluge pružaju izravno kupcu);
 izravni materijali (npr. materijal koji se koristi za pružanje obećane usluge kupcu);
 dio općih troškova koji se izravno odnose na ugovor ili ugovorne aktivnosti (troškovi
upravljanja ugovorom i nadzora, osiguranja i amortizacije alata i opreme korištene za
ispunjavanje ugovora). (MSFI 15, točka 97.)
Troškovi ispunjenja ugovora s kupcem, koji ne ispunjavaju sve kriterije (iz točke 95.) za
priznavanje u imovinu, priznaju se kao rashod razdoblja u kojem su nastali. Primjeri troškova
ispunjenja ugovora koji se priznaju kao rashodi razdoblja su:
 opći i administrativne troškovi;
 troškovi upotrijebljenog materijala, rada ili drugih resursa iskorištenih za ispunjavanje
ugovora koji nisu odraženi u cijeni ugovora;
 troškovi koji se odnose na ispunjene obveze izvršenja (ili djelomično ispunjene obveze
izvršenja) iz ugovora (tj. troškovi koji se odnose na prijašnje izvršenje); i
 troškovi kod kojih subjekt ne može utvrditi odnose li se na neispunjene obveze izvršenja ili
ispunjene obveze izvršenja (ili djelomično ispunjene obveze izvršenja). (MSFI 15, toč. 98.)
4.2.3. Utjecaj primjene MSFI-ija 15 na poslovne subjekte

Kao djelatnosti na koje je značajno utjecala primjena MSFI-ija 15 (u odnosu na raniju
primjenu MRS-a 18 i MRS-a 11) najčešće se navode: telekomunikacije, razvoj softvera i
tehnologija, graditeljstvo (izgradnja nekretnina), autoindustrija, farmaceutska industrija, mediji,
energetika, maloprodaja (supermarketi), itd. Pritom, promjene vremenskog okvira i iznosa
priznavanja prihoda kod pobrojanih djelatnosti uslijedile su zbog jednog ili (najčešće) više od
sljedećih razloga:
- radi se o ugovorima s kupcima s više elemenata (najčešće je to kombinacija prodaje
dobara i usluga);
- ugovorena je promjenjiva naknada (po osnovi popusta, povrata, nagradnih bonova,
sniženih cijena, poticaja, bonusa po osnovi izvršenja i sl.);
- pojavljuju se dodatni troškovi stjecanja ugovora;
- ugovoreno je plaćanje po fazama;
- postojanje značajne komponente u financiranju ugovora (vremenska vrijednost novca); itd.
U nastavku dajemo primjer primjene MSFI-ija 15 kod isporuke s više obveza izvršenja u
djelatnosti telekomunikacija.
Primjer:
Osoba «N.N.» je 1. VII. 2021. godine zaključila ugovor s mobilnim operatorom za postpaid paket
na rok od 12 mjeseci. Mjesečna pretplata iznosi 120 KM, uz besplatni mobitel čija je tržišna
cijena 800 KM. Kad bi se paket ugovarao bez mobitela mjesečna pretplata iznosila bi 100 KM
(1.200 KM godišnje).
Napomena: radi pojednostavljenja u primjeru su navedene vrijednosti isporuka bez PDV-a.
154
Prema MRS 18 (kao i prema MSFI za MSS), mobilni operater prihode priznaje na kraju svakog
mjeseca u visini iznosa mjesečne pretplate, te bi do kraja prve godine trajanja ugovora s
kupcem N.N. bio priznat prihod u iznosu od (120 KM x 6 mjeseci) 720 KM. Isti iznos prihoda
priznao bi se i u drugoj godini.
Prema MSFI 15 potrebno je proći kroz svih 5 koraka kako bi se utvrdilo je li MSFI 15 primjenjiv
na ugovor s kupcem «N.N.»:
 Nakon identifikacije ugovora s kupcem (korak 1), potrebno je analizirati koje obveze izvršenja
po ugovoru ima prodavatelj (korak 2). U ovom slučaju postoje dvije obveze izvršenja: obveza
isporuke mobitela i obveza pružanja usluga mobilne telefonije u razdoblju od 12 mjeseci.
 Sljedeći koraci: određivanje cijene transakcije (korak 3) i raspodjela cijene transakcije na
pojedinačne obveze izvršenja u ugovoru (korak 4), prikazani su u tablici:
Identificiranje obveze Utvrđivanje cijene Raspodjela cijene transakcije
% učešća
iz ugovora s kupcem transakcije na obveze izvršenja
Isporuka mobitela 800 KM 40% 576 KM
Usluge mobilne telefonije 1.200 KM 60% 864 KM
Ukupno: 2.000 KM 100% 1.440 KM
 Korak 5 je određivanje trenutka priznavanja prihoda:
 prihod po osnovi prodaje mobitela priznaje se u određenom trenutku, tj. prilikom isporuke
mobitela kupcu;
 prihod od usluga mobilne telefonije treba priznavati tijekom vremena, tj. svakog meseca (u
skladu s ugovorom).
Za prvi mjesec ugovora (srpanj 2021.), u računovodstvu telekom operatera bit će obavljena
sljedeća knjiženja:
Identificirane IZNOS
Duguje Potražuje
obveze izvršenja Duguje Potražuje
Isporuka mobitela Potraživanja za Prihod od prodaje robe 576,00 576,00

nefakturirani prihod
Mjesečne usluge Potraživanja od kupaca 120,00
mobilne telefonije Prihod od usluga 72,00
Potraživanja za
48,00
nefakturirani prihod
Napomena: 72,00 = 864 : 12 (ili 120 x 60%); 48,00 = 576 : 12 (ili 120 x 40%)
4.3. PRIHODI OD PRODAJE ROBE

Na kontima skupine 60 – Prihodi od prodaje robe, iskazuju se prihodi od prodaje robe i
prihodi od prodaje nekretnina nabavljenih radi daljnje prodaje (kao roba), prema nazivima konta
ove skupine. Ovi prihodi se priznaju i vrednuju sukladno MSFI 15 – Prihodi od ugovora s
kupcima (za subjekte koji primjenjuju „integralne“ MSFI), odnosno odjeljku 23 – Prihodi (za
subjekte koji primjenjuju MSFI za MSS).
Pri utvrđivanju i iskazivanju prihoda po osnovi prodaje robe valja naglasiti da PDV koje
prodavatelji obračunavaju i naplaćuju od kupca ne čini prihod, već se iskazuje kao obveza na
kontu 470, te se smatra obustavljenom obvezom.
Primjer:
1) S veleprodajnog skladišta kupcu je isporučena roba i ispostavljen je račun na iznos
20.000,00 KM plus 3.400,00 KM PDV-a.
2) Utržak robe u prodavaonici iznosi 11.700,00 KM. Utvrđen je prihod od prodaje (storniran je
PDV s prihoda).
155
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Potraživanja od kupaca dobara 2110 23.400,00
Prihodi od veleprodaje 6011 20.000,00
za ispostavljenu fakturu kupcu robe
Prihod od maloprodaje 6012 11.700,00
Prihod od maloprodaje 6012 1.700,00
Obveza za PDV 4700 1.700,00
knjiženje prihoda od maloprodaje i obveze za PDV
4.4. PRIHODI OD PRODAJE UČINAKA

Na kontima skupine 61 – Prihodi od prodaje učinaka, iskazuju se prihodi od prodaje
proizvoda i usluga, prema nazivima konta ove skupine. Ovi prihodi se priznaju i vrednuju
sukladno MSFI 15 – Prihodi od ugovora s kupcima (za subjekte koji primjenjuju „integralne“
MSFI), odnosno odjeljku 23 – Prihodi (za subjekte koji primjenjuju MSFI za MSS).
4.4.1. Prihodi od prodaje proizvoda

Prihodi po osnovi prodaje proizvoda priznaju se kada su ispunjeni svi uvjeti iz točke 9. MSFI-
ija 15 (za subjekte koji primjenjuju „integralne“ MSFI), odnosno uvjeti iz točke 23.10. MSFI-ija za
MSS (za subjekte koji primjenjuju MSFI za MSS).
Primjer prodaje proizvoda bez odgode plaćanja:

Kupcu su isporučeni gotovi proizvodi ispostavljen je račun na iznos 25.000,00 KM plus
4.250,00 KM PDV-a.
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Potraživanja od kupaca dobara 2110 29.250,00
Prihodi od prodaje proizvoda 6110 25.000,00
Obveze za PDV po izlaznim računima 4700 4.250,00
za ispostavljenu fakturu kupcu vlastitih proizvoda
U slučaju prodaje proizvoda s odgođenim plaćanjem prihodi se priznaju po isporuci kao da

nema odgode plaćanja. Obračunane kamate se ne knjiže na prihode u trenutku isporuke nego
na odgođene prihode (prihode budućeg razdoblja) koji predstavljaju potencijalne obveze (konto
491).
Prodajna cijena zajedno s obračunanim kamatama knjiži se na potraživanja od kupaca s
osnove prodaje na kredit. Kamate se priznaju u prihode kako vremenski dospijevaju.
Primjer prodaje proizvoda s odgodom plaćanja i priznavanja prihoda – dugoročni kredit:
1) Prodali smo vlastite proizvode i ispostavili račun kupcu na iznos od 140.400,00 KM
(vrijednost isporuke 120.000,00 KM plus 20.400,00 KM PDV-a). Prodaja je na kredit od 24
mjeseca. Godišnja kamata iznosi 6%, te je ukupna kamata za dvije godine 14.400,00 KM.
Kupac otplaćuje kredit u 24 jednake rate prema planu otplate.
2) Ispostavili smo račun za kamate na 600,00 KM.
3) Kupac je platio prvu ratu otplate u iznosu od 5.000,00 KM plus 850,00 KM PDV-a i 600,00
KM kamate, tj. ukupno (5.850,00 + 600,00 = 6.450,00) 6.450,00 KM.
156
Navedene poslovne promjene knjiže se na sljedeći način:

Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Dugoročna potraživanja s osnove prodaje na
06370 140.400,00
robni kredit
Prihodi od prodaje na kredit 6110 120.000,00
Obveze za PDV 4700 20.400,00
Potraživanja za obračunane kamate 06371 14.400,00
Obračunani prihodi budućeg razdoblja – kamate 4918 14.400,00
za prodane vlastite proizvode na dugoročni kredit
i obračun kamate
2. Potraživanja za obračunane kamate + PDV 2312 600,00
Prihodi od kamata 6610 600,00
Istodobno:
Obračunani prihodi budućeg razdoblja - kamate 4918 600,00
Potraživanja za obračunane kamate + PDV 06371 600,00
za ispostavljeni račun za kamate
3. Žiro račun 2000 6.450,00
Potraživanja za obračunane kamate 2312 600,00
Dugoročna potraživanja s osnove prodaje na
06370 5.850,00
robni kredit
za naplatu anuiteta za dugoročni kredit
4.4.2. Prihodi od prodaje usluga

Sukladno odredbama MSFI-ja 15, za priznavanje prihoda od pruženih usluga subjekt treba
odrediti ispunjava li se obveza izvršenja u određenom trenutku ili tijekom vremena.
Ako se obveza izvršenja ispunjava u određenom trenutku, potraživanja i prihod se priznaju
kad je usluga dovršena. To se događa kad je usluga nedjeljiva i kupac ne stječe kontrolu nad
tom imovinom (uslugom) dok nije dovršena.
Primjer:
1) Transportno poduzeće “A” d.o.o, obavilo je uslugu prijevoza robe poduzeću „B“ d.o.o. i
ispostavilo fakturu na svotu od 2.000,00 KM, plus 340,00 KM PDV-a
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Potraživanja od kupaca za pružene usluge 2111 2.340,00
Prihodi od usluga prijevoza 61115 2.000,00
Obveze za PDV po izlaznim računima 4700 340,00
za ispostavljeni račun za usluge prijevoza
Obveza izvršenja kod usluga može se ispunjavati tijekom vremena ako su usluge
ekonomski djeljive i ako kupac može stjecati kontrolu nad tom imovinom (uslugom) i korist u
dijelovima.
Primjer:
1) Poduzeće „C“ d.o.o. je s poduzećem „D“ d.o.o. sklopilo ugovor o pružanju knjigovodstvenih
usluga za 2021. godinu u vrijednosti od 12.000 KM (bez PDV-a), prema kojem će mu za
svaki mjesec ispostavljati fakture na iznos od 1.000 KM plus PDV. Poduzeće „C“ d.o.o.
ispostavilo je fakturu za knjigovodstvene usluge za prvi mjesec na iznos od 1.000,00 KM,
plus 170,00 KM PDV-a.
157
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Potraživanja od kupaca za pružene usluge 2111 2.340,00
Prihodi od knjigovodstvenih usluga 61114 2.000,00
Obveze za PDV po izlaznim računima 4700 340,00
za ispostavljeni račun za knjigovodstvene usluge za
mjesec siječanj 2021. godine
4.5. PRIHODI OD AKTIVIRANJA ILI POTROŠNJE ROBE I UČINAKA

Na kontima skupine 62 – Prihodi od aktiviranja ili potrošnje robe i učinaka, iskazuju se prihodi
s osnove upotrebe robe, proizvoda i usluga za nematerijalna ulaganja, za stalna sredstva, za
materijal, za prijenos obrtnog u osnovno stado i za usluge vlastitog transporta izvršenog prilikom
nabavke materijala i robe, za reklamu, reprezentaciju i sl., koji se priznaju i vrednuju samo u
izuzetnim situacijama u kojima je to dozvoljeno po MRS/MSFI.
4.5.1. Upotreba vlastitih učinaka za stalna sredstva
U trošak nabave stalnih sredstva mogu biti uključeni i vlastiti troškovi ako su izravno vezani
za dovođenje sredstva u radno stanje. To mogu biti troškovi kao što su troškovi vlastitog
prijevoza, vlastiti troškovi montaže i tome slično. Kad se u nabavnu vrijednost uključuju vlastiti
troškovi PDV se ne obračunava. U vlastite troškove se ne uključuju nikakvi interni profiti. Za
uključivanje tih troškova treba izraditi kalkulaciju. Maksimalna visina vlastitih troškova koji se
uključuju u nabavnu vrijednost mora biti jednaka ili manja od troškova koji bi bili plaćeni
vanjskom dobavljaču usluge. Iznos uključenih vlastitih troškova treba biti jednak uskladištivim
troškovima nastalim u svezi dovođenja sredstva u radno stanje prema MRS 2.
U slučaju kapitalizacije vlastitih troškova, zbog dvostrukog terećenja troškova (jednom na
rashode i drugi put na imovinu), u visini kapitaliziranih troškova priznaje se prihod na
odgovarajućem kontu skupine 62. Prednost je takvog rješenja je u tome što bilanca uspjeha
korektno prikazuje sve aktivnosti poduzeća.
Primjer kupnje opreme uz uključivanje vlastitih troškova priznavanjem prihoda
1) Od domaćeg dobavljača kupljena je oprema za trgovinu i primljena je faktura na iznos od
20.000,00 KM plus 3.400,00 KM PDV.
2) Prijevoz je obavljen vlastitim kamionom. Kalkulacija troškova prijevoza iznosi 1.500,00 KM.
Troškovi su terećeni na investiciju.
Kalkulacija vlastitih troškova koji se kapitaliziraju sastoji se od sljedećih elemenata:
Elementi troškova Iznos
 gorivo 900.00 KM
 bruto plaća vozača 200,00 KM
 dnevnice vozača 110,00 KM
 cestarina 140,00 KM
 amortizacija 100,00 KM
 registracija i osiguranje 50,00 KM
Ukupno troškovi: 1.500,00 KM
3) Poduzeće je montažu opreme izvelo u vlastitoj režiji. Po radnom nalogu za montažu opreme
troškovi montaže iznose 2.000,00 KM. Troškovi su terećeni na investiciju.
Kalkulacija vlastitih troškova koji se kapitaliziraju sastoji se od sljedećih elemenata:
Elementi troškova Iznos
 bruto plaće izravnog rada 1.600.00 KM
 osnovni materijal 400,00 KM
Ukupno troškovi 2.000,00 KM
4) Oprema je stavljena u upotrebu.
158
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Investicije u tijeku – oprema 0253 20.000,00
Ulazni porez (PDV) 2700 3.400,00
Dobavljači opreme 4325 23.400,00
faktura dobavljača opreme
2. Investicije u tijeku – oprema 0253 1.500,00
Prihodi s osnove upotrebe vlastitih učinaka
za investicije 6210 1.500,00
za terećenje vlastitih troškova prijevoza opreme
na investicije
3. Investicije u tijeku - oprema 0253 2.000,00
Prihodi s osnove upotrebe vlastitih učinaka
za investicije 6210 2.000,00
za terećenje vlastitih troškova montaže opreme
na investicije
4. Oprema trgovine 0233 23.500,00
Investicije u tijeku – oprema 0253 23.500,00
za stavljanje opreme u upotrebu
4.5.2. Uključivanje vlastitih zavisnih troškova u trošak zaliha

Prilikom dovođenja sirovina i materijala na sadašnju lokaciju i u sadašnje stanje dopušteno je
uključivati vlastite zavisne troškove u trošak zaliha. Međutim, pri uključivanju vlastitih zavisnih
troškova u trošak zaliha sirovina i materijala treba uzeti u obzir određene specifičnosti takvog
postupka kao i ograničenja koja se pri tom javljaju.
Osnovno što treba naglasiti kod provedbe postupka priznavanja vlastitih zavisnih troškova u
trošak zaliha jest to da nije dopušteno uključivati proizvoljne i nerealne svote nego je potrebno
pridržavati se sljedećih pravila:
 prilikom uključivanja vlastitih zavisnih troškova u trošak zaliha potrebno je izraditi obračun
tih troškova koji mora biti popraćen odgovarajućom internom dokumentacijom,
 u vlastite zavisne troškove ne smiju se uključivati interni dobici,
 vlastiti zavisni troškovi koji se uključuju u trošak zaliha ne smiju biti veći od uobičajenih
(normalnih) za konkretnu vrstu troška i ne bi smjeli prijeći tržišnu vrijednost takvog troška,
 vlastiti zavisni troškovi ne smiju biti veći od onih koji su stvarno nastali.
Isključivanje neuobičajeno visokih iznosa troškova iz troška zaliha u skladu je s odredbama
točke 16., MRS-a 2, koja nalaže da svote koje prekoračuju uobičajene iznose troškova zaliha
treba teretiti na troškove razdoblja u kojem su nastali.
Uključivanje dobitka u vlastite zavisne troškove protivno je načelu konzervatizma da se ne
smiju unaprijed priznati dobici koji možda neće biti ostvareni.
Knjigovodstveni postupci priznavanja vlastitih zavisnih troškova u trošak zaliha mogu biti
različiti. Međutim, budući da se tu radi o kapitalizaciji vlastitih troškova nastalih u tekućem
razdoblju, treba voditi računa da isti troškovi ne budu priznati dva puta, jednom kao troškovi
razdoblja a drugi put kao troškovi utrošenih zaliha. Da se to ne bi dogodilo, najpraktičnije je za
svotu vlastitih zavisnih troškova priznati istodobno prihod s osnove korištenja vlastitih usluga.
Prigodom priznavanja troškova i prihoda u svrhu uključivanja vlastitih zavisnih troškova u trošak
zaliha ne obračunava se PDV.
Premda priznavanje prihoda od kapitalizacije troškova vlastitih usluga nema izravnog
uporišta u MSFI (MRS), u kontnom okviru je za to predviđena skupina konta 62.
159
Primjer knjiženja troškova nabave materijala uz uključivanje vlastitih zavisnih troškova

priznavanjem prihoda
1) Kupljen je materijal i primljena je faktura dobavljača na iznos od 40.000,00 KM plus 6.800,00
KM PDV-a.
2) Prijevoz materijala obavljen je vlastitim kamionom. Izrađen je interni obračun troškova
prijevoza na iznos od 4.500,00 KM.
3) Knjižen je obračun nabave.
4) Materijal je zaprimljen u skladište.
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Fakturna vrijednost sirovina i materijala 10000 40.000,00
Ulazni porez u primljenim računima 2700 6.800,00
Dobavljači zaliha 4320 46.800,00
za fakturu dobavljača
2. Troškovi vlastitog prijevoza 10015 4.500,00
Prihodi s osnove vlastitog prijevoza materijala 6215 4.500,00
priznavanje troškova vlastitih usluga u trošak
zaliha
3. Obračun nabave sirovina i materijala 10090 44.500,00
Fakturna vrijednost materijala 10000 40.000,00
Troškovi vlastitog transporta 10015 4.500,00
za obračun nabave materijala
4. Zalihe sirovina i materijala 10100 44.500,00
Obračun nabave sirovina i materijala 10090 44.500,00
za zaduženje materijala na skladište
4.6. PROMJENA VRIJEDNOSTI SPECIFIČNIH STALNIH SREDSTAVA

Na kontima skupine 64 – Promjena vrijednosti specifičnih stalnih sredstava, iskazuje se
procijenjeno povećanje vrijednosti investicijskih nekretnina, bioloških sredstava i drugih
(specifičnih) materijalnih stalnih sredstava koja se ne amortiziraju.
4.6.1. Promjena vrijednosti ulaganja u nekretnine

Prema točki 20. MRS-a 40, ulaganje u nekretnine početno se iskazuje po trošku nabave.
Nakon početnog priznanja, za vrednovanje i računovodstveni obuhvat "ulaganja u nekretnine"
gospodarsko društvo može svojom računovodstvenom politikom odabrati ili model troška ili
model fer vrijednosti. Međutim, u slučaju kada se imovina koja je u poslovnom (operativnom)
najmu klasificira kao "ulaganje u nekretnine" („investicijska nekretnina“) mora se primijeniti
model fer vrijednosti.
Ako gospodarsko društvo odabere primjenu modela fer vrijednosti za naknadno mjerenje
"ulaganja u nekretnine" onda vrijednost te imovine na svaki datum bilance stanja usklađuje na
fer vrijednost. Dobici i gubici koji proizlaze iz usklađivanja vrijednosti imovine na fer vrijednost
trebaju se priznati u bilanci uspjeha (MRS 40., t.35.).
U modelu fer vrijednosti nema obračunavanja amortizacije.
Primjer:
So) Poslovna zgrada stara je 4 godine. Tri godine je na nabavnu vrijednost zgrade
obračunavana amortizacija po stopi od 5%.
Nabavna vrijednost zgrade je 2.000.000,00 KM, a akumulirana amortizacija za 3 godine
iznosi 300.000,00 KM.
Zemljište na kojem je zgrada ima nabavnu vrijednost od 250.000,00 KM.
160
1) Nakon tri godine zgrada je klasificirana kao "ulaganje u nekretnine" i prihvaćen je model fer
vrijednosti. Akumulirana amortizacija je isknjižena na račun smanjenja nabavne vrijednosti.
Zemljište je također reklasificirano kao "ulaganje u nekretnine" bez promjene vrijednosti.
2) Protekom IV. godine na datum bilance stanja knjigovodstveni iznos zgrade povećan je na fer
vrijednost od 1.750.000,00 KM. Revalorizacijsko povećanje od 50.000,00 KM priznato je kao
prihod.
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Ulaganje u vlastite građevine za iznajmljivanje 0320 1.700.000,00
Ulaganje u građevinsko zemljište na kojem su
zgrade 0303 250.000,00
Poslovne zgrade 0210 2.000.000,00
Akumulirana amortizacija građevinskih objekata 0219 300.000,00
Građevinsko zemljište 0201 250.000,00
za klasifikaciju zgrade i zemljišta kao "ulaganje
u nekretnine"
2. Revalorizacija (vrijednosno usklađenje) ulaganja
u vlastite zgrade i opremu zgrada 0328 50.000,00
Povećanje vrijednosti investicijskih
nekretnina koje se ne amortiziraju 6400 50.000,00
za revalorizacijsko usklađenje na fer vrijednost
4.6.2. Promjena vrijednosti biološke imovine

Prema točki 12. MRS-a 41 – Poljoprivreda, biološko sredstvo se vrednuje prilikom
početnog priznavanja i na svaki datum bilance stanja po fer vrijednosti umanjenoj za
procijenjene troškove prodaje, osim u slučaju (opisanom u točki 30. MRS-a 41)26, gdje se fer
vrijednost ne može pouzdano izmjeriti.
Dobitak ili gubitak koji nastaje pri početnom priznavanju biološkog sredstva po fer vrijednosti
umanjenoj za procijenjene troškove prodaje, kao i dobitak ili gubitak koji nastaje kao rezultat
promjene fer vrijednosti umanjene za procijenjene troškove prodaje biološkog sredstva,
uključuje se u dobit ili gubitak razdoblja u kojem se pojavljuje (MRS 41, t. 26.).
Kod biološke preobrazbe živih životinja ili biljaka dobitak (povećanja vrijednosti bioloških
sredstava) priznaje se odmah po njegovom nastanku, a ne kad se biološka imovina proda.
Primjerice, nakon rođenja životinja ili branja plodova biljaka, priznaje se povećanje vrijednosti
bioloških sredstava po fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje. Isto tako, na kraju
svakog obračunskog razdoblja, priznaje se dobitak ili gubitak od promjene u fer vrijednosti
biološke imovine neovisno o stvarnim troškovima proizvodnje.
Za priznavanje dobitaka i gubitaka od promjene vrijednosti biološke imovine u kontnom
okviru predviđena su dva konta: konto 641 – Povećanje vrijednosti bioloških sredstava koja se
ne amortiziraju i konto 644 – Smanjenje vrijednosti bioloških sredstava koja se ne amortiziraju.
26
Postoji pretpostavka da se fer vrijednost biološkog sredstva može pouzdano utvrditi. Međutim, ta pretpostavka se može
opovrgnuti, samo prilikom početnog priznavanja bioloških sredstava za koja tržišno utvrđene cijene ili vrijednosti nisu
dostupne, i za koje alternativne procjene fer vrijednosti nisu pouzdane. U takvom slučaju, biološko sredstvo treba
vrednovati po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za akumuliranu amortizaciju i bilo koje umanjenje radi gubitka vrijednosti.
Onda kada fer vrijednost takvog biološkog sredstva postane pouzdano mjerljiva, pravna osoba to sredstvo treba
vrednovati po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene troškove prodaje. Kada stalno biološko sredstvo zadovolji kriterije
svrstavanja kao sredstvo držano za prodaju (ili je uključeno u skupinu za prodaju koja je svrstana kao držana za prodaju)
u skladu s MSFI 5 Stalna sredstva namijenjena prodaji i prestanak poslovanja, pretpostavlja se da se njegova fer
vrijednost može pouzdano utvrditi (MRS 41, t.30.)
161
4.7. OSTALI POSLOVNI PRIHODI

Na kontima skupine 65 – Ostali poslovni prihodi, iskazuju se prihodi s osnove primitaka ili
potraživanja od državnih organa i organizacija na ime premija, subvencija, dotacija, regresa,
kompenzacija, povraćaja poreznih dažbina i sl., prihodi od zakupnina, prihodi od donacija i sl.
primitaka, prihodi od članarina, prihodi od tantijema i licenčnih prava, prihodi iz namjenskih
izvora financiranja i poslovni prihodi po drugim osnovama. Ovi prihodi se priznaju i vrednuju
sukladno relevantnim MRS/MSFI i usvojenom računovodstvenom politikom.
Među pobrojanim, posebno treba obratiti pozornost na prihode po osnovi državnih donacija,
premija, subvencija, poticaja i sl., koji se priznaju sukladno odredbama MRS-a 20.
Naime, u određenim djelatnostima kao što su poljoprivreda, komunalne djelatnosti i slično,
država iz određenih razloga daje gospodarskim društvima, uz ispunjenje propisanih uvjeta,
novčane potpore ili potpore u naravi.
Državna potpora u pravilu može biti povezana sa sredstvom ili s prihodom. Potpora je
povezana sa sredstvom, primjerice, ako pri nabavi poljoprivrednog stroja država daje potporu
u određenom iznosu od nabavne cijene, to može biti slučaj i s osnovnim stadom, sa sadnicama
za vinograde, voćnjake i sl. U potporu povezanu sa sredstvom mogu se uvrstiti, primjerice i
potpore u naravi – besplatno sjeme ili pravo na određenu količinu umjetnog gnojiva i zaštitnih
sredstava po hektaru posijane površine za određenu kulturu.
Potpore koje su izravno povezane s prihodom su kada država gospodarskom društvu za
jedinicu prodanog proizvoda (primjerice litra mlijeka) daje određeni iznos poticaja. U ovom
slučaju obračunani, odnosno primljeni iznos poticaja iskazuje se kao prihod razdoblja na koje se
odnosi.
Računovodstvena načela za iskazivanje potpora i pomoći sadržana su u MRS 20 –
Računovodstvo obuhvaćanje državnih donacija i objavljivanje državne pomoći. Sukladno načelu
porezne neutralnosti donacija, prihodi po osnovu donacija (uključujući i potpore države) u tijeku
obračunskog razdoblja iskazuju se u visini rashoda koji se financiraju iz tog izvora. Potpora koja
se koristi za tekuće namjene prihoduje se u iznosu u kojemu su i utrošena u obračunskom
razdoblju. Potpora u stalnim sredstvima evidentira se kao odgođeni prihod (konto 5215), uz
priznavanje prihoda u visini troškova amortizacije i drugih troškova tog stalnog sredstva po
obračunskim razdobljima.
Primjer:
1) Društvo «AB» d.o.o. proizvodi i prodaje proizvod za koji je po jedinici mjere utvrđeno pravo
na poticaj od 0,10 KM. Društvo «AB» na propisanom obrascu podnosi zahtjev nadležnom
državnom tijelu za potpore za prodane količine u vrijednosti od 5.250,00 KM.
Knjiženje:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Potraživanja za državne potpore i pomoći 2331 5.250,00
Prihodi od državnih potpora 6500 5.250,00
Zahtjev za potporu br. ___ podnijet nadležnom
organu
Primjer:
1) Društvo «XY» d.o.o. primilo je od osnivača specijalno vozilo za koje je tržišna cijena
80.000,00 KM. Vozilo je stavljeno u funkciju.
2) Obračunana je amortizacija za specijalno vozilo za razdoblje od stavljanja u funkciju do
31.XII.2021. godinu u iznosu 4.000,00 KM.
162
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Transportna sredstva 0240 80.000,00
Odgođeno priznavanje prihoda iz donacija i
pomoći 4075 80.000,00
za primljeno specijalno vozilo – potpora
osnivača
2a. Troškovi amortizacije 5404 4.000,00
Ispravak vrijednosti transportnih sredstava 0249 4.000,00
obračunana amortizacija za vozilo za tekuće
obračunsko razdoblje
2b. Odgođeno priznavanje prihoda iz donacija i
pomoći 4075 4.000,00
Prihodi od donacija vezanih za sredstva 6521 4.000,00
prijenos potpore u prihod u visini amortizacije
4.8. FINANCIJSKI PRIHODI

Na kontima skupine 66 – Financijski prihodi, iskazuju se prihodi od kamata, pozitivnih
tečajnih razlika, efekata valutne klauzule, dividendi i učešća u dobiti i ostali financijski prihodi.
4.8.1. Financijski prihodi od povezanih pravnih osoba

Prema članku 57. st. 2. Pravilnika o kontnom okviru, sadržaju konta i primjeni kontnog okvira
za gospodarska društva, na kontu 660 – Financijski prihodi od povezanih pravnih osoba,
iskazuju se prihodi od kamata, pozitivnih tečajnih razlika, dividendi i ostali financijski prihodi od
pravnih osoba koja ulaze u grupu za konsolidaciju.
Prema tome, na kontu 660 knjiže se i prihodi od ulaganja obračunani po metodi udjela i po
metodi troška ulaganja.
Prihodi ulagača od udjela u dobiti drugih gospodarskih društava koji se obračunavaju po
metodi udjela regulirani su odredbama MRS-a 28.
Kad se primjenjuje obračun ulaganja prema metodi udjela (equity method), u prihode
ulagača priznaje se ukupni ulagačev udio u dobiti primatelja ulaganja. Istodobno, ulagač
povećava iznos ulaganja za njegov udio u dobiti primatelja ulaganja a naknadno ga smanjuje za
primljene raspodjele od primatelja ulaganja.
Primjer knjiženja prihoda od povezanih osoba po metodi udjela
Društvo „X“ – ulagač ima 30% udjela u kapitalu društva „Y“– primatelja ulaganja, a rezultate
ulaganja obračunava po metodi udjela.
1) Primatelj ulaganja ostvario je dobit u iznosu 200.000,00 KM od čega ulagaču pripada 30%
odnosno 60.000,00 KM.
2) Kod primatelja ulaganja izglasane su dividende u iznosu 120.000,00 KM. Ulagač je primio
uplatu dividende u iznosu od 36.000,00 KM.
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Dionice u pridruženim društvima 0600 60.000,00
Prihodi od udjela u dobiti pridruženih društava 6602 60.000,00
za priznavanje prihoda od udjela u dobiti po metodi
udjela i povećanje ulaganja
2. Žiro račun 2000 36.000,00
Dionice u pridruženim društvima 0600 36.000,00
za primljenu dividendu i smanjenje ulaganja
163
Po metodi troška ulagač evidentira početno svoje ulaganje prema trošku ulaganja.
Međutim, ulagač priznaje prihode od ulaganja samo u mjeri u kojoj prima raspodjelu dividendi
ostvarenu od primatelja ulaganja.
Prema tome, na temelju odluke o raspodjeli dividendi ili dijela dobiti ulagač, po pisanoj
obavijesti, knjiži potraživanja za dividende i prihod, neovisno o tome što dividenda još nije
doznačena. To će u pravilu biti u godini koja slijedi nakon godine u kojoj je primatelj ulaganja
ostvario dobit.
4.8.2. Prihodi od kamata

Kao prihodi od kamata evidentiraju se sve kamate obračunane po osnovi dugoročno
uloženih sredstava, danih dugoročnih depozita i kaucija, ulaganja u vrijednosne papire i danih
dugoročnih zajmova, danih predujmova, kratkoročnih depozita, potraživanja od kupaca i ostalih
potraživanja iz poslovanja te ostala kratkoročna potraživanja. Prihodima od kamata smatraju se
i kamate obračunane na robne, potrošačke i financijske zajmove (kredite) i druge plasmane (KM
ili devizne).
Da bi se utvrdio prihod po toj osnovi kamate se moraju obračunati i iskazati na odgovarajućoj
knjigovodstvenoj ispravi s nastankom dužničko-vjerovničkog odnosa najkasnije na datum
bilance (31.XII.2021.).
Primjer:
1) Naše poduzeće je 1. X. 2021. godine dalo zajam drugom poduzeću u iznosu 50.000,00 KM
na rok od 3 mjeseca. Ugovoreno je obračun 12% kamata godišnje koje će korisnik zajma
platiti po isteku zajma (nakon 3 mjeseca).
2) Priznat je prihod za kamate u iznosu 500,00 KM za mjesec listopad.
3) Priznat je prihod za kamate u iznosu 500,00 KM za mjesec studeni.
4) Priznat je prihod za kamate u iznosu 500,00 KM za mjesec prosinac.
5) Ispostavljen je obračun kamate za 3 mjeseca iznosu od 1.500,00 KM.
6) Primatelj zajma je vratio zajam u iznosu 50.000,00 KM i platio kamate u iznosu 1.500,00 KM,
odnosno ukupno 51.500,00 KM.
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Dani financijski zajmovi pravnim osobama u zemlji 2410 50.000,00
Žiro račun 2000 50.000,00
za dani zajam drugom društvu
2. Potraživanje za ugovorene nefakturirane kamate 23881 500,00
Prihodi od kamata po osnovi zajmova
nepovezanim osobama 6610 500,00
za priznavanje prihoda od kamata za listopad 2021.
za priznavanje prihoda od kamata za studeni 2021.
za priznavanje prihoda od kamata za prosinac 2021.
5. Potraživanje za ugovorene kamate 23880 1.500,00
Potraživanje za ugovorene nefakturirane kamate 23881 1.500,00
za ispostavljeni obračun za kamate za tri mjeseca
6. Žiro račun 2000 51.500,00
Potraživanja za ugovorene kamate 23880 1.500,00
Dani zajmovi pravnim osobama u zemlji 2410 50.000,00
za vraćeni kredit i plaćene kamate
164
4.8.3. Pozitivne tečajne razlike

Pozitivne tečajne razlike smatraju se dobicima („gains“) koji udovoljavaju definiciji prihoda pa
se priznaju kao prihodi.
Prihodi od pozitivnih tečajnih razlika nastaju ako je aktivni konto monetarne stavke proknjižen
u glavnoj knjizi u nižoj svoti od svote koja se dobije po srednjem tečaju na dan podmirenja, na
dan usklađenja ili na datum bilance stanja, odnosno ako je pasivni konto monetarne stavke
proknjižen u glavnoj knjizi u višoj svoti od svote koja se dobije po srednjem tečaju na dan
podmirenja, na dan usklađenja ili na datum bilance stanja.
Prihod od pozitivnih tečajnih razlika priznaje se u razdoblju u kojem te razlike nastaju (MRS
21., t.28.).
Ako je transakcija podmirena unutar istog računovodstvenog razdoblja kao razdoblje u kojem
je nastala, sve tečajne razlike priznaju se u tom razdoblju. Međutim, ako je transakcija
podmirena u narednom računovodstvenom razdoblju, tečajna razlika koja se priznaje u svakom
razdoblju do datuma namire određuje se na temelju promjene tečaja tijekom svakog razdoblja
(MRS 21., t.29.).
Primjer:
a) Potraživanje na kontu 2420 – Dani kratkoročni financijski zajmovi u
inozemstvo iznosi 20.000 HRK,
protuvrijednost u KM u knjigovodstvu 5.200,00 KM
- protuvrijednost potraživanja od 20.000 HRK na posljednji dan
obračunskog razdoblja prema srednjem tečaju 100 HRK = 26,50 KM 5.300,00 KM
- pozitivna tečajna razlika 100,00 KM
b) Potraživanje na kontu 0641 – Dani dugoročni financijski zajmovi u
inozemstvo iznosi 50.000 HRK,
protuvrijednost u KM u knjigovodstvu 13.000,00 KM
- protuvrijednost potraživanja od 50.000 HRK na posljednji dan
obračunskog razdoblja prema srednjem tečaju 100 HRK = 26,50 KM 13.250,00 KM
- pozitivna tečajna razlika 250,00 KM
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Dani kratkoročni financijski zajmovi u inozemstvu 2420 100,00
Dani dugoročni zajmovi u inozemstvo 0641 250,00
Pozitivne tečajne razlike s osnove financijskih
plasmana 6623 350,00
za pozitivne tečajne razlike
4.8.4. Ostali financijski prihodi

Uz neiskorištena kasa-skonta i slične financijske prihode, na kontu 669 – Ostali financijski
prihodi evidentiraju se prihodi od ulaganja u nepovezanim pravnim osobama. Nepovezane
pravne osobe su one u kojima društvo ulagatelj ima glasačku moć, tj. utjecaj na upravljanje
manji od 20%.
Dividende i udjeli u dobiti u nepovezanim pravnim osobama se priznaju u prihode kada je
ustanovljeno dioničarevo pravo na naplatu tih dividendi. Prema tome, za priznavanje prihoda od
dividendi nije uvjet da su naplaćene nego se prihod priznaje temeljem potraživanja za dividende
i dovoljno je da je naplata vjerojatna. Ako naplata nije vjerojatna ulagač ne priznaje prihod, već
odgađa priznavanje prihoda sve dok ne postane vjerojatno da će dividenda biti naplaćena.
Kod priznavanja prihoda od dividendi, u prihode ulagača se ne priznaje udjel u dobiti
primatelja ulaganja nego samo izglasane dividende. Prema tome, ako primatelj ulaganja ostvari
dobit a donese odluku da neće dijeliti dividende, ulagač ne priznaje prihod.
165
Primjer prihoda od dividendi i udjela u dobiti

Ulagač posjeduje 10% udjela u kapitalu primatelja ulaganja i nema značajan utjecaj na
upravljanje.
1) Primatelj ulaganja ostvario je dobit u iznosu 100.000,00 KM. Donesena je odluka o isplati
dividendi iz dobiti u iznosu od 60.000,00 KM. Ulagaču pripada 10%, tj. 6.000,00 KM koje
priznaje kao prihod od dividendi.
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Potraživanja za dividendu 2314 6.000,00
Prihodi od dividendi 6692 6.000,00
za priznavanje prihoda od dividendi
4.9. OSTALI PRIHODI I DOBICI

Na kontima skupine 67 – Ostali prihodi i dobici, iskazuju se dobici po osnovi prodaje
nematerijalnih i materijalnih stalnih sredstava, investicijskih nekretnina i bioloških sredstava,
dobici od prodaje stalnih sredstava namijenjenih prodaji i obustavljenog poslovanja, dobici od
prodaje dugoročnih vrijednosnih papira i učešća u kapitalu, dobici od prodaje materijala,
naplaćena otpisana potraživanja, viškovi, prihodi po osnovi efekata ugovorene zaštite od rizika,
prihodi od smanjenja i otpisa obveza, prihodi od ukidanja dugoročnih rezerviranja i ostali
nespomenuti prihodi.
4.9.1. Dobici od prodaje (ne)materijalnih stalnih sredstava

Na kontu 670 – Dobici od prodaje nematerijalnih i materijalnih stalnih sredstava, iskazuju se
dobici od prodaje nematerijalnih stalnih sredstava, nekretnina, postrojenja i opreme, kao i drugih
(specifičnih) materijalnih stalnih sredstava, u iznosu koji je veći od njihove sadašnje vrijednosti i
troškova prodaje
Prema načelima sadržanim u MRS-u 16 (toč. 67.-72.), u MRS-u 38 (toč. 112.-117.), dobici ili
gubici koji nastanu zbog isknjižavanja pojedinih stavki stalnih (ne-tekućih) sredstava, trebaju se
utvrditi kao razlika između neto prihoda od otuđenja (ako ih ima) i knjigovodstvenog iznosa
sredstva, te priznati u bilanci uspjeha po prestanku priznavanja sredstva.
Primjer prodaje opreme kad je prodajna cijena veća od knjigovodstvenog iznosa sredstva
So) Nabavna vrijednost stroja za proizvodnju iznosi 100.000,00 KM, a akumulirana amortizacija
do datuma prodaje sredstva iznosi 30.000,00 KM.
1) Stroj je prodan po cijeni koja je veća od knjigovodstvenog iznosa i ispostavljena je faktura
kupcu na iznos od 80.000,00 KM plus 13.600,00 KM PDV-a. Stroj je isporučen kupcu.
Knjiženje:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Kupci nekretnina, postrojenja i opreme 2115 93.600,00
Ispravak vrijednosti za obračunanu amortizaciju 0229 30.000,00
Dobici od prodaje postrojenja i opreme 6703 10.000,00
Obveze za PDV 4700 13.600,00
za prodaju stroja i isknjižavanje
U praksi nerijetko isknjižavanje stalnih sredstava se ne vrši istodobno s knjiženjem

ispostavljanja fakture za prodaju. U tom slučaju prethodno prikazani model knjiženja prodaje
opreme (u jednom stavu) moguće je razdvojiti na dva knjiženja, a da u bilanci uspjeha bude
iskazan prihod (dobitak) po neto načelu, i to na sljedeći način:
166
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1a. Kupci nekretnina, postrojenja i opreme 2115 93.600,00
Prihodi od prodaje postrojenja i opreme 6703 80.000,00
Obveze za PDV 4700 13.600,00
1b. Ispravak vrijednosti za obračunanu amortizaciju 0229 30.000,00
Prihodi od prodaje postrojenja i opreme 6703 (70.000,00)
za isknjižavanje stroja i utvrđivanje dobitka
4.9.2. Dobici od prodaje učešća u kapitalu i vrijednosnih papira

Na kontu 674 – Dobici od prodaje učešća u kapitalu i vrijednosnih papira, iskazuje se
ostvarena pozitivna razlika između primitaka od prodaje učešća u kapitalu i dugoročnih
vrijednosnih papira i njihove knjigovodstvene vrijednosti (članak 58., st. 6. Pravilnika …).
Naime, u slučaju prodaje financijske imovine ili drugog načina prestanka priznavanja, u dobit
ili gubitak priznaje se razlika između:
(a) knjigovodstvene vrijednosti, i
(b) zbroja primljene naknade (uključujući svu stečenu novu imovinu umanjenu za sve
preuzete nove obveze) i svih kumulativnih dobitaka ili gubitaka koji se priznaju direktno u
kapitalu.
To znači da se u dobitak (koji ima karakter prihoda) priznaje samo iznos za koji je primljena
naknada (prodajna vrijednost umanjena za transakcijske troškove) viša od knjigovodstvene
vrijednosti.
Primjer:
Društvo posjeduje 1.000 komada dionica drugog društva u vrijednosti od 200.000 KM.
1) Prodano je preko posrednika (brokera) 500 komada dionica za 130.000,00 KM. Provizija
brokeru iznosi 4.000,00 KM, pa je primljena naknada u iznosu 126.000,00 KM. Novac je
primljen na žiro račun i proknjižena je transakcija.
Knjiženje:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Žiro račun 2000 126.000,00
Ulaganja u dionice nepovezanih osoba (500 kom.
x 200.000 KM) 0613 100.000,00
Dobici od prodaje dionica 6742 26.000,00
za prodaju 500 kom. dionica i knjiženje dobitka na
prodaji
4.9.3. Dobici od prodaje materijala

Prema članku 57. stavak (7) Pravilnika o kontnom okviru …, na kontu 675 – Dobici od
prodaje materijala, iskazuje se ostvarena pozitivna razlika između ostvarene prodajne
vrijednosti i knjigovodstvene vrijednosti prodanog materijala i sličnih tekućih zaliha (rezervnih
dijelova, sitnog inventara, ambalaže i auto-guma).
Međutim, ovdje treba naglasiti kako citirana odredba iz Pravilnika o kontnom okviru … nije u
skladu s odredbama MRS-a 2 – Zalihe (niti s odredbama Odjeljka 13 – Zalihe MSFI-ija za
MSS), prema kojima se prihodi od prodaje zaliha trebaju priznati na bruto osnovi, a ne na
neto osnovi.
167
Primjer:
Prodan je materijal za proizvodnju, čija je vrijednost na zalihi 5.000,00 KM, i kupcu je
ispostavljen račun na iznos od 8.190,00 KM (7.000,00 KM plus 1.190,00 KM PDV-a).
Knjiženje:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Potraživanja od ostalih prodaja kupcima 2116 8.190,00
Dobici od prodaje materijala 6750 2.000,00
za prodani materijal (za proizvodnju)
4.9.4. Viškovi
Na kontu 676 knjiže se viškovi stalnih sredstava, sirovina i materijala, rezervnih dijelova,
sitnog inventara, proizvodnje i proizvoda, robe, novčanih sredstava, kao i drugi viškovi, kada se
utvrde, a to je najčešće prilikom popisa (inventure).
Na temelju utvrđenih viškova gospodarsko društvo utvrđuje prihod u visini iznosa tržišne
nabavne cijene konkretne imovine u trenutku utvrđivanja viška odnosno na datum popisa.
Primjer:
1. Prema odluci nadležnog organa utvrđeno je da se sljedeći viškovi knjiže u korist prihoda:
a) višak materijala, 100 kg materijala «M»
- stvarna tržišna nabavna cijena (prema posljednjoj nabavi) 3.500,00 KM
b) višak trgovačke robe, 10 komada artikla «R»
- tržišna nabavna cijena 4.800,00 KM
- prodajna cijena bez PDV-a 5.600,00 KM
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1a. Materijal u skladištu 1010 3.500,00
Inventurni viškovi materijala 6761 3.500,00
za višak materijala
1b. Roba u skladištu 1320 5.600,00
Razlika u cijeni robe u skladištu 1370 800,00
Inventurni viškovi robe 6766 4.800,00
za višak trgovačke robe
4.9.5. Naplaćena otpisana potraživanja

Na kontu 677 knjiže se naplaćeni iznosi na ime potraživanja za koja je ranije, po osnovi
vrijednosnog usklađenja, priznat rashod (na kontu 578) i ispravak vrijednosti.
Prihodi po ovoj osnovi iskazuju se u trenutku naplate temeljem dokumenta o priljevu
novčanih sredstava na račun gospodarskog društva.
Primjer:
Naplaćeno je ranije otpisano potraživanje od kupca u iznosu od 5.000,00 KM.
168
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Žiro račun 2000 5.000,00
Potraživanja od kupaca 2111 5.000,00
Ispravak vrijednosti potraživanja od kupaca 2191 5.000,00
Prihodi od naplaćenih ranije otpisanih
potraživanja 6770 5.000,00
za naplaćeno ranije otpisano potraživanje
Ovdje je potrebno istaknuti da članak 22. Zakona o porez na dobit predviđa da prihodi od
naplaćenih otpisanih potraživanja, u slučaju da su u prethodnim razdobljima nisu bili „porezno
dopušteni rashod“, ne ulaze u poreznu osnovicu. To znači da se za iznos prihoda iskazanog po
toj osnovi može umanjiti porezna osnovica poreza na dobit.
4.9.6. Prihodi od otpisanih obveza

Iznosi ugovorenih otpisa obveza, otpisi obveza prema sudskim nagodbama, otpisi obveza
nakon proteka zastare, te prihodi od otpisanih obveza po drugim osnovama, iskazuju se u
okviru konta 679 – Otpis obveza, ukinuta rezerviranja i ostali prihodi. Pritom se konto 6790 –
Prihodi od otpisanih obveza odobrava se uz zaduženje odgovarajućeg konta razreda 4, ovisno
o vrsti i ročnosti otpisane obveze.
Primjer:
1) Nakon proteka roka zastare otpisane su obveze:
- prema dobavljačima (zaliha) 12.000,00 KM
- prema zaposlenima (regres) 4.000,00 KM
2) Prema sudskoj nagodbi dobavljači su nam trajno otpisali obveze u iznosu 10.000,00 KM.
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Obveze prema dobavljačima 4320 12.000,00
Ostale obveze prema zaposlenima 4563 4.000,00
Prihodi od otpisanih obveza 6790 16.000,00
za otpis obveza zbog proteka zastare
2. Obveze prema dobavljačima 4320 10.000,00
Prihodi od otpisanih obveza 6790 10.000,00
za otpis obveza po sudskoj nagodbi
4.9.7. Prihodi od penala, kazni, nagrada, odustatnina i sl.

Na kontu 6794 evidentiraju se povremeni prihodi po osnovu svih vrsta penala, koji se
ostvaruju po osnovi ugovora, i penali koji se ostvare po osnovi propisa, sudskih presuda, akta
nadležnih organa. Na ovom kontu knjiže se i sve nagrade bez obzira jesu li primljene u novcu ili
drugim materijalnim vrijednostima.
Primjer:
1. U skladu s ugovorom dobavljaču su zbog nepravovremenog izvršenja
ugovora obračunani su penali u iznosu 13.000,00 KM
2. Dobavljač je osporio iznos obračunanih penala 4.500,00 KM
3. Dobavljač je na žiro račun uplatio na ime penala 8.500,00 KM
4. Konačnom sudskom odlukom dobavljaču je utvrđena obveza za penale 3.800,00 KM
5. Prema sudskom rješenju dobavljač je na ime penala platio 3.800,00 KM
169
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Ostala kratkoročna potraživana 2388 13.000,00
Prihodi od ugovorenih penala 67940 13.000,00
obračun penala u skladu s ugovorom
2. Prihodi od ugovorenih penala 67940 4.500,00
Ispravak vrijednosti ostalih kratkoročnih potraživanja 2398 4.500,00
obavijest dobavljača o osporavanju obračuna penala
3. Žiro račun 2000 8.500,00
Ostala kratkoročna potraživanja 2388 8.500,00
naplaćeno neosporeno potraživanje za penale
4. Ispravak vrijednosti ostalih kratkoročnih potraživanja 2398 3.800,00
Prihodi od ugovorenih penala 67940 3.800,00
konačni obračun potraživanja za penale prema
konačnom sudskom rješenju
5. Žiro račun 2000 3.800,00
Ostala kratkoročna potraživanja 2388 3.800,00
Istodobno:
Ispravak vrijednosti ostalih kratkoročnih potraživanja 2398 700,00
Ostala kratkoročna potraživanja 2388 700,00
naplaćeno potraživanje za penale po konačnom
sudskom rješenju
Knjiženje na rednom broju (2) – ispravljanje prihoda moguće je kada se događaj dešava u
istom razdoblju kao i događaj pod (1). Ako to nije isto razdoblje, tada se pod (2) knjiži
vrijednosno usklađivanje (na teret rashoda).
4.10. PRIHODI/DOBICI S OSNOVE USKLAĐIVANJA VRIJEDNOSTI SREDSTAVA

Na kontima skupine 68 – Prihodi/dobici s osnove usklađivanja vrijednosti sredstava, iskazuju
se pozitivni efekti promjene fer vrijednosti nematerijalnih i materijalnih stalnih sredstava,
investicijskih nekretnina, bioloških sredstava, financijskih plasmana i zaliha, do visine ranije
iskazanih rashoda za ta sredstva po osnovi vrijednosnog usklađivanja, kao i efekti drugih
ukidanja ispravka vrijednosti po osnovi vrijednosnog usklađivanja sukladno MRS 16, MRS 38,
MRS 36, MSFI 9 i drugim relevantnim MRS/MSFI i usvojenim računovodstvenim politikama.
Prihodi iz osnove usklađivanja vrijednosti odnose se na vraćanje vrijednosti ranije otpisanoj
imovini i to samo do iznosa ranijeg otpisa ili manje. Naime, zalihe se ne smiju vrednovati iznad
njihove nabavne vrijednosti, a vrednovanje nematerijalnih i materijalnih stalnih sredstava iznad
njihove nabavne vrijednosti predstavlja revalorizaciju a ne prihod.
4.10.1. Prihodi od usklađivanja vrijednosti (ne)materijalnih stalnih sredstava

Na kontima 680 i 681 iskazuje se dio povećanja vrijednosti nematerijalnih i materijalnih
stalnih sredstava do visine ranijih umanjenja tih sredstava (prethodno priznatih kao rashod na
kontima 580 i 581).
Primjer:
So) Poslovna zgrada je početno priznata po trošku stjecanja u iznosu od 1.000.000,00 KM.
Ispravak vrijednosti zgrade po osnovi amortizacije iznosi 300.000,00 KM, a ispravak
vrijednosti po osnovi umanjenja vrijednosti zgrade je 150.000,00 KM.
1) Zbog promjene cijena nekretnina na tržištu procijenjeno je da se vrijednost zgrade može
povećati za 100.000,00 KM.
170
Knjiženje:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Ispravak vrijednosti građevina za umanjenje
vrijednosti 02191 100.000,00
Prihodi od usklađivanja vrijednosti građevinskih
objekata 6811 100.000,00
za usklađenje vrijednosti poslovne zgrade
4.10.2. Prihodi od usklađivanja vrijednosti zaliha

Na kontu 685 – Prihodi od usklađivanja vrijednosti zaliha, knjiže se naknadna povećanja
vrijednosti zaliha nakon što su prethodno bile otpisane. Ti prihodi ne mogu biti veći od ranijeg
otpisa (umanjenja vrijednosti zaliha)
Primjer:
Zalihama materijala koje su ranije otpisane (i priznate kao rashod na kontu 585) u iznosu
10.000,00 KM, vraćena je vrijednost za 7.000,00 KM, jer je došlo do povećanja njihove neto
utržive vrijednosti.
Knjiženja:
Red. IZNOS
OPIS KONTO
1. Ispravak vrijednosti materijala 1090 7.000,00
Prihodi od ispravka vrijednosti materijala 6850 7.000,00
za usklađivanje vrijednosti materijala
4.11. EFEKTI PROMJENA RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA I ISPRAVAKA

GREŠAKA IZ RANIJIH GODINA
Na kontima 690 – Efekti promjena računovodstvenih politika i 691 – Ispravak grešaka iz
ranijih godina, iskazuju se prihodi s osnove efekata promjene računovodstvenih politika i
ispravaka neznačajnih grešaka iz ranijih godina sukladno MRS 8.
U korist konta 690 iskazuju se i efekti ispravaka pogrešaka iz ranijih razdoblja koji nisu
materijalno značajni, te ne zahtijevaju primjenu postupaka opisanih u odredbama MRS-a 8.
Efekti promjena računovodstvenih politika i ispravaka pogrešaka iz ranijih godina koji su
materijalno značajni evidentiraju se, sukladno MRS-u 8, izravno u korist neraspoređene dobiti
(ako postoji zadržana dobit).
4.12. PRIJENOS PRIHODA

Preko konta 699 – Prijenos prihoda, vrši se prijenos prihoda sa skupina konta 60 do 69.
Konto 699 se zatvara (potražno) u korist konta 710 – Ukupni prihodi.
Kako se u bilanci uspjeha – računu dobiti i gubitka, iskazuje ne samo ukupni rezultat, već i
rezultati po aktivnostima, to je konto 699 primjereno raščlaniti na više konta, kao npr.
6990 – Prijenos prihoda od prodaje učinaka
6991 – Prijenos prihoda od prodaje robe
6992 – Prijenos ostalih poslovnih prihoda
6993 – Prijenos financijskih prihoda
6994 – Prijenos ostalih prihoda
6995 – Prijenos prihoda od usklađivanja vrijednosti
6996 – Prijenos prihoda s osnove promjene računovodstvenih politika i
ispravaka neznačajnih grešaka iz ranijih godina
6997 – Prijenos prihoda od prekinutog poslovanja
Primjer prijenosa prihoda prikazan je u sklopu primjera utvrđivanja financijskog rezultata, u 5.
poglavlju ovog priručnika.
171
5 UTVRĐIVANJE FINANCIJSKOG REZULTATA

RAZDOBLJA
Postupak utvrđivanja financijskog rezultata započinje utvrđivanjem ukupnih prihoda i ukupnih
rashoda priznatih tijekom obračunskog razdoblja.
Ukupni prihodi obračunskog razdoblja utvrđuju se na kontu 710 – Ukupni prihodi. Prije toga,
potrebno je zatvoriti (dugovnim knjiženjem) sva konta na skupinama 60 do 69 na kojima su
tijekom obračunskog razdoblja evidentirani prihodi, a što se radi pomoću konta 699 – Prijenos
prihoda. Pritom je primjereno osnovni konto 699 raščlaniti na više konta (kako je to učinjeno u
točki 4.11. ovog priručnika), na kojima će biti iskazani prihodi prema vrstama. Na taj način se u
financijskom knjigovodstvu iskazuju podaci potrebni za sastavljanje obrasca „Bilanca uspjeha –
Izvještaj o ukupnom rezultatu za razdoblje“, koji predviđa iskazivanje financijskog rezultata po
vrstama aktivnosti.
Ukupni rashodi obračunskog razdoblja utvrđuju se na kontu 711 – Ukupni rashodi. U
postupku utvrđivanja rashoda obračunskog razdoblja koristi se konto 599 – Prijenos rashoda,
na koji se prenose iznosi sa svih konta na skupinama 50 do 59 na kojima su tijekom
obračunskog razdoblja evidentirani rashodi, uključujući i evidencijska konta 595 i 596. Pritom je,
za svrhe sastavljanja bilance uspjeha, također, primjereno osnovni konto 599 raščlaniti na više
konta (kako je to učinjeno u točki 3.14. ovog priručnika), na kojima će biti iskazani rashodi
prema vrstama.
U daljem se postupku zatvaraju konta 710 i 711, prijenosom njihovih iznosa na konto 712 –
Prijenos rezultata razdoblja. Na kontu 712 iskazuje se prijenos dobiti obračunskog razdoblja
(razlika prihoda i rashoda) i to: zaduženjem konta 712 (ako je ostvarena dobit) u korist konta
720 – Dobit ili gubitak, ili odobrenjem konta 712 (ako je ostvaren gubitak) na teret konta 720.
Financijski rezultat iskazan na kontu 720 predstavlja dobit ili gubitak obračunskog razdoblja
prije poreza.
U postupku utvrđivanja financijskog rezultata razdoblja potrebno je utvrditi i na kontu 721 –
Porezni rashodi razdoblja, iskazati porezni rashod izvještajnog razdoblja obračunan
sukladno propisima o porezu na dobit, zaduženjem ovog konta u korist konta 481 – Obveze za
porez na dobit.
Na kontu 722 – Odgođeni porezni rashodi i prihodi razdoblja, iskazuju se eventualni
odgođeni porezni rashodi i prihodi obračunani sukladno MRS 12 i propisima o porezu na dobit.
Odgođeni porezni rashodi knjiže se na teret konta 722, u korist odgovarajućeg konta
odgođenih poreznih obveza. Odgođeni porezni prihodi knjiže se u korist konta 722, na teret
odgovarajućeg konta odgođenih poreznih sredstava.
Konto 720 se na kraju obračunskog razdoblja zatvara, odobrenjem ili zaduženjem ovog
konta na teret ili u korist konta 724 – Prijenos dobitka ili gubitka, uz istodobno zatvaranje konta
721 i (eventualno) konta 722.
Konto 724, na kojemu se iskazuje neto financijski rezultat razdoblja (poslije oporezivanja),
veza je između bilance uspjeha i bilance stanja, te se iznos na njemu evidentiran preknjižava na
bilančni konto 341 – Neraspoređena dobit izvještajne godine ili na konto 351 – Gubitak
izvještajne godine.
172
Primjer utvrđivanja financijskog rezultata kada je ostvarena dobit

Gospodarsko društvo «XY» d.o.o. u razdoblju 1.I.-31.XII.2021. god. iskazalo je na kontima
(skupinama konta) razreda 5 i 6 sljedeće rashode i prihode:
VRSTA RASHODA ili PRIHODA KONTO IZNOS (u KM)
Nabavna vrijednost prodane robe 501 50.000,00
Materijalni troškovi 51 20.000,00
Troškovi plaća 520 40.000,00
Amortizacija 540 10.000,00
Nematerijalni troškovi 55 8.000,00
Financijski rashodi 56 5.000,00
Ostali rashodi i gubici 57 3.000,00
Rashodi/gubici od umanjenja vrijed. sredstava 58 7.000,00
Povećanje vrijednosti zaliha učinaka 595 55.000,00
Smanjenje vrijednosti zaliha učinaka 596 52.000,00
Prihodi od prodaje robe 60 70.000,00
Prihodi od prodaje učinaka 61 75.000,00
Prihodi od aktiviranja ili potrošnje robe i učinaka 62 3.000,00
Promjena vrijednosti specifičnih stalnih sredstava 64 7.000,00
Ostali poslovni prihodi 65 11.000,00
Financijski prihodi 66 4.000,00
Ostali prihodi i dobici 67 3.000,00
Prihodi/dobici od usklađivanja vrijed. sredstava 68 2.000,00
Knjiženja:
Red. IZNOS
broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Povećanje vrijednosti zaliha učinaka 595 55.000,00
Prijenos promjene vrijednosti zaliha 5990 3.000,00
Prijenos troškova za prodanu robu 5991 50.000,00
Prijenos ostalih poslovnih rashoda 5992 90.000,00
Materijalni troškovi sk. 51 20.000,00
Troškovi proizvodnih usluga sk. 53 12.000,00
Amortizacija sk. 54 10.000,00
Nematerijalni troškovi sk. 55 8.000,00
Prijenos financijskih rashoda 5993 5.000,00
Financijski rashodi sk. 56 5.000,00
Prijenos ostalih rashoda 5994 3.000,00
Ostali rashodi i gubici sk. 57 3.000,00
Prijenos rashoda od usklađivanja vrijednosti 5995 7.000,00
Rashodi/gubici od umanjenja vrijednosti
sk. 58 7.000,00
sredstava
za prijenos rashoda
(i promjene vrijednosti zaliha)
2. Prihodi od prodaje učinaka sk. 61 75.000,00
Prijenos prihoda od prodaje učinaka 6990 75.000,00
Prihodi od prodaje robe sk. 60 70.000,00
Prijenos prihoda od prodaje robe 6991 70.000,00
173
Prihodi od aktiviranja ili potrošnje robe i

sk. 62 3.000,00
učinaka
Ostali poslovni prihodi sk. 65 11.000,00
Prijenos ostalih poslovnih prihoda 6992 14.000,00
Financijski prihodi sk. 66 4.000,00
Prijenos financijskih prihoda 6993 4.000,00
Ostali prihodi i dobici sk. 67 3.000,00
Prijenos ostalih prihoda 6994 3.000,00
Promjena vrijednosti specifičnih stalnih
sk. 64 7.000,00
sredstava
Prihodi/dobici od usklađivanja vrijednosti
sk. 68 2.000,00
sredstava
Prijenos prihoda od usklađivanja vrijednosti 6995 9.000,00
za prijenos prihoda
3. Ukupni rashodi 711 152.000,00
za utvrđivanje ukupnih rashoda
4. Prijenos prihoda od prodaje učinaka 6990 75.000,00
Ukupni prihodi 710 175.000,00
za utvrđivanje ukupnih prihoda
5. Prijenos rezultata razdoblja 712 152.000,00
Ukupni rashodi 711 152.000,00
za zaključak konta rashoda
6. Ukupni prihodi 710 175.000,00
Prijenos rezultata razdoblja 712 175.000,00
za zaključak konta prihoda
Dobit prije poreza 7200 23.000,00
za utvrđenu dobit prije poreza
8. Porezni rashodi razdoblja 721 2.300,00
Obveze poreza na dobit 481 2.300,00
za procijenjenu obvezu poreza na dobit
9. Dobit prije poreza 7200 23.000,00
Porezni rashodi razdoblja 721 2.300,00
Prijenos neto dobiti razdoblja 7240 20.700,00
za utvrđivanje neto dobiti razdoblja
10. Prijenos neto dobiti razdoblja 7240 20.700,00
Neraspoređena neto dobit izvještajnog
3411 20.700,00
razdoblja
za prijenos neto dobiti razdoblja
174
Primjer utvrđivanja financijskog rezultata kada je ostvaren gubitak

Gospodarsko društvo «XY» d.o.o. u razdoblju 1.I.-31.XII.2021. god. iskazalo je na kontima
(skupinama konta) razreda 5 i 6 sljedeće rashode i prihode:
VRSTA RASHODA ili PRIHODA KONTO IZNOS (u KM)
Materijalni troškovi 51 40.000,00
Amortizacija 540 10.000,00
Nematerijalni troškovi 55 8.000,00
Financijski rashodi 56 5.000,00
Ostali rashodi i gubici 57 3.000,00
Rashodi/gubici od umanjenja vrijed. sredstava 58 7.000,00
Povećanje vrijednosti zaliha učinaka 595 55.000,00
Prihodi od prodaje robe 60 70.000,00
Prihodi od prodaje učinaka 61 75.000,00
Prihodi od aktiviranja ili potrošnje robe i učinaka 62 3.000,00
Promjena vrijednosti specifičnih stalnih sredstava 64 7.000,00
Ostali poslovni prihodi 65 11.000,00
Financijski prihodi 66 4.000,00
Ostali prihodi i dobici 67 3.000,00
Prihodi/dobici od usklađivanja vrijed. sredstava 68 2.000,00
Knjiženja:
Red. IZNOS
broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Povećanje vrijednosti zaliha učinaka 595 55.000,00
Materijalni troškovi sk. 51 40.000,00
Troškovi proizvodnih usluga sk. 53 12.000,00
Amortizacija sk. 54 10.000,00
Nematerijalni troškovi sk. 55 8.000,00
Financijski rashodi sk. 56 5.000,00
Ostali rashodi i gubici sk. 57 3.000,00
Rashodi/gubici od umanjenja vrijednosti
sk. 58 7.000,00
sredstava
za prijenos rashoda
(i promjene vrijednosti zaliha)
2. Prihodi od prodaje učinaka sk. 61 75.000,00
Prijenos prihoda od prodaje učinaka 6990 75.000,00
Prihodi od prodaje robe sk. 60 70.000,00
175
Prihodi od aktiviranja ili potrošnje robe i

sk. 62 3.000,00
učinaka
Ostali poslovni prihodi sk. 65 11.000,00
Financijski prihodi sk. 66 4.000,00
Ostali prihodi i dobici sk. 67 3.000,00
Promjena vrijednosti specifičnih stalnih
sk. 64 7.000,00
sredstava
Prihodi/dobici od usklađivanja vrijednosti
sk. 68 2.000,00
sredstava
za prijenos prihoda
3. Ukupni rashodi 711 192.000,00
za utvrđivanje ukupnih rashoda
4. Prijenos prihoda od prodaje učinaka 6990 75.000,00
Ukupni prihodi 710 175.000,00
za utvrđivanje ukupnih prihoda
Ukupni rashodi 711 192.000,00
za zaključak konta rashoda
6. Ukupni prihodi 710 175.000,00
Prijenos rezultata razdoblja 712 175.000,00
za zaključak konta prihoda
Gubitak prije poreza 7201 17.000,00
za utvrđeni gubitak prije poreza
8. Gubitak prije poreza 7201 17.000,00
Prijenos gubitka razdoblja 7241 17.000,00
za utvrđivanje gubitka razdoblja
9. Prijenos gubitka razdoblja 7241 17.000,00
Gubitak izvještajne godine 3510 17.000,00
za prijenos gubitka razdoblja
NAPOMENA:
Za potrebe primjera kada je utvrđen gubitak prije oporezivanja, pretpostavlja se da društvo, porezni
obveznik, nije utvrdilo poreznu obvezu kroz postupak poreznog bilanciranja u poreznoj bilanci.
176
6 FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI
6.1. SVRHA I SADRŽAJ FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Financijski izvještaji predstavljaju financijsku strukturu, financijski položaj i transakcije koje je
poduzelo neko gospodarsko društvo. Cilj je financijskih izvještaja opće namjene pružiti
informacije o financijskom stanju, uspješnosti poslovanja i novčanim tokovima, te druge
informacije koje su od koristi širokom krugu korisnika. Korisnici financijskih izvještaja jesu:
vlasnici udjela i dioničari, sadašnji i potencijalni ulagači, zajmodavci, zaposlenici, dobavljači i
ostali vjerovnici, kupci, vlade i njihove agencije, te javnost. Financijski izvještaji, također,
prikazuju rezultate koje je menadžment ostvario u upravljanju povjerenim mu resursima. U tu
svrhu, financijski izvještaji moraju osigurati informacije o sredstvima, obvezama, prihodima i
rashodima (uključujući i dobitke i gubitke), te o novčanim tokovima gospodarskog društva.
Za financijsko izvještavanje poslovnih subjekata relevantan je MRS 1 – Prezentiranje
financijskih izvještaja. Ovaj računovodstveni standard propisuje osnovu za prezentiranje
financijskih izvještaja opće namjene čime se omogućuje usporedba kako financijskih izvještaja
gospodarskog društva kroz više uzastopnih razdoblja, tako i usporedba s financijskim
izvještajima različitih subjekata u istom razdoblju.
Prema točki 10. MRS-a 112 potpuni set financijskih izvještaja čine:
(a) izvještaj o financijskom položaju na kraju razdoblja
(b) izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja
(c) izvještaj o promjenama kapitala tijekom razdoblja
(d) izvještaj o novčanim tokovima tijekom razdoblja
(e) bilješke, koje obuhvaćaju sažetak važnih računovodstvenih politika i druga objašnjenja i
(f) izvještaj o financijskom položaju na početku najranijeg usporednog razdoblja ako subjekt
neku računovodstvenu politiku primjenjuje retroaktivno ili ako retroaktivno prepravlja
stavke u svojim financijskim izvještajima ili ako stavke u financijskim izvještajima
reklasificira.
Subjekti mogu spomenute izvještaje nazvati drukčijim nazivima od onih koji su korišteni u
ovome Standardu.
Financijski izvještaji mogu također uključivati i dodatne tablice i informacije temeljene na
navedenim izvještajima ili izvedene iz njih, a za koje se očekuje da se čitaju zajedno s njima.
Tablice i dodatne informacije mogu se odnositi, primjerice, na financijske informacije poslovnih i
zemljopisnih segmenata i objavljivanja o učincima promjena cijena.
Financijski izvještaji su u uzajamnoj vezi jer odražavaju različite aspekte istih transakcija ili
drugih događaja. Premda svaki izvještaj pruža informaciju koja se razlikuje od ostalih, niti jedna
ne služi samo jednoj jedinoj svrsi, niti pruža sve informacije za određene potrebe korisnika.
12
Upravni odbor Saveza računovođa, revizora i financijskih djelatnika FBiH, donio je Odluku o objavljivanju i primjeni
Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja i Međunarodnih računovodstvenih standarda („Sl. novine FBiH“,
broj: 10/17), kojom se za financijske izvještaje koji se odnose na razdoblja koja počinju od 01. siječnja 2017. godine i
poslije, primjenjuju izmijenjeni / revidirani Međunarodni standardi financijskog izvještavanja uključujući i Međunarodne
računovodstvene standarde. Standardi, Konceptualni okvir za financijsko izvještavanje i prateća tumačenja Odbora za
Međunarodne računovodstvene standarde objavljeni na web stranici Saveza računovođa, revizora i financijskih djelatnika
FBiH – www.srr-fbih.org
Također Upravni odbor Saveza računovođa, revizora i financijskih djelatnika FBiH, donio je Odluku o objavljivanju i
primjeni Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja („Sl. novine FBiH“, broj: 55/17 i 90/17), kojom se
primjenjuju novi MSFI od 1.1.2018. godine (MSFI-9 Financijski instrumenti i MSFI-15 Prihodi od ugovora s kupcima)
odnosno od 1.1.2019. godine (MSFI 16 Najmovi).
Odlukom o objavljivanju Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja i Međunarodnih računovodstvenih
standarda („Sl. novine FBiH”, broj: 44/20) objavljene su izmjene i dopune pojedinih i određenih MSFI/MRS-ova
(detaljnije vidjeti na www.srr-fbih-org)
177
Primjerice, bilanca uspjeha pruža nepotpunu sliku uspješnosti poslovanja ako se ne koristi
zajedno s bilancom stanja i izvještajem o novčanim tokovima.
Gospodarska društva sastavljaju financijske izvještaje, osim izvještaja o novčanim tokovima,
prema načelu nastanka događaja, tj. prema obračunskoj (akrualnoj) osnovi računovodstva. To
znači da se transakcije i događaji priznaju po njihovom nastanku (a ne po primitku ili isplati
novca i novčanog ekvivalenta), bilježe u poslovnim knjigama, te iskazuju u financijskim
izvještajima za razdoblja na koja se odnose.
6.2. BILANCA USPJEHA – IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI

RAZDOBLJA
Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja (prema revidiranom MRS-u 1), odnosno Bilanca
uspjeha ili Račun dobiti i gubitka (Income Statement or Profit and Loss Account) je financijski
izvještaj koji prikazuje poslovni rezultat nekog subjekta tijekom određenog razdoblja. Bilanca
uspjeha prikazuje prihode i rashode (uključivši i poreze) tijekom izvještajnog razdoblja, te razliku
između prihoda i rashoda između dva datuma bilance. Poslovno razdoblje može rezultirati s
dobiti ako su prihodi veći od rashoda, ali i gubitkom ako su rashodi veći od prihoda.
6.2.1. Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja prema MRS 1

Struktura i sadržaj financijskog izvještaja koji se u MSFI navodi pod nazivom Izvještaj o
sveobuhvatnoj dobiti razdoblja (Statement of comprehensive income for the period), određeni su u
t. 81.A.-105. MRS-a 1.
Prema MRS-u 1 (t. 81.A) izvještaj o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti (izvještaj o
sveobuhvatnoj dobiti), pored dijela o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, treba da
prikaže:
(a) dobit ili gubitak;
(b) ukupnu ostalu sveobuhvatnu dobit;
(c) sveobuhvatnu dobit perioda, koju čini zbir dobiti ili gubitka i ostale sveobuhvatne dobiti..
Ako subjekt prezentira posebno izvještaj o dobiti ili gubitku, onda neće prikazati dio o dobiti ili
gubitku u izvještaju u kojem se prikazuje sveobuhvatna dobit.
U točki 82. MRS-a 1, navodi se minimum stavki koje treba odvojeno prikazati u glavnom
obrascu bilance uspjeha za određeno razdoblje. To su sljedeće stavke:
(a) prihodi
(b) financijski troškovi
(c) udio u dobiti ili gubicima pridruženih društava i zajedničkih pothvata obračunanih metodom
udjela
(d) porezni rashod
(e) jedan iznos za ukupna obustavljena poslovanja (vidjeti MSFI 5).
Dio o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti treba prikazati stavke koje prikazuju sljedeće iznose za
razdoblje (t. 82.A) :
(a) stavke ostale sveobuhvatne dobiti (osim iznosa u tački (b)), klasificirane po prirodi i
grupirane na one koje, u skladu sa ostalim MSFI-jevima:
(i) neće biti naknadno reklasificirane u dobitak ili gubitak; i
(ii) one koje će naknadno biti reklasificirane u dobit i gubitak kada se zadovolje posebni
uvjeti.
(b) udio u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti pridruženih društava i zajedničkih poduhvata,
obračunatih metodom udjela, izdvojen u udio stavki koje, u skladu sa ostalim MSFI-jevima:
(i) neće biti naknadno reklasificirane u dobit ili gubitak; i
(ii) one koje će naknadno biti reklasificirane u dobit i gubitak kada se zadovolje posebni
uvjeti.
178
Niti jednu stavku prihoda i rashoda pravna osoba ne treba prikazivati kao izvanrednu stavku,
bilo u glavnom obrascu ili u bilješkama (MRS 1, t.87.)
Pravna osoba treba raščlaniti troškove koristeći klasifikaciju temeljenu bilo na njihovoj prirodi
ili funkciji u okviru pravne osobe, u ovisnosti koja od njih osigurava pouzdanije i relevantnije
informacije (MRS 1, t.99.).
Prema metodi prirodnih vrsta troškova, rashodi se agregiraju u bilanci uspjeha prema
svojoj vrsti (primjerice amortizacija, troškovi materijala, troškovi prijevoza, troškovi zaposlenih i
troškovi reklame) i ne raspoređuju se na pojedine funkcije u okviru pravne osobe. Ova metoda
može biti jednostavna za primjenu, jer nije potrebno vršiti raspoređivanje troškova na pojedine
funkcije.
Primjer klasifikacije primjenom metode prirodnih vrsta troškova (MRS 1, t.102.) je sljedeći:
Prihod od prodaje X
Ostali poslovni prihodi X
Promjena vrijednosti zaliha gotovih proizvoda i proizvodnje u tijeku X
Troškovi sirovina i materijala X
Troškovi primanja zaposlenih X
Troškovi amortizacije X
Ostali poslovni rashodi X
Ukupni rashodi (X)
Dobit X
Drugi oblik raščlanjivanja troškova je prema njihovoj funkciji rashoda, tj. prema
funkcionalnoj metodi odnosno metodi “troškova prodanih učinaka”, gdje se rashodi raščlanjuju
prema svojoj funkciji na troškove prodanih proizvoda, ili primjerice, troškove distribucije i
administrativne troškove. Kao minimum, po ovoj metodi pravna osoba treba objaviti svoje
troškove prodanih učinaka odvojeno od ostalih troškova. Ova metoda može osigurati
relevantnije informacije za korisnike metode raščlanjivanja troškova po njihovoj prirodi, međutim
raspoređivanje troškova na funkcije može biti proizvoljno i može uključivati znatno prosuđivanje.
Primjer klasifikacije primjenom funkcionalne metode je sljedeći:
Primjer klasifikacije primjenom funkcionalne metode je sljedeći (MRS 1, toč. 103.):
Prihod od prodaje X
Troškovi prodanih proizvoda (X)
Bruto dobit X
Ostali prihodi X
Troškovi distribucije (X)
Administrativni troškovi (X)
Drugi rashodi (X)
Dobit X
Izbor između funkcionalne metode prirodnih vrsta troškova ovisi o prirodi poslovanja pravne
osobe, ali i drugim čimbenicima (uključujući I povijesne). Međutim, u slučaju izbora funkcionalne
metode treba imati u vidu zahtjev iz točke 104. MRS-a 1, koji traži objavu dodatnih informacija o
prirodi troškova, uključujući troškove amortizacije i troškove primanja zaposlenih.
6.2.2. Bilanca uspjeha – Izvještaj o ukupnom rezultatu za razdoblje u FBiH

Propisana shema Bilance uspjeha – izvještaja o ukupnom rezultatu razdoblja za
gospodarska društva – poduzeća u Federaciji BiH sačinjena je prema metodi prirodnih vrsta
rashoda i sadrži čak 144 AOP pozicije.
Ovaj se financijski izvještaj sastoji od dva glavna dijela, i to:
- Računa dobiti ili gubitka razdoblja (AOP 201 do 312) i
- Izvještaja o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti ili gubitku (AOP 314 do 331)
Dana 15. siječnja 2021. godine objavljen je pravilnik o izmjenama Pravilnika o sadržaju i formi
obrazaca financijskih izvještaja za gospodarska društva ("Službene novine Federacije BiH", broj
179
82/10 i 3/21) u članku 1. stav (2) obrasci Bilanca stanja - Izvještaj o financijskom položaju,
Bilanca uspjeha - Izvještaj o ukupnom rezultatu za period i Izvještaj o gotovinskim tokovima -
Izvještaj o tokovima gotovine (direktna i indirektna metoda), koji se nalaze u prilozima br. 1., 2.,
3.a) i 3.b) i čine sastavni dio Pravilnika zamjenjuju se novim obrascima Bilanca stanja –
Izvještaj o financijskom položaju, Bilanca uspjeha - Izvještaj o ukupnom rezultatu za
period i Izvještaj o gotovinskim tokovima - Izvještaj o tokovima gotovine (direktna i
indirektna metoda) koji sadrže JEDNODIMENZIONALNI BAR KOD, a nalaze se u prilozima
br. 1., 2., 3.a) i 3.b) ovog pravilnika i čine njegov sastavni dio.
Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama
Federacije BiH", odnosno 16. siječnja 2021. godine.
6.2.2.1. Dobit ili gubitak razdoblja

U postupku utvrđivanja dobiti ili gubitka razdoblja u bilanci uspjeha iskazuju se odvojeno
rezultati – dobit ili gubitak od sljedećih aktivnosti neprekinutog poslovanja:
1) dobit ili gubitak od poslovnih aktivnosti
2) dobit ili gubitak od financijskih aktivnosti
3) dobit ili gubitak od redovitih (poslovnih + financijskih) aktivnosti
4) dobit ili gubitak po osnovi ostalih prihoda i rashoda
5) dobit ili gubitak od usklađivanja vrijednosti
te, kao posebna stavka:
- dobit ili gubitak od prekinutog poslovanja
U nastavku dajemo opisne napomene o sadržaju najvažnijih pozicija „Dobiti ili gubitka“ po
AOP brojevima:
AOP 201 – Poslovni prihodi
Na ovoj AOP poziciji iskazuje se zbrojni iznos poslovnih prihoda iskazanih na skupinama
konta 60, 61, 62 i 65. Pritom se u okviru AOP pozicija 202 – Prihodi od prodaje robe i 206 –
Prihodi od prodaje učinaka posebno iskazuju prihodi ostvareni: (a) s povezanim osobama, (b)
na domaćem tržištu, i (c) na stranom tržištu.
AOP 212 – Poslovni rashodi
Na AOP 212 iskazuje se zbrojni iznos rashoda evidentiranih tijekom razdoblja na skupinama
konta 50, 51, 52, 53, 54 i 55, korigiranih „naniže“ za povećanje vrijednosti učinaka ili „naviše“ za
smanjenje vrijednosti učinaka.
AOP 225 – Dobit od poslovnih aktivnosti
AOP 226 – Gubitak od poslovnih aktivnosti
Na AOP poziciji 225 iskazuje se rezultat od poslovnih aktivnosti koji predstavlja razliku između
većih poslovnih prihoda (AOP 201) i nižih poslovnih rashoda (AOP 212). Ako su, pak, poslovni
rashodi iskazani u većem iznosu od poslovnih prihoda, iskazuje se (negativan) rezultat od
poslovnih aktivnosti na AOP 226.
AOP 227 – Financijski prihodi
AOP 234 – Financijski rashodi
Zbroj financijskih prihoda od: povezanih osoba, kamata, pozitivnih tečajnih razlika, efekata
valutne klauzule, učešća u dobiti zajedničkih ulaganja, te ostalih financijskih prihoda –
evidentiranih tijekom razdoblja na kontima skupine 66 iskazuje se na AOP 227.
Na AOP 234 iskazuje se zbrojni iznos financijskih rashoda priznatih tijekom razdoblja na
kontima skupine 56.
AOP 240 – Dobit od financijskih aktivnosti
AOP 241 – Gubitak od financijskih aktivnosti
180
U slučaju kad su financijski prihodi utvrđeni u većem iznosu od financijskih rashoda,

(pozitivna) razlika se iskazuje na AOP 240. U suprotnom slučaju, (negativna) razlika se iskazuje
na AOP 241.
AOP 242 – Dobit od redovitih aktivnosti
AOP 243 – Gubitak od redovitih aktivnosti
Poslovne i financijske aktivnosti predstavljaju tzv. redovite aktivnosti. Zbroj dobiti od poslovne i
od financijske aktivnosti, odnosno razlika (veće) dobiti po osnovi jedne vrste ovih aktivnosti i
(manjeg) gubitka po osnovi druge aktivnosti, iskazuje se na AOP 242 kao dobit od redovitih
aktivnosti.
Gubitak od redovitih aktivnosti, na AOP 243, može biti utvrđen kao zbroj gubitaka od poslovne
i od financijske aktivnosti, odnosno kao razlika (većeg) gubitka po osnovi jedne vrste ovih
aktivnosti i (manje) dobiti po osnovi druge aktivnosti.
AOP 244 – Ostali prihodi i dobici
AOP 254 – Ostali rashodi i gubici
Zbroj prihoda i dobitaka koji udovoljavaju definiciji prihoda, priznatih tijekom razdoblja na
kontima skupine 67 (osim na kontu 673) iskazuje se na AOP 244.
Na AOP 254 se iskazuje zbroj rashoda i gubitaka koji udovoljavaju definiciji rashoda, a koji su
tijekom razdoblja evidentirani na kontima skupine 57 (osim na kontu 573)
AOP 264 – Dobit po osnovi ostalih prihoda i rashoda
AOP 265 – Gubitak po osnovi ostalih prihoda i rashoda
U slučaju kad su ostali prihodi i dobici utvrđeni u većem iznosu od ostalih rashoda i gubitaka,
(pozitivna) razlika se iskazuje na AOP 264. U suprotnom slučaju, (negativna) razlika se iskazuje
na AOP 265.
AOP 266 – Prihodi iz osnove usklađivanja vrijednosti
AOP 276 – Rashodi iz osnove usklađivanja vrijednosti
Na AOP 266 iskazuje se zbroj prihoda iz osnova usklađivanja vrijednosti sredstava, priznatih
tijekom razdoblja na kontima skupine 68 (osim konta 688.)
Zbroj rashoda od umanjenja vrijednosti sredstava evidentiranih tijekom razdoblja na kontima
skupine 58 (osim konta 588) iskazuje se na AOP 276.
AOP 285 – Povećanje vrijednosti specifičnih stalnih sredstava
AOP 289 – Smanjenje vrijednosti specifičnih stalnih sredstava
Ukupan iznos procijenjenog povećanja vrijednosti investicijskih nekretnina (mjerenih po fer
vrijednosti), biološke imovine i ostalih specifičnih stalnih sredstava koja se ne amortiziraju,
evidentiran tijekom razdoblja na kontima 640, 641 i 642, iskazuje se na AOP 285.
Na AOP 289 iskazuje se ukupan iznos smanjenja vrijednosti specifičnih stalnih sredstava koja
se ne amortiziraju, koji je tijekom razdoblja evidentiran na kontima 643, 644 i 645.
AOP 293 – Dobit od usklađivanja vrijednosti
AOP 294 – Gubitak od usklađivanja vrijednosti
Dobit od usklađivanja vrijednosti bit će iskazana na AOP 293 u slučaj kad je izračun iznosa
upisanih na AOP-ima 266, 276, 285 i 289 (prema formuli: AOP 266 – AOP 276 + AOP 285 –
AOP 289) veći od nule.
Ako je izračun po navedenoj formuli manji od nule, bit će iskazan gubitak od usklađivanja
vrijednosti na AOP 294.
AOP 295 – Prihodi s osnove promjene računovodstvenih politika i ispravaka
181
Efekti promjena računovodstvenih politika i ispravaka pogrešaka iz ranijih razdoblja, tijekom

razdoblja evidentirani u korist konta 690 i 691, iz razloga što nisu materijalno značajni, te ne
zahtijevaju primjenu postupaka opisanih u odredbama MRS-a 8, iskazuju se na AOP 295.
AOP 296 – Rashodi s osnove promjene računovodstvenih politika i ispravaka
Rashodi priznati uslijed promjena računovodstvenih politika (na kontu 590) i ispravaka
neznačajnih pogrešaka iz ranijih razdoblja (na kontu 591), koji ne zahtijevaju primjenu
postupaka prema MRS-u 8, iskazuju se na AOP 296.
AOP 297 – Dobit neprekinutog poslovanja prije poreza
AOP 298 – Gubitak neprekinutog poslovanja prije poreza
Ako se u postupku zbrajanja (dobiti) i oduzimanja (gubitaka) rezultata od:
(1) redovitih aktivnosti (AOP 242 ili AOP 243),
(2) ostalih prihoda i rashoda (AOP 264 ili AOP 265) i
(3) usklađivanja vrijednosti (AOP 293 ili AOP 294),
uvećanih za prihode iskazane na AOP 295 i umanjenih za rashode iskazane na AOP 296,
dobije iznos koji je veći od nule, na AOP 297 se iskazuje dobit od svih aktivnosti neprekinutog
poslovanja prije poreza.
Ako se, po opisanom postupku, dobije rezultat s predznakom minus, na AOP 298 se iskazuje
gubitak od neprekinutog poslovanja prije poreza.
AOP 302 – Neto dobit neprekinutog poslovanja
AOP 303 – Neto gubitak neprekinutog poslovanja
Na AOP 302 iskazuje se financijski rezultat od neprekinutog poslovanja poslije oporezivanja
po formuli:
AOP 297 – AOP 299 – AOP 300 + AOP 301 > 0 ili
– AOP 298 – AOP 299 – AOP 300 + AOP 301 > 0
Na AOP 303 iskazuje se financijski rezultat od neprekinutog poslovanja poslije oporezivanja
po formuli:
AOP 297 – AOP 299 – AOP 300 + AOP 301 < 0 ili
– AOP 298 – AOP 299 – AOP 300 + AOP 301 < 0
AOP 306 – Dobit od prekinutog poslovanja prije poreza

AOP 307 – Gubitak od prekinutog poslovanja prije poreza
Ako je gospodarsko društvo tijekom razdoblja ostvarilo prihode i rashode iz osnove prodaje i
usklađivanja vrijednosti sredstava namijenjenih prodaji i obustavljenog poslovanja (prema MSFI
5), te su pritom iskazani veći prihodi / dobici od rashoda / gubitaka, na AOP 306 bit će iskazana
dobit od prekinutog poslovanja. Ako su pak, po navedenoj osnovi, iskazani veći iznosi rashoda /
gubitaka (od prihoda / dobitaka), na AOP 307 bit će iskazan gubitak od prekinutog poslovanja.
AOP 309 – Neto dobit od prekinutog poslovanja
AOP 310 – Neto gubitak od prekinutog poslovanja
Dobit ili gubitak od prekinutog poslovanja prije oporezivanja se treba korigirati za iznos poreza
na dobit od prekinutog poslovanja, te se u neto iznosu iskazuje kao dobit od prekinutog
poslovanja (na AOP 309) ili kao dobit od prekinutog poslovanja (na AOP 310).
AOP 311 – Neto dobit razdoblja
Neto dobit razdoblja može biti utvrđena kao:
- zbroj neto dobiti od neprekinutog poslovanja i neto dobiti od prekinutog poslovanja; ili
- razlika (većeg iznosa) neto dobiti od neprekinutog poslovanja i (manjeg iznosa) neto gubitka
od prekinutog poslovanja; ili
182
- razlika (većeg iznosa) neto dobiti od prekinutog poslovanja i (manjeg iznosa) neto gubitka
od neprekinutog poslovanja.
AOP 312 – Neto gubitak razdoblja
Neto gubitak razdoblja može biti utvrđen kao:
- zbroj neto gubitka od neprekinutog poslovanja i neto gubitka od prekinutog poslovanja; ili
- razlika (većeg iznosa) neto gubitka od neprekinutog poslovanja i (manjeg iznosa) neto dobiti
od prekinutog poslovanja; ili
- razlika (većeg iznosa) neto gubitka od prekinutog poslovanja i (manjeg iznosa) neto dobiti
od neprekinutog poslovanja.
6.2.2.2. Ostala sveobuhvatna dobit ili gubitak

Prema odredbi sadržanoj u točki 88. MRS-a 1 „subjekt je dužan sve stavke prihoda i rashoda
razdoblja uključiti u dobit ili gubitak, osim ako neki MSFI ne nalaže ili dopušta drukčije“. Stavke
prihoda i rashoda, uključujući usklade prilikom reklasifikacije, koje se prema odredbama „drugih“
MSFI ne priznaju u dobit ili gubitak uključuju se u sklopu jednog izvještaja o sveobuhvatnoj
dobiti (zajedno s Računom dobiti ili gubitka) ili kao poseban financijski izvještaj.
U Federaciji BiH propisan je jedan izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti (službenog naziva
„Bilanca uspjeha – Izvještaj o ukupnom rezultatu“), prema kojem se ostala sveobuhvatna
dobit (dobici i gubici utvrđeni direktno u kapitalu) iskazuje u drugom dijelu (pod II.) ovog
izvještaja.
Prema propisanom obrascu „Bilanca uspjeha – Izvještaj o ukupnom rezultatu“ za
gospodarska društva – poduzeća u Federaciji BiH na AOP pozicijama 314 do 331 iskazuju se i
dobici i gubici utvrđeni direktno u kapitalu, te ostala sveobuhvatna dobit ili ostali sveobuhvatni
gubitak.
AOP 314 – Dobici utvrđeni direktno u kapitalu
Na ovoj AOP poziciji iskazuje se zbrojni iznos:
- nerealiziranih dobitaka od priznavanja revalorizacijskih rezervi stalnih sredstava (v. MRS 16
i MRS 38),
- nerealiziranih dobitaka od promjene fer vrijednosti financijskih sredstava raspoloživih za
prodaju (v. MSFI 9),
- dobitaka s osnove prevođenja financijskih izvještaja inozemnog poslovanja (v. MRS 21),
- aktuarskih dobitaka po planovima definiranih primanja (v. MRS 19),
- dobitaka s osnove efektivnog dijela zaštite novčanog toka (v. MSFI 9),
- ostalih nerealiziranih dobitaka i dobitaka utvrđenih direktno u kapitalu.
AOP 321 – Gubici utvrđeni direktno u kapitalu
Na ovoj AOP poziciji iskazuje se zbrojni iznos:
- nerealiziranih gubitaka od promjene fer vrijednosti financijskih sredstava raspoloživih za
prodaju (v. MSFI 9),
- gubitaka s osnove prevođenja financijskih izvještaja inozemnog poslovanja (v. MRS 21),
- aktuarskih gubitaka po planovima definiranih primanja (v. MRS 19),
- gubitaka s osnove efektivnog dijela zaštite novčanog toka (v. MSFI 9),
- ostalih nerealiziranih gubitaka i gubitaka utvrđenih direktno u kapitalu.
AOP 327 – Ostala sveobuhvatna dobit prije poreza
AOP 328 – Ostali sveobuhvatni gubitak prije poreza
Ako je gospodarsko društvo tijekom razdoblja iskazalo dobitke i gubitke utvrđene direktno u
kapitalu, te su pritom iskazani veći dobici od gubitaka, na AOP 327 bit će iskazana ostala
sveobuhvatna dobit prije poreza. Ako su pak, po navedenoj osnovi, iskazani veći iznosi
gubitaka (od dobitaka), na AOP 328 bit će iskazan ostali sveobuhvatni gubitak prije poreza.
183
AOP 329 – Obračunani odgođeni porez na ostalu sveobuhvatnu dobit

Subjekt je dužan objaviti iznos poreza na dobit koji se odnosi na svaki sastavni dio ostale
sveobuhvatne dobiti, uključujući usklade temeljem reklasifikacije, bilo u izvještaju o
sveobuhvatnoj dobiti ili u bilješkama (MRS 1, t.90).
Prema propisanom obrascu u Federaciji BiH obračunani odgođeni porez na ostalu
sveobuhvatnu dobit iskazuje se na AOP 329.
AOP 330 – Neto ostala sveobuhvatna dobit
AOP 331 – Neto ostali sveobuhvatni gubitak
Nakon što se ostala sveobuhvatna dobit ili gubitak prije poreza korigira za iznos poreza (10%
od ostale sveobuhvatne dobiti prije poreza), u neto se iznosu iskazuje kao neto ostala
sveobuhvatna dobit (na AOP 330) ili kao neto ostali sveobuhvatni gubitak (na AOP 331).
6.2.2.3. Ukupna neto sveobuhvatna dobit ili gubitak

Kako propisani obrazac u Federaciji BiH predviđa da se u njemu iskažu i prihodi i rashodi koji
su iskazani u Računu dobiti i gubitka (I. dio bilance uspjeha) i prihodi/dobici i rashodi/gubici koji
su iskazani u okviru Ostale sveobuhvatne dobiti, to je predviđeno i iskazivanje ukupne neto
sveobuhvatne dobiti ili gubitka razdoblja.
AOP 332 – Ukupna neto sveobuhvatna dobit razdoblja
Ukupna neto sveobuhvatna dobit razdoblja može biti utvrđena kao:
- zbroj neto dobiti razdoblja i neto ostale sveobuhvatne dobiti; ili
- razlika (većeg iznosa) neto dobiti razdoblja i (manjeg iznosa) neto ostalog sveobuhvatnog
gubitka; ili
- razlika (većeg iznosa) neto ostale sveobuhvatne dobiti i (manjeg iznosa) neto gubitka
razdoblja.
AOP 333 – Ukupni neto sveobuhvatni gubitak razdoblja
Ukupni neto sveobuhvatni gubitak razdoblja može biti utvrđen kao:
- zbroj neto gubitka razdoblja i neto ostalog sveobuhvatnog gubitka; ili
- razlika (većeg iznosa) neto gubitka razdoblja i (manjeg iznosa) neto ostale sveobuhvatne
dobiti; ili
- razlika (većeg iznosa) neto ostalog sveobuhvatnog gubitka i (manjeg iznosa) neto dobiti
razdoblja.
Na sljedećim je stranicama prikazan primjer obrasca „Bilanca uspjeha – Izvještaj o ukupnom
rezultatu za razdoblje.
Poslije ovog teksta ubaciti primjer iz datoteke 62_Bilanca uspjeha - prilog
184
BILANCA USPJEHA
– Izvještaj o ukupnom rezultatu za razdoblje –
od 01.01. do 31.12. 2021. godine
- u KM –
Grupa IZNOS IZNOS
konta, tekuće prethodne
POZICIJA
Bilješka
Oznaka
za AOP
konto godine godine
1 2 3 4 5 6
I. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA
POSLOVNI PRIHODI I RASHODI
Poslovni prihodi (202+206+210+211) 201 170.500 160.000
60 1. Prihodi od prodaje robe (203 do 205) 202 31.000 40.000
600 a) Prihodi od prodaje robe povezanim pravnim osobama 203
601 b) Prihodi od prodaje robe na domaćem tržištu 204 31.000 40.000
602 c) Prihodi od prodaje robe na stranom tržištu 205
61 2. Prihodi od prodaje učinaka (207 do 209) 206 129.500 120.000
610 a) Prihodi od prodaje učinaka povezanim pravnim osobama 207
611 b) Prihodi od prodaje učinaka na domaćem tržištu 208 129.500 120.000
612 c) Prihodi od prodaje učinaka na stranom tržištu 209
62 3. Prihodi od aktiviranja ili potrošnje robe i učinaka 210 10.000 –
185
65 4. Ostali poslovni prihodi 211
Poslovni rashodi (213+214+215+219+220+221+222-223+224) 212 149.250 140.000
50 1. Nabavna vrijednost prodane robe 213 25.000 30.000
51 2. Materijalni troškovi 214 33.000 40.000
52 3. Troškovi plaća i ostalih osobnih primanja (216 do 218) 215 33.150 33.150
520, 521 a) Troškovi plaća i naknada plaća zaposlenima 216 30.000 30.000
523, 524 b) Troškovi ostalih primanja, naknada i prava zaposlenih 217 3.150 3.150
527, 529 c) Troškovi naknada ostalim fizičkim osobama 218
53 4. Troškovi proizvodnih usluga 219 3.100 2.850
540 do 542 5. Amortizacija 220 42.500 30.000
543 do 549 6. Troškovi rezerviranja 221
55 7. Nematerijalni troškovi 222 10.000 –
poveć.11 i
Povećanje vrijednosti zaliha učinaka 223
12, ili 595
smanj.11 i
Smanjenje vrijednosti zaliha učinaka 224 2.500 4.000
12, ili 596
Dobit od poslovnih aktivnosti (201-212) 225 21.250 20.000
Gubitak od poslovnih aktivnosti (212-201) 226 –
1 2 3 4 5 6
FINANCIJSKI PRIHODI I RASHODI
66 Financijski prihodi (228 do 233) 227 30.800 20.000
660 1. Financijski prihodi od povezanih pravnih osoba 228 30.000 18.000
661 2. Prihodi od kamata 229 450 1.250
662 3. Pozitivne tečajne razlike 230 350 750
663 4. Prihodi od efekata valutne klauzule 231
664 5. Prihodi od učešća u dobiti zajedničkih ulaganja 232
669 6. Ostali financijski prihodi 233
56 Financijski rashodi (235 do 239) 234 4.150 14.000
560 1. Financijski rashodi iz odnosa s povezanim pravnim osobama 235
561 2. Rashodi kamata 236 3.500 12.500
562 3. Negativne tečajne razlike 237 650 1.500
563 4. Rashodi s osnove valutne klauzule 238
569 5. Ostali financijski rashodi 239
Dobit od financijskih aktivnosti (227-234) 240 26.650 6.000
Gubitak od financijskih aktivnosti (234-227) 241 – –
Dobit redovne aktivnosti (225-226+240-241) > 0 242 47.900 26.000
Gubitak redovne aktivnosti (225-226+240-241) < 0 243 – –
OSTALI PRIHODI I RASHODI
67, Ostali prihodi i dobici, osim s osnove stalnih sredstava namijenjenih prodaji i obustavljenog
186
244 26.700 21.000
bez 673 poslovanja (245 do 253)
670 1. Dobici od prodaje stalnih sredstava 245
671 2. Dobici od prodaje investicijskih nekretnina 246
672 3. Dobici od prodaje bioloških sredstava 247
674 4. Dobici od prodaje učešća u kapitalu i vrijednosnih papira 248
675 5. Dobici od prodaje materijala 249
676 6. Viškovi 250

677 7. Naplaćena otpisana potraživanja 251 10.000
678 8. Prihodi po osnovi ugovorene zaštite od rizika 252
679 9. Otpis obaveza, ukinuta rezerviranja i ostali prihodi 253 16.700 21.000
57, Ostali rashodi u gubici, osim s osnove stalnih sredstava namijenjenih prodaji i obustavljenog
254 1.000 25.000
bez 573 poslovanja (255 do 263)
570 1. Gubici od prodaje i rashodovanja stalnih sredstava 255 15.000
571 2. Gubici od prodaje i rashodovanja investicijskih nekretnina 256
572 3. Gubici od prodaje i rashodovanja bioloških sredstava 257
574 4. Gubici od prodaje učešća u kapitalu i vrijednosnih papira 258
575 5. Gubici od prodaje materijala 259
576 6. Manjkovi 260 3.250
577 7. Rashodi s osnove zaštite od rizika 261
2
1 2 3 4 5 6
578 8. Rashodi po osnovi ispravka vrijednosti i otpisa potraživanja 262 6.750
579 9. Rashodi i gubici na zalihama i ostali rashodi 263 1.000
Dobit po osnovi ostalih prihoda i rashoda (244-254) 264 25.700 -
Gubitak po osnovi ostalih prihoda i rashoda (254-244) 265 – 4.000
PRIHODI I RASHODI OD USKLAĐIVANJA VRIJEDNOSTI SREDSTAVA (osim stalnih sredstava
namijenjenih prodaji i sredstava obustavljenog poslovanja)
68 bez 688 Prihodi s osnove usklađivanja vrijednosti (267 do 275) 266 – –
680 1. Prihodi od usklađivanja vrijednosti nematerijalnih sredstava 267
681 2. Prihodi od usklađivanja vrij. materijalnih stalnih sredstava 268
682 3. Prihodi od usklađivanja vrijednosti investicijskih nekretnina za koje se obračunava amortizacija 269
683 4. Prihodi od usklađivanja vrijednosti bioloških sredstava za koja se obračunava amortizacija 270
684 5. Prihodi od usklađivanja vrijednosti dugoročnih financijskih plasmana i financijskih sredstava
271
raspoloživih za prodaju
685 6. Prihodi od usklađivanja vrijednosti zaliha 272
686 7. Prihodi od usklađivanja vrijednosti kratkoročnih fin. plasmana 273
687 8. Prihodi od usklađivanja vrijednosti kapitala (negativni goodwill) 274
689 9. Prihodi od usklađivanja vrijednosti ostalih sredstava 275
58 bez 588 Rashodi s osnove usklađivanja vrijednosti (277 do 284) 276 – –
580 1. Umanjenje vrijednosti nematerijalnih sredstava 277
581 2. Umanjenje vrijednosti materijalnih stalnih sredstava 278
187
582 3. Umanjenje vrijednosti investicijskih nekretnina za koje se obračunava amortizacija 279
583 4. Umanjenje vrijednosti bioloških sredstava za koja se obračunava amortizacija 280
584 5. Umanjenje vrijednosti dugoročnih financijskih plasmana i financijskih sredstava raspoloživih za
281
prodaju
585 6. Umanjenje vrijednosti zaliha 282
586 7. Umanjenje vrijednosti kratkoročnih financijskih plasmana 283
589 8. Umanjenje vrijednosti ostalih sredstava 284

dio 64 Povećanje vrijednosti specifičnih stalnih sredstava (286 do 288) 285 – –
640 Povećanje vrijednosti investicijskih nekretnina koje se ne amortiziraju 286
641 Povećanje vrijednosti bioloških sredstava koja se ne amortiziraju 287
642 Povećanje vrijednosti ostalih stalnih sredstava koja se ne amortiziraju 288
dio 64 Smanjenje vrijednosti specifičnih stalnih sredstava (290 do 292) 289 – –
643 Smanjenje vrijednosti investicijskih nekretnina koje se ne amortiziraju 290
644 Smanjenje vrijednosti bioloških sredstava koja se ne amortiziraju 291
645 Smanjenje vrijednosti ostalih stalnih sredstava koja se ne amortiziraju 292
Dobit od usklađivanja vrijednosti (266-276+285-289) > 0 293 – –
Gubitak od usklađivanja vrijednosti (266-276+285-289) < 0 294 – –
3
1 2 3 4 5 6
690, 691 Prihodi s osnove promjene računovodstvenih politika i ispravaka neznačajnih grešaka iz –
295 –
ranijih razdoblja
590, 591 Rashodi s osnove promjene računovodstvenih politika i ispravaka neznačajnih grešaka iz –
296 –
ranijih razdoblja
DOBIT ILI GUBITAK NEPREKINUTOG POSLOVANJA
Dobit neprekinutog poslovanja prije poreza
297 73.600 22.000
(242-243+264-265+293-294+295-296) > 0
Gubitak neprekinutog poslovanja prije poreza
298 – –
(242-243+264-265+293-294+295-296) < 0
POREZ NA DOBIT NEPREKINUTOG POSLOVANJA
dio 721 Porezni rashodi razdoblja 299 4.542 4.000
dio 722 Odgođeni porezni rashodi razdoblja 300
dio 722 Odgođeni porezni prihodi razdoblja 301
NETO DOBIT ILI GUBITAK NEPREKINUTOG POSLOVANJA
Neto dobit neprekinutog poslovanja (297-298-299-300+301) > 0 302 69.058 18.000
Neto gubitak neprekinutog poslovanja (297-298-299-300+301) < 0 303 – –
DOBIT ILI GUBITAK OD PREKINUTOG POSLOVANJA
673 i 688 Prihodi i dobici s osnove prodaje i usklađivanja vrijednosti sredstava namijenjenih prodaji i
304
obustavljenog poslovanja
573 i 588 Rashodi i gubici s osnove prodaje i usklađivanja vrijednosti sredstava namijenjenih prodaji i
188
305
obustavljenog poslovanja
Dobit od prekinutog poslovanja (304-305) 306 – –
Gubitak od prekinutog poslovanja (305-304) 307 – –
dio 72 Porez na dobit od prekinutog poslovanja 308
Neto dobit od prekinutog poslovanja (306-307-308) > 0 309 – –
Neto gubitak od prekinutog poslovanja (306-307-308) < 0 310 – –

NETO DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA
Neto dobit razdoblja (302-303+309-310) > 0 311 69.058 18.000
Neto gubitak razdoblja (302-303+309-310) < 0 312 – –
723 Međudividende i druge raspodjele dobiti u toku razdoblja 313
4
Grupa IZNOS IZNOS
POZICIJA
Bilješka
Oznaka
za AOP
konto godine godine
1 2 3 4 5 6
II. OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK
DOBICI UTVRĐENI DIREKTNO U KAPITALU (315 do 320) 314 – –
1. Dobici od realizacije revalorizacijskih rezervi stalnih sredstava 315
2. Dobici od promjene fer vrijednosti financijskih sredstava raspoloživih za prodaju 316
3. Dobici s osnove prevođenja financijskih izvještaja inozemnog poslovanja 317
4. Aktuarski dobici po planovima definiranih primanja 318
5. Dobici s osnove efektivnog dijela zaštite novčanog toka 319
6. Ostali nerealizirani dobici i dobici utvrđeni direktno u kapitalu 320
GUBICI UTVRĐENI DIREKTNO U KAPITALU (322 do 326) 321 – –
1. Gubici od promjene fer vrijednosti financijskih sredstava raspoloživih za prodaju 322
2. Gubici s osnove prevođenja financijskih izvještaja inozemnog poslovanja 323
3. Aktuarski gubici po planovima definiranih primanja 324
4. Gubici s osnove efektivnog dijela zaštite novčanog toka 325
5. Ostali nerealizirani gubici i gubici utvrđeni direktno u kapitalu 326
Ostala sveobuhvatna dobit prije poreza (314-321) 327 – –
Ostali sveobuhvatni gubitak prije poreza (321-314) 328 – –
189
Obračunani odgođeni porez na ostalu sveobuhvatnu dobit 329 – –
Neto ostala sveobuhvatna dobit (327-328-329) > 0 330 – –
Neto ostali sveobuhvatni gubitak (327-328-329) < 0 331 – –
Ukupna neto sveobuhvatna dobit razdoblja (311-312+330-331) > 0 332 69.058 18.000
Ukupni neto sveobuhvatni gubitak razdoblja (311-312+330-331) < 0 333 – –
5
6.3. BILANCA STANJA – IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU NA

KRAJU RAZDOBLJA
Bilanca stanja, odnosno prema revidiranom MRS 1 Izvještaj o financijskom položaju na
kraju razdoblja predstavlja računovodstveni prikaz stanja i strukture imovine i izvora imovine
promatranog subjekta u određenom trenutku (na određeni dan) izraženih u financijskim
terminima. Drugim riječima, bilanca stanja je trenutačni snimak financijskog položaja subjekta u
određenoj vremenskoj točki, a sastoji se od popisa njegove imovine (sredstava), obveza i
vlasničkog kapitala (glavnice).
6.3.1. Izvještaj o financijskom položaju na kraju razdoblja prema MRS 1

Struktura i sadržaj Izvještaja o financijskom položaju na kraju razdoblja (bilance stanja)
definirani su u toč. 54.-80A MRS-a 1.
Pravna osoba treba iskazati tekuća i stalna (ne-tekuća) sredstva, i kratkoročne (tekuće) i
dugoročne (ne-tekuće) obveze, kao izdvojeno klasificirane pozicije na glavnom obrascu bilance
stanja. Pritom, pravnoj je osobi dopušteno da neka od svojih sredstava i obveza prezentira
koristeći klasifikaciju tekuće/ne-tekuće, a ostala prema njihovoj likvidnosti, ako se na taj način
osiguravaju informacije koje su pouzdane i relevantnije. Potreba za takvim mješovitim
prezentiranjem može nastati kod pravnih osoba koje imaju raznorodne djelatnosti (MRS 1, t.
64.)
Sukladno točki 66. MRS-a 1, neko sredstvo treba klasificirati kao tekuće ako ispunjava
bilo koji od sljedećih kriterija:
(a) imovinu očekuje realizirati ili je namjerava prodati ili potrošiti u svom redovitom poslovnom
ciklusu
(b) imovinu drži prvenstveno radi trgovanja
(c) imovinu očekuje realizirati unutar dvanaest mjeseci nakon izvještajnog razdoblja ili
(d) je novac ili novčani ekvivalent (kako je određeno u MRS-u 7), osim ako je mogućnost
razmjene ili uporabe sredstva za podmirenje obveza ograničena u razdoblju od najmanje
dvanaest mjeseci nakon izvještajnog razdoblja.
Sva druga sredstva treba klasificirati kao ne-tekuća (stalna) sredstva.
U točki 69. MRS-a 1 navedeni su kriteriji temeljem jednog od kojih neku obvezu treba
klasificirati kao tekuću obvezu. To sljedeći kriteriji:
(a) očekuje da će obvezu podmiriti u redovitom tijeku svog poslovnoga ciklusa
(b) obvezu drži prvenstveno radi trgovanja;
(c) podmirenje obveze dospijeva unutar dvanaest mjeseci nakon kraja razdoblja ili
(d) nema bezuvjetno pravo odgoditi podmirenje obveze za najmanje dvanaest mjeseci nakon
izvještajnog datuma.
Sve ostale obveze treba klasificirati kao ne-tekuće (dugoročne) obveze.
Uz ove opće kriterije za klasifikaciju obveza kao tekućih ili ne-tekućih, valja istaknuti i
odredbu sadržanu u točki 72. MRS-a 1, u kojoj se navodi da pravna osoba klasificira svoje
financijske obveze kao tekuće, kada one dospijevaju za podmirenje u okviru dvanaest mjeseci
nakon datuma bilance, čak i ako:
(a) je izvorni rok bio razdoblje dulje od dvanaest mjeseci; i
(b) je ugovor o refinanciranju, ili reprogram otplate duga, na dugoročnoj osnovi, zaključen
nakon datuma bilance a prije nego što su financijski izvještaji odobreni za izdavanje.
Na glavnom obrascu Izvještaja o financijskom položaju (bilance stanja) treba prikazati
sljedeće informacije (MRS 1, t.54):
a) nekretnine, postrojenja i oprema
b) ulaganja u nekretnine
c) nematerijalna imovina
d) financijska imovina, bez iznosa iskazanih pod točkom (e), (h) i (i)
e) ulaganja obračunana metodom udjela
190
f) biološka imovina
g) zalihe
h) potraživanja od kupaca i ostala potraživanja
i) novac i novčani ekvivalenti
j) ukupna imovina razvrstana u portfelj namijenjen prodaji i imovina u sastavu grupe
namijenjene otuđenju razvrstana u portfelj namijenjen prodaji u skladu s MSFI-jem 5
„Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja“
k) obveze prema dobavljačima i ostale obveze
l) rezerviranja
m) financijske obveze, bez iznosa prikazanih pod točkom (k) i (l)
n) obveze i imovina po osnovi tekućih poreza kako su definirani u MRS-u 12 „Porezi na
dobit“
o) odgođene porezne obveze i odgođena porezna imovina kako su definirani u MRS-u 12
p) obveze uključene u skupine za otuđenje i razvrstane u portfelj namijenjen prodaji u skladu
s MSFI-jem 5
q) nekontrolirajući interesi iskazani u kapitalu i
r) izdani kapital i rezerve koji pripadaju vlasnicima matice.
MRS 1 ne propisuje oblik ili redoslijed po kome treba prezentirati pobrojane i dodatne stavke,
već samo daje popis pozicija koje su dovoljno različite po svojoj prirodi ili funkciji da opravdaju
odvojeno prikazivanje na glavnom obrascu bilance stanja. Pored toga:
a) stavke se uključuju kada je odvojeno prezentiranje zbog veličine, prirode ili funkcije neke
stavke ili sažimanja sličnih stavki važno za sagledavanje financijskog položaja subjekta i
b) korištene nazive i redoslijed stavki ili sažimanje sličnih stavki je moguće izmijeniti ovisno o
vrsti subjekta i njegovih transakcija kako bi se pružile informacije koje su važne za
sagledavanje financijskog položaja subjekta. Primjerice, financijska institucija može gore
navedene nazive izmijeniti kako bi pružila informacije koje su relevantne za poslovanje
financijske institucije.
U točki 77. MRS-a 1 navodi se kako pravna osoba treba objaviti (bilo na glavnom obrascu
bilance stanja ili u bilješkama), daljnju podklasifikaciju pobrojanih stavki, na način koji odgovara
pravnoj osobi. Upute u svezi s tim dane su u točkama 78. i 79. ovoga Standarda. Tako,
primjerice:
(a) stavke nekretnina, postrojenja i opreme se razvrstavaju na skupine u skladu s MRS-om
16;
(b) potraživanja se razvrstavaju na iznose potraživanja od kupaca, potraživanja od povezenih
stranaka, unaprijed plaćene troškove i ostale iznose;
(c) zalihe se raščlanjuju, u skladu s MRS-om 2 Zalihe, u skupine kao što su trgovačka roba,
sirovine, materijal, proizvodnja u tijeku i gotovi proizvodi;
(d) rezerviranja se razvrstavaju na rezerviranja za primanja zaposlenih i ostale stavke; i
(e) dionički kapital i rezerve raščlanjuju se na različite skupine, kao što su uplaćeni kapital,
dioničke premije i rezerve.
6.3.2. Bilanca stanja – Izvještaj o financijskom položaju u FBiH

Struktura i sadržaj (novog) propisanog obrasca „Bilanca stanja – Izvještaj o financijskom
položaju“ za gospodarska društva – poduzeća zadovoljava zahtjeve navedene u točkama 54.
do 80A. MRS-a 1.
U propisanoj shemi Bilance stanja u Federaciji BIH grupiranje pozicija u aktivi izvršeno je
prema kriteriju rastuće likvidnosti (najprije se unose stalna sredstva, zatim tekuća sredstva),
dok je grupiranje pozicija u pasivi izvršeno prema kriteriju opadajuće ročnosti (najprije se
unose pozicije kapitala, potom dugoročne obveze, te na koncu tekuće obveze).
Dana 15. siječnja 2021. godine objavljen je pravilnik o izmjenama Pravilnika o sadržaju i
formi obrazaca financijskih izvještaja za gospodarska društva ("Službene novine Federacije
BiH", broj 82/10 i 3/21) u članu 1. stav (2) obrasci Bilanca stanja - Izvještaj o financijskom
položaju, Bilanca uspjeha - Izvještaj o ukupnom rezultatu za period i Izvještaj o gotovinskim
191
tokovima -Izvještaj o tokovima gotovine (direktna i indirektna metoda), koji se nalaze u prilozima
br. 1., 2., 3.a) i 3.b) i čine sastavni dio Pravilnika zamjenjuju se novim obrascima Bilanca
stanja – Izvještaj o financijskom položaju, Bilanca uspjeha - Izvještaj o ukupnom
rezultatu za period i Izvještaj o gotovinskim tokovima - Izvještaj o tokovima gotovine
(direktna i indirektna metoda) koji sadrže JEDNODIMENZIONALNI BAR KOD, a nalaze se
u prilozima br. 1., 2., 3.a) i 3.b) ovog pravilnika i čine njegov sastavni dio.
6.3.2.1. Aktiva bilance stanja

Poslovna aktiva u okviru bilance stanja klasificirana je u pet dijelova, i to:
A) Stalna sredstva i dugoročni plasmani
B) Odgođena porezna sredstva (dugoročna)
C) Tekuća sredstva
D) Odgođena porezna sredstva (kratkoročna)
E) Gubitak iznad visine kapitala
(A) STALNA SREDSTVA I DUGOROČNI PLASMANI (AOP 001), raspoređena su u okviru
aktive na sljedećih osam kategorija:
(I) Nematerijalna sredstva (AOP 002)
Stalna nematerijalna sredstva uključuju imovinu bez fizičke supstance (nedodirljiva imovina)
za korištenje u poslovanju i za koju se očekuje priljev budućih ekonomskih koristi u
gospodarsko društvo. Računovodstveni okvir za stalna nematerijalna sredstva reguliran je
najvećim dijelom odredbama MRS-a 38 – Nematerijalna sredstva. Međutim, ako neki drugi
računovodstveni standard obrađuje posebnu vrstu nematerijalnog sredstva, treba primijeniti taj
standard.
Stalna nematerijalna sredstva evidentiraju se na odgovarajućim kontima skupine 01. Ovaj
oblik imovine uključuje: kapitalizirana ulaganja u razvoj (AOP 003); koncesije patente, licence i
druga prava (AOP 004), goodwill (AOP 005), ostala nematerijalna sredstva (AOP 006), te
predujmove i nematerijalna sredstva u pripremi (AOP 007).
U stupcu 5. obrasca „Bilanca stanja“ iskazuje se bruto iznos stalnih nematerijalnih sredstava
tekuće godine iskazan na kraju izvještajnog razdoblja na kontima 010 do 017. U stupcu 6.
iskazuje se ispravak vrijednosti u iznosu akumulirane amortizacije i umanjenja vrijednosti
nematerijalnih sredstava. Razlika između bruto knjigovodstvenog iznosa i ispravka vrijednosti
predstavlja neto knjigovodstveni iznos koji se upisuje u stupac 7.
(II) Nekretnine, postrojenja i oprema (AOP 008)
Sukladno točki 6. MRS-a 16 nekretnine, postrojenja i oprema su materijalne stavke koje se:
- drže za korištenje u proizvodnji proizvoda ili isporuci robe i usluga, za iznajmljivanje
drugima ili u administrativne svrhe; i
- za koja se očekuje da će se koristiti duže od jednog obračunskog razdoblja (godine).
Na AOP 009 iskazuje se vrijednost zemljišta, koje se evidentira na kontu 020.
Bruto knjigovodstvena vrijednost građevinskih objekata, s konta 0210 do 0218 upisuje se na
AOP 010 u stupac 5. obrasca. U stupac 6. upisuje se iznos u visini akumulirane amortizacije i
umanjenja vrijednosti objekata (s konta 0219), a u stupac 7. razlika između iznosa iz stupca 5. i
stupca 6.
Na AOP 011 upisuju se zbrojne vrijednosti postrojenja i opreme (strojeva), alata, pogonskog
inventara i uredskog namještaja, te transportnih sredstva. Prema kontnom okviru predviđena su
tri konta (022, 023 i 024) za navedene oblike imovine.
Vrijednost stambenih zgrada i stanova, evidentiranih na kontu 026, upisuje se na AOP 012, a
zbrojni iznos danih predujmova i nekretnina, postrojenja i opreme u pripremi na AOP 013.
192
(III) Investicijske nekretnine (AOP 014)

Ulaganja u nekretnine iskazane na kraju izvještajnog razdoblja na skupini konta 03, sukladno
MRS-u 40 – Ulaganja u nekretnine, iskazuju se na AOP 014.
(IV) Biološka imovina (AOP 015)
Biološka imovina (sredstva) su žive životinje ili biljke. U bilancama stanja naših gospodarskih
društava, biološka imovina se obično iskazuje kao: gospodarske šume, višegodišnji nasadi i
osnovno stado.
Računovodstveni tretman biološke imovine tijekom razdoblja rasta, opadanja (degeneracije),
proizvodnje i stvaranja (oplodnje), kao i početno mjerenje poljoprivrednih proizvoda u trenutku
žetve, odnosno ubiranja propisuje MRS 41 – Poljoprivreda. Standard zahtjeva mjerenje po fer
vrijednosti umanjenoj za procijenjene troškove prodaje, od početnog priznavanja bioloških
sredstava pa sve do trenutka ubiranja (žetve), osim kada se fer vrijednost pri početnom
priznavanju ne može pouzdano utvrditi.
Vrijednost gospodarskih šuma (evidentiranih na kontu 040) iskazuje se na AOP 016,
višegodišnjih nasada (voćnjaci, vinogradi, hmeljnici, plantaže brzorastućeg drveća, ukrasni
drvoredi i dr.) na AOP 017, a osnovnog stada (priplodna stoka, stoka za vuču, trkaća stoka i
sitna stoka, i to kako odrasla tako i stočni pomladak) na AOP 018.
Na AOP 019 iskazuje se zbrojni iznos predujmova za sve vrste biološke imovine (evidentiran
na kontu 047) i biološke imovine u pripremi (s konta 045).
(V) Ostala (specifična) stalna materijalna sredstva (AOP 020)
Na AOP 020 iskazuje se zbrojni iznos ostale stalne materijalne imovine evidentirane na
odgovarajućim kontima skupine 05.
(VI) Dugoročna financijski plasmani (AOP 021)
U okviru dugoročnih financijskih plasmana odvojeno se iskazuju sljedeći iznosi:
AOP 022 – Učešća u kapitalu povezanih pravnih osoba (konto 060);
AOP 023 – Učešća u kapitalu drugih pravnih osoba (konto 061);
AOP 024 – Dugoročni krediti dani povezanim pravnim osobama (konto 062);
AOP 025 – Dugoročni krediti dani u zemlji (konto 063);
AOP 026 – Dugoročni krediti dani u inozemstvo (konto 064);
AOP 027 – Financijska sredstva raspoloživa za prodaju (konto 065);
AOP 028 – Financijska sredstva koja se drže do roka dospijeća (konto 066); i
AOP 068 – Ostali dugoročni financijski plasmani (konto 068).
Iznosi s navedenih (u zagradama navedenih) konta upisuju se u stupac 5. obrasca, dok se u
stupac 6. (na AOP 021 do 029) upisuju iznosi ispravka vrijednosti koji su na 31.XII. 2021.
godine bili iskazani na kontu 069.
(VII) Druga dugoročna potraživanja (AOP 030)
U okviru dugoročnih potraživanja (iskazanih na kontima skupine 07) posebno se iskazuju
dugoročna potraživanja od povezanih društava (AOP 031) i dugoročna potraživanja od drugih
osoba (AOP 032).
(VIII) Dugoročna razgraničenja (AOP 033)
U okviru stavke dugoročnih razgraničenja iskazuje se zbrojni iznos dugoročno razgraničenih
unaprijed plaćenih troškova (konto 091) i ostalih dugoročnih razgraničenja (konto 098).
(B) ODGOĐENA POREZNA SREDSTVA, utvrđena na kraju izvještajnog razdoblja sukladno
MRS 12, iskazuju se na AOP 034.
(C) TEKUĆA SREDSTVA (AOP 035) u kontnom okviru nalaze se u sklopu razreda 1 i razreda
2, a u bilanci stanja se klasificiraju na:
193
(I) Zalihe i sredstva namijenjena prodaji (AOP 036)

Zalihe predstavljaju vrijednost svih tekućih sredstava u obliku stvari, što uključuje: sirovine i
materijal, rezervne dijelove i sitan inventar (AOP 037), proizvodnju u tijeku, poluproizvode i
nedovršene usluge (AOP 038), gotove proizvode (AOP 039), robu (AOP 040), stalna sredstva
namijenjena prodaji i obustavljeno poslovanje (AOP 041), te dane predujmove za nabavu zaliha
(AOP 042). Zalihe se u kontnom planu evidentiraju na razredu 1.
Kod iskazivanja zaliha robe (i proizvoda) u prodavaonicama u Bilanci stanja na kraju
izvještajnog razdoblja, u stupac 5 upisuje se iznos zaliha robe po maloprodajnim cijenama, a u
stupac 6 iznosi iskazani na korektivnim kontima ukalkulirane razlike u cijeni i ukalkuliranog PDV-
a (u slučaju evidentiranja zaliha robe u veleprodaji po veleprodajnim cijenama u stupcu 6
iskazuje se iznos ukalkulirane razlike u cijeni). Neto iznos upisuje se u stupcu 7.
(II) Gotovina, kratkoročna potraživanja i kratkoročni plasmani (AOP 043)
Na AOP 043 iskazuje se iznos koji je zbroj: gotovine i gotovinskih (novčanih) ekvivalenata,
kratkoročnih potraživanja, kratkoročnih financijskih plasmana, potraživanja za PDV i
kratkoročnih aktivnih vremenskih razgraničenja.
Na AOP 044 iskazuje se zbrojni iznos stanja na novčanim računima i računima novčanih
ekvivalenata (odvojeno se ove dvije stavke iskazuju na AOP 045 i 046.
Na AOP 047 kratkoročnih potraživanja sa skupina konta 21, 22 i 23. U okviru ove stavke
pojedinačno se iskazuju iznosi potraživanja od kupaca (povezanih, domaćih i ino kupaca),
potraživanja od specifičnih poslova i drugih kratkoročnih potraživanja. Pritom je u slučajevima
kad je na kraju izvještajnog razdoblja iskazan (potražni) saldo na kontima 219, 229 ili 239,
potrebno ga je upisati u stupac 6, te u stupcu 7 iskazati neto iznos (5-6).
Na AOP 053 iskazuju kratkoročni financijski plasmani, u vrijednosti koja predstavlja zbroj
sljedećih stavki:
AOP 054 – Kratkoročni krediti dani povezanim osobama (konto 240),
AOP 055 – Kratkoročni krediti dani u zemlji (konto 241),
AOP 056 – Kratkoročni krediti dani u inozemstvo (konto 242),
AOP 057 – Kratkoročni dio dugoročnih plasmana (konta 243 i 244),
AOP 058 – Financijska sredstva namijenjena trgovanju (konto 245),
AOP 059 – Druga financijska sredstva po fer vrijednosti (konto 246),
AOP 060 – Ostali kratkoročni plasmani (konto 248).
Ako je na datum bilance na kontu 249 bio iskazan (potražni) saldo, potrebno ga je upisati u
stupac 6, te u stupcu 7 iskazati neto iznos.
Na AOP 061 iskazuju potraživanja za PDV, iskazana na kraju izvještajnog razdoblja, po
osnovi razlike (većeg) ulaznog i (manjeg) izlaznog poreza na dodanu vrijednost.
Aktivna vremenska razgraničenja (kratkoročna) evidentirana na kraju izvještajnog razdoblja na
kontima skupine 28 (bez konta 288) iskazuju se na AOP 062.
(D) ODGOĐENA POREZNA SREDSTVA, evidentirana kao kratkoročna aktivna vremenska
razgraničenja (na kontu 288), iskazuju se na AOP 063.
(E) GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA (AOP 064) iznimno dobiva značenje aktive i to u
slučaju kada se pojavi gubitak koji premašuje zbroj iznosa upisanog kapitala, rezervi i zadržane
(akumulirane) dobiti, tj. kada nastane gubitak na teret obveza. Gubitak iznad visine kapitala
evidentira se na skupini konta 29.
6.3.2.2. Pasiva bilance stanja

Poslovna pasiva u okviru bilance stanja klasificirana je u sedam dijelova, i to:
A) Kapital
B) Dugoročna rezerviranja
C) Dugoročne obveze
D) Odgođene porezne obveze (dugoročne)
194
E) Kratkoročne obveze
F) Pasivna vremenska razgraničenja
G) Odgođene porezne obveze (kratkoročne)
(A) KAPITAL (AOP 101) bilančna je pozicija na koju se upisuje zbrojni iznos vlastitih izvora
sredstava. Kapital (uključujući i rezerve) prema kontnom okviru se evidentira na odgovarajućim
skupinama konta (30-36), odnosno osnovnim (troznamenkastim) kontima razreda 3, te
predstavlja zbroj sljedećih bilančnih pozicija:
(I) Temeljni kapital (AOP 102)
Na AOP 102 se unosi iznos temeljnog kapitala koji je upisan u registar društava i koji je
„uplaćen“, a predstavlja zbroj konta kapitala po vrstama sa skupine konta 30. Temeljni kapital je
iskazan po nominalnoj vrijednosti.
(II) Upisani neuplaćeni kapital (AOP 109)
Na AOP 109, kao negativna stavka, iskazuju se iskazuje se iznos upisanih neuplaćenih
dionica, upisanih neuplaćenih udjela i ostali oblici upisanog neuplaćenog kapitala (trajnih
izvora).
(III) Emisijska premija (AOP 110)
Emisijska premija, kao pozitivna razlika između postignute prodajne vrijednosti dionica i
njihove nominalne vrijednosti, iskazuju se na AOP 110.
(IV) Rezerve (AOP 111)
Na AOP 111 se iskazuju zakonske (obvezne), statutarne i druge rezerve.
(V) Revalorizacijske rezerve (AOP 114)
Revalorizacijske rezerve s osnove revalorizacije nematerijalnih sredstava, nekretnina,
postrojenja i opreme, investicijskih nekretnina koje se amortiziraju i bioloških sredstava koja se
amortiziraju, te ostale revalorizacijske rezerve, iskazuju na AOP 114.
(VI) Nerealizirani dobici (AOP 115)
Pozitivne (tečajne) razlike nastale prevođenjem financijskih izvještaja u valutu prezentacije,
nerealizirani dobici s osnove financijskih sredstava raspoloživih za prodaju i ostali nerealizirani
dobici iskazuju se na AOP 115.
(VII) Nerealizirani gubici (AOP 116)
Negativne (tečajne) razlike nastale prevođenjem financijskih izvještaja u valutu prezentacije,
nerealizirani gubici s osnove financijskih sredstava raspoloživih za prodaju i ostali nerealizirani
gubici iskazuju se na AOP 116.
(VIII) Neraspoređena dobit (AOP 117)
Na AOP 117 iskazuje se neraspoređena dobit (gospodarskih društava), odnosno
neraspoređeni višak prihoda (neprofitnih pravnih osoba) iz ranijih godina i izvještajnog
razdoblja.
(IX) Gubitak do visine kapitala (AOP 122)
Na AOP 118 iskazuje se gubitak do visine kapitala (gospodarskih društava), odnosno
neraspoređeni višak rashoda (neprofitnih pravnih osoba) iz ranijih godina i izvještajnog
razdoblja.
(X) Otkupljene vlastite dionice i udjeli (AOP 127)
Na AOP 127 iskazuju se, po nominalnoj vrijednosti, otkupljene vlastite dionice i udjeli,
otkupljene vlastite dionice ili vlastiti udjeli namijenjeni prodaji ili poništavanju.
195
(B) Dugoročna rezerviranja za troškove i rizike koji se priznaju i vrednuju sukladno MRS 37
i drugim relevantnim MRS/MSFI i usvojenom računovodstvenom politikom, kao i dugoročna
razgraničenja, iskazuju se na AOP 128.
(C) Dugoročne obveze (AOP 131) jesu obveze koje dospijevaju u roku dužem od jedne
godine od dana činidbe, odnosno od datuma izvještavanja. Dugoročne obveze se priznaju i
vrednuju sukladno MRS 32, MSFI 9, MSFI 7 i drugim relevantnim MRS/MSFI.
(D) Odgođene porezne obveze (AOP 139) su razgraničene obveze priznate sukladno MRS
12 i važećim propisima o porezu na dobit, čije se podmirenje očekuje u razdoblju duljem od
dvanaest mjeseci.
(E) KRATKOROČNE OBVEZE (AOP 140) dospijevaju u roku do jedne godine od dana
činidbe, odnosno od datuma bilance. Na AOP 140 se iskazuje zbroj sljedećih kratkoročnih
obveza:
(I) Kratkoročne financijske obveze (AOP 141)
Na AOP 141 iskazuje se zbrojni iznos sljedećih kratkoročnih financijskih obveza:
AOP 142 – Obveze prema povezanim osobama (konto 420),
AOP 143 – Obveze po kratkoročnim vrijednosnim papirima (konto 421),
AOP 144 – Kratkoročni krediti uzeti u zemlji (konto 422),
AOP 145 – Kratkoročni krediti uzeti u inozemstvu (konto 423),
AOP 146 – Kratkoročni dio dugoročnih obveza (konta 424 i 425),
AOP 147 – Kratkoročne obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (konto 427),
AOP 148 – Ostale kratkoročne financijske obveze (konto 429).
Kratkoročne financijske obveze se priznaju i vrednuju sukladno MRS 32, MSFI 9, MSFI 7 i
drugim relevantnim MRS/MSFI.
(II) Obveze iz poslovanja (AOP 149)
Zbrojni iznos obveza iz poslovanja (sa skupine konta 43) uključuje obveze po osnovi
primljenih predujmova, depozita i kaucija, obveze prema dobavljačima (povezanim, domaćim i
ino), te ostale obveze iz poslovanja.
(III) Obveze iz specifičnih poslova (AOP 155)
Na AOP 155 upisuje se iznos obveza iz specifičnih poslova, iskazanih na kraju izvještajnog
razdoblja na kontima skupine 44.
(IV) Obveze po osnovi plaća, naknada i ostalih primanja zaposlenih (AOP 156)
Zbrojni iznos obveza po osnovi neisplaćenih plaća (uključujući i porez na dohodak i
doprinose), naknada plaća i ostalih primanja zaposlenih iskazuje se na AOP 156.
(V) Druge obveze (AOP 160)
Obveze za kamate, troškove financiranja, dividende, učešća u dobiti, obveze prema
članovima raznih odbora, komisija i sl. i prateće propisane obveze, obveze prema fizičkim
osobama za naknade prema ugovorima i prateće propisane obveze, kao i ostale obveze,
iskazuju se u zbrojnom iznosu na AOP 160.
(VI) Obveze za PDV (AOP 161)
Obveze za obračunani (izlazni) PDV i po drugim osnovama, kao i obveze za uplatu PDV-a po
poreznim prijavama za porezna razdoblja, iskazuju se zbrojno na AOP 161.
(VII) Obveze za ostale poreze i druge dažbine (AOP 162)
Zbrojni iznos obveze za ostale poreze, doprinose i druge dažbine, obveze za trošarine,
obveze za poreze i doprinose koji terete troškove i ostale obveze za poreze, doprinose i druge
propisane dažbine, iskazuje se na AOP 162.
(VIII) Obveze za porez na dobit (AOP 163)
196
Obračunani porez na dobit tekućeg razdoblja, evidentiran na kontu 481, iskazuje se u bilanci
stanja odvojeno od drugih poreznih obveza.
(F) Pasivna vremenska razgraničenja (AOP 164)
Kratkoročna pasivna vremenska razgraničenja evidentirana na kontima skupine 49 (osim 495)
upisuju se na AOP 164 u zbrojnom iznosu koji uključuje: obračunane rashode tekućeg razdoblja
za koje nije primljena odgovarajuća knjigovodstvena isprava, unaprijed naplaćene prihode
narednog razdoblja, odgođene prihode za primljenih donacija i druga kratkoročna pasivna
vremenska razgraničenja.
(G) Odgođene porezne obveze (AOP 165) evidentirane kao kratkoročna pasivna vremenska
razgraničenja (na kontu 495), iskazuju se na AOP 165.
Poslije ovog teksta ubaciti primjer iz datoteke 63_Bilanca stanja - prilog
197
BILANCA STANJA
– Izvještaj o financijskom poslovanju –
na dan 31.12. 2021. godine
- u KM -
Grupa IZNOS tekuće godine IZNOS
konta, prethodne
POZICIJA Ispravak NETO godine
Bruto
Bilješka
Oznaka
za AOP
konto vrijednosti (5 – 6) (neto)
1 2 3 4 5 6 7 8
AKTIVA
A) STALNA SREDSTVA I DUGOROČNI PLASMANI 001 988.000 419.500 568.500 583.000
(002+008+014+015+020+021+030+033)
01 I. Nematerijalna sredstva (003 do 007) 002
010 1. Kapitalizirana ulaganja u razvoj 003
011 2. Koncesije, patenti, licence i druga prava 004
012 3. Goodwill 005
013, 014 4. Ostala nematerijalna sredstva 006
015, 017 5. Predujmovi i nematerijalna sredstva u pripremi 007
02 II. Nekretnine, postrojenja i oprema (009 do 013) 008 795.000 419.500 375.500 408.000
020 1. Zemljište 009 75.000 – 75.000 75.000
021 2. Građevinski objekti 010 485.000 261.700 223.300 233.000
198
022 do 024 3. Postrojenja i oprema 011 235.000 157.800 77.200 100.000
026 5. Stambene zgrade i stanovi 012
025, 027 6. Predujmovi i nekretnine, postrojenja i oprema u pripremi 013
03 III. Investicijske nekretnine 014
04 IV. Biološka sredstva (016 do 019) 015
040 1. Šume 016
041 2. Višegodišnji zasadi 017

042 3. Osnovno stado 018
045, 047 4. Predujmovi i biološka sredstva u pripremi 019
05 V. Ostala (specifična) stalna materijalna sredstva 020
06 VI. Dugoročni financijski plasmani (022 do 029) 021
060 1. Učešća u kapitalu povezanih pravnih osoba 022 193.000 – 193.000 175.000
061 2. Učešća u kapitalu drugih pravnih osoba 023
062 3. Dugoročni krediti dani povezanim pravnim osobama 024
063 4. Dugoročni krediti dani u zemlji 025
064 5. Dugoročni krediti dani u inozemstvo 026
065 6. Financijska sredstva raspoloživa za prodaju 027
066 7. Financijska sredstva koja se drže do roka dospijeća 028
068 8. Ostali dugoročni financijski plasmani 029
1 2 3 4 5 6 7 8
07 VII. Druga dugoročna potraživanja (031+032) 030
070 1. Potraživanja od povezanih pravnih osoba 031
071 do 078 2. Ostala dugoročna potraživanja 032
091, 098 VIII. Dugoročna razgraničenja 033
090 B) ODGOĐENA POREZNA SREDSTVA 034 – – – –
C) TEKUĆA SREDSTVA (036+043) 035 385.908 28.330 357.578 353.500
10 do 15 I. Zalihe i sredstva namijenjena prodaji (037 do 042) 036 167.330 28.330 139.000 191.500
10 1. Sirovine, materijal, rezervni dijelovi i sitan inventar 037 14.700 3.700 11.000 36.000
11 2. Proizvodnja u toku, poluproizvodi i nedovršene usluge 038 21.000 – 21.000 27.500
12 3. Gotovi proizvodi 039 32.000 – 32.000 28.000
13 4. Roba 040 99.630 24.630 75.000 100.000
14 5. Stalna sredstva namijenjena prodaji i obustavljeno poslovanje 041
15 6. Dani predujmovi 042
II. Gotovina, kratkoročna potraživanja i kratkoročni plasmani 043 218.578 – 218.578 162.000
(044+047+053+061+062)
20 1. Gotovina i gotovinski ekvivalenti (045+046) 044 130.646 – 130.646 137.000
20 bez 207 a) Gotovina 045 130.646 – 130.646 137.000
207 b) Gotovinski ekvivalenti 046
21, 22, 23 2. Kratkoročna potraživanja (048 do 052) 047
199
210 a) Kupci – povezane pravne osobe 048 86.240 – 86.240 25.000
211 b) Kupci u zemlji 049
212 c) Kupci u inozemstvu 050
22 d) Potraživanja iz specifičnih poslova 051
23 e) Druga kratkoročna potraživanja 052 1.692 – 1.692 –
24 3. Kratkoročni financijski plasmani (054 do 060) 053
240 a) Kratkoročni krediti povezanim pravnim osobama 054

241 b) Kratkoročni krediti dani u zemlji 055
242 c) Kratkoročni krediti dati u inozemstvo 056
243, 244 d) Kratkoročni dio dugoročnih plasmana 057
245 e) Financijska sredstva namijenjena trgovanju 058
246 f) Druga financijska sredstva po fer vrijednosti 059
248 g) Ostali kratkoročni plasmani 060
27 4. Potraživanja za PDV 061
28 bez 288 5. Aktivna vremenska razgraničenja 062
288 D) ODGOĐENA POREZNA SREDSTVA 063 – – – –
290 E) GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA 064 – – – –
POSLOVNA AKTIVA (001+034+035+063+064) 065 1.373.908 447.830 926.078 936.500
88 Izvanbilančna aktiva 066 – – – –
Ukupno aktiva (065+066) 067 1.373.908 447.830 926.078 936.500
2
Grupa IZNOS IZNOS
POZICIJA
Bilješka
Oznaka
za AOP
konto godine godine
5 6
PASIVA
A) KAPITAL (102-109+110+111+114+115-116+117-122-127) 101 827.258 758.200
30 I. Temeljni kapital (103 do 108) 102 743.200 743.200
300 1. Dionički kapital 103
302 2. Udjeli članova društva s ograničenom odgovornošću 104 743.200 743.200
303 3. Zadružni udjeli 105
304 4. Ulozi 106
305 5. Državni kapital 107
309 6. Ostali temeljni kapital 108
31 II. Upisani neuplaćeni kapital 109
320 III. Emisiona premija 110
IV. Rezerve (112+113) 111
321 1. Zakonske rezerve 112
322 2. Statutarne i druge rezerve 113
200
dio 33 V. Revalorizacijske rezerve 114
dio 33 VI. Nerealizirani dobici 115
dio 33 VII. Nerealizirani gubici 116
34 VIII. Neraspoređena dobit (118 do 121) 117 84.058 15.000
340 1. Neraspoređena dobit ranijih godina 118 15.000 –
341 2. Neraspoređena dobit izvještajne godine 119 69.058 15.000
342 3. Neraspoređeni višak prihoda ranijih godina 120

343 4. Neraspoređeni višak prihoda izvještajne godine 121
35 IX. Gubitak do visine kapitala (123 do 126) 122
350 1. Gubitak ranijih godina 123
351 2. Gubitak izvještajne godine 124
352 3. Nepokriveni višak rashoda ranijih godina 125
353 4. Nepokriveni višak rashoda izvještajne godine 126
360 X. Otkupljene vlastite dionice i udjeli 127
dio 40 B) DUGOROČNA REZERVIRANJA (129+130) 128 16.500 33.000
dio 40 1. Dugoročna rezerviranja za troškove i rizike 129 16.500 33.000
dio 40 2. Dugoročna razgraničenja 130
3
1 2 3 4 5 6
C) DUGOROČNE OBVEZE (132 do 138) 131 31.000 48.000
410 1. Obveze koje se mogu konvertirati u kapital 132
411 2. Obveze prema povezanim pravnim osobama 133
412 3. Obveze po dugoročnim vrijednosnim papirima 134
413, 414 4. Dugoročni krediti 135 31.000 48.000
415, 416 5. Dugoročne obveze po financijskom lizingu 136
417 6. Dugoročne obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka 137
419 7. Ostale dugoročne obveze 138
408 D) ODGOĐENE POREZNE OBVEZE 139 – –
E) KRATKOROČNE OBVEZE (141+149+155+156+160+161+162+163) 140 51.320 97.300
42 I. Kratkoročne financijske obveze (142 do 148) 141 17.000 17.000
420 1. Obveze prema povezanim pravnim osobama 142
421 2. Obveze po kratkoročnim vrijednosnim papirima 143
422 3. Kratkoročni krediti uzeti u zemlji 144
423 4. Kratkoročni krediti uzeti u inozemstvu 145
424, 425 5. Kratkoročni dio dugoročnih obveza 146 17.000 17.000
427 6. Kratkoročne obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka 147
429 7. Ostale kratkoročne financijske obveze 148
43 II. Obveze iz poslovanja (150 do 154) 149 21.170 56.500
201
430 1. Primljeni predujmovi, depoziti i kaucije 150
431 2. Dobavljači – povezane pravne osobe 151
432 3. Dobavljači u zemlji 152 21.170 45.300
433 4. Dobavljači u inozemstvu 153 – 11.200
439 5. Ostale obveze iz poslovanja 154
44 III. Obveze iz specifičnih poslova 155
45 IV. Obveze po osnovi plaća, naknada i ostalih primanja zaposlenih (157 do 159) 156 10.000 17.000
450 do 452 1. Obveze po osnovi plaća i naknada plaća 157 10.000 17.000
453 do 455 2. Obveze po osnovi naknada plaća koje se refundiraju 158
456 do 458 3. Obveze za ostala primanja zaposlenih 159
46 V. Druge obveze 160
47 VI. Obveze za PDV 161 3.150 3.000
48 bez 481 VII. Obveze za ostale poreze i druge dažbine 162
481 VIII. Obveze za porez na dobit 163 – 3.800
49 bez 495 F) PASIVNA VREMENSKA RAZGRANIČENJA 164 – –
495 G) ODGOĐENE POREZNE OBVEZE 165 – –
POSLOVNA PASIVA (101+128+131+139+140+164+165) 166 926.078 936.500
89 Izvanbilančna pasiva 167 – –
Ukupno pasiva (166+167) 168 926.078 936.500
4
6.4. IZVJEŠTAJ O NOVČANIM (GOTOVINSKIM) TOKOVIMA

Informacije o novčanim tokovima pružaju korisnicima financijskih izvještaja temelj za ocjenu
sposobnosti pravne osobe da stvara novac i novčane ekvivalente i potrebe pravne osobe da
koristi ove novčane tokove. Zahtjeve vezane za prezentaciju izvještaja o novčanim tokovima i
povezana objavljivanja definira MRS 7 - Izvještaj o novčanim tokovima.
6.4.1. Svrha izrade izvještaja o novčanim tokovima

Osnovna je svrha izvještaja o novčanim tokovima osigurati informacije o novčanim primicima
i novčanim izdacima poslovnog subjekta tijekom računovodstvenog razdoblja. Kada se koristi s
ostalim financijskim izvještajima, izvještaj o novčanim tokovima pruža informacije koja
korisnicima omogućuje procjenu promjene neto imovine poslovnog subjekta, njezinu financijsku
strukturu (uključujući likvidnost i solventnost), te njezinu mogućnost da utječe na iznose i
vremensko određenje novčanih tokova kako bi se prilagodila promjenjivim okolnostima i
mogućnostima.
Izraz «novčani tokovi» uključuje primitke i izdatke novca i novčanih ekvivalenata.
Novac obuhvaća novac u blagajni, depozite po viđenju i kratkoročne depozite u bankama što
uključuje: novac na transakcijskim (žiro) računima, depozite kod banke s kratkim otkaznim
rokom, kratkoročno oročene depozite kod banaka, općeprihvatljive efektivne inozemne valute,
te depozite po viđenju, depozite s kratkim otkaznim rokom, kratkoročno oročeni depoziti u
inozemnim bankama u obliku općeprihvatljivih inozemnih valuta.
Novčani ekvivalenti, pak, jesu kratkotrajna, visokolikvidna ulaganja koja se brzo
konvertiraju u poznate iznose novca i koja nisu pod značajnim utjecajem rizika promjena
vrijednosti i obuhvaćaju: primljene čekove i mjenice, tekuća ulaganja koja kotiraju na burzi i čije
dospijeće je unutar kratkog razdoblja od datuma stjecanja, plemenite metale i vrijednosnice
(markice, kartice,...).
Novčani ekvivalenti namijenjeni su podmirivanju kratkoročnih obveza, a ne za ulaganje ili
neke druge svrhe. Naime, ulaganje se uobičajeno kvalificira kao novčani ekvivalent samo kada
ono ima kratko dospijeće od, recimo, 90 dana ili manje od datuma stjecanja određenog
ulaganja.
Novčani tokovi isključuju promjene između stavki koje predstavljaju novac ili novčane
ekvivalente, jer ti su elementi dio novca za upravljanje društva i predstavljaju transfer novca bez
stvarnog priljeva ili odljeva novca. Primjerice, kad se sa žiroračuna podiže novac i uplaćuje u
blagajnu (ili obratno), to ne znači niti primitak niti isplatu, budući da transferi novca između
vlastitih novčanih računa ne predstavljaju novčane tokove.
6.4.2. Razvrstavanje novčanih tokova po vrstama aktivnosti

Izvještaj o novčanim tokovima treba pokazati koliko je pravna osoba primila novca ili
novčanih ekvivalenata tijekom određenog razdoblja, te koliko je novčanih izdataka učinjeno za
sve poduzete aktivnosti. Pritom, novčane tokove tijekom razdoblja potrebno je izvijestiti
razvrstane na poslovne, ulagateljske i financijske aktivnosti. To praktično znači, u sklopu
izvještaja o novčanim tokovima potrebno je izraditi tri izvještaja koji će pokazati izvore i uporabu
raspoloživih novčanih resursa tijekom obračunskog razdoblja i to:
- izvještaj o novčanim tokovima od poslovnih (operativnih) aktivnosti,
- izvještaj o novčanim tokovima od ulagateljskih (investicijskih) aktivnosti, i
- izvještaj o novčanim tokovima od financijskih aktivnosti.
Poslovne aktivnosti gospodarskog društva uključuju novčane transakcije koje utječu na
neto dobit, kao što su primici od prodaje proizvoda ili roba, odnosno pružanja usluga ili isplate
prema dobavljačima i zaposlenima. Prema tome, novčani tokovi od poslovnih aktivnosti
ponajprije proizlaze od glavnih aktivnosti gospodarskog društva koje stvaraju prihode, te je
izvještaj o novčanim tokovima od poslovnih aktivnosti pokazatelj opsega u kojem su poslovne
aktivnosti gospodarskog društva ostvarile dostatne gotovinske dotoke za očuvanje njegove
poslovne sposobnosti. Primjeri novčanih primitaka i izdataka iz poslovnih aktivnosti prikazani su
u tablici 1.
202
TABLICA 1: Primjeri novčanih primitaka i izdataka od poslovnih aktivnosti

NOVČANI TOKOVI OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI
NOVČANI PRIMICI NOVČANI IZDACI
Novčani primici od prodaje proizvoda i roba i od pružanja Novčane isplate dobavljačima za isporučena dobra i
usluga (uključujući i prihode od prodaje vrijednosnih papira pružene usluge (uključujući i instrumente plaćanja izdane
primljenih od kupaca po osnovi prodaje) vjerovnicima)
Novčani primici od tantijema, naknada, provizija i sl. Novčane isplate zaposlenima i za račun zaposlenih
Novčani primici od kamata na dane zajmove i razne Novčani izdaci zajmodavcima i drugim vjerovnicima za
vrijednosne papire kamate
Primljene dividende Plaćanje poreza i doprinosa
Primljeni predujmovi iz poslovnih aktivnosti Dani predujmovi za poslovne aktivnosti
Povrati novca od dobavljača Povrati novca kupcima
Razni drugi novčani primici: Razni drugi novčani izdaci:
- novčani primici od osiguravajućih društava za naknadu - novčani izdaci na temelju sudskih rješenja;
štete; - isplate premije osiguranja;
- novčani primici od dobivenih parnica u sudskim - isplate članarina;
postupcima, penala, itd.; - razne druge novčane isplate (karitativna plaćanja,
- povrati poreza na dobit; donacije i sl.);
- novčani primici prema ugovorima koji služe u poslovne ili - novčani izdaci prema ugovorima koji služe u
trgovačke svrhe; poslovne ili trgovačke svrhe.
- novčani primici od donacija koje se odnose na poslovne
rashode i gubitke.
Ulagateljske aktivnosti gospodarskog društva obuhvaćaju transakcije u svezi sa stjecanjem

i otuđivanjem stalnih sredstava i drugih ulaganja koja nisu uključena u novčane ekvivalente
(ulaganja u stjecanje dužničkih i vlasničkih vrijednosnih papira drugih društava, kao i primici s
osnove njihove prodaje). Primjeri novčanih primitaka i izdataka iz ulagateljskih aktivnosti
prikazani su u tablici 2.
TABLICA 2: Primjeri novčanih primitaka i izdataka od ulagateljskih aktivnosti
NOVČANI TOKOVI OD ULAGATELJSKIH AKTIVNOSTI
Novčani primici od prodaje nekretnina, postrojenja, opreme, Novčani izdaci za nabavu nekretnina, postrojenja, opreme,
nematerijalnih sredstava i drugih stalnih sredstava nematerijalnih sredstava i drugih stalnih sredstava
(uključujući i kapitalizaciju troškova razvoja i izgradnju u
Novčani primici od naplate zajmova danih drugim društvima vlastitoj režiji)
(povrat kredita) ili od prodaje zajmova, odnosno dugova
učinjenih od samog gospodarskog društva ili drugih društava Novčani izdaci za ulaganja u druga gospodarska društva s
temelja zajmova (dani krediti drugim pravnim osobama)
Novčani primici od prodaje vlasničkih i dužničkih Novčane isplate za stjecanje vlasničkih i dužničkih
instrumenata drugih društava ili udjela u zajedničkim instrumenata drugih društava ili udjela u zajedničkim
pothvatima (prodaja ranije kupljenih dionica, obveznica i sl.) pothvatima
Financijske aktivnosti gospodarskog društva čine transakcije s njegovim vlasnicima i

transakcije s kreditorima. Financijske aktivnosti obuhvaćaju primitke novca od vlasnika (emisija
dionica) kao i povrat novca vlasnicima na uloženu imovinu (dividende), kao i zaduživanje
gospodarskog društva (krediti, emisija obveznica) i povrat dugova kreditorima.
Novčani tokovi od financijskih aktivnosti osiguravaju kapital gospodarskog društva. Primjeri
novčanih primitaka i izdataka iz financijskih aktivnosti prikazani su u tablici 3.
TABLICA 3: Primjeri novčanih primitaka i izdataka od financijskih aktivnosti
NOVČANI TOKOVI OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI
Novčani primici od izdavanja dionica ili drugih vlasničkih Novčani izdaci za isplatu dividendi i ostale isplate iz
instrumenata dobiti vlasnicima
Novčani primici od izdavanja zadužnica, zajmova, obveznica, Novčani povrati iznosa posuđenih od drugih (povrat
hipoteka i drugih kratkoročnih i dugoročnih posudbi glavnice duga od kratkoročnih i dugoročnih posudbi)
Novčani primici od donacija koje se odnose na nabavu Novčane isplate za otkup vlastitih (trezorskih) dionica
sredstava
203
U sklopu pripremnih radnji za sastavljanje izvještaja o novčanim tokovima potrebno je

detaljno definirati novčane primitke i novčane izdatke po pojedinim aktivnostima, tj. izvršiti
precizno razgraničenje istih.
6.4.3. Metode izrade izvještaja o novčanim tokovima

Postoje dvije prihvatljive metode koje se mogu rabiti za izradu izvještaja o novčanim
tokovima od poslovnih aktivnosti i to: izravna (direktna) metoda i neizravna (indirektna)
metoda.
Prilikom izrade izvještaja o novčanim tokovima prema izravnoj metodi prikazuju se glavne
skupine bruto novčanih primitaka i bruto novčanih izdataka, te rezultat u neto iznosu.
Prema neizravnoj metodi neto novčani tok od poslovnih aktivnosti utvrđuje se
usklađivanjem neto dobiti (ili gubitka) za učinke transakcija nenovčane prirode, za bilo koja
razgraničenja ili iskazivanja nastalih događaja proteklih ili budućih novčanih primitaka ili
izdataka, te za pozicije prihoda i rashoda koji su vezani za ulagateljske ili financijske novčane
tokove.
Za potrebe godišnjeg obračuna za 2021. godinu gospodarska društava/poduzeća mogu
nadležnoj Agenciji dostaviti obrazac izvještaja o novčanim tokovima sastavljen po neizravnoj
metodi ili po izravnoj metodi.
Izbor metode prezentiranja Izvještaja o novčanim tokovima bi trebalo biti riješeno i definirano
u računovodstvenim politikama svakog konkretnog društva, te bi u sastavljanju i prezentiranju
Izvještaja o novčanim tokovima odabranu metodu trebalo dosljedno primjenjivati.
6.4.3.1. Utvrđivanje novčanih tokova od poslovnih aktivnosti po izravnoj metodi

Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti određuje se zbrajanjem novčanih primitaka i
oduzimanjem novčanih izdataka. Kod izračunavanja svakog od novčanih tokova počinje se s
iznosom iz bilance uspjeha, kao što je neto prihod od prodaje, trošak prodanih proizvoda ili
trošak kamata.
Kako su novčani tokovi od poslovnih aktivnosti brojni, ovdje će biti prikazan način utvrđivanja
samo nekih novčanih priljeva (novac primljen od kupaca, primljene kamate) i novčanih odljeva
(plaćanja dobavljačima i zaposlenima, plaćanja kamata i poreza).
Novac primljen od kupaca. Kod prodaje učinaka (proizvoda, robe, usluga) izravno za
novac, ne postoji razlika između iznosa novca koji je primljen od kupaca i iznosa koji je
evidentiran kao prihod od prodaje. Razlika se, međutim, pojavljuje kod prodaje s odgodom
plaćanja. U tom slučaju, za izračunavanje iznosa novca koji je tijekom razdoblja primljen od
kupaca potrebno je utvrditi je li se iznos potraživanja od kupaca povećao ili smanjio tijekom
godine. Ako se iznos potraživanja od kupaca povećao tijekom godine, znači da je prodaja na
kredit bila veća od naplate potraživanja, te je, da bi se odredio iznos primljenog novca,
povećanje iznosa na kontu potraživanja od kupaca tijekom godine potrebno oduzeti od neto
prihoda od prodaje. Ako se, pak, iznos potraživanja od kupaca smanjio tijekom godine, znači da
je naplata potraživanja bila veća od prodaje na kredit, te je, da bi se odredio iznos primljenog
novca, smanjenje iznosa na kontu potraživanja od kupaca tijekom godine potrebno dodati neto
prihodu od prodaje. Opisani postupak sažeto se može prikazati na sljedeći način:
Novac Neto + Smanjenje iznosa na računu potraživanja od kupaca
primljen prihod ili
=
od od
kupaca prodaje – Povećanje iznosa na računu potraživanja od kupaca
Pretpostavimo li da neto prihod od prodaje (iskazan u bilanci uspjeha) iznosi 650.000,00 KM,
te da je saldo potraživanja od kupaca 125.000,00 KM na početku godine i 110.000,00 KM na
kraju godine, iznos novca koji je primljen od kupaca tijekom godine može se izračunati na
sljedeći način:
204
Neto prihod od prodaje (obračunska osnova) 650.000,00

Više: Smanjenja potraživanja od kupaca 15.000,00
Novac primljen od kupaca 665.000,00
Primljene kamate. U pretvaranju prihoda od kamata s obračunske osnove na novčanu,
koristi se isti pristup koji je raspravljen kod pretvaranja prihoda od prodaje u novac primljen od
kupaca. Stoga, navedeni obrazac za pretvaranje neto prihoda od prodaje u novčanu osnovu,
može se modificirati za pretvaranje prihoda od kamata u novčanu osnovu na sljedeći način:
+ Smanjenje iznosa potraživanja za kamate
Primljene Prihod od
kamate = kamata ili
– Povećanje iznosa potraživanja za kamate
Neka su prihodi od kamata (iskazani u bilanci uspjeha) 7.000,00 KM; saldo potraživanja za
kamate je 1.500,00 KM na početku godine i 2.500,00 KM na kraju godine. Iznos primljenih
(naplaćenih) kamata u tekućoj godini računa se na sljedeći način:
Prihodi od kamata (obračunska osnova) 7.000,00
Manje: Povećanje potraživanja za kamate 1.000,00
Primljene kamate (novčana osnova) 6.000,00
Plaćanja dobavljačima i zaposlenima uključuju sve novčane izdatke za kupnju materijala
i/ili trgovačke robe i plaćanja poslovnih rashoda (osim kamata i poreza). Iznosi novca za kupnju
materijala i/ili trgovačke robe i za plaćanje poslovnih rashoda izračunavaju se odvojeno.
Novčani izdaci za kupnju trgovačke robe. U bilanci uspjeha iskazuju se troškovi prodane
robe tijekom godine, po obračunskoj osnovi (načelu nastanka događaja), bez obzira je li roba
nabavljena i plaćena u tom razdoblju. S druge strane, izvještaj o novčanim tokovima, prikazuje
novac plaćen za robu tijekom godine, čak i za robu kupljenu prethodne godine (koja je ostala
neprodana na kraju te godine). Stoga, između novčanih izdataka za trgovačku robu i troškova
prodane robe ovisi o promjenama tijekom razdoblja na dva korespondentna računa bilance
stanja: računa zaliha i računa obveza prema dobavljačima. Ovaj se odnos može iskazati na
sljedeći način:
+ Povećanje + Smanjenje obveza
Novčani izdaci Troškovi zaliha prema dobavljačima
za kupnju prodane ili i Ili
=
trgovačke robe – Smanjenje – Povećanje obveza
robe
zaliha prema dobavljačima
Primjer izračuna novčanih izdataka za kupnju trgovačke robe bit će prikazan na temelju
sljedećih podataka: troškovi prodane robe (iz računa dobiti i gubitka) iznose 250.000,00 KM;
stanje zaliha robe je 90.000,00 KM na početku godine i 115.000,00 KM na kraju godine; obveze
prema dobavljačima su 70.000,00 KM na početku godine i 80.000,00 KM na kraju godine.
Prema tome novčani izdaci za kupnju trgovačke robe mogu se izračunati ovako:
Troškovi prodane robe 250.000,00
Više: Povećanje zaliha robe 25.000,00
Neto izdaci za kupnju (obračunska osnova) 275.000,00
Manje: Povećanje obveza prema dobavljačima 10.000,00
Novčani izdaci za kupnju
265.000,00
trgovačke robe
Novčani izdaci za plaćanje rashoda. Iznosi koji se prikazuju kao rashodi u računu dobiti i
gubitka mogu se značajno razlikovati od novčanih izdataka nastalih tijekom razdoblja. Pritom,
dva su područja razlikovanja:
1) postojanje nenovčanih rashoda (rashoda koji ne zahtijevaju odljeve novca) i
2) postojanje kratkoročnih vremenskih razlika između priznavanja rashoda i isplate novca.
(1) Amortizacija je tipičan primjer troška koji povećava iznos ukupno obračunatih rashoda, ali
ne zahtijeva isplatu novca. Stoga, u pretvaranju obračunatih rashoda na novčanu osnovu,
205
trebaju se odbiti troškovi amortizacije i svi ostali nenovčani rashodi koji ne zahtijevaju odljeve
novca.
(2) Rashodi se evidentiraju kad se koriste učinci na koje se rashodi odnose. Međutim
plaćanja ovih rashoda mogu se izvršiti u prethodnom razdoblju, u istom razdoblju ili u razdoblju
koje slijedi. Pritom, novčani je izdatak jednak rashodu samo ako je plaćanje izvršeno u istom
razdoblju. Ako je plaćanje izvršeno unaprijed, stvara se imovina (unaprijed plaćeni rashod), te
su novčani izdaci veći od iznosa priznatih rashoda i to za iznos za koji se unaprijed plaćeni
rashodi povećaju tijekom godine. Ako je, pak, plaćanje izvršeno u razdoblju nakon priznavanja
rashoda, plaćanje smanjuje obvezu za obračunate rashode, te su novčani izdaci veći od iznosa
koji je priznat kao rashod za iznos za koji se obveze za obračunate rashode smanje tijekom
godine.
Novčani izdaci za kamate i poreze. Troškovi kamata i poreza mogu se pretvoriti u novčane
izdatke korištenjem istog obrasca kojim se u novčane izdatke pretvaraju poslovni rashodi. Pod
pretpostavkom da je u računu dobiti i gubitka iskazan trošak kamata u iznosu od 20.000,00 i da
je došlo do povećanja obveza za neplaćene kamate za 6.000,00 (s 4.000,00 na 10.000,00), te
da je iskazan trošak poreza u iznosu od 10.000,00 i da je smanjena porezna obveza tijekom
godine za 2.000,00 (s 8.000,00 na 6.000,00) iznosi plaćenih kamata i poreza izračunavaju se
na sljedeći način:
Troškovi kamata 20.000,00
Manje: Povećanje obračunate obveze za kamate 6.000,00
Plaćene kamate 14.000,00
Troškovi poreza 10.000,00
Više: Smanjenje obračunate obveze za poreze 2.000,00
Plaćeni porezi 12.000,00
Na temelju podataka iz prethodnih primjera može se utvrditi neto novčani tok od poslovnih
aktivnosti, kako je to prikazano na slici 1.
SLIKA 1: “Izvještaj o novčanim tokovima od poslovnih aktivnosti – izravna metoda”
Novčani tokovi od poslovnih aktivnosti:
Novac primljen od kupaca 665.000,00
Primljene kamate 6.000,00
Novčani primici iz poslovnih aktivnosti 671.000,00
Novčane isplate dobavljačima i zaposlenima (630.000,00)
Plaćene kamate (14.000,00)
Plaćeni porezi (12.000,00)
Novčani izdaci iz poslovnih aktivnosti (656.000,00)
Neto novčani tok od poslovnih aktivnosti 15.000,00
6.4.3.2. Pristup utvrđivanju novčanih tokova od poslovnih aktivnosti po

neizravnoj metodi
A) Izvori informacija za sastavljanje izvještaja o novčanim tokovima
Podaci potrebni za pripremanje izvještaja o novčanim tokovima pribavljaju se iz različitih
izvora:
- usporedbom bilanci stanja na početku i na kraju računovodstvenog razdoblja,
- iz bilance uspjeha (računa dobiti/gubitka) za razdoblje, te
- pažljivom analizom stanja na svakom nenovčanom bilančnom računu u glavnoj knjizi.
Naime, protustavka dugovnim i potražnim knjiženjima na novčanim računima jesu potražna i
dugovna knjiženja na nenovčanim računima. Neki od nenovčanih računa predstavljaju pozicije
bilance stanja, dok drugi predstavljaju pozicije bilance uspjeha (računa dobiti/gubitka) koji se
zatvaraju na kraju razdoblja i čiji rezultat preko dobiti (ili gubitka) tekuće godine dolazi u bilancu
stanja. Prema tome, sve novčane transakcije imaju utjecaj na stanje nenovčanih računa iz
bilance stanja.
206
B) Razlike između neto dobiti i neto novčanog toka iz poslovnih aktivnosti

Tri su glavna razloga što se svota neto novčanog toka iz poslovnih aktivnosti (u izvještaju o
novčanim tokovima) razlikuje se od neto dobiti (u bilanci uspjeha) i to:
1. «Nenovčani rashodi». Neki rashodi, kao što je trošak amortizacije, smanjuju neto dobit,
međutim ne zahtijevaju novčani odljev tijekom tekućeg razdoblja.
2. Vremenske razlike. Prihodi i rashodi iskazuju se prema načelu nastanka događaja. Novčani
tok, pak, odraz je učinka novčanih transakcija. Stoga, prihodi i rashodi priznaju se u
računovodstvenim razdobljima, različitim od onih u kojima nastaju povezani novčani tokovi.
3. «Neposlovni» gubici i dobici. Prema definiciji, neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti
pokazuje učinke samo onih novčanih transakcija koje se razvrstavaju kao poslovne
aktivnosti. Neto dobit, međutim, može sadržavati dobitke i gubitke vezane uz ulagateljske i
financijske aktivnosti.
C) Usklađivanje neto dobiti s neto novčanim tokom
Radi usklađivanja neto dobiti (ili gubitka), iskazane u bilanci uspjeha, s neto novčanim tokom
nužno je izvršiti stanovite korekcije. Kako se ove korekcije ne knjiže u računovodstvenoj
evidenciji društva, njihovu prirodu i iznos određuje računovođa koristeći radne bilješke ili
računalni program.
(1) Korekcije zbog «nenovčanih» rashoda
Amortizacija, koja smanjuje neto dobit, ali ne zahtijeva odljev novca tijekom razdoblja, primjer
je «nenovčanog» rashoda. Obračunati su rashodi veći od novčanih izdataka, a neto dobit je
manja od novčanog toka. Stoga, želi se uskladiti neto dobit s neto novčanim tokom, potrebno je
neto dobiti dodati iznos amortizacije i svih ostalih «nenovčanih» rashoda.
(2) Korekcije radi vremenskih razlika
Vremenske razlike između neto dobiti i neto novčanog toka nastaju uvijek kad se prihod ili
rashod priznaje dugovnim ili potražnim knjiženjem na svakom kontu osim novca. Promjene
stanja tijekom razdoblja ovih konta sredstava i obveza predstavljaju razlike između iznosa
prihoda ili rashoda priznatih u bilanci uspjeha i neto novčanog toka iz poslovnih aktivnosti.
Bilančna konta zbog kojih se povećavaju ove vremenske razlike uključuju potraživanja (od
kupaca i druga potraživanja), zalihe, aktivna vremenska razgraničenja (obračunati nefakturirani
prihodi, unaprijed plaćeni rashodi), obveze (prema dobavljačima i druge obveze), te pasivna
vremenska razgraničenja (obračunani rashodi, odgođeni prihodi). Prilikom korekcija radi
vremenskih razlika vrijede sljedeća pravila:
a) neto dobit korigira se naviše za smanjenje dugovnih salda na poslovnim računima zaliha i
kratkoročnih potraživanja i razgraničenja,
b) neto dobit korigira se naniže za povećanje potražnih salda na poslovnim računima tekućih
obveza,
c) neto dobit korigira se naniže za povećanje dugovnih salda na poslovnim računima zaliha i
kratkoročnih potraživanja i razgraničenja,
d) neto dobit korigira se naviše za smanjenje potražnih salda na poslovnim računima tekućih
obveza.
Prema tome, bitno je prepoznati vrste transakcija koje uzrokuju povećanje ili smanjenje
stanja na konkretnom računu sredstava ili obveza, te procijeniti učinke tih transakcija na neto
dobit ili novčani tok. U tu svrhu, korisno je zapamtiti jednostavno pravilo: «kod svih onih računa
imovine i obveza kod kojih nastaju vremenske razlike između neto dobiti i neto novčanog toka,
neto potražna promjena stanja na računu uvijek se dodaje neto dobiti; neto dugovna promjena
uvijek se oduzima».
(3) Korekcije zbog «neposlovnih» dobitaka i gubitaka
«Neposlovni» gubici, prema definiciji, ne utječu na poslovne aktivnosti. Ipak, ovi dobici i
gubici uključeni su u određivanje neto dobiti. Stoga, kod pretvaranja neto dobiti u neto novčani
tok iz poslovnih aktivnosti, dodajemo natrag sve neposlovne gubitke i oduzimamo sve
neposlovne dobitke koji su uključeni u neto dobit.
207
Neposlovni dobici i gubici uključuju dobitke i gubitke od prodaje ulaganja, postrojenja i

opreme, dobitke i gubitke iz neredovitog poslovanja (vezani su uz ulagateljske aktivnosti), te
dobitke i gubitke od prijevremenog povlačenja duga (vezani su uz financijske aktivnosti).
Poslije ovog teksta ubaciti primjer iz datoteke 64_IzvNT - prilog
U propisanoj shemi Izvještaja o novčanim tokovima u Federaciji BiH korekcije zbog
«nenovčanih» rashoda i korekcije zbog «neposlovnih» dobitaka i gubitaka upisuju se pod
tekućim brojevima 2 do 8; korekcije radi vremenskih razlika upisuju se pod tekućim brojevima
10 do 16.
6.4.4. Nenovčane transakcije

Neke značajne ulagateljske i financijske aktivnosti nemaju izravan utjecaj na tekuće novčane
tokove, premda utječu na strukturu kapitala i sredstava gospodarskog društva. Stoga,
ulagateljske i financijske transakcije koje ne zahtijevaju uporabu novca ili novčanih ekvivalenata
trebaju se isključiti iz izvještaja o novčanim tokovima i objaviti u bilješkama uz financijske
izvještaje kako bi se pružile sve važne informacije o ulagateljskim i financijskim aktivnostima
Isključivanje nenovčanih transakcija iz izvještaja o novčanim tokovima sukladno je svrsi
izvještaja o novčanim tokovima, jer te stavke ne obuhvaćaju novčane tokove tekućeg razdoblja.
Primjeri poslovnih događaja koji se moraju prikazati kao nenovčane financijske ili
ulagateljske aktivnosti su sljedeći:
- konverzija (pretvaranje) dužničkih vrijednosnih papira u vlasničke vrijednosne papire;
- konverzija povlaštenih dionica u obične;
- lizing sredstava u transakcijama koje se financiraju kao kapitalni najam;
- stjecanje dugotrajne imovine (stalnih sredstava) financirano dugoročnim obvezama;
- zamjena jednog oblika nenovčane imovine drugim oblikom nenovčane imovine (zamjena
sredstava za sredstvo);
- stjecanje novčane imovine u zamjenu za vlasničke ili dužničke vrijednosne papire.
208
IZVJEŠTAJ O GOTOVINSKIM TOKOVIMA

- INDIREKTNA METODA -
za razdoblje od 01.01. do 31.12. 2021. godine
Ozn Ozna- IZNOS
R.
Br.
OPIS aka ka za Tekuća Prethodna
(+, -) AOP godina Godina
1 2 4 5 6 7
A. GOTOVINSKI TOKOVI IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI
1. Neto dobit (gubitak) za razdoblje 401 120.000 50.000
Usklađenje za:
2. Amortizacija / vrijednost usklađenja nematerijalnih sredstava + 2.500 1.500
3. Gubici (dobici) od otuđenja nematerijalnih sredstava +(-)
4. Amortizacija / vrijednost usklađenja materijalnih sredstava + 25.000 23.500
5. Gubici (dobici) od otuđenja materijalnih sredstava +(-)
6. Usklađenja iz osnova dugoročnih financijskih sredstava +(-)
7. Nerealizirani rashodi (prihodi) od tečajnih razlika +(-)
Ostala usklađenja za negotovinske stavke i gotovinski tokovi koji
8. +(-)
se odnose na ulagateljske i financijske aktivnosti
9. Ukupno (2 do 8) 402 27.500 25.000
10. Smanjenje (povećanje) zaliha +(-) (45.000) 25.000
11. Smanjenje (povećanje) potraživanja od prodaje +(-) (50.000) (35.000)
12. Smanjenje (povećanje) drugih potraživanja +(-) 25.000 30.000
13. Smanjenje (povećanje) aktivnih vremenskih razgraničenja +(-)
14. Povećanje (smanjenje) obveza prema dobavljačima +(-) 25.000 (40.000)
15. Povećanje (smanjenje) drugih obveza +(-) 15.000 5.000
16. Povećanje (smanjenje) pasivnih vremenskih razgraničenja +(-)
17. Ukupno (10 do 16) 403 (30.000) (15.000)
18. Neto gotovinski tok iz poslovnih aktivnosti (1+9+17) 404 117.500 60.000
B. GOTOVINSKI TOKOVI IZ ULAGATELJSKIH AKTIVNOSTI
19. Priljevi gotovine iz ulagateljskih aktivnosti (20 do 25) 405 45.000 -
20. Priljevi iz osnova kratkoročnih financijskih plasmana + 406
21. Priljevi iz osnova prodaje dionica i udjela + 407
22. Priljevi iz osnova prodaje stalnih sredstava + 408 45.000 -
23. Priljevi iz osnova kamata + 409
24. Priljevi od dividendi i učešća u dobiti + 410
25. Priljevi iz osnova ostalih dugoročnih financijskih plasmana + 411
26. Odljevi gotovine iz ulagateljskih aktivnosti (27 do 30) 412 105.000 55.000
27. Odljevi iz osnova kratkoročnih financijskih plasmana - 413
28. Odljevi iz osnova kupovine dionica i udjela - 414
29. Odljevi iz osnova kupovine stalnih sredstava - 415 105.000 55.000
30. Odljevi iz osnova ostalih dugoročnih financijskih plasmana - 416
31 Neto priljev gotovine iz ulagačkih aktivnosti (19-26) 417 - -
32. Neto odljev gotovine iz ulagačkih aktivnosti (26-19) 418 60.000 55.000
C. GOTOVINSKI TOKOVI IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI
33. Priljevi gotovine iz financijskih aktivnosti (34 do 37) 419 50.000 75.000
34. Priljevi iz osnova povećanja osnovnog kapitala + 420
35. Priljevi iz osnova dugoročnih kredita + 421
36. Priljevi iz osnova kratkoročnih kredita + 422 50.000 75.000
37. Priljevi iz osnova ostalih dugoročnih i kratkoročnih obveza + 423
38. Odljevi gotovine iz financijskih aktivnosti (39 do 44) 424 60.000 15.000
39. Odljevi iz osnova otkupa vlastitih dionica i udjela - 425
40. Odljevi iz osnova dugoročnih kredita - 426
41. Odljevi iz osnova kratkoročnih kredita - 427 60.000 15.000
42. Odljevi iz osnova financijskog lizinga - 428
43. Odljevi iz osnova isplaćenih dividendi - 429
44. Odljevi iz osnova ostalih dugoročnih i kratkoročnih obveza - 430
45. Neto priljev gotovine iz financijskih aktivnosti (33-38) 431 - 60.000
46. Neto odljev gotovine iz financijskih aktivnosti (38-33) 432 10.000 -
47. D. UKUPNI PRILJEVI GOTOVINE (18+31+45) 433 117.500 120.000
48. E. UKUPNI ODLJEVI GOTOVINE (18+32+46) 434 70.000 55.000
49. F. NETO PRILJEV GOTOVINE (47-48) 435 47.500 65.000
50. G. NETO ODLJEV GOTOVINE (48-47) 436 - -
51. H. Gotovina na početku izvještajnog razdoblja 437 115.000 50.000
52. I. Pozitivne tečajne razlike iz osnova preračuna gotovine + 438 - -
53. J. Negativne tečajne razlike iz osnova preračuna gotovine - 439 - -
54. K. Gotovina na kraju izvještajnog razdoblja (51+49-50+52-53) 440 162.500 115.000
209
Neposlovni dobici i gubici uključuju dobitke i gubitke od prodaje ulaganja, postrojenja i
opreme, dobitke i gubitke iz neredovitog poslovanja (vezani su uz ulagateljske aktivnosti), te
dobitke i gubitke od prijevremenog povlačenja duga (vezani su uz financijske aktivnosti).
Poslije ovog teksta ubaciti primjer iz datoteke 64_IzvNT - prilog
U propisanoj shemi Izvještaja o novčanim tokovima u Federaciji BiH korekcije zbog
«nenovčanih» rashoda i korekcije zbog «neposlovnih» dobitaka i gubitaka upisuju se pod
tekućim brojevima 2 do 8; korekcije radi vremenskih razlika upisuju se pod tekućim brojevima
10 do 16.
6.4.4. Nenovčane transakcije

Neke značajne ulagateljske i financijske aktivnosti nemaju izravan utjecaj na tekuće novčane
tokove, premda utječu na strukturu kapitala i sredstava gospodarskog društva. Stoga,
ulagateljske i financijske transakcije koje ne zahtijevaju uporabu novca ili novčanih ekvivalenata
trebaju se isključiti iz izvještaja o novčanim tokovima i objaviti u bilješkama uz financijske
izvještaje kako bi se pružile sve važne informacije o ulagateljskim i financijskim aktivnostima
Isključivanje nenovčanih transakcija iz izvještaja o novčanim tokovima sukladno je svrsi
izvještaja o novčanim tokovima, jer te stavke ne obuhvaćaju novčane tokove tekućeg razdoblja.
Primjeri poslovnih događaja koji se moraju prikazati kao nenovčane financijske ili
ulagateljske aktivnosti su sljedeći:
- konverzija (pretvaranje) dužničkih vrijednosnih papira u vlasničke vrijednosne papire;
- konverzija povlaštenih dionica u obične;
- lizing sredstava u transakcijama koje se financiraju kao kapitalni najam;
- stjecanje dugotrajne imovine (stalnih sredstava) financirano dugoročnim obvezama;
- zamjena jednog oblika nenovčane imovine drugim oblikom nenovčane imovine (zamjena
sredstava za sredstvo);
- stjecanje novčane imovine u zamjenu za vlasničke ili dužničke vrijednosne papire.
210
6.5. IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NA KAPITALU

Izvještaj o promjenama na kapitalu prikazuje stanje i promjene vrijednosti ukupnog kapitala,
kao i njegovih pojedinih sastavnica, i to ne samo na datum posljednje bilance stanja, već i na
više datuma prethodnih bilanci stanja.
6.5.1. Izvještaj o promjenama na kapitalu prema MRS-u 1

Struktura i sadržaj Izvještaja o promjenama na kapitalu definirani su u točkama 106. do 110.
MRS-a 1.
Prema točki 106. MRS-a 1, gospodarska društva (i druge pravne osobe) trebaju prezentirati
izvještaj o promjenama na kapitalu, te na njegovom glavnom obrascu iskazati:
(a) ukupnu sveobuhvatnu dobit razdoblja, iskazujući odvojeno ukupne iznose raspodjeljive
vlasnicima matice i vlasnicima nekontrolirajućih interesa
(b) učinke retroaktivne primjene promjene računovodstvenih politika ili retroaktivnog
prepravljanja iznosa priznatih u skladu s MRS-om 8 i
(c) [brisano]
(d) uskladu između knjigovodstvenog iznosa svake komponente glavnice na početku i na
kraju razdoblja, uz odvojeno prikazivanje svake promjene proizašle iz:
(i) dobiti ili gubitka
(ii) svake stavke ostale sveobuhvatne dobiti i
(iii) transakcija s vlasnicima u njihovom svojstvu vlasnika, uz odvojen prikaz uplata
vlasnika i isplata vlasnicima po osnovi glavnice te promjena vlasničkih udjela u
ovisnim društvima koje nemaju za posljedicu gubitak kontrole.
Subjekt je dužan, bilo izvještaju o promjenama kapitala ili u bilješkama, prezentirati iznos
dividende koja je priznata za raspodjelu vlasnicima tijekom razdoblja, kao i pripadajući iznos po
dionici (MRS 1., točka 107.).
Zahtjevi iskazani u toč. 106. i 107. MRS-a 1 mogu biti ispunjeni na više načina. Jedan primjer
je tabelarni oblik u kojem se vrši usklađivanje početnog i krajnjeg stanja svih elemenata
kapitala. Alternativa je da se u izvještaju o promjenama u kapitalu iskažu samo stavke koje su
navedene u točki 106., a u bilješkama stavke navedene u točki 107. MRS-a 1.
6.5.2. Izvještaj o promjenama na kapitalu u FBiH

Propisana shema Izvještaja, sadržaj pozicija u obrascu Izvještaj o promjenama na kapitalu (u
daljnjem tekstu: Izvještaj), obveznici izrade ovog Izvještaja i način njegove prezentacije
definirani su kroz Pravilnik o sadržaju i formi obrazaca izvješća o promjenama na kapitalu (“Sl.
novine FBiH”, br. 82/10).
Dana 15. siječnja 2021. godine objavljen je pravilnik o izmjenama Pravilnika o sadržaju i
formi obrazaca Izvještaja o promjenama na kapitalu ("Službene novine Federacije BiH", broj
82/10 i 3/21) u članu 2. stav (1) obrazac Izvještaja iz člana 1. koji se nalazi u Prilogu i čini
sastavni dio Pravilnika zamjenjuje se novim obrascem Izvještaj o promjenama na kapitalu,
koji sadrži JEDNODIMENZIONALNI BAR KOD, a nalazi se u Prilogu ovog pravilnika i čini
njegov sastavni dio.
Obveznici izrade i prezentacije Izvještaja o promjenama na kapitalu su sve pravne osobe sa
sjedištem u Federaciji BiH, registrirane kao društva kapitala (dakle dionička društva – d.d. i
društva sa ograničenom odgovornošću – d.o.o.), izuzev onih koje su razvrstane kao male
pravne osobe (članak 2. predmetnog Pravilnika).
Prilikom popunjavanja Izvještaja koriste se podaci iz propisanih obrazaca Bilanca stanja -
Izvještaja o financijskom položaju i Bilanca uspjeha - Izvještaja o ukupnom rezultatu za
razdoblje, podaci navedeni u Bilješkama uz financijske izvještaje i drugi potrebni podaci iz
211
knjigovodstva. Svi iznosi u Izvještaju iskazuju se u konvertibilnim markama (zaokruženja iznosa

bez decimala) (članak 3. predmetnog Pravilnika).
Propisana shema izvještaja o promjenama na kapitalu predstavlja tablicu u kojoj se iskazuju
promjene u ukupnom kapitalu sačinjena je po principu unakrsne klasifikacije. Podaci o
stanjima i promjenama na kapitalu se unose u odgovarajuće polje koje se nalazi na presjeku
odgovarajuće stavke s oznakom za AOP i odgovarajuće kolone Izvještaja, prema vrstama
promjena na kapitalu koje su navedene u stupcu 1., odnosno zaglavlju Izvještaja, i to tako da
se:
 u redcima tablice (red. br. 1. do 23.) iskazuju podaci o kretanju i promjenama vrijednosti
kapitala na više datuma bilance (u ovom slučaju 31.XII.2019., 31.XII.2020. i
31.XII.2021.),
 u stupcima tablice (stupci 3. do 7.) iskazuju pojavni oblici kapitala po vrstama i izvorima,
uz posebno iskazivanje dijela kapitala koji pripada vlasnicima matičnog društva (stupac
8.) i manjinskog interesa (stupac 9.), odnosno iznos ukupnog kapitala (stupac 10.)
Stupci 9. i 10. popunjavaju samo matične pravne osobe prilikom izrade konsolidiranog
financijskog izvještaja, kada ove pravne osobe, u skladu s MRS-om 1 - Prezentacija financijskih
izvještaja imaju obvezu da iznose kapitala koji pripadaju vlasnicima matične pravne osobe
prikažu odvojeno od iznosa koji pripadaju manjinskim vlasnicima, odnosno vlasnicima
nekontrolirajućeg interesa.
Na pozicijama (redcima) br. 1. i 12. (AOP 901 i AOP 912) iskazuju se stanja po vrstama
kapitala i ukupno na dva datuma godišnjih bilanci stanja koje prethode ovom datumu bilance
stanja (u svrhu godišnjeg za 2021. godinu ti su datumi 31.XII.2019. i 31.XII.2020. godine. Na
poziciji br. 23 (AOP 923) upisuju se stanja kapitala na posljednji datum bilance (u ovom slučaju
31.XII.2021.).
U slučaju da je u 2019. ili u 2020. godini izvršena promjena u računovodstvenim
politikama ili ispravak grešaka (prvenstveno u stupcu 7 – Akumulirana neraspoređena dobit /
nepokriveni gubitak), sukladno odredbama MRS-a 8 – Računovodstvene politike, promjene
računovodstvenih procjena i pogreške, učinci tih promjena odnosno ispravaka trebaju se
iskazati na pozicijama br. 2. i 3. (ako se odnose na 2019. godinu i/ili ranija razdoblja), odnosno
na pozicijama br. 13. i 14. (ako se odnose na 2020. godinu). U slučajevima kada nastanu
promjene računovodstvenih politika i ispravci pogrešaka koje imaju retroaktivne učinke na
financijske izvještaje prethodnih razdoblja (godina), na rednom broju 4. (AOP 904) iskazuju se
korigirana stanja („ponovno iskazana stanja“) po vrstama kapitala i ukupno (na 31.XII.2019.),
dok se na rednom broju 15. (AOP 915) iskazuju korigirana stanja po vrstama kapitala i ukupno
(na 31.XII.2020.).
Učinci revalorizacije materijalnih i nematerijalnih sredstava (AOP 905 i AOP 916), koji se
sukladno odredbama MRS-a 16 i MRS- 38 priznaju kao nerealizirani dobici u revalorizacijskim
rezervama, iskazuju se na rednim brojevima 5. (za 2020.) i 16. (za razdoblje 1.I.-31.XII.2021.) –
unakrsno u stupcu 4 (Revalorizacijske rezerve).
Nerealizirani dobitci / gubitci po osnovu dugoročne financijske imovine raspoložive za
prodaju (AOP 906 i AOP 917), koji se priznaju izravno u kapitalu (bilanci stanja), iskazuju se na
rednim brojevima 6. (za 2020.) i 17. (za razdoblje 1.I.-31.XII.2021.) – unakrsno u stupcu 5.
(Nerealizirani dobici/gubici po osnovu financijskih sredstava raspoloživih za prodaju).
Tečajne razlike nastale prevođenjem prevođenjem financijskih izvještaja u drugu
valutu (AOP 907 i AOP 918) priznate izravno u kapital, sukladno odredbi sadržanoj u točki 35.
MRS-a 21 iskazuju se na rednom broju 7. (za 2020.) i 18. (za razdoblje 1.I.-31.XII.2021.) –
unakrsno u stupcu 4 (Revalorizacijske rezerve).
Neto dobit / gubitak razdoblja iskazan u bilanci uspjeha (AOP 908 i AOP 919) je pozicija
na koju se upisuju vrijednosti neto dobiti ili gubitka za iskazanih u bilanci uspjeha za razdoblje
1.I.-31.XII.2020. (na rednom broju 8.) odnosno za razdoblje 1.I.-31.XII. 2021. (na rednom broju
19.).
Neto dobici / gubici razdoblja priznati izravno u kapitalu (AOP 909 i AOP 920) naziv je
stavke na koju se upisuju (na rednom broju 9. za 2020. i na rednom broju 20. za 2021. godinu)
212
iznosi priznati u neki od oblika kapitala u svim drugim slučajevima (osim onim navedenim u red.
br. 5. do 7., odnosno 16. do 18.) koje dopuštaju (ili zahtijevaju) odredbe bilo kojega važećeg
MSFI/MRS-a.
Objavljene dividende i drugi oblici raspodjele dobiti i pokriće gubitka (AOP 910 i AOP
921) je pozicija na koju se (na rednim brojevima 10. i 21.) upisuju iznosi rasporeda dobiti (za
dividende i u razne oblike kapitala) odnosno pokrića gubitka.
Emisija dioničkog kapitala i drugi oblici povećanja ili smanjenja osnovnog kapitala
(AOP 911 i AOP 922) je pozicija gdje se na rednim brojevima 11. (za 2020.) i 22. (za 2021.
godinu) upisuje iznos povećanja (ili smanjenja) osnovnog kapitala (iznos koji se evidentira u
sudskom registru), bez obzira povećava li se on iz vanjskih izvora ili iz unutarnjih izvora
(preraspodjelom drugih pozicija kapitala – npr. za zakonskih ili statutarnih rezervi i akumulirane
dobiti). Iznos povećanja ili smanjenja temeljnog kapitala unakrsno se upisuje u stupac 3 –
Dionički kapital i udjeli u društvu sa ograničenom odgovornošću.
Na koncu, na rednom broju 23. (AOP 923) upisuju se stanja kapitala (nakon svih korekcija)
na posljednji datum bilance (u ovom slučaju 31.XII.2021.).
U stupcima br. 3. do 8. obrasca izvještaja o promjenama u kapitalu, unakrsno na
odgovarajućim pozicijama redaka (1. do 23.), upisuju se podaci po vrstama kapitala i to:
 u stupac 3. – podaci o Dioničkom kapitalu i udjelima u društvu sa ograničenom
odgovornošću (skupina konta 30) koji je iskazan u nominalnoj vrijednosti izdanih dionica
(kod d.d.) ili upisanih i registriranih udjela (kod d.o.o.). Ukoliko pravna osoba na datum
bilance ima iskazan saldo na kontima upisanog, a neuplaćenog kapitala, iznosi osnovnog
kapitala umanjuju se za iznos salda tih konta;
 u stupac 4. – podaci o stanju i promjenama revalorizacijskih rezervi materijalne,
nematerijalne i financijske imovine (konta 330, 331 i 339), unakrsno s pozicijama na
rednim brojevima 5., 7., 16. i 18.;
 u stupac 5. – podaci o Nerealiziranim dobicima/gubitcima po osnovu financijskih
sredstava raspoloživih za prodaju (evidentiranih na kontu 332 i 333), unakrsno s
pozicijama na rednim brojevima 6. i 17.;
 u stupac 6. – podaci o svim Ostale rezerve, osim revalorizacijskih i prenesenih, a što
uključuje: dioničku premiju (skupina konta 320), zakonske rezerve (konto 321), statutarne
rezerve i ostale (konto 322), i to:
 na stavke AOP 911 i 922, unose se iznosi emisijske premije utvrđeni prilikom emisije
dionica, smanjenje ili povećanje dioničke premije u postupcima poništavanja ili
ponovne prodaje otkupljenih vlastitih dionica, smanjenje zakonskih ili statutarnih
rezervi po osnovi pripisivanja tih rezervi temeljnom kapitalu, te povećanje zakonskih
rezervi u postupku pokrića gubitka kroz smanjenje temeljnog kapitala,
 na stavke AOP 910 i 921, unose se efekti povećanja zakonskih i statutarnih rezervi
po osnovi raspodjele dobiti, kao i smanjenja zakonskih i statutarnih rezervi po osnovi
pokrića gubitka,
 na stavke AOP 908, 909, 919 i 920, unose se iznosi povećanja ili smanjenja rezervi
po osnovi zaštite gotovinskih tokova, preneseni u dobit, odnosno gubitak razdoblja,
 Iznosi povećanja ili smanjenja rezervi po osnovi zaštite gotovinskih tokova uključeni u
početno stanje zaštićenih gotovinskih tokova iskazuju se u okviru korigiranih iznosa
na pozicijama AOP 904 i 915.
 u stupac 7. – podaci o akumuliranoj neraspoređenoj dobiti (konto 340) i nepokrivenom
gubitku (konto 350) iz ranijih godina, kao i podaci o dobiti ili gubitku tekućeg obračunskog
razdoblja, i to:
 na stavke AOP 902, 903, 913 i 914, unose se povećanja ili smanjenja salda
financijskog rezultata prenesenog iz prethodnog obračunskog razdoblja, po osnovi
efekata promjena računovodstvenih politika, odnosno efekata ispravljanja grešaka, u
skladu s MRS 8 - Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i
greške,
213
 na stavke AOP 905 i 916, unose se dobici ili gubici nastali po osnovi smanjenja ili
povećanja revalorizacijskih rezervi, u skladu s MRS 16 - Nekretnine, postrojenja i
oprema i MRS 38 - Nematerijalna sredstva,
 na stavke AOP 908 i 919, unose se neto dobici ili gubici razdoblja, utvrđeni u Bilanci
uspjeha - Izvješće o ukupnom rezultatu za razdoblje, u dijelu koji obuhvaća prihode i
rashode razdoblja i porez na dobit,
 na stavke AOP 909 i 920, unose se ostali dobici ili gubici, odnosno dobici i gubici koji
su priznati direktno u kapitalu,
 na stavke AOP 910 i 921, unose se smanjenja dobiti po osnovi objavljenih dividendi i
učešća u dobiti, izdvajanja u zakonske i statutarne rezerve, kao i po osnovi pokrića
gubitka. U ista polja unose se i iznosi smanjenja gubitka pokrivenih iz dobiti ili iz
rezervi (zakonskih i statutarnih),
 na stavke AOP 911 i 922, unose se smanjenja dobiti po osnovi njezinog pripisivanja
temeljnom kapitalu, kao i smanjenje gubitka izvršeno kroz smanjenje temeljnog
kapitala.
Zbroj svih iznosa po vrstama kapitala (zbroj iznosa iskazanih u stupcima 3. do 7.) po
odgovarajućim pozicijama (redcima) upisuje se u stupac 8. obrasca.
Stupci 9 i 10 obrasca popunjavaju se u konsolidiranim izvještajima, na način da se u stupcu
9 iskaže manjinski interes, a u stupcu 10. matične pravne osobe prilikom izrade konsolidiranog
financijskog izvješća unose zbrojeve pozicija iskazanih u stupcima 8. i 9., za svaki AOP
pojedinačno.
U nastavke se daje postupak sastavljanja i prezentiranja Izvještaja o promjenama na
kapitalu.
Primjer
Društvo Alfa d.o.o. registrirano je kao društvo kapitala sa temeljnim kapitalom u iznosu od
1.000.000 KM. Društvo na dan 31.XII.2019. ima stanje neraspoređene dobiti u iznosu od
500.000 KM.
Društvo je tijekom 2020. godine evidentiralo sljedeće poslovne promjene koje su imale
utjecaja na stavke kapitala:
 Društvo je tijekom 2020. godine ostvarilo dobit tekuće godine u iznosu od 700.000 KM.
 Društvo je tijekom 2020. godine donijelo odluku o rasporedu dobiti iz 2019. godine u iznosu
od 400.000 KM na sljedeći način: 30% u iznosu od 120.000 KM ide za isplatu udjela u
dobiti vlasnicima, dok se preostalih 70% tretira kao neraspoređena dobit.
 Društvo je tijekom 2020. godine izvršilo revalorizaciju građevinskih objekata, te je utvrđena
efekt revalorizacijskog povećanja, odnosno revalorizacijska rezerva u iznosu od 2.000.000
KM.
Društvo je tijekom 2021. godine evidentiralo sljedeće poslovne promjene koje su imale
utjecaja na stavke kapitala:
 Društvo je donijelo odluku o rasporedu dobiti iz 2020. godine u iznosu od 700.000 KM na
sljedeći način: 50% u iznosu od 350.000 KM ide za isplatu udjela u dobiti vlasnicima, a
preostalih 50% z iznosu od 350.000 KM se tretira kao neraspoređena dobit.
 Društvo je izvršilo povećanja temeljenog kapitala u ukupnom iznosu od 1.000.000 KM.
 Društvo je izvršilo ispravak značajne greške koja se odnosi na 2019. godinu u iznosu od
50.000 KM na teret neraspoređene dobiti.
 Društvo je izvršilo prijenos revalorizacijskih rezervi u iznosu 200.000 KM u okviru stavke
Neraspoređena dobit, temeljem realiziranih revalorizacijskih rezervi.
 Društvo je tijekom 2021. godine ostvarilo dobit tekuće godine u iznosu od 900.000 KM.
214
Temeljem prethodno navedenih poslovnih promjena u kapitalu društva, sastavljen je i

prezentiran Izvještaj o promjenama na kapitalu na dan 31.XII.2021., sa usporednim podatcima
o stanju kapitala po pojedinim stavkama na datume 31.XII.2019. i 31.XII.2020. godine.
Umetnuti tablicu iz dokumenta 65_Promjene na kapitalu – prilog
215
u KM
DIO KAPITALA KOJI PRIPADA VLASNICIMA MATIČNOG DRUŠTVA
VRSTA PROMJENE
NA KAPITALU
tokova)
Oznaka za AOP
odgovornošću
MANJINSKI INTERES
UKUPNI KAPITAL (8+9)
UKUPNO (3+4±5±6±7)
raspoloživih za prodaju
Revalorizacijske rezerve
društvu sa ograničenom
Dionički kapital i udjeli u
Ostale rezerve (emisiona
(MRS 16 MRS 21 i MRS 38)

dobit / nepokriveni gubitak
rezerve, zaštita gotovinskih

Akumulirana neraspoređena
Nerealizirani dobici/gubici po
osnovu financijskih sredstava
premija, zakonske i statutarne
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
1. Stanje na dan 31.12.2019. godine 901 1.000.000 500.000 1.500.000
2. Efekti promjena u računovodstvenim politikama 902
3. Efekti ispravaka grešaka 903 (50.000) (50.000)
4. Ponovo iskazano stanje na dan 01.01.2020. godine (901±902±903) 904 1.000.000 450.000 1.450.000
5. Efekti revalorizacije materijalnih i nematerijalnih sredstava 905 2.000.000 2.000.000
6. Nerealizirani dobici/gubici po osnovu financijskih sredstava rasp. za prodaju 906
7. Tečajne razlike nastale prevođenjem financijskih izvještaja u drugu valutu 907
216
8. Neto dobit/gubitak razdoblja iskazan u bilanci uspjeha 908 700.000 700.000
9. Neto dobici/gubici razdoblja priznati direktno u kapitalu 909
10. Objavljene dividende i drugi oblici raspodjele dobiti i pokriće gubitka 910 120.000 120.000
11. Emisija dioničkog kapitala i drugi oblici povećanja ili smanjenje osn. kapitala 911
12. Stanje na dan 31.12.2020. god. (904±905±906±907±908±909-910+911) 912 1.000.000 2.000.000 1.030.000 4.030.000
13. Efekti promjena u računovodstvenim politikama 913
14. Efekti ispravaka grešaka 914

15. Ponovo iskazano stanje na dan 01.01. 2021. (912±913±914) 915 1.000.000 2.000.000 1.030.000 4.030.000
16. Efekti revalorizacije materijalnih i nematerijalnih sredstava 916 (200.000) 200.000
17. Nerealizirani dobici/gubici po osnovu financijskih sredstava rasp.za prodaju 917
18. Tečajne razlike nastale prevođenjem financijskih izvještaja u drugu valutu 918
19. Neto dobit/gubitak razdoblja iskazan u bilanci uspjeha 919 900.000 900.000
20. Neto dobici/gubici razdoblja priznati direktno u kapitalu 920
21. Objavljene dividende i drugi oblici raspodjele dobiti i pokriće gubitka 921 350.000 350.000
22. Emisija dioničkog kapitala i drugi oblici povećanja ili smanjenje osn. kapitala 922 1.000.000 1.000.000
23. Stanje na dan 31.12.2021. god. (915±916±917±918±919±920-921+922) 924 2.000.000 1.800.000 1.780.000 5.580.000
6.6. BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE I RAČUNOVODSTVENE

POLITIKE
Bilješke uz financijske izvještaje, koje uključuju kratak pregled računovodstvenih politika i
druge bilješke kojima se objašnjavaju određene stavke, sastavni su dio seta financijskih
izvještaja.
Za razliku od bilance stanja, bilance uspjeha, izvještaja o novčanim tokovima i izvještaja o
promjenama u kapitalu, bilješke se ne objavljuje na propisanim obrascima (jer ih propisati
nije niti moguće). Stoga, svako gospodarsko društvo treba kreirati vlastiti oblik sastavljanja
bilješki uvažavajući pritom odredbe Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH („Sl. novine FBiH“,
br. 15/21) (u daljnjem tekstu: Zakon), MRS-a 1 i drugih relevantnih MSFI/MRS-ova.
Pored zahtjeva iz MSFI/MRS-ova, odredbe novog Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH
(„Sl. novine FBiH“, br. 15/21) prioritetno definiraju da bilješke uz financijske izvještaje (iz
članka 37. stavka (1) točka e) i stavka (2) točka c), obvezno sadrže sljedeće (članak 37.
stavak 3. Zakona):
a) usvojene računovodstvene politike;
b) iznos i prirodu pojedinih stavki prihoda ili rashoda izuzetne veličine ili pojave;
c) ukupan iznos svih financijskih obveza, jamstava ili nepredviđenih izdataka koji nisu
uključeni u Bilancu stanja;
d) iznose koje pravna osoba duguje i koji dospijevaju nakon više od pet godina, kao i ukupna
dugovanja pravne osobe pokrivena instrumentima osiguranja pravne osobe uz naznaku
prirode i oblika osiguranja;
e) iznos predujma i odobrenih kredita članovima uprave i nadzornih tijela, s naznakama
kamatnih stopa, glavnih uvjeta otplaćenih i otpisanih iznosa;
f) prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi financijski izvještaj;
g) informaciju da li se dugotrajna imovina evidentira po fer vrijednosti ili prema
revalorizacijskim iznosima.
Pored informacija koje se daju u Bilješkama uz financijske izvještaje iz članka 37. stavka (3)
ovoga članka, srednje i velike pravne osobe dužne su objavljivati i dodatne informacije za razne
stavke dugotrajne imovine koje sadrže kretanja kumulativnih vrijednosnih usklađivanja, kao i
kumulativna vrijednosna usklađivanja na početku i na kraju poslovne godine.
6.6.1. Bilješke
Bilješke uz financijske izvještaje predstavljaju potanju razradu i dopunu podataka iz bilance
stanja, bilance uspjeha (računa dobiti i gubitka), izvještaja o novčanim tokovima i izvještaja o
promjenama u kapitalu. Pomoću bilježaka se na prikladan način korisnicima financijskih
izvještaja pružaju one informacije kojih nema u temeljnim financijskim izvještajima ili one
informacije koje pružaju pojašnjenje (dodatne informacije) pojedinih pozicija temeljnih
financijskih izvještaja. Svrha je bilježaka da pomognu u čitanju i boljem razumijevanju podataka
iskazanih u temeljnim financijskim izvještajima u smislu potpunijeg sagledavanja cjeline
poslovanja gospodarskog društva.
Prema točki 112. MRS-a 1, bilješke trebaju:
(a) prezentiraju informacije o osnovi za sastavljanje financijskih izvještaja i određenim
računovodstvenim politikama primijenjenim u skladu s točkama 117. do 124.,
(b) objavljuju informacije koje nalažu MSFI-jevi a koje nisu prikazane drugdje u
financijskim izvještajima, i
(c) pružaju dodatne informacije koje nisu prezentirane drugdje u financijskim izvještajima,
ali su važne za razumijevanje bilo kojeg sastavnog dijela financijskih izvještaja.
Svaka stavka prikazana na glavnom obrascu bilance stanja, bilance uspjeha, izvještaja o
promjenama u kapitalu i izvještaja o novčanim tokovima, treba imati oznaku koja upućuje na
povezane informacijama u bilješkama.
217
Uobičajeni redoslijed prikazivanja bilježaka, koji pomaže korisnicima u shvaćanju financijskih

izvještaja i uspoređivanju s financijskim izvještajima drugih subjekata naveden je u točki 114.
MRS-a 1. To su:
(a) izjava o sukladnosti s MSFI-ima (v. točku 16.)
(b) sažetak primijenjenih važnih računovodstvenih politika (v. točku 117.)
(c) informacije koje potkrjepljuju stavke prikazane u izvještaju o financijskom položaju te
izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, u odvojenom računu dobiti i gubitka (ako je
prezentiran), izvještaju o promjenama kapitala i izvještaju o novčanim tokovima, po
redoslijedu prema kojemu su ti izvještaji i stavke prikazani i
(d) druga objavljivanja, uključujući:
(i) nepredviđene obveze (v. MRS 37) i nepriznate ugovorno preuzete obveze
(ii) nefinancijske informacije, primjerice, ciljeve i politike subjekta koji se odnose na
upravljanje financijskim rizikom (v. MSFI 7).
6.6.2. Računovodstvene politike

Računovodstvene politike su specifična načela, konvencije, pravila i prakse koje je
gospodarsko društvo usvojilo u procesu pripreme i prezentiranja financijskih izvještaja.
Menadžment društva treba odabrati i primijeniti računovodstvene politike, tako da su financijski
izvještaji u skladu sa zahtjevima naznačenim u MSFI/MRS-ovima.
U okviru pregleda značajnih računovodstvenih politika, pravna osoba treba objaviti (MRS 1,
t.117.):
(a) osnovu (ili osnove) mjerenja korištenu(e) u sastavljanju financijskih izvještaja; i
(b) ostale korištene računovodstvene politike, koje su relevantne za razumijevanje financijskih
izvještaja.
Za korisnike je veoma važno da budu obaviješteni o osnovi ili osnovama mjerenja u
financijskim izvještajima (primjerice, povijesni trošak, tekući trošak, neto prodajna vrijednost, fer
vrijednost ili nadoknadivi iznos), jer osnova na kojoj su sastavljeni financijski izvještaji značajno
utječe na njihovu analizu. Kada je u financijskim izvještajima korišteno više od jedne osnove
mjerenja, primjerice kada je revalorizirana određena skupina stalnih sredstava, dovoljno je
ukazati na kategorije sredstava i obveza na koje se primjenjuje konkretna osnova mjerenja
(MRS 1, t. 118.).
U odlučivanju hoće li se određena računovodstvena politika objaviti, menadžment treba uzeti
u obzir hoće li to objavljivanje pomoći korisnicima da shvate na koji način se transakcije, ostali
događaji i uvjeti, odražavaju na objavljenu financijsku uspješnost i financijski položaj. Za
korisnike je osobito korisno objavljivanje onih odabranih računovodstvenih politika, koje su dane
kao alternative u MSFI-ima.
Računovodstvena politika može biti značajna zbog prirode poslovanja pravne osobe, čak i
kada iznosi u tekućem i u prethodnim razdobljima nisu značajni. Također je poželjno da se
objavi svaka računovodstvena politika koja nije posebno zahtijevana nekim od MSFI-ija/MRS-
ova, nego je odabrana i primijenjena u skladu s MRS-om 8 (MRS 1, t. 121).
Pravna osoba treba objaviti, u okviru pregleda računovodstvenih politika ili u ostalim
bilješkama, daje okvirne procjene, odvojeno od onih koje uključuju konkretne procjene koje je
menadžment izvršio u procesu primjene računovodstvenih politika pravne osobe, a koje imaju
najvažniji utjecaj na iznose koji su priznati u financijskim izvještajima (MRS 1, t. 122).
218
6.7. ANEKS - DODATNI RAČUNOVODSTVENI IZVJEŠTAJ

Forma, način sastavljanja i podnošenja, te obveznici propisani su kroz Pravilnik o
dodatnom računovodstvenom izvještaju – Aneksu objavljenom u Službenim novinama
Federacije BiH, broj 05/12 koji se primjenjuje od 01. siječnja 2012. godine.
Obveznici sastavljanja i prezentiranja Aneksa – dodatnog računovodstvenog izvještaja su
pravne osobe koje knjigovodstvo vode po kontnom planu za poduzeća. Pravne osobe
sastavljaju i podnose Aneks - dodatni računovodstveni izvještaj uz godišnje, polugodišnje i
konsolidirane finansijske izvještaje.
Aneks dodatni računovodstveni izvještaj dostavlja se na sukladno Zakonu o računovodstvu i
reviziji FBiH, Financijsko-informatičkoj agenciji (FIA) do konca veljače tekuće godine za
prethodno obračunsko razdoblje (do 28. veljače 2022. godine).
U pogledu sadržaja pojedinih konta i grupa konta označenih u stupcu 3. Aneksa, postupa se
prema odredbama Pravilnika o kontnom okviru, sadržaju konta i primjeni kontnog okvira za
privredna društva („Službene novine Federacije BiH“, broj 82/10). Prilikom popunjavanja
obrasca Aneksa – dodatnog računovodstvenog izvještaja, podaci se unose na određene
pozicije označene u stupcu 2. sa konta i grupa konta označenih u stupcu 3. Aneksa.
U Aneks – dodatni računovodstveni izvještaj unose se i prezentiraju podatci o sljedećim
prihodima za tekuće i prethodno obračunsko razdoblje:
 Na redne brojeve od 1. do 9., unose se podaci o prihodima od premija, subvencija,
poticaja, prihodi od zakupa, prihodi od donacija, prihodi od članarina, prihodi od tantijema i
licencnih prava, prihodi iz namjenskih izvora financiranja i ostali prihodi po drugim
osnovama,
 Na redni broj 2. unose se podaci o prihodima iz proračuna po osnovu subvencija na
proizvode (subvencije koje se mogu iskazati po jedinici proizvoda ili usluge, subvencije za
izvoz ili određivanje razine prodajne cijene),
 Na redni broj 3. unose se podaci o prihodima iz proračuna po osnovu subvencija za ostale
namjene (subvencije koje se ne mogu iskazati po jedinici proizvoda ili usluge kao što su
subvencije za plaće i naknade, kamatne stope, smanjenje zagađenosti okoline i sl.).
U Aneks – dodatni računovodstveni izvještaj unose se i prezentiraju podatci o sljedećim
rashodima za tekuće i prethodno obračunsko razdoblje:
 Na redne brojeve od 10. do 16., unose se podaci o plaćama i naknadama plaća (neto za
isplatu zaposlenima), porezu na dohodak, doprinosima iz plaća i naknada plaća,
doprinosima na plaće i naknade plaća, ukupnim troškovima službenih putovanja
zaposlenih, dnevnicama za službena putovanja u zemlji i inozemstvu (dio konta 523) i
troškovima ostalih primanja, naknada i materijalnih prava zaposleni,
 Na redne brojeve od 18. do 26., unose se podaci o troškovima usluga izrade i dorade
učinaka, transportnih usluga, usluga održavanja, zakupa, sajmova, reklame i sponzorstva,
istraživanja, razvoja koji se ne kapitalizira i troškovima ostalih proizvodnih usluga,
 Na redne brojeve od 28. do 36., unose se podaci o troškovima neproizvodnih usluga,
reprezentacije, premija osiguranja, platnog prometa, poštanskih i telekomunikacijskih
usluga, poreza, naknada, taksi i drugih davanja na teret pravne osobe, članskih doprinosa
i sličnih obveza i ostalih nematerijalnih troškova,
 Na redni broj 36. unose se podaci o naknadama za rad članova učeničkih, omladinskih i
studentskih zadruga,
 na rednom broju 37. unosi se podatak o kalu, rastepu, kvaru i lomu materijala i robe (dio
konta 579),
U Aneks – dodatni računovodstveni izvještaj unose se i prezentiraju podatci o obračunanom
ulaznom i izlaznom PDV, te posebnim porezima - trošarinama za tekuće i prethodno
obračunsko razdoblje:
 Na rednom broju 38. unosi se podatak o ukupno obračunanom ulaznom porezu na
dodanu vrijednost sa grupe konta 27, osim konta 279,
219
 Na rednom broju 39. unosi se podatak o ukupno obračunanom (izlaznom) porezu na

dodanu vrijednost sa grupe konta 47, osim konta 479,
 Na rednom broju 40. unosi se podatak o obračunatom posebnom porezu - trošarine
(konto 480).
220
ANEKS - Dodatni računovodstveni izvještaj
od 01.01. do 31.12.2021. godine
Za pravne osobe koje vode knjigovodstvo

u skladu sa kontnim okvirom
za gospodarska društva
- u KM -
Grupa IZNOS
Red.
POZICIJA konta,
broj
konto Tekuća godina Prethodna godina
1 2 3 4 5
1. Prihodi od premija, subvencija, poticaja i sl., od toga: 650 10.000 8.000
2. - Prihodi iz proračuna po osnovu subvencija na proizvode dio 650 - -
221
3. - Prihodi iz proračuna po osnovu subvencija za ostale namjene dio 650 10.000 8.000
4. Prihodi od zakupa (operativni najam) 651 24.000 18.000
5. Prihodi od donacija 652 - -
6. Prihodi od članarina 653 - -
7. Prihodi od tantijema i licencnih prava 654 - -
8. Prihodi iz namjenskih izvora financiranja 655 - -

9. Ostali prihodi po drugim osnovama 659 - -
10. Plaće i naknade plaća (neto za isplatu zaposlenima) dio 520 i 521 63.216 63.216
11. Porez na dohodak dio 520 i 521 3.024 3.024
12. Doprinosi iz plaća i naknada plaća dio 520 i 521 29.760 29.760
13. Doprinosi na plaće i naknade plaća dio 520 i 521 10.080 10.080
14. Troškovi službenih putovanja zaposlenih 523 15.000 15.000
15. - Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu 3.200 3.200
16. Troškovi ostalih primanja, naknada i materijalnih prava zaposlenih 524 20.000 20.000
dio 523
17. TROŠKOVI PROIZVODNIH USLUGA (18+19+20+21+22+23+24+25+26) 53 19.500 17.000
18. Troškovi usluga izrade i dorade učinaka 530 2.000 1.500
19. Troškovi transportnih usluga 531 1.000 3.000
20. Troškovi usluga održavanja 532 7.500 5.000
21. Troškovi zakupa 533 - -
22. Troškovi sajmova 534 - -
23. Troškovi reklame i sponzorstava 535 - -
24. Troškovi istraživanja 536 - -
25. Troškovi razvoja koji se ne kapitaliziraju 537 - -
26. Troškovi ostalih usluga 539 9.000 7.500
27. NEMATERIJALNI TROŠKOVI (28+29+30+31+32+33+34+35) 55 39.000 34.600
28. Troškovi neproizvodnih usluga 550 12.000 15.000
29. Troškovi reprezentacije 551 10.000 8.000
30. Troškovi premija osiguranja 552 2.000 1.500
Troškovi platnog prometa 1.000 800
222
31. 553
32. Troškovi poštanskih i telekomunikacijskih usluga 554 8.000 5.000
33. Troškovi poreza, naknada, taksi i dr. dažbina na teret pravne osobe 555 2.500 2.000
34. Troškovi članskih doprinosa i sl. obveza 556 500 300
35. Ostali nematerijalni troškovi, od toga 559 3.000 2.000
36. - Naknade za rad članova učeničkih, omladinskih i studentskih zadruga dio 559 - -
37. Kalo, rastep, kvar i lom materijala i robe dio 579 - -
38. Potraživanja za PDV (dugovni promet grupe 27) 27 osim 279 34.000 17.000
39. Obveze za PDV (potražni promet grupe 47) 47 osim 479 51.000 34.000
40. Obračunati poseban porez - trošarine 480 - -
2
7 OBRAČUN I UPLATA NAKNADA I

ČLANARINA
7.1. OBRAČUN NAKNADE ZA KORIŠTENJE OPĆEKORISNIH FUNKCIJA

ŠUMA
Odlukom Ustavnog suda Federacije BiH izvan snage je stavljen Zakon o šumama Federacije
BiH („Sl. novine FBiH“, br. 20/02, 29/03 i 37/04) od 27. studenog 2009. godine. Sud je ocijenio,
kako je ovim zakonom povrijeđeno pravo općina na lokalnu samoupravu. Presuda pod brojem
U-26/08 objavljena je u («Sl. novinama FBiH», broj 36/09).
Isto tako Ustavni sud FBIH je dao mišljenje broj: U-29/10 od 12. listopada 2010. godine, koje
je objavljeno u «Sl. novine FBiH», broj:77/10, da Vlada Federacije BiH nije imala zakonsku
osnovu za uređenje materije iz oblasti šumarstva, odnosno donošenje Uredbe o šumama, kao i
da nije imala ni ustavnu osnovu za donošenje ovakve Uredbe.
Međutim, najnovijom Presudom Ustavnog suda Federacije BIH broj:U-28/10 od 23. ožujka
2011.godine, koja je objavljena u «Sl. novinama FBiH», broj 34/11 od 6. lipnja 2011.godine,
Ustavni sud Federacije BIH je odlučio da se osporena Uredba može primjenjivati do zakonskog
reguliranja ove materije, a najkasnije šest mjeseci od dana objave ove presude u «Sl. novinama
FBiH», a to je do 6. prosinca 2011.godine.
Dok Federacija BiH ne donese novi zakon o šumama usklađen sa presudama Ustavnog
suda FBiH, većina županija u FBiH (izuzev Hercegovačko neretvanske županije) su donijele
vlastite zakone i propisale naknade za korištenje, zaštitu i unapređenje šuma. Federalni
ministar financija sukladno ovim zakonima propisao je vrste prihoda i obvezu za uplatu ovih
javnih prihoda u korist depozitnih računa javnih prohoda županije i ovo objavio u Pravilniku o
dopunama Pravilnika o načinu uplate javnih prohoda proračuna i izvanproračunskih fondova na
teritoriju Federacije BiH („Sl. novine FBiH“, br.105/12). Uplata ovih prihoda vršiti će se do
donošenje ovog propisa na razini Federacije BiH, te usklađivanja županijskih propisa sa
propisom Federacije BiH.
Zakonom o šumama („Sl. glasnik USŽ“, broj 22/12, 16/16 i 12/17) propisana je obveza
plaćanja niza naknada za korištenje šuma u Unsko-Sanskom kantonu od kojih ističemo:
 Naknada za općekorisne funkcije šuma plaćaju sve pravne osobe koje su registrirane za
obavljanje djelatnosti na teritoriju USK kao i dijelovi pravnih osoba čije je sjedište izvan
USK, a obavljaju djelatnost na području USK, u visini 0,07 % njihovog ukupnog prihoda
ostvarenog na području USK. Od obveze plaćanja naknade: korisnici državnih šuma,
javne institucije, humanitarne organizacije, udruženja i fondacije izuzev onih koji obavljaju
djelatnost radi stjecanja dobiti.
 Naknada za korištenje državnih šuma iznosi 9% od prihoda utvrđenog na osnovu
ostvarene godišnje količine sječe šumskih drvnih sortimenata računajući cijenu drveta na
panju u skladu sa cjenovnikom i ostvarenog prihoda od prodaje nedrvnih šumskih.
Obveznici plaćanja ove naknade su županijska šumsko gospodarska društva i svi ostali
od strane mjerodavnog ministarstva ovlašteni korisnici državnih šuma. Naknada za
korištenje državnih šuma uplaćuje se
 4 % na poseban račun proračuna Županije i
 5 % na namjenski račun jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji se ostvaruje
prihod. Naknada za tekuću godinu uplaćuje se tromjesečno, u roku od 30 dana po
isteku tromjesečja.
Zakonom o šumama („Sl. novine Tuzlanskog kantona”, broj: 7/17, 8/20 i 3/21) koji je
stupio na snagu 10. svibnja 2017. godine i Uputom o načinu obračunavanja, rokovima i
postupku plaćanja naknada za zaštitu i unapređenje šuma („Sl. novine Tuzlanskog
223
kantona“, broj: 9/17) propisana je obveza plaćanja niza naknada za korištenje šuma u
Tuzlanskom kantonu od kojih ističemo:
 Naknada za općekorisne funkcije šuma obračunava se i plaća po stopi od 0,04%.
Obveznici plaćanja ove naknade su sve pravne osobe koje su registrirane za obavljanje
djelatnosti i imaju sjedište na teritoriju Tuzlanskog kantona, kao i dijelovi pravnih osoba
čije je sjedište izvan Tuzlanskog kantona, a obavljaju djelatnost na području Tuzlanskog
kantona. Od obveze plaćanje ove naknade izuzimaju se korisnici državnih šuma, javne
institucije, humanitarne organizacije, udruženja i fondacije, izuzev onih koji obavljaju
djelatnost radi stjecanja dobiti. Naknada se uplaćuje po ostvarenom prihodu, tromjesečno
i po završnom godišnjem računovodstvenom izvještaju. Obzirom da je ranijim Zakonom
o šumama („Sl. novine Tuzlanskog kantona”, broj: 9/12, 17/13, 2/15 i 6/15) koji je
preostao da važi početkom primjene novog Zakona naknada za općekorisne
funkcije šuma obračunavala i plaćala po stopi od 0,05%.
 Naknada za korištenje državnih šuma obračunava i plaća korisnik državnih šuma po stopi
od 7,0% na osnovicu koju čini prihod od drveta računajući cijenu drveta na panju i prihoda
ostvarenog od nedrvnih šumskih proizvoda i uplaćuje se
 2,0% na račun proračuna županije i
 5,0% na namjenski račun općine na čijoj teritoriji se ostvaruje prihod. Naknada se
uplaćuje po ostvarenom prihodu, tromjesečno i po završnom godišnjem
računovodstvenom izvještaju.
Obrazac ONŠTK (Obračun naknada za korištenje šuma i općekorisnih funkcija šuma)
identičan je obrascu propisanim ranijim Zakonom.
Zakonom o šumama („Narodne novine ŽZH”, broj: 8/13 i 11/17 i 60/20) i Naputkom o načinu
obračunavanja, rokovima i postupku plaćanja naknada za zaštitu, unapređenje i podizanje novih
šuma i za ruralni razvoj („Sl. novine ŽZH“, broj: 12/13) propisana je obveza plaćanja niza
naknada za korištenje šuma u Županiji Zapadnohercegovačkoj od kojih ističemo:
 Naknadu za općekorisne funkcije šuma plaćaju sve pravne osobe koje su registrirane za
obavljanje gospodarske djelatnosti na teritoriju Županije u visini 0,07% od ukupno
ostvarenog prihoda na teritoriju Županije. Naknadu za općekorisne funkcije šuma plaćaju i
dijelovi pravnih osoba ili poslovne jedinice koje obavljaju gospodarske djelatnosti na
teritoriju Županije, a čije je sjedište izvan Županije Zapadnohercegovačke u visini 0,07%
njihovog ukupnog prihoda ostvarenog na području Županije. Naknada se plaća
polugodišnje i po završnom godišnjem računu i uplaćuje se na račun Proračuna Županije
u iznosu od 80% i na namjenski račun jedinice lokalne samouprave u iznosu od 20%. Od
obveze plaćanja naknade izuzimaju se: korisnik državnih šuma, javne institucije,
humanitarne organizacije, udruženja i fondacije, izuzev onih koji obavljaju djelatnost radi
stjecanja dobiti. Kontrolu obračuna i uplate vrši Šumarski inspektor i Porezna uprava.
 Korisnik državnih šuma obvezan je platiti naknadu za njihovo korištenje. Visina naknade
za korištenje državnih šuma iznosi 6 % od prihoda utvrđenog na temelju ostvarene
godišnje količine sječe šumskih drvnih sortimenata računajući cijenu drveta na panju i
ostvarenog prihoda od prodaje nedrvnih šumskih proizvoda. Naknada za korištenje
državnih šuma određuje se i uplaćuje u sljedećim iznosima:
 2 % na račun Proračuna Županije i
 4 % na namjenski račun jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji se ostvaruje
prihod.
Naknada za korištenje državnih šuma za tekuću godinu uplaćuje se tromjesečno, u roku
od 30 dana po isteku tromjesečja.
Zakonom o šumama Kantona Sarajevo („Sl. novine. KS“, br. 5/13 i 10/21) propisana je
obveza plaćanja niza naknada za korištenje šuma u Kantonu Sarajevo od kojih ističemo:
 Naknadu za općekorisne funkcije šuma plaćaju sve pravne osobe registrirane za
obavljanje djelatnosti na području Kantona Sarajevo kao i dijelovi pravnih osoba čije je
sjedište izvan Kantona, a obavljaju djelatnost na području Kantona. Naknada se plaća u
224
visini od 0,035 % od ukupno ostvarenog prihoda. Naknada se uplaćuje na depozitni

račun proračuna javnih prihoda Kantona. Od obveze plaćanja naknade oslobađaju se:
korisnici državnih šuma, javne institucije, humanitarne organizacije, udruženja i fondacije.
Kontrolu obračuna i uplate naknade vrše Porezna uprava i šumarska inspekcija.
 Naknada za korištenje državnih šuma obračunava se od ostvarenog prihoda od drveta
računajući cijenu drveta na panju i prihoda ostvarenog od nedrvnih šumskih proizvoda po
cjenovniku šumskih proizvoda KJP "Sarajevo-šume" i uplaćuje se u sljedećim iznosima:
 1,0 % na depozitni račun proračuna Kantona,
 5,0 % na depozitni račun za prikupljanje javnih prihoda proračuna općine na čijem
području se ostvario prihod.
Naknada se uplaćuje tromjesečno i po završnom godišnjem računovodstvenom izvještaju.
Kontrolu obračuna i uplate naknade vrši šumarska inspekcija.
Skupština BPK/Ž donijela je Zakon o šumama („Službeni novine BPKG“, br. 4/13, 5/13-isp.,
13/19, 14/19-isp., 15/19 i 9/21), a nadležni ministar propisao je Uputu o načinu obračunavanja,
rokovima i postupku plaćanja naknada za zaštitu, unapređenje šuma („Službeni glasnik USK“,
br: 9/13).
Propisana je obveza plaćanja niza naknada za korištenje šuma u Bosansko-podrinjskom
kantonu od kojih ističemo:
 Naknada za općekorisne funkcije šuma plaćaju sve pravne i fizičke osobe koje su
registrirane za obavljanje djelatnosti na teritoriju županije kao i dijelovi pravnih osoba čije
je sjedište izvan Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, a obavljaju djelatnost na
području županije, u visini 0,05 % njihovog ukupnog prihoda ostvarenog na području
županije. Naknada se uplaćuje na poseban račun proračuna županije. Od obveze
plaćanja naknade za općekorisne funkcije šuma izuzimaju se: korisnici državnih šuma,
javne institucije, humanitarne organizacije, udruženja i fondacije izuzev onih koji obavljaju
djelatnost radi stjecanja dobiti. Kontrolu obračuna i uplate naknade vrši Porezna uprava.
 Korisnik šuma dužan je vršiti uplatu naknade za korištenje državnih šuma. Visina naknade
za korištenje državnih šuma iznosi 6% od prihoda utvrđenog na osnovu ostvarene
godišnje količine sječe šumskih drvnih sortimenata računajući cijenu drveta na panju u
skladu sa cjenovnikom i ostvarenog prihoda od prodaje nedrvnih šumskih proizvoda.
Kontrolu obračuna i uplate naknade vrši šumarska inspekcija i Porezna uprava. Naknada
za korištenje državnih šuma. određuje se i uplaćuje u sljedećim iznosima:
 1% na poseban račun proračuna županije, i
 5% na namjenski račun jedinice lokalne samouprave na čijem teritoriju se ostvaruje
prihod. Naknada za korištenje državnih šuma uplaćuju se najkasnije do 30. studenog
Zakonom o šumama Zeničko-dobojskog kantona („Sl. novine Ze-do kantona.“, broj:
8/13,1/15 i 5/21) od 18.07.2013. godine (stupio na snagu dana 26.07.2013. godine) propisana
je obveza plaćanja niza naknada za korištenje šuma u Zeničko dobojskom kantonu od kojih
ističemo:
 Naknadu za općekorisne funkcije šuma u visini od 0,07 % od ukupno ostvarene godišnje
dobiti, plaćaju sve pravne osobe koje su registrirane za obavljanje djelatnosti i imaju
sjedište na teritoriju ZDK, kao i dijelovi pravnih osoba čije je sjedište izvan ZDK, a
obavljaju djelatnost na teritoriju ZDK. Od obveze plaćanja naknade za općekorisne
funkcije šuma izuzimaju se: korisnici državnih šuma i šumskog zemljišta, javne institucije,
humanitarne organizacije, udruženja i fondacije (izuzev onih koji obavljaju djelatnost radi
stjecanja dobiti), te pravne osobe koja upošljavaju preko 50% invalidnih osoba (bez obzira
na obavljanje djelatnosti radi stjecanja dobiti). Naknada za ONŠ uplaćuje se tromjesečno i
po završnom godišnjem računovodstvenom izvještaju. Kontrolu obračuna i uplate vrši
porezna uprava i šumarski inspektor.
 Korisnik državnih šuma dužan je plaćati naknadu za korištenje državnih šuma u visini 7%
od ostvarenog prihoda od drveta, računajući cijenu drveta na panju i prihoda ostvarenog
225
od nedrvnih šumskih proizvoda. Naknada za korištenje državnih šuma i šumskog

zemljišta obračunava se od prihoda od drveta računajući cijenu drveta na panju i od
prihoda ostvarenog od nedrvnih šumskih proizvoda i uplaćuje se:
 2,0 % na račun Proračuna
 5,0 % na namjenski račun općine na čijoj teritoriji se ostvaruje prihod.
Naknada za korištenje državnih šuma uplaćuje se tromjesečno i po završnom godišnjem
računovodstvenom izvještaju. Kontrolu obračuna i uplate vrši šumarski inspektor.
Zakonom o šumama Posavske županije („Nar. novine ŽP“, br. 9/13) od 20.11.2013. godine
propisana je obveza plaćanja niza naknada za korištenje šuma u Županiji Posavskoj od kojih
ističemo:
 Naknadu za općekorisne funkcije šuma u visini od 0,015 % ukupno ostvarenog prihoda,
plaćaju sve pravne osobe koje su registrirane za obavljanje djelatnosti i imaju sjedište na
prostoru Županije, kao i dijelovi pravnih osoba čije je sjedište van Županije, a obavljaju
djelatnost na prostoru Županije. Naknada se uplaćuje tromjesečno i po završnom
godišnjem računovodstvenom izvješću na poseban račun Proračuna Županije. Od
obveze plaćanja ove naknade izuzimaju se: Uprava za šumarstvo za prihod ostvaren u
državnim šumama, javne institucije, humanitarne organizacije, udruženja i fondacije,
izuzev onih koji obavljaju djelatnost radi stjecanja dobiti. Kontrolu obračuna i uplate
naknade vrši Porezna uprava i šumarski inspektori.
 Naknada za korištenje državnih šuma iz članka 35. Zakona obračunava se od prihoda
od drveta računajući cijenu drveta na panju i prihoda ostvarenog od nedrvnih šumskih
proizvoda i uplaćuje se 20% na namjenski račun općine na čijem prostoru se ostvaruje
prihod. Naknada se uplaćuje po ostvarenom prihodu, tromjesečno i po završnom
godišnjem računovodstvenom izvješću. Kontrolu obračuna i uplate naknade vrši
šumarski inspektor. Ako obveznik plaćanja naknade ne obračuna ili ne uplati naknadu,
šumarski inspektor koji je izvršio kontrolu uplate sredstava, po pravosnažnosti i
izvršnosti rješenja o uplati sredstava koje je ispostavio obvezniku, podnosi nadležnom
sudu prijedlog za prinudno izvršenje ove novčane obveze.
Zakonom o šumama Srednjobosanske županije („Sl. novine ŽSB“, br. 5/14,12/15, 8/16 i
7/18) i Naputkom o načinu obračunavanja te rokovima i postupku plaćanja naknade za zaštitu i
unapređenje šuma („Sl. novine ŽSB“, broj: 14/14 i 9/20) propisana je obveza plaćanja niza
naknada za korištenje šuma u Srednjobosanskoj županiji od kojih ističemo:
 Naknadu za općekorisne funkcije šuma, u visini od 0,04% ukupno ostvarenog prihoda,
plaćaju sve pravne osobe koje su registrirane za obavljanje djelatnosti i imaju sjedište na
području SBŽ, kao i dijelovi pravnih osoba čije je sjedište izvan SBŽ, a obavljaju
djelatnost na području SBŽ. Naknada se uplaćuje tromjesečno i nakon završnoga
godišnjeg računovodstvenog izvještaja, u korist računa proračuna Županije. Od obveze
plaćanja ove naknade izuzimaju se: korisnik državnih šuma, javne institucije,
humanitarne organizacije, udruženja i fondacije, osim onih koji obavljaju djelatnost radi
stjecanja dobiti. Kontrolu obračuna i uplate naknade obavljaju Porezna uprava i
šumarski inspektori.
 Naknada za korištenje državne šume obračunava se od prihoda od drva, računajući
cijenu drveta na panju i prihoda ostvarenog od nedrvnih šumskih proizvoda, i uplaćuje
se:
 1,0% na račun proračuna Županije
 3,0% na namjenski račun općine na čijem području se ostvaruje prihod.
Naknada se uplaćuje prema ostvarenom prihodu, šestomjesečno i nakon završnoga
godišnjeg računovodstvenog izvještaja. Kontrolu obračuna i uplate naknade obavlja
šumarski inspektor i Porezna uprava. Ako obveznik plaćanja naknade ne obračuna ili ne
uplati naknadu, šumarski inspektor koji je obavio kontrolu uplate sredstava, nakon
pravosnažnosti i izvršnosti rješenja o uplati sredstava koje je ispostavio obvezniku,
podnosi nadležnom sudu prijedlog za prisilno izvršenje, te novčane obveze.
226
Zakonom o šumama Hercegbosanske županije („Nar. novine HBŽ“, br.4/14) i Pravilnikom o

načinu obračunavanja, rokovima i postupku plaćanja naknada za zaštitu i unapređenje šuma i
izgledu i sadržaju obrasca („N. novine HBŽ“, br: 6/15) propisana je obveza plaćanja niza
naknada za korištenje šuma u Hercegbosanskoj županiji od kojih ističemo:
 Naknadu za općekorisne funkcije šuma plaćaju sve pravne osobe koje su registrirane za
obavljanje djelatnosti i imaju sjedište na području HBŽ, kao i dijelovi pravnih osoba čije
je sjedište izvan HBŽ, a obavljaju djelatnost na području HBŽ, u visini od 0,07% od
ukupno ostvarenog prihoda. Naknada se uplaćuje tromjesečno i po završnom godišnjem
računovodstvenom izvještaju prema mjestu ostvarenog prihoda. Naknada se uplaćuje
na posebni račun Proračuna Županije Od obveze plaćanja naknade izuzimaju se:
korisnici državnih šuma, javne institucije, humanitarne organizacije, udruge i fondacije
osim onih koji obavljaju djelatnost radi stjecanja dobiti. Obveza uplate ove naknade i
zastarijeva u roku od 10 godina od proteka godine u kojoj je obveza nastala. Kontrolu
obračuna i uplate doprinosa vrše Porezna uprava i šumarska inspekcija. Ako obveznik
plaćanja naknade ne obračuna ili ne uplati naknadu, inspektor koji je izvršio kontrolu
podnosi kod nadležnog suda prijedlog za prinudno izvršenje ove novčane.
 Visina naknade za korištenje državnih šuma iznos 7% od prihoda utvrđenog na osnovu
odobrene godišnje količine sječe šumskih drvnih sortimenata. Naknada za korištenje
državnih šuma obračunava se od ostvarenog prihoda od drveta, i uplaćuje se u
sljedećim iznosima:
 1% na poseban račun proračuna Županije,
 8% na namjenski račun jedinice lokalne samouprave na čijem području se ostvaruje
prihod,
Naknada za korištenje državnih šuma se uplaćuje za tekuću godinu najkasnije do 31.07.
za prvo polugodište, odnosno do 31.03. za drugo polugodište naredne godine.
Red.
Naziv naknade za šume Šifra prihoda
Br.
1. Naknada za opće korisne funkcije šuma utvrđena županijskim propisima 722471
2. Naknada za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama utvrđena žup. propisima 722472
3. Naknada za izdvajanje iz šumsko-gospodarskog područja utvrđena županijskim propisima 722473
4. Naknada za korištenje državnih šuma utvrđena županijskim propisima 722474
5. Naknada u postupku promjene namjene šumskog zemljišta utvrđena županijskim propisima 722475
6. Naknada na temelju prava služnosti državnog šumskog zemljišta utvrđena žup. propisima 722476
7. Naknada na temelju zakupa državnog šumskog zemljišta utvrđena županijskim propisima 722477
8. Ostali prihodi za korištenje, zaštitu i unapređenje šuma utvrđeni županijskim propisima 722479
Ovi prihodi uplaćuju se sukladno županijskim propisima u korist računa javnih prihoda
županijskog proračuna, navedenih u priloženoj listi, koja je sastavni dio ovog Pravilnika.
Županijska riznica ove prihode raspoređuje županijskim i općinskim proračunima u omjeru i na
način utvrđen županijskim Zakonom o šumama.
UPLATNI RAČUNI:
Županija/kanton Broj računa
Banka
1) Unsko-sanska županija: UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100058-77
2) Županija Posavska: UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22104571-21
3) Tuzlanska županija: NLB Banka d.d. Sarajevo 132-100-02560000-80
4) Zeničko-dobojski kanton: ASA Banka d.d. Sarajevo 134-010-00000016-72
5) Bosansko-podrinjski kanton: NLB Banka d.d. Sarajevo 132-731-04102931-54
6) Županija Središnja Bosna: UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22050030-05
7)Hercegovačko-neretvanska UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000059-53
županija:
8) Županija Zapadnohercegovačka: UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000040-13
9) Sarajevska županija: Bosna Bank International BIH d.d. 141-196-53200084-75
Sarajevo
10) Hercegbosanska županija: Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo 161-020-00335600-61
227
7.2. ČLANARINA TURISTIČKOJ ZAJEDNICI (Obrazac TZ)

Presudom Ustavnog suda Federacije BiH broj: U-34/13 od 03. srpnja 2014. godine,
Zakon o turističkim zajednicama i promicanju turizma u Federaciji BiH („Sl. novine FBiH“,
broj: 19/96 i 28/03) prestati će 30. siječnja 2015. godine ukoliko do tog datuma Parlament
Federacije BiH ne uredi ovu materiju sukladno Ustavu Federacije BiH. Prestankom primjene
ovog zakona prestaju i svi propisi doneseni na temelju ovog zakona kao što je Uredba o
članarinama u turističkim zajednicama, Uredba o boravišnoj pristojbi, Pravilnik o proglašenju i
razvrstavanju turističkim mjesta u razrede, Pravilnik o obliku i sadržaju obrasca za uplatu
članarine turističkim zajednicama, odluke o boravišnoj pristojbi i drugi propisi doneseni na
temelju ovog osporenog zakona. Navedene propise donosila je Vlada Federacije BiH ili
nadležni ministar.
Obzirom da Parlament Federacije BiH nije uredio ovu materiju sukladno Ustavu Federacije
BiH nema osnove za primjenu Zakona o turističkim zajednicama i promicanju turizma u
Federaciji BiH („Sl. novine FBiH“, broj: 19/96 i 28/03). Prestankom primjene ovog zakona
prestaju i svi propisi doneseni na temelju ovog zakona kao što je Uredba o članarinama u
turističkim zajednicama, Uredba o boravišnoj pristojbi, Pravilnik o proglašenju i razvrstavanju
turističkim mjesta u razrede, Pravilnik o obliku i sadržaju obrasca za uplatu članarine turističkim
zajednicama, odluke o boravišnoj pristojbi i drugi propisi doneseni na temelju ovog osporenog
zakona.
U ovom pravnom „vakumu“, Tuzlanska županija donijela je Zakon o turističkim
zajednicama(„Sl. novine TZ“, broj: 11/15 i 14/16 - u čl. 63. propisana visina boravišne pristojbe).
Obvezni prihod turističke zajednice su članski doprinos i boravišna pristojba. Visinu članskog
doprinosa kojeg plaća pravna i fizička osoba kao obvezni član turističke zajednice općine /
grada ovisi od: a) kategorije turističkog mjesta (A, B, C, i D.) u kojem je sjedište ili organizaciona
jedinica, b) pravnom statusu obveznika (fizička ili pravna osoba) i c) stopi na ukupni prihod
utvrđenoj Zakonom o turističkim zajednicama.
Pravilnikom o obveznim članovima turističke zajednice i izgledu i sadržaju obrasca za uplatu
članskog doprinosa („Sl. novine TŽ“, broj: 4/16), regulirano su djelatnosti koje podliježu obvezi
plaćanja članarine turističkim zajednicama, pravne osobe koje su oslobođene plaćanja člansko
doprinosa, propisan obrazac i rokovi predaje obrasca Obveznici plaćanja članarine dužni su
izvršiti obračun i uplatu iste do 15-og u mjesecu za protekli mjesec i dostaviti Obrazac obračuna
i uplate članskog doprinosa Turističkoj zajednici turističkoj zajednici do kraja tekućeg mjeseca
za protekli mjesec. Nadležni ministar je donio Pravilnik o kategorizaciji turističkih mjesta („Sl.
novine TŽ“, broj: 3/16) i Odluku o kategorizaciji turističkih mjesta („Sl. novine TŽ“, broj: 16/21)
koja određuje razvrstavanje u kategoriju turističkih mjesta u Tuzlanskoj županiji.
Hercegovačko-neretvanska županije „aktivirala“ je ranije donijeti Zakon o turističkim

zajednicama i unapređenju turizma u Hercegovačkoj-neretvanskoj županije (Sl. novine HNŽ“,
broj: 5/00), Pravilnik o obliku i sadržaju obrasca za uplatu članarine turističkim zajednicama („Sl.
novine HNŽ“, broj: 3/11), Pravilnik o proglašenju turističkih mjesta u razrede („Sl .novine HNŽ“,
broj: 3/11) i Uredbu o članarinama u turističkim zajednicama u HNŽ („Sl. novine HNŽ“, broj:
5/10, 2/12 i 6/16). Također Vlada HNŽ donijela je i Uredbu o boravišnoj pristojbi u HNŽ („Sl.
novine HNŽ“, broj: 5/10 i 6/16) i Pravilnik o razdoblju turističke predsezone, glavne sezone i
podsezone u turističkim mjestima („Sl. novine HNŽ“, broj: 4/11). Vlada HNŽ/K nije donijela
odluku o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2021. godinu.
Uredbom o članarinama u turističkim zajednicama („Sl. novine HNŽ“, br. 5/10, 2/12 i 6/16)
propisani su obveznici plaćanja članarine, sukladno Odluci o klasifikaciji djelatnosti u BiH („Sl.
glasnik BiH“, br. 47/10). Visina članarine turističkoj zajednici ovisi o razredu turističkog mjesta
gdje je sjedište ili poslovna jedinica pravne osobe, pripadnosti pravnoj ili fizičkoj osobi i visini
stope na ukupan prihod. Članarina turističkoj zajednici se plaća mjesečno, do 5. u mjesecu
za prethodni mjesec, pod uvjetom da obveznik ima godišnju obvezu za članarinu preko 200,00
228
KM, odnosno članarina se plaća tromjesečno, ako je manja od 200,00 KM. Konačni obračun
pravna osoba dužna je završiti do predaje financijskih izvješća Financijskoj-informatičkoj
agenciji. Nadležni ministar propisao je oblik i sadržaj obrasca za uplatu članarine (Obrazac
TZ) kao i proglasio turistička mjesta i razvrstao ih u razrede u Pravilniku o proglašenju
turističkih mjesta u razrede („Sl. novine HNŽ“, broj: 3/11) i propisao da uz godišnja financijska
izvješća treba predavati obračun članarine na Obrascu TZ „mjerodavnom tijelu“. Mišljenja smo
a pravne osobe ovaj obrazac predaju Financijsko-informatičkoj agenciji i nadležnom
organizacionom dijelu Porezne uprave. Osnovica za obračun članarine pravnoj osobi je ukupan
prihod ostvaren u djelatnostima određenim člankom 11. Uredbe.
Ukupan prihod čine svi prihodi koje ja pravna osoba dužna iskazati prema odredbama
Zakona o računovodstvu („Službene novine FBiH“, br. 83/09). Sredstva članarine uplaćuju se
na uplatni račun Turističke zajednice HNŽ otvorene kod Raiffeisen bank br.:1610200004740003
(Vrsta prihoda: Članarina 722428, Boravišna taksa 722423).
Obveznici čiji godišnji iznos članarine prelazi 200 KM u odnosu na visinu obračunate
članarine iz prethodne godine, akontaciju članarine uplaćuju mjesečno, a obveznik, koji plaća
godišnju članarinu manju od 200 KM, dužan je članarinu uplaćivati mjesečno.
Pravne i fizičke osobe (obveznici) plaćaju članarinu ovisno od razreda turističkog mjesta u
sljedećim postocima:
Tablica 1. Stope obračuna članarine turističkoj zajednici
RAZRED TURISTIČKOG MJESTA
A B C D
Pravne osobe 0,05 0,045 0,04 0,035
Fizičke osobe 0,025 0,02 0,015 0,01
Pravilnikom o proglašenju turističkih mjesta u razrede („Sl. novine HNŽ“, broj: 3/11) turistička
mjesta razvrstana su u razrede kako slijedi:
Tablica 2. Razvrstavanje turističkih mjesta u razrede
Općina Naselje Razred
Mostar A
Blagaj A
Konjic A
Boračko jezero A
Čapljina A
Neum A
Međugorje A
Počitelj A
Buna A
Jablanica B
Čitluk B
Prozor-Rama B
Ravno B
Članarinu turističkoj zajednici dužne su plaćati pravne osobe koje obavljaju djelatnost iz
Odluke o klasifikaciji djelatnosti Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 47/10):
229
 40 Proizvodnja i opskrba električnom energijom, gasom, parom i toplom vodom,

 50 Trgovina motornim vozilima i motociklima, održavanje i popravak motornih vozila i
motocikala, Trgovina na malo motornim gorivima,
 51 Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i
motociklima, 52 Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, Popravak
predmeta za ličnu upotrebu u domaćinstvu,
 55 Ugostiteljstvo
 60 Kopneni promet, cjevovodni transport, 61 Pomorski i riječni promet, 62 Zračni promet,
Prateće i
 pomoćne djelatnosti u prometu, djelatnost putničkih agencija
 64 Pošta i telekomunikacije
 65 Financijsko posredovanje, osim osiguranja i penzijskih fondova, Ostalo osiguranje,
Pomoćne
 djelatnosti povezane sa financijskim posredovanjem (mjenjačnice, zalagaonice)
 71 Iznajmljivanje mašina i opreme, Iznajmljivanje predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo
 74 Ostale poslovne djelatnosti, Agencije za zapošljavanje i posredovanje radne snage,
 74.6 Djelatnost traženja izgubljenih osoba i zaštita
 92 Rekreacijske, kulturne i sportske djelatnosti izuzev 92.6 Sportske djelatnosti
 93 Ostale uslužne djelatnosti izuzev Pogrebnih i pratećih djelatnosti
Županija/Kanton Sarajevo donijela je Zakona o turizmu („Sl. novine KS“, broj: 19/16, 31/17,
34/17-isp. i 13/21) i uvela je obvezno plaćanje članarine Turističkoj zajednici Kantona, sa
početkom primjene od 18.08.2017. godine. Zakon o dopunama Zakona o turizmu („Sl. novine
KS“, br. 13/21) stupio je na snagu 9.04.2021. godine, članarina TZKS umanjuje se za 50% u
kalendarskoj 2021. godini i iznosi za obveznike plaćanja članarine: a) pravne osobe 0,025% i
b) fizičke osobe 0,0125%.
Na temelju citiranog Zakona ministar privrede donio je Pravilnik o obliku i sadržaju obrazaca
za uplatu članarine Turističkoj zajednici Kantona Sarajevo („Sl. novine KS“, broj: 46/17) u kojem
je propisao oblik i sadržaj obrasca prijave obračuna akontacije članarine (Obrazac POAČ) i
obrazac konačnog obračuna članarine Turističkoj zajednici KS (Obrazac KOČ). Članarinu su
dužni plaćati obvezni i dobrovoljni članovi TZ Kantona Sarajevo iz članka 63. stav (2) i (8)
Zakona o turizmu („Sl. novine KS“, broj: 19/16, 31/17, 34/17-isp. i 13/21), a Pravilnikom o
djelatnostima obveznih članova Turističke zajednice Kantona Sarajevo („Sl. novine KS“, broj:
44/16, 2/18, 12/18 i 16/21) određena je djelatnost za obvezne članove Turističke zajednice.
Nadležni ministar propisao je i utvrdio djelatnosti na koje se primjenjuje Zakon o dopunama
Zakona o turizmu („Sl. novine KS“, br. 13/21) i objavio u Pravilniku o dopuni Pravilnika o
djelatnostima obveznih članova Turističke zajednice Kantona Sarajevo („Sl. novine KS“, broj:
16/21).
Osnovica za obračun članarine za pravne osobe je ukupan prihod koji je pravna osoba
dužna iskazati u računu dobiti i gubitka sukladno propisima o računovodstvu. Osnovica se
utvrđuje pojedinačno i za svaku eventualnu poslovnu jedinicu, ako posluje izvan sjedišta pravne
osobe. Akontacija članarine plača se do 15.-og u mjesecu za protekli mjesec na depozitni
račun KS. Članarina se plaća mjesečno ako godišnji iznos članarine prelazi 300 KM u odnosu
na visinu obračunate članarine iz prethodne godine, a obveznik koji plaća godišnju članarinu
manju od 300 KM dužan je članarinu uplaćivati tromjesečno.
Obrazac POAČ uz dokaz o uplati akontacije članarine dostavlja se do 15.-og u mjesecu za
prethodni mjesec/tromjesečje, a Obrazac KOČ do 15.04.-og tekuće godina za proteklu godinu
Turističkoj zajednici KS. Vrsta prihoda je 722428. Ministarstvo privrede Turistička zajednica KS
obrasce će postaviti u elektronskom obliku na svojim internetskim stranicama. Propisom nije
230
predviđeno da se Obrazac KOČ-Konačan obračun članarine Turističkoj zajednici predaje

Financijsko-informatičkoj agenciji i Poreznoj upravi FBiH.
Vlada K/Ž odredila je Odlukom o visini boravišne takse za područja Kantona Sarajevo za
2020. godinu („Sl. novine KS“, broj: 49/19) visinu boravišne pristojbe od 2,00 KM po ostvareno
noćenju. Ministar gospodarstva ove županije donio je Pravilnik o evidenciji plaćene boravišne
takse („Sl. novine KS“, broj: 25/17), u kojem je propisao tri izvještaja (BT, DBT i GPBT) o broju
korisnika i naplaćenoj pristojbi. Obrasce BT i DBT obveznik dostavlja mjesečno do 15. u
mjesecu za protekli mjesec nadležnoj županijskoj inspekciji i Turističkoj zajednici županije, a
Obrazac GPBT dostaviti izvješće o uplaćenoj boravišnoj pristojbi, istim institucijama, do 30.
rujna tekuće godine.
Sredstva boravišne pristojbe, davatelj usluga, dužan je uplatiti na depozitni račun KS, prvog
radnog dana narednog tjedna za protekli tjedan, kao i 15-og u mjesecu za prethodni mjesec
dostaviti izvješće o broju korisnika usluga smještaja i iznosu naplaćene boravišne pristojbe, na
obrascu koji propiše nadležni ministar. Izvješće se dostavlja nadležnoj županijskoj inspekciji i
Turističkoj zajednici KS.
Zakon o turizmu („N. novine USŽ“, br. 25/20) sa početkom primjene od 10. listopada 2020.
godine regulirao je da visinu boravišne pristojbe utvrđuje Vlada USŽ najkasnije do kraja
studenog tekuće godine za narednu godinu. Odlukom o visina boravišne pristojbe i visini
godišnjeg paušalnog iznosa boravišne pristojbe na području Unsko-sanskog kantona za 2021.
godinu („Sl. glasnik USŽ“, broj: 32/20) gdje je određena visina boravišne pristojbe dnevno i po
ostvareno noćenju. Pružatelju usluga smještaja naplaćenu boravišnu pristojbu obvezan je
uplatiti 1. i 15. u mjesecu za sva noćenja ostvarena u tom razdoblju sa rokom dospijeća od
sedam dana na depozitni račun proračuna K/Ž Naplaćena sredstva po osnovu boravišne
pristojbe, proračun K/Ž raspoređuje na način da 80% sredstava pripada Turističkoj zajednice
općine/grada, a 20% sredstava pripada proračunu K/Ž. Ukoliko nije osnovana Turistička
zajednica općine/grada, sredstva prikupljena po osnovu boravišne pristojbe (80%) predstavljaju
prihod proračuna grada/općine sa područja kojeg je i boravišna pristojba prikupljena.
Skupština Županije Središnja Bosna donijela je Zakon o Turističkim zajednicama

Županije Središnja Bosna („Sl. novine ŽSB“, br. 3/20) sa početkom primjene od 25. travnja
2020. godine. Zakonom je propisan obvezni članski doprinos za financiranje Turističke
zajednice Županije odnosno turističkih zajednica općina/gradova kao i prihoda ostvaren od
boravišne pristojbe. Visinu boravišne pristojbe utvrđuje Vlada ŽZH najkasnije do kraja listopada
tekuće godine za narednu godinu. Naplaćena sredstva po osnovu boravišne pristojbe, davatelj
usluga uplaćuje na račun Turističkoj zajednici Županije prvog radnog dana slijedećeg tjedna za
protekli tjedan. Turistička zajednica županije dužna je 70% prikupljenih sredstava uplatiti na
račun turističke zajednice općine/grada u roku od sedam dana od dana uplate davatelja usluge.
Vlada ŽSB donijela posebnu Odluku o iznosima boravišne pristojbe na području Županije
Središnja Bosna za 2021. godinu („Sl. novine ŽSB“, br. 7/21). Ukoliko nije osnovana Turistička
zajednica općine/grada, sredstva prikupljena po osnovu boravišne pristojbe predstavljaju prihod
Turističke zajednice Županije.
Obvezni članovi turističke zajednice općine/grada su pravne i fizičke osobe koje ostvaruju
prihod obavljanjem ugostiteljske i turističke djelatnosti te s turizmom neposredno povezane
djelatnosti. Šifre djelatnosti treba utvrditi nadležni ministar, ali do pisanja ovoga teksta ovog
propisa još nema. To znači da nije stupila na snagu obvezna uplata članskog doprinosa, bez
obzira što je objavljen Pravilnik o obliku sadržaju Obrasca obračuna i uplate članskog doprinosa
Turističkoj zajednici ŽSB („Sl. novine ŽSB“, br. 7/20).
Osnovica za obračun članskog doprinosa, za pravnu osobu koja je obveznik poreza na dobit
jest ukupan prihod iskazan u računu dobiti i gubitka, sukladno propisima o računovodstvu, a za
fizičku osobu jest ukupan primitak iz knjige primitaka i izdataka, sukladno propisu o porezu na
dohodak, umanjen za porez na dodanu vrijednost. Obvezni članski doprinosa plaća se do 15-og
u mjesecu za protekli mjesec.
Vlada Hercegbosanske županije donijela je Uredbu o turističkim zajednicama u
Hercegbosanskoj županiji („N. novine ŽZH“, br. 11/17) sa početkom primjene od 2 . studenog
2017. godine. Ovom Uredbom propisana je obvezna članarina za financiranje Turističke
231
zajednice Županije odnosno Turističke zajednice općine/grada, a iste se financiraju i od

obveznih članarina i od prihoda ostvarenih preraspodjelom boravišne pristojbe.
Člankom 44. citirane Uredbe regulirano je da će Vlada HBŽ odlukom propisati visinu
članarine, kategorizaciju turističkih mjesta, osnovicu za obračun članarine, način plaćanja i
raspoređivanje članarine, odnosno da će Ministar donijeti ostale provedbene propise i obrasce
predviđene ovom Uredbom.
Do pisanja ovog teksta nismo dobili informaciju o donošenju provedbenih propisa za
primjenu navedene Uredbe.
Do donošenje odluke o boravišnoj pristojbi, Vlada HBŽ je Uredbom o turističkim zajednicama
propisala boravišnu pristojbu za županiju u visini od 2,00 KM po ostvarenom noćenju.
7.3. OPĆA I POSEBNE VODNE NAKNADE (Obrazac-OVN)

Obračun i plaćanje vodnih naknada uređeno je slijedećim pravnim aktima:
- Zakon o vodama („Sl. novine FBiH“, broj 70/06),
- Pravilnik o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i
kontroli izmirivanja obveza na temelju opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada
(„Sl. novine FBiH“, br. 92/07, 46/09, 79/11 i 88/12),
- Odluka o visini posebnih vodnih naknada („Sl. novine FBiH“, br. 46/07),
- Odluka o granicama riječnih bazena i vodnih područja na teritoriju FBiH stopama, odnosno
iznosima posebnih vodoprivrednih naknada („Sl. novine FBiH“, broj 41/07)
Ranije navedenim aktima vodne naknade razvrstane su dvije osnovne skupine:
- opća vodna naknada i
- posebne vodne naknade.
7.3.1. Opća vodna naknada

Obveznici obračunavanja i plaćanja ove naknade u su sve pravne osobe koje su
registrirane na sudu ili kod mjerodavnih ministarstva kada su u pitanju udruge, fondacije, kao i
fizičke osobe koje su registrirane kod nadležnih općinskih tijela. S tim u svezi postavlja se
pitanje što je sa osobama koje nisu registrirane kod mjerodavnih tijela (kao što su proračunski
korisnici). Kako bi se riješile nedoumice resorno ministarstvo dalo je sljedeće mišljenje:
BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA
Federalno ministarstvo poljoprivrede, Federal Ministry of Agriculture, Water
vodoprivrede i šumarstva Management and Forestry
Broj: 05-14-35/08
Sarajevo, 05. 02. 2008. godine
PREDMET: Mišljenje
Vašim aktom, od Federalnog ministarstva financija tražili ste da Vam se hitno dostavi u pisanoj formi
mišljenje za opću vodnu naknadu predviđenu Pravilnikom o načinu obračunavanja, postupku i rokovima
za obračunavanje i plaćanje i kontroli izmirivanja opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada
("Službene novine Federacije BiH", broj 92/07). Federalno ministarstvo financija je vaš predmetni akt
proslijedilo ovom Ministarstvu na nadležno postupanje.
Na temelju naprijed navedenog, a u skladu sa ovlaštenjima iz članka 22. Zakona o organizaciji organa
uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05) Federalno
ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, u ulozi resornog ministarstva, daje sljedeće
MIŠLJENJE
Člankom 169. stavak 1. Zakona o vodama ("Službene novine Federacije BiH", broj 70/06) utvrđeno je:
"Obveznici plaćanja opće vodne naknade su fizičke i pravne osobe registrirana za obavljanje djelatnosti",
dok je točkom 2. Pravilnika o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i
232
kontroli izmirivanja opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada utvrđeno: "Obveznik obračunavanja i
plaćanja opće vodne naknade je fizička i pravna osoba registrirana za obavljanje djelatnosti na osnovu
rješenja izdanog od nadležnog organa".
Iz navedenih odredbi je jasno da opću vodnu naknadu obračunavaju i plaćaju fizičke i pravne osobe
koje su registrirana kod nadležnog organa za obavljanje djelatnost. Kako organi uprave (proračunski
korisnici) nisu registrirani kod suda ili bilo kog drugog organa za obavljanje djelatnosti isti nisu obveznici
obračunavanja i plaćanja opće vodne naknade.
U kontekstu novog Zakona o vodama proračunski korisnici su izuzeti od ove obaveze plaćanja opće
vodne naknade, jer je člankom 168. stavak 1. Zakona o vodama utvrđena obaveza budžeta na svim
nivoima (Federacije, županije, grada i općine) da osiguravaju sredstva za obavljanje poslova i zadataka
upravljanja vodama u okviru svoje nadležnosti utvrđene Zakonom o vodama. Ta nadležnost, između
ostalog, podrazumijeva osiguranje izgradnje, rekonstrukcije i održavanje vodnih objekata iz čl. 15. do 19.
Zakona o vodama, prema odredbama članka 84. stavak 2. istog zakona, te planiranje mjera zaštite od
štetnog djelovanja voda, gradnju nasipa, brana, pregrada, objekata za stabilizaciju dna i obala riječnih
korita i objekata za odvođenje unutrašnjih voda na područjima ugroženim poplavama, prema odredbama
članka 89. stavak 1. Zakona o vodama.
MINISTAR
mr. sc. Damir Ljubić
Osnovica za obračun opće vodne naknade je neto plaća uposlenika u radnom odnosu na
neodređeno i određeno vrijeme, odnosno bruto plaća umanjena za doprinose i poreze na
plaću. Također, osnovica za obračun i plaćanje opće vodne naknade je i ugovorena cijena
usluge iz ugovora o djelu bez poreza.
Opću vodnu naknadu uplaćuje poslodavac – isplatitelj plaće, u iznosu od 0,5% neto plaće
svih uposlenika, zajedno sa isplatom plaće zaposlenika, odnosno istovremeno s plaćanjem
naknade po ugovoru o djelu.
Pravilnikom je propisano da je iznos opće vodne naknade sastavni dio obračuna plaće
zaposlenika, pa bi se ova odredba mogla tumačiti da bi u specifikaciju plaće trebalo unositi i
iznos opće vodne naknade, no po ovome pitanju trebalo bi ipak sačekati službeno stajalište
Federalnog ministarstva financija, jer u postojećem obrascu specifikacije plaće nije predviđena
pozicija za ovu naknadu.
S tim u svezi mogla bi se povući paralela s posebnom naknadom za zaštitu od prirodnih i
drugih nesreća koja je po svojoj prirodi vrlo slična općoj vodnoj naknadi (slična osnovica i ista
stopa), ali za nju se ne sačinjava mjesečna specifikacija pa je upitno treba li ovu naknadu
uključivati u specifikaciju plaće ili za nju osigurati posebno izvješće.
Opća vodna naknada

ŠIFRA
OSNOVICA STOPA UPLATNI RAČUN
PRIHODA
1. Neto plaća uposlenika 0,5% 722529 Račun javnih prihoda proračuna
2. Ugovorena cijena iz ugovora o županije prema sjedištu pravne
drugim i povremenim samostalnim 0,5% 722529 osobe ili mjestu obavljanja
djelatnostima djelatnosti fizičke osobe
7.3.2. Posebne vodne naknade

Razlikujemo sljedeće vrste posebnih vodnih naknada:
 Posebna vodna naknada za korištenje površinskih i podzemnih voda
 Posebna vodna naknada za korištenje vode za proizvodnju električne energije u
hidroelektranama
 Posebna vodna naknada za zaštitu voda
 Posebna vodna naknada za vađenje materijala iz vodotoka
 Posebna vodna naknada za zaštitu od poplava
233
7.3.2.1. Posebna vodna naknada za korištenje površinskih i podzemnih voda

Obveznik plaćanja posebne vodne naknada za korištenje površinskih i podzemnih voda za
javnu vodoopskrbu je fizička i pravna osoba koja vrši javno vodoopskrbu potrošača, odnosno
fizička i pravna osoba koja zahvata vodu za vodoopskrbu u količini koja prelazi obim opće
upotrebe.
Osnovica za obračun ove naknade dobije se množenjem količine zahvaćene vode u
obračunskom razdoblju izražene u m3 sa 0,01 KM.
Posebna vodna naknada za korištenje površinskih i podzemnih voda za vodoopskrbu

ŠIFRA
OSNOVICA JEDINICA CIJENA UPLATNI RAČUN
PRIHODA
1. Zahvaćena Račun javnih prihoda proračuna
voda u županije prema sjedištu pravne osobe ili
m3
0,01 KM. 722523
obračunskom mjestu obavljanja djelatnosti fizičke
razdoblju osobe
Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za korištenje površinskih i podzemnih voda i
mineralne vode koja se koristi za flaširanje je fizička i pravna osoba koja vrši zahvaćanje i
flaširanje vode i mineralne vode.
Osnovica za obračun ove naknade dobije se množenjem količine zahvaćene vode u
Posebna vodna naknada za korištenje površinskih i podzemnih voda
i mineralne vode koja se koristi za flaširanje
ŠIFRA
PRIHODA
1. Zahvaćena voda u Račun javnih prihoda proračuna
obračunskom županije prema sjedištu pravne
m 3
2,00 KM 722524
razdoblju osobe ili mjestu obavljanja djelatnosti
fizičke osobe
Kada je u pitanju posebna vodna naknada za korištenje površinskih i podzemnih voda za
navodnjavanje obveznik je fizička i pravna osoba koja vrši zahvaćanje vode za potrebe
navodnjavanja, ali je Odlukom o visini posebnih vodnih naknada za ovu vrstu vodnih naknada
predviđeno oslobođenje.
Istom je Odlukom predviđeno i oslobođenje za korištenje površinskih i podzemnih voda za
uzgajanje ribe.
Novina je uvedena i kod posebnih vodnih naknada za korištenje površinskih i podzemnih
voda za industrijske procese jer se osim termoelektrana kao obveznici javljaju i fizičke i pravne
osoba koje vrše zahvaćanje vode za potrebe procesa proizvodnje.
Ranije navedena naknada obračunava se množenjem količine zahvaćene vode u
Posebne vodne naknade za korištenje površinskih i podzemnih voda
koja se koristi za industrijske procese
ŠIFRA
PRIHODA
1. Zahvaćena voda u Račun javnih prihoda proračuna
obračunskom županije prema sjedištu pravne
m 3
0,03 KM 722525
razdoblju osobe ili mjestu obavljanja djelatnosti
fizičke osobe
Za zahvaćanje vode za druge namjere koje nisu obuhvaćene u ranije obrađenim posebnim
vodnim naknada predviđena je obveza za fizičke i pravne osobe da plate 0,03 KM po m3
zahvaćene vode.
Obračunavanje i plaćanje posebne vodne naknade za korištenje površinskih i podzemnih
voda vrši se mjesečno, do 20. u mjesecu za prethodni mjesec te se podnosi „Mjesečno izvješće
o zahvaćenim količinama vode – Obrazac ZV“ mjerodavnoj agenciji za vode.
234
7.3.2.2. Posebna vodna naknada za korištenje vode za proizvodnju električne

energije u hidroelektranama
Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za proizvodnju električne energije dobivene
korištenjem hidroenergije je fizička i pravna osoba koja koristi vodu u hidroelektrani za
proizvodnju električne energije.
Obveznikom se smatra i fizička te pravna osoba koja sa teritorije Bosne i Hercegovine u
Federaciji Bosne i Hercegovine isporučuje vodu za proizvodnju hidroenergije u hidroelektrani
koja se nalazi u drugoj državi.
Osnovica za obračun ove naknade dobije se množenjem ukupne količine proizvedene
električne energije u obračunskom razdoblju izražene u kilowatsatima (kWh) sa 0,001 KM.
Posebna vodna naknada za proizvodnju električne energije
ŠIFRA
PRIHODA
1. Količina Račun javnih prihoda proračuna
proizvedene županije prema sjedištu pravne
kWh 0,001 KM 722526
električne energije osobe ili mjestu obavljanja djelatnosti
u obrač. razdoblju fizičke osobe
7.3.2.3. Posebna vodna naknada za zaštitu voda

Obveznikom plaćanja posebne vodne naknade za transportna sredstva koja za pogon
koriste naftu ili naftne derivate definirana je fizička i pravna osoba na čije ime je registrirano
transportno sredstvo, odnosno vlasnik građevinske mašine za koju nije potrebna registracija.
Ova naknada obračunava se množenjem količine zagađenja voda u tijeku jedne godine
izražene preko ekvivalentnog broja stanovnika (EBS) sa 2,00 KM.
Posebna vodna naknada za zaštitu voda (za transportna sredstva)
ŠIFRA
PRIHODA
zagađenja vode županije prema sjedištu pravne
EBS 2,00 KM 722521
tijekom godine osobe ili mjestu obavljanja djelatnosti
fizičke osobe
Obračunavanje i plaćanje ove naknade za vlasnike transportnih vozila vrši se prilikom
registracije motornih vozila i o tome se izvještava mjerodavno tijelo za registraciju, a za vlasnike
građevinskih mašina za koje ne postoji obveza registracije obračunavanje i plaćanje vrši se do
kraja siječnja za prethodnu godinu, a o tome izvještavaju mjesno mjerodavnu agenciju za vodu.
U grupu obveznika posebnih vodnih naknada za zaštitu voda spadaju i fizičke te pravne
osoba koje vrše izravno ispuštanje otpadnih voda u površinske vode, neizravno ispuštanje
otpadnih voda u podzemne vode, ispuštanje otpadnih tehnoloških voda u javni kanalizacijski
sustav iz objekata i postrojenja koji podliježu obvezi pribavljanja okolišne dozvole u smislu
odredbi Zakona o zaštiti okoliša ("Sl. novine FBiH", br. 33/03) i ispuštanje otpadnih voda
naselja.
I ova naknada obračunava se množenjem količine zagađenja voda u tijeku obračunskog
razdoblja izraženog preko ekvivalentnog broja stanovnika (EBS) sa 2,00 KM.
Posebna vodna naknada za zaštitu voda (za ispuštanje voda)
ŠIFRA
PRIHODA
zagađenja vode županije prema sjedištu pravne
EBS 2,00 KM 722522
tijekom godine osobe ili mjestu obavljanja djelatnosti
fizičke osobe
Obveznici plaćanja posebne vodne naknade za zaštitu voda su i uzgajivači ribe koji vrše
uzgoj ribe u vještačkim ribnjacima ili u kavezima.
Visina naknade dobije se množenjem količine uzgojene (prodane) ribe u obračunskom
razdoblju izražene u kilogramima (kg) sa 0,05 KM.
235
Posebna vodna naknada za zaštitu voda (za uzgojenu/prodanu ribu)

ŠIFRA
PRIHODA
1. Količina uzgojene Račun javnih prihoda proračuna
(prodane) ribe kg 0,05 KM 722522 županije prema sjedištu pravne
osobe ili mjestu obavljanja djelatnosti
fizičke osobe
Obveza plaćanja posebne vodne naknade za zaštitu voda utvrđena je i za proizvođače i
uvoznike vještačkih đubriva, a obračunava se množenjem proizvedene ili uvezene količine
vještačkog đubriva u obračunskom razdoblju izražene u kilogramima (kg) sa 0,005 KM.
Posebna vodna naknada za zaštitu voda (za proizvodnju i uvoz vještačkih đubriva)
ŠIFRA
PRIHODA
1. Proizvedena ili Račun javnih prihoda proračuna
uvezena količina kg 0,005 KM 722522 županije prema sjedištu pravne
fizičke osobe
Posljednju kategoriju obveznika posebnih vodnih naknada za zaštitu voda čine proizvođači i
uvoznici kemikalija za zaštitu bilja.
Obveza za ovu naknadu obračunava se množenjem proizvedene ili uvezene količine
kemikalija za zaštitu bilja u obračunskom razdoblju izražene u kilogramima (kg) sa 0.075 KM.
Posebna vodna naknada za zaštitu voda (za proizvodnju i uvoz kemikalija za zaštitu bilja)
ŠIFRA
PRIHODA
1. Proizvedena ili Račun javnih prihoda proračuna
uvezena količina kg 0,075 KM 722522 županije prema sjedištu pravne
fizičke osobe
Obračunavanje i plaćanje posebnih vodnih naknade za zaštitu voda (izuzev vlasnika
transportnih vozila i građevinskih mašina kako je u ranije objašnjeno) vrši se od 20. u mjesecu
za prethodni mjesec, a u svezi s tim propisana je i obveza izvještavanja mjerodavnih agencija
za vodu na sljedećim obrascima:
 Obrazac "EBS" -Izvješće o obračunu broja ekvivalentnih stanovnika",
 Obrazac "UKR" - "Mjesečno izvješće o količini uzgojene ribe",
 Obrazac "PKĐ" - "Mjesečne količine proizvedenog ili uvezenog vještačkog đubriva",
 Obrazac "PKB" - "Mjesečno izvješće o proizvedenim ili uvezenim količinama kemikalija za
zaštitu bilja".
7.3.2.4. Posebna vodna naknada za vađenje materijala iz vodotoka

Obveznik plaćanja ove naknade je fizička i pravna osoba koja vrši eksploataciju materijala iz
vodotoka, a naknada se obračunava množenjem količine izvađenog materijala iz vodotoka u
Posebna vodna naknada za vađenje materijala iz vodotoka
ŠIFRA
PRIHODA
1. Količina izvađenog Račun javnih prihoda proračuna
materijala m3 1.50 KM 722527 županije prema sjedištu pravne
fizičke osobe
Obračun i plaćanje ove naknade vrši se do 20. u mjesecu za prethodni mjesec i o tome se
sastavlja Mjesečno izvješće o izvađenom materijalu iz vodotoka" na Obrascu „IMV“ koji se
podnosi mjerodavnoj agenciji za vode.
236
7.3.2.5. Posebna vodna naknada za zaštitu od poplava

Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za zaštitu od poplava poljoprivrednog, šumskog
ili građevinskog zemljišta je vlasnik zemljišta koje je zaštićeno objektima za zaštitu od poplava
koji su u vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine.
Naknada na razini jedne godine obračunava se množenjem ukupno zaštićene površine
poljoprivrednog, šumskog ili građevinskog zemljišta izražene u hektarima (ha) sa 5,00 KM.
Posebna vodna naknada za zaštitu od poplava
poljoprivrednog, šumskog ili građevinskog zemljišta
ŠIFRA
PRIHODA
1. Zaštićena Račun javnih prihoda proračuna
površina ha 5,00 KM 722528 županije prema sjedištu pravne
fizičke osobe
Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za zaštitu od poplava stambenih, poslovnih i
drugih objekata je vlasnik objekta koji je zaštićen objektima za zaštitu od poplava koji su u
vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine.
Ova naknada na razini jedne godine obračunava se množenjem korisne površine
stambenog, poslovnog ili drugog objekta, koji je zaštićen objektima za zaštitu od poplava,
izražene u m2 sa 0,10 KM.
Posebna vodna naknada za zaštitu od poplava
stambenih, poslovnih i drugih objekata
ŠIFRA
PRIHODA
1. Korisna površina Račun javnih prihoda proračuna
m2 0,10 KM 722528 županije prema sjedištu pravne
fizičke osobe
Obračun i plaćanje posebne vodne naknade za zaštitu od poplava vrši se do kraja siječnja za
prethodnu godinu.
7.3.3. Uplatni računi, izvještavanje i kontrola nad obračunanim i uplaćenim
vodnim naknadama
Depozitni računi i šifre prihoda za uplatu opće i posebnih vodnih naknade propisani su
izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu uplate javnih prihoda Proračuna i izvanproračunskih
fondova na teritoriju Federacije BiH.
Propisano je da se opća i posebne vodne naknade uplaćuju na depozitne račune javnih
prihoda proračuna županija i to pravna osoba prema svome sjedištu, a fizička osoba prema
mjestu obavljanja svoje djelatnosti.
Obveznici obračunavanja i plaćanja opće vodne naknade i PVN dužni su na posebnom
obrascu "OVN - Izvješće o obračunatim i uplaćenim vodnim naknadama", na polugodišnjoj i
godišnjoj razini sačiniti izvješće o obračunu i plaćanju vodnih naknada i po jedan ovjeren
obrazac predati mjerodavnoj instituciji za prijem računovodstvenih iskaza, zajedno sa obveznim
računovodstvenim iskazima i nadležnoj organizacijskoj jedinici Porezne uprave Federacije BiH
u roku određenom za predaju računovodstvenih iskaza.
Obrazac se popunjava u tri primjerka od kojih se po jedan ovjeren primjerak dostavlja
instituciji nadležnoj za prijem računovodstvenih iskaza i Poreznoj upravi Federacije BiH, a treći
obveznik zadržava za vlastite potrebe
Mjerodavna institucija za prijem računovodstvenih iskaza u roku od 60 dana po prijemu OVN
obrazaca isti je dužna proslijediti mjerodavnoj Agenciji za vode.
237
RAČUNI JAVNIH PRIHODA PRORAČUNA ŽUPANIJA

Banka
županija:
Sarajevo
Kontrolu pravilnog obračunavanja i plaćanja vodnih naknada vrše organizacione jedinice

Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine na čijem teritoriju se nalazi sjedište pravne
osobe, odnosno mjesto obavljanja djelatnosti fizičke osobe u skladu sa Zakonom o Poreznoj
upravi Federacije Bosne i Hercegovine (“Sl. novine FBiH”, br. 33/02, 28/04, 57/09, 40/10 i
27/12) i podzakonskim aktima donesenim na osnovu tog zakona.
Za sve postupke i procedure u vezi plaćanja vodnih naknada, razreza, naplate, prinudne
naplate vodnih naknada, inspekcijskog nadzora, obračuna i naplate kamata, rokova zastare,
povrata, žalbi na rješenja primjenjivat će se odredbe Zakona o Poreznoj upravi Federacije
Bosne i Hercegovine.
U nastavku dajemo Instrukciju za primjenu odredbi Zakona o vodama i Pravilnika o načinu
obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i kontroli izmirivanja obveza
na temelju opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada.
238
BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA
Federalno ministarstvo poljoprivrede, Federal Ministry of Agriculture, Water
vodoprivrede i šumarstva Management and Forestry
Broj: 05-02-21-2/08
Sarajevo, 30. 1. 2008. godine
UDRUŽENJE POSLODAVACA KOMUNALNE PRIVREDE FBIH

PREDMET: Plaćanje vodnih naknada – Instrukcija za primjenu odredbi Zakona o vodama i Pravilnika o
načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i kontroli izmirivanja
obveza na temelju opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada
Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, kao resornom ministarstvu, obratila su se
direktno ili putem Udruženja poslodavaca komunalne privrede FBiH sljedeća komunalna poduzeća:
1. KJKP "Vodovod i kanalizacija" d.o.o. Sarajevo, akt broj 4/08. od 14. 1. 2008. godine.
2. "Vodovod" društvo za vodovod i kanalizaciju d.o.o. Mostar, akt broj IV-64/08 od 15. 1. 2008. godine,
3. Javno poduzeće "Komunalno" d.o.o. Zepče, akt broj 13/08 od 9. 1. 2008. godine,
4. JKP "Vodovod i kanalizacija" Tuzla, akt broj 199/08 od 25. 1. 2008. godine,
5. JKP "VIS" d.o.o. Doboj Jug, broj 01-15-43-1/08. od 28. 1. 2008. godine i
6. KP "Rad" Tešanj", akt broj 272/08 od 25. 1. 2008. godine
s upitom za pojašnjenje primjene i traženjem tumačenja odredbi Zakona o vodama ("Službene novine FBiH",
broj 70/06) i Pravilnika o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i kontroli
izmirivanja obaveza na osnovu opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada ("Službene novine FBiH", broj
92/07).
Istovremeno je pitanje načina obračunavanja i plaćanja vodnih naknada po Zakonu o vodama i Pravilniku
razmatralo Udruženje poslodavaca komunalne privrede u FBiH na sastancima održanim u Sarajevu 24. i 29. 1.
2008. godine, na kojima su sudjelovali i predstavnici ovog Ministarstva i Agencija za vode.
Na sastanku održanom 29.1.2008. godine zaključeno je da Federalno ministarstvo poljoprivrede,
vodoprivrede i šumarstva zvanično odgovori na postavljena pitanja u vidu tumačenja za primjenu odredbi
predmetnih propisa kod obračunavanja i plaćanja obveza komunalnih poduzeća po osnovu vodnih naknada i
isto dostavi Udruženju poslodavaca komunalne privrede FBiH koje ce oni proslijediti podnosiocima upita i
drugim komunalnim poduzećima.
Na temelju naprijed navedenog, a u skladu sa ovlaštenjima iz članka 68. stavak 3. Zakona o organizaciji
organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine FBiH", broj 35/05) Federalno ministarstvo
poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, u ulozi resornog ministarstva, daje sljedeću:
INSTRUKCIJU
1. Posebnu vodnu naknadu za korištenje površinskih i podzemnih voda za javno vodosnabdijevanje, sukladno
odredbama članka 170. stavak 1. točka 1. alineja 1. i stava 2. Zakona o vodama i odredbama točke 4.
Pravilnika o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i kontroli izmirivanja
obaveza na osnovu opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada, obračunava i plaća javno komunalno
poduzeće - operator vodovodnog sistema na osnovu ukupnih količina zahvaćene vode, s tim sto u svojim
računima za isporučenu vodu koje ispostavlja krajnjim korisnicima, kao odvojenu stavku, iskazuje obračun
ove naknade. Troškove ove naknade za količine vode koje iskoristi za vlastite potrebe i gubitka vode iz
vodovodnog sistema snosi javno komunalno poduzeće - operator vodovodnog sistema.
2. Posebnu vodnu naknadu za zaštitu voda za ispuštanje otpadnih voda naselja u površinske i/ iIi podzemne
vode, sukladno odredbama članka 170. stavak 1. točka 3. alineja 2. i stavka 2. Zakona o vodama i
odredbama točke 12. stavak 1. Pravilnika o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i
plaćanje i kontroli izmirivanja obaveza na osnovu opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada,
obračunava i plaća javno komunalno poduzeće - operator kanalizacijskog sistema za sve korisnike
priključene na kanalizacijski sistem, prema odredbi članka 110. stavak 3. Zakona o vodama, osim za
direktne obveznike plaćanja ove naknade koji su priključeni na kanalizacijski sistem, koji podliježu obavezi
pribavljanja okolinske dozvole u smislu odredbi Zakona o zaštiti okoliša ("Službene novine FBiH", broj
33/03). U svojim računima koje ispostavlja krajnjim korisnicima kanalizacijskog sistema javno komunalno
poduzeće – operator kanalizacijskog sistema kao odvojenu stavku iskazuje obračun ove naknade.
3. Prema odredbama članka 170. stavak 2. a u svezi sa člankom 109. stavak 1. točka 2. i 3. Zakona o vodama
239
sve prave i fizičke osobe kojima javno komunalno poduzeće - operator vodovodnog sistema isporučuje
vodu, a koji nisu priključeni na kanalizacijski sustav su direktni obveznici plaćanja posebne vodne naknade
za zaštitu voda za ispuštanje otpadnih voda u površinske i/ili podzemne vode. Način prikupljanja ove
naknade nadležna Agencija za vodno područje može dogovoriti (posebnim ugovorom) sa javnim
komunalnim poduzećem - operatorom vodovodnog sistema.
4. Nadležna Agencija za vodno područje će javnom komunalnom poduzeću - operatoru kanalizacijskog
sistema, na njegov zahtjev, dostaviti popis pravnih i fizičkih osoba koji su priključeni na kanalizacijski
sistem, a koji su direktni obveznici plaćanja posebne vodne naknade za zaštitu voda za ispuštanje otpadnih
voda (pravne i fizička osobe koja podliježu obavezi pribavljanja okolinske dozvole i za koje obveznik
plaćanja ove naknade nije javno komunalno poduzeće - operator kanalizacijskog sistema). Primjenom točke
4. ove instrukcije isključit će se mogućnost dvostrukog obračunavanja i plaćanja ove naknade.
5. Za obračunavanje količine zagađenja za djelatnosti koje nisu obuhvaćene točkom 34. i obrascem "IV"
Pravilnika o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i kontroli izmirivanja
obaveza na osnovu opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada primjenjuje se koeficijent zagađenja
0,02.
MINISTAR
mr. sc. Damir Ljubić
7.4. ČLANARINE KOMORAMA

7.4.1. Članarina gospodarskoj komori
Gospodarske komore u Federaciji BiH su neovisne, nevladine, neprofitne udruge pravnih i
fizičkih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost. Članstvo u komori je dragovoljno. Članovi
komora mogu biti poduzeća, gospodarska društva, banke, osiguravajuća društva, financijske
organizacije, zadruge, poslovne udruge i zajednice i zemljoradničke zadruge, članovi
odgovarajućih saveza preko svojih organizacija. Pravne osobe mogu steći članstvo u
županijskoj komori prema svom sjedištu, a pristupaju u članstvo temeljem popunjavanja Izjave o
pristupanju u članstvo Komore.
Članarina Gospodarskoj komori FBiH i članarina županijskim gospodarskim komorama (a
koje nisu obvezne) plaća se mjesečno, za koju isto tako nije propisan poseban obrazac, a plaća
se na temelju ugovora zaključenog između pravne osobe i gospodarske komore. Ova članarina
plaća se sukladno Odluci o članarinama Gospodarskoj komori FBIH (Sl. novine FBIH, br.
26/08). Gospodarski subjekti, navedeni u članku 6. Zakona o gospodarskim/privrednim
komorama u Federaciji BiH, registrirani na području Federacije BiH plaćaju članarinu Komori na
bazi potpisane pristupnice, pojedinačne ili zajedničke izjave o članstvu sa drugim komorama,
ugovora i slično. Kolektivni članovi plaćaju članarinu u vidu kotizacije, po tarifi utvrđenoj internim
aktima Komore, te ugovorom kojim se utvrđuju međusobna prava i obaveze.
Članarine Komori plaćaju se zavisno o veličini gospodarskog subjekta, i to:
 Gospodarski subjekti koji imaju preko 100 uposlenika plaćaju članarinu u visini 3% (tri
promila) na bruto plaće
 Gospodarski subjekti koji upošljavaju manje od 100 uposlenika plaćaju 4,00 KM (četiri
konvertibilne marke) po uposlenom
 Najmanja članarina iznosi 30,00 KM (trideset KM)
Ugovorom se može regulirati i drugačiji način plaćanja članarine.
Članarina Komori može biti zajednička sa komorom županije, prema sjedištu gospodarskog
subjekta. Zajednička članarina utvrđuje se izjavom o pristupanju, ugovorom i slično, kojim se
utvrđuje članarina za svaku od komora odvojeno, kojim se navode računi na koje će se vršiti
plaćanje Plaćanje članarine za Komoru vrši se mjesečno na račune:
240
Red.br. Obrtničke komore Naziv banke Broj računa
1. Obrtnička komora Federacije BiH Raiffeisen Bank d.d. BiH 161-020-00483300-57

2. Županijske obrtničke komore
2.1. Unsko-sanska županija Union banka d.d. Sarajevo 102-022-00000536-53
2.2. Posavska županija UniCredit Bank d.d. 338-330-22006839-15
2.3. Tuzlanska županija NLB banka d.d. Tuzla 132-1000309127-368
2.4. Zeničko-dobojska županija Vakufska banka d.d. Sarajevo 160-4200042487-174
2.5. Bosansko-podrinjska županija Union banka d.d. Sarajevo 102-0070000036-152
2.6. Srednjobosanska županija UniCredit Bank d.d. 338-6702240187-480
2.7. Hercegovačko-neretvanska UniCredit Bank d.d. 338-1002202633-439
2.8. županija
Županija Sarajevo ProCredit Bank d.d. Sarajevo 194-1013100000-107
2.9. Herceg-bosanska županija Addiko Bank d.d. 306-0050000417-116
7.4.2. Članarina vanjskotrgovinskoj komori BiH

Odlukom o članarini Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine za 2021. godinu koja je
stupila na snagu 01.01.2021. godine, i objavljena je u „Sl.g. BiH“, broj: 3/21 propisano je na
osnovu čl. 22. Zakona o Vanjskotrgovinskoj komori BiH (Sl.g.BIH, br:30/01 i 72/13) plaćanje
članarine Vanjskotrgovinskoj komori BiH. Također, Odluka će se primjenjivati u 2021. godini do
donošenja nove Odluke o članarini.
Svaki član Komore dužan je plaćati članarinu Komori, temeljem kvartalnog obavještenja o
osnovici i visini članarine.
Članarina utvrđena članku Komore pojedinačno ne može biti veća od najvišeg iznosa
utvrđenog Zakonom o Komori, niti manja od 60,00 KM kvartalno.
Člankom 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vanjskotrgovinskoj komori BiH
(Sl.g.BIH, br:72/13 od 17.9.2013.godine) izmijenjen je članak 23. Zakona kojim je regulirano da
mjesečna članarina ne može biti viša od trostrukog iznosa prosječne neto plaće u BiH,
isplaćene u prethodnoj kalendarskoj godini koja se utvrđuje na temelju službenih podataka
Agencije za statistiku BiH. Izmjene Zakona stupile su na snagu 25.9.2013.godine. Način
obračuna i visina članarine za 2020. godinu propisan je Odlukom o članarini Vanjskotrgovinskoj
komori BIH („Sl. glasnik BiH“, br. 86/19). Odluka je stupila na snagu 01.01.2021. godine.
Maksimalna mjesečna članarina utvrđena pojedinačnom članu ne može biti veća od tri
prosječne neto plaće u BiH isplaćene u 2020. godini, prema službenim podacima Agencije za
statistiku BiH.
Gospodarska društva-pravne osobe registrirane u BiH za obavljanje poslova u inozemstvu ,a
koja su u 2020. godini imale realiziran vanjskotrgovinski promet po osnovu uvoza, plaćaju
članarinu koja se obračunava u odnosu na vrijednost uvozne robe. Stopa članarine iznosi 0,1%
na utvrđenu osnovicu iskazanu u jedinstvenoj carinskoj deklaraciji i obračunava se kvartalno.
Minimalni iznos članarine iznosi 60,00 KM kvartalno bez obzira je li u kvartalu bilo realiziranog
uvoza ali ne više mjesečno od trostrukog iznos prosječne neto plaće u BiH isplaćene u
prethodnoj godini, a sve sukladno Zakonom o Vanjskotrgovinskoj komori BiH. Ova
gospodarska društva koja realiziraju u 2021. godini prvi put uvoz obveznici su plaćanja
članarine, izuzev ako im je članarina obračunata primjenom slijedećom navedenom alinejom.
Banke, osiguravajuća društva, privredno-pravna lica iz oblasti građevinarstva i privredno-
pravna lica iz oblasti prometa, komunikacija i usluga (cestovni promet, željeznički promet, zračni
promet, djelatnost putničkih agencija i turoperatora, poštanske aktivnosti, telekomunikacije i
ostale prateće djelatnosti te ostale kompanije koje ostvaruju prihod po osnovu usluge u
inostranstvu), kao i drugi članovi Komore kojima se članarina ne obračunava u skladu sa
članom 5. ove odluke, plaćaju godišnju članarinu koja se obračunava u odnosu na bruto plaću.
Naučnoistraživačke i obrazovne institucije, udruženja građana koja u svojoj registraciji imaju
privrednu djelatnost, savezi, interesne asocijacije, fondacije, zaklade i druge organizacije koje
241
obavljaju djelatnost od značaja za privredu, kao pojedinačni ili kolektivni članovi, ukoliko je
provedena procedura predviđena članom 6. stav 4. i 5. Statuta Komore, plaćaju godišnju
članarinu koja se obračunava u odnosu na bruto plaću.
Osnovica za obračun članarine iz ovog člana je iznos bruto plaće iskazan u završnom računu
kod nadležne institucije za 2020. godinu (Finansijsko-informatička agencija Federacije BiH i
Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge Republike Srpske).
Stopa članarina iz ovog člana iznosi 0,2%.
Član Komore koji dio ostvaruje više od 50% ukupnih prihoda po osnovu izvoza, obračunata
osnovica za plaćanje se umanjuje za 20%.
Umanjenje članarine iz prethodnog stava vrši se temeljem zahtjeva člana Komore i
dostavljene dokumentacije (bilanca uspjeha za 2020. godinu).
Uplata članarine po osnovama propisanim ovom odlukom vrši se na račune Komore koji se
vode kod poslovnih banaka.
Generalni tajnik Komore je ovlašten da u cilju obračuna i naplate članarine, zaključi
odgovarajuće ugovore sa nadležnim institucijama kojima se predaju financijski izvještaji pravnih
lica, odnosno putem kojih se vrše financijske transakcije, te utvrdi način kontrole i uplate
članarine.
Svi eventualni sporovi zbog ne postupanja po ovoj Odluci rješavat će se dogovorom, ako to
nije moguće sporovi će se voditi kod nadležnog suda.
Članarina Vanjskotrgovinskoj komori se uplaćuje na sljedeće transakcijske račune:
Raiffeisen bank d.d. Sarajevo 161-000-00026200-78
UniCredit Bank d.d. Mostar 338-320-22501029-95
Volksbank d.d. Sarajevo 140-101-00004351-75
UniCredit Bank AD Banjaluka 551-001-00011680-06
NLB Razvojna banka AD Banjaluka 562-012-00000913-78
7.5. POSEBNA NAKNADA ZA ZAŠTITU OD PRIRODNIH I DRUGIH

NESREĆA (Obrazac ZS)
Obveza obračuna i plaćanja posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća
temelji se na:
- Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća („Sl.
novine FBiH“, br. 39/03, 22/06 i 43/10)
- Uputa o načinu obračunavanja i uplati posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih
nesreća („Sl. novine FBiH“, br. 81/08).
Naknada se obračunava i isplaćuje na plaću i sva dodatna primanja temeljem drugih
samostalnih djelatnosti i povremenog samostalnog rada na teritoriju FBiH. Ova naknada se
obračunava po stopi od 0,5% na osnovicu koju čine isplaćene neto plaće uposlenika odnosno
bruto plaća umanjena za doprinose i porez na dohodak. Osnovica za obračun naknade na
ostala primana je isplaćeni iznos sredstava. Obračun i uplata naknade vrši se istovremeno sa
isplatom plaće.
Naknada se uplaćuje jednim nalogom na depozitne račune županija od čega 15%
pripada Federaciji BiH, 25% županiji, a 60% općini u kojoj su ova sredstva ostvarena.
Šifre prihoda dane su u Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu uplate javnih
prihoda proračuna i izvanproračunskih fondova na teritoriji Federacije BiH („Sl. novine FBiH“, br.
86/08) i to na sljedeći način:
242
- Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda

722581
gdje je osnovica zbrojni iznos neto plaća
- Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda
gdje je osnovica zbrojni iznos neto primitaka po osnovi druge 722582
samostalne djelatnosti i povremenog samostalnog rada
Uputom o načinu obračunavanja i uplate posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih
nesreća propisana je obveza poslodavcu da obračun naknade godišnjoj razini (ne i
polugodišnjoj) izvrši na posebnom obrascu (obrazac ZS) i da taj obrazac preda nadležnoj
instituciji za prijem računovodstvenih iskaza zajedno sa ostalim obveznim računovodstvenim
iskazima.
UPLATNI RAČUNI:

Banka
županija:
Sarajevo
7.6. NAKNADA ZA REHABILITACIJU, OSPOSOBLJAVANJE I

UPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM
Obračun i uplata naknade za rehabilitaciju, osposobljavanje i upošljavanje osoba s
invaliditetom regulirana je Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i
zapošljavanju osoba s invaliditetom („Sl. novine F BIH“, br: 9/10). Fonda za profesionalnu
rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom FBiH nadležan je za provođenje Zakona o
profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s invaliditetom a koji ima za
osnovni cilj poticanje upošljavanja osoba s invaliditetom odnosno poticanje osposobljavanje
osoba s invaliditetom i uvođenje na tržište rada. U cilju odnosno poticanju upošljavanje osoba s
invaliditetom tijela državne uprave, pravosuđa, tijelima lokalne uprave, javnim službama,
ustanovama, fondovima, javnim poduzećima, gospodarskim društvima i drugim pravnim
osobama koje nisu osnovane za upošljavanje osoba s invaliditetom, dužni su osobe s
invaliditetom upošljavati razmjerno ukupnom broju uposlenika.
7.6.1. Obračun i uplata naknade za rehabilitaciju, osposobljavanje i upošljavanje

osoba s invaliditetom
Člankom 18. Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s
invaliditetom regulirano je upošljavanje osoba s invaliditetom i to u državnim tijelima, tijelima
pravosuđa, tijelima lokalne uprave, javnim službama, ustanovama, fondovima, javnim
poduzećima, gospodarskim društvima i drugim pravnim osobama koje nisu osnovane za
upošljavanje osoba s invaliditetom, dužni su osobe s invaliditetom upošljavati razmjerno
ukupnom broju uposlenika u tom subjektu, i to:
- do 31. prosinca 2011., najmanje jednu osobu s invaliditetom na svaka 24 uposlenika,
- do 31. prosinca 2012., najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 19 uposlenika, i
- do 31. prosinca 2013. i nadalje, najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 16
uposlenika.
243
Subjekti koji ne ispune ovu obvezu dužni su mjesečno, pri isplati plaća, obračunati i uplatiti u
Fond za profesionalnu rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom novčani iznos u visini
25% prosječne neto plaće u Federaciji BIH, za svaku osobu s invaliditetom koju su bili dužni
uposliti.
Gospodarski i drugi pravni subjekti koji ne podliježu obvezi upošljavanja osoba s
invaliditetom iz gore navedenog stavka, dužni su svakog mjeseca prilikom isplate plaće
uplaćivati u Fond za profesionalnu rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom poseban
novčani iznos u visini 0,5% iznosa isplaćene mjesečne bruto plaće svih uposlenika, izuzev ako
upošljavaju osobe s invaliditetom.
Prosječna neto plaća je prosječna neto plaća koji javno objavi Federalni zavod za statistiku
za mjesec za koji se vrši obračun. Ukoliko prosječna neto plaća za mjesec za koji se vrši
obračun nije objavljena uzima se zadnja javno objavljena prosječna neto plaća Federalnog
zavoda za statistiku.
Obračun i uplata posebnog doprinosa iz članka 18. i članka 19. Zakona se vrši zajedno s
obračunom i isplatom plaće drugih primanja koji imaju karakter plaće ili poreza na dohodak i
obveznih doprinosa iz radnog odnosa a najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.
Obračun i uplate se vrše za svaki mjesec poslovne godine, s tim što se obračun Fondu
dostavlja u sklopu obrasca EP.
Pravo na upošljavanje po posebnim uvjetima imaju osobe s invaliditetom najmanje 60%,
osobe s najmanje 70% tjelesnog oštećenja, ukoliko to oštećenje ima za posljedicu smanjenje
radne sposobnosti i osobe s lakom i umjerenom mentalnom retardacijom.
- Sredstva za poticanje rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom koje plaćaju
subjekti u državnim organima 722568
- Sredstva za poticanje rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom koje plaćaju
gospodarski i drugi subjekti 722569
NAPOMENA: Račun Fonda za profesionalnu rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom

FBiH:
- UniCredit bank d.d. Mostar, broj: 338-690-22963585-21
- ASA banka d.d. Sarajevo, broj: 134-470-10007538-37
7.6.2. Izvještavanje o broju uposlenih osoba s invaliditetom i obračunatoj i

uplaćenoj naknadi za rehabilitaciju, osposobljavanje i upošljavanje osoba
s invaliditetom
Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencija uposlenih osoba sa invaliditetom
(„Sl. novine F BIH“, br: 21/11) regulirano je izvještavanje o broju uposlenih osoba s
invaliditetom i obračunatoj i uplaćenoj naknadi za rehabilitaciju, osposobljavanje i upošljavanje
osoba s invaliditetom. Prema navedenom pravilniku obveznici naknade za rehabilitaciju,
osposobljavanje i upošljavanje osoba s invaliditetom dužni su najkasnije do 31.ožujka tekuće
godine podnijeti izvještaj s podacima iz članka 5. Pravilnika za prethodnu godinu. Člankom 5.
Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencija uposlenih osoba sa invaliditetom definirano
je da poslodavci Fondu za profesionalnu rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom FBiH
dostavljaju sljedeće podatke:
 naziv i sjedište poslodavca,
 JMB,
 djelatnost poslodavca,
 početak rada poslodavca,
 ukupan broj uposlenih,
 broj uposlenih osoba sa invaliditetom, razvrstanih po vrsti invaliditeta, stupnju invaliditeta
i spolu,
 visinu isplaćene mjesečne bruto plaće,
 ukupno uplaćeni doprinosi za sve radnike,
244
 ukupno uplaćeni doprinosi za radnike osobe sa invaliditetom.

Pod ukupnim brojem uposlenih podrazumijeva se ukupan broj zaposlenih i zaposlenih osoba
s invaliditetom koje su evidentirani kao zaposlenici na teritoriju Federacije BiH bez obzira dali je
ostvaren fond radnih sati u mjesecu za koji se vrši dostava podataka i bez obzira dali se plaća
isplaćuje na teret poslodavca ini neke druge pravne osobe.
Pod pojmom uposlenih osoba s invaliditetom podrazumijeva se ukupan broj uposlenih osoba
s invaliditetom koje se smatraju osobe s invaliditetom u skladu s člankom 3. i člankom 4.
Zakona, o čijem stupnju i vrsti invaliditeta, odnosno stupnju tjelesnog oštećenja, poslodavac ima
odgovarajući dokaz (nalaz, ocjenu i mišljenje, odnosno rješenje izdano od nadležnog organa).
Obrazac za vođenje evidencije o poslodavcima, plaćama i iznosu posebnog doprinosa te
zaposlenim osobama sa invaliditetom propisan je Uputstvom i obrascem za vođenje
evidencije o poslodavcima, plaćama i iznosu posebnog doprinosa te zaposlenim
osobama sa invaliditetom („Sl. novine F BIH“, br: 52/15), koji je donesen u skladu sa
odredbama članka 18. i članka 19. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i
zapošljavanju osoba s invaliditetom i Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencija
uposlenih osoba sa invaliditetom. Obrazac za vođenje evidencije o poslodavcima, plaćama i
iznosu posebnog doprinosa te zaposlenim osobama sa invaliditetom propisan je u cilju
uspostave i vođenja evidencija o poslodavcima, plaćama i iznosu posebnog doprinosa te
zaposlenim osobama s invaliditetom, kako bi Fond za profesionalnu rehabilitaciju i
zapošljavanje osoba s invaliditetom mogao stvoriti osnovu odnosno bazu podataka koja će se
koristiti za provođenje politike razvoja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja navedene
grupe građana u Federaciji BiH, kao i u cilju praćenje ispunjavanja obveza iz Zakona o
profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s invaliditetom od strane
poslodavaca u Federaciji BiH.
Obrazac EP sastoji se iz tri dijela, i to:
1) Obrazac EP-1 koji se popunjava i dostavlja samo prilikom prve dostave podataka te ako
dođe do izmjene podataka ažurira se od strane poslodavca a u kojega se unose osnovni
podaci o poslodavcu,
2) Obrazac EP-2 koji se popunjava i dostavlja za svaku poslovnu godinu a sadrži podatke
o plaćama i iznosu posebnog doprinosa,
3) Obrazac EP-3 koji se popunjava i dostavlja samo prilikom prve dostave podataka
odnosno ako dođe do izmjene ažurira se od strane poslodavca sadrži podatke o
zaposlenim osobama s invaliditetom.
Gospodarska društva, ustanove, državni organi i druge pravne osobe registrirana prema
propisima u BiH koji su kao poslodavci dužni da na ukupan broj zaposlenih zapošljavaju i
određeni broj osoba s invaliditetom odnosno u skladu s člankom 18. i člankom 19. Zakona
obvezni su da vode evidencije i da redovno popune ovaj obrazac unošenjem potrebnih
podataka te isti dostave Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s
invaliditetom godišnje a najkasnije do 31.03. tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.
Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencija uposlenih osoba sa invaliditetom. Bez obzira
dali je određeno gospodarsko društvo, ustanova, državni organ ili druge pravne osobe
registrirana prema propisima u BiH izvršilo uplatu svih plaća kao i posebnog doprinosa obvezna
su dostavit navedeni obrazac kao i bez obzira dali su navedeni poslodavci u periodu za koji se
dostavlja obrazac imali uposlenih osoba s invaliditetom. Izuzetno obveznicu koji ispunjavaju
uvjete iz članka 19. stav 3 Zakona nisu obvezni dostavljati obrazac odnosno strana diplomatska
i konzularna predstavništva, gospodarska društva za upošljavanje osoba s invaliditetom,
zaštitne radionice, radni centri, ustanove za profesionalnu rehabilitaciju i organizacije osoba s
invaliditetom.
Obrazac EP dostavlja se Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s
invaliditetom isključivo putem web aplikacije za evidenciju o poslodavcima, plaćama i iznosu
posebnog doprinosa te zaposlenim osobama s invaliditetom – ap.FOND koja se nalazi na
stranici http://ap.fond.ba. Prilikom unosa podataka aplikacija će automatski dodijeliti djelovodni
broj te obveznici podnošenja obrasca mogu isprintati obrazac s djelovodnim brojem kao dokaz
o predaji obrasca.
245
8 SPECIFIČNOSTI FINANCIJSKIH
IZVJEŠTAJA I POSLOVANJA BANAKA
Zakonom o bankama uređuje se osnivanje, poslovanje, upravljanje, supervizija i prestanak
pravnih osoba koje obavljaju poslove primanja novčanih depozita i davanje kredita kao i drugih
poslova koji su regulirani Zakonom. Banka se osniva i poslujte kao dioničko društvo.
U Službenim novinama Federacije BiH broj 27/2017 od 12. travnja 2017. godine objavljen je
Zakon o bankama
U skladu sa naprijed navedenim Zakonom Agencija za bankarstvo Federacije BiH dužna je
propisati i objavljeni pod zakonske akti (Odluke) te donijeti Upute za primjenu i izradu izvještaja
iz navedenih Odluka.
Odluke i upute koje se primjenjuje za 2021.g objavljene su na web stranici (www.fba.ba).
Novi Zakona o računovodstvu i reviziji u Federacije BiH objavljen je Službene novine
Federacije BiH“, br. 15/21 24.2.2021 s primjenom 8 dana od objave istoga.
Na temelju članka 39 stav 3 Zakona o računovodstvu i reviziji u Federacije BiH Federalni
ministar financija propisuje sadržaju i formi financijskih izvještaja koji se pripremaju i
prezentiraju u skladu s ovim Zakonom
Financijska izvješća za 31.12.2021 g. sastavljati će se u postojećoj formi s obzirom da još
nisu objavljene nove sheme izvještavanja za banke i druge financijske institucije.
Na temelju članka 17 stavka 8 Zakona o računovodstvu i reviziji u Federacije BiH, Federalni
ministar financija donio je Pravilnik o kontnom okviru i sadržaju konta za banke i druge
financijske organizacije ( Službene novine Federacije BiH br. 81/21) s primjenom od 1.1.2022.g.
8.1. PRAVNI OKVIR

Pravni (institucionalni) okvir banaka relevantan za financijska izvješća čini:
 Zakon o bankama
 Zakon o gospodarskim društvima
 Zakon o računovodstvu i reviziji u Federaciji BiH
 Zakon o stečaju postupku
 Zakon o likvidacijskom postupku
 Zakon o deviznom poslovanju
 Zakon o financijskom poslovanju
 Zakon o Agenciji za bankarstvo Federacije BiH
 MRS i MSFI
Temeljem Zakona o bankama Agencija za bankarstvo Federacije BiH je izradila i objavila
slijedeće Odluke koje su primjenjive za banke za 2021.g.:
 Odluka o izračunu kapitala banke (Sl. novinama Federacije BiH br. 81/17.; 50/19. ;
37/20.; 81/20)
 Odluka o velikim izloženostima (Sl. novinama Federacije BiH br. 81/17)
 Odluka o upravljanju kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi (Sl. novine Federacije BiH
41/20
 Odluka o internom procesu procjene adekvatnosti kapitala u banci (Sl. novine Federacije
BiH br. 81/17.; 30/20)
 Odluka o objavljivanju podataka i informacija banke (Sl. novine Federacije BiH br.39/21)
 Odluka o eksternoj reviziji i sadržaju revizije u banci (Sl. novine Federacije Bih br. 81/17)
246
 Odluka o uvjetima za izdavanje prokure u banci (Sl. novine Federacije Bih br. 81/17)
 Odluka o kupoprodaji plasmana banke( Sl. novine Federacije BiH 81/17.; 86/20)
 Odluka o planovima oporavka banke i bankarske grupe (Sl. novine Federacije BiH br.
81/17.; 48/21)
 Odluka o zahtjevima za konsolidiranu bankarsku grupu (Sl.novine Federacije Bih br.
81/17)
 Odluka o upravljanju eksternalizacijom u banci (Sl. novine Federacije Bih br. 81/17)
 Odluka o izuzecima za čuvanje bankarske tajne(Sl. novine Federacije Bih br. 81/17)
 Odluka o evidenciji banke i organizacijskog dijela banke sa sjedištem u Republici
Srpskoj ili Brčko distriktu i predstavništava banke otvorenih u Federaciji Bosne i
Hercegovine (Sl. novine Federacije Bih br. 81/17)
 Odluka o poslovanju banke sa licima u posebnom odnosu sa bankom(Sl.novine
Federacije Bih br. 81/17)
 Odluka o jedinstvenom načinu obračuna i iskazivanja efektivne kamatne stope na
kredite i depozite (Sl.novine Federacije Bih br. 81/17)
 Odluka o uvjetima kada se banka smatra nesolventnom (Sl.novine Federacije Bih br.
81/17)
 Odluka o uvjetima i načinu postupanja banke, mikrokreditne organizacije i lizing društva
po prigovoru klijenta (Sl. novine Federacije Bih br. 81/17)
 Odluka o upravljanju informacionim sistemom u banci (Sl.novine Federacije Bih br.
81/17)
 Odluka o izjavi o imovinskom stanju (Sl. novine Federacije Bih br. 81/17)
 Odluka o upravljanju deviznim rizikom banke (Sl. novine Federacije BiH 81/17.; 37/20)
 Odluka o uključivanju posebnih uvjeta za ugovaranje dugoročnih nenamjenskih i
zamjenskih kredita fizičkim licima u sistem upravljanja rizicima u banci
 Od 1.1.2020 primjenjuje se nova Odluka o upravljanju kreditnim rizikom i utvrđivanju
očekivanih kreditnih gubitaka objavljena u Sl. novinama Federacije BiH 44/2019 od
26.6.2019.g. dopune i izmjene objavljene u sl. novinama Federacije BiH 37/20 od
10.6.2020.g.
 Uputa za klasifikaciju i vrednovanje financijske aktive za navedenu Odluku objavljeno je
o na stranici Agencije (www.fba.ba ).
 Odluku o izvještajima koje banka dostavlja Agenciji za bankarstvo Federacije BiH u
nadzorne i statističke svrhe (Sl. novine Federacije BiH br. 86/20)
 Odluku o izvještajima koje banka dostavlja Agenciji za bankarstvo Federacije BiH prema
standardizovanom regulatornom izvještajnom okviru (COREP ) -Službene novine br.
86/20.; 61/21)
 Odluka o minimalnim zahtjevima za kapitalom i prihvatljivim obavezama banke
("Službene novine Federacije BiH", br. 26/18)
 Odluka o postupku i načinu vršenja otpisa ili konverzije instrumenata kapitala i obaveza
banke ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/18)
 Odluka o uvjetima i načinu vršenja nezavisne procjene vrijednosti imovine i obaveza
banke prije i u toku postupka restrukturiranja banke ("Službene novine Federacije BiH",
br. 26/18)
 Odluka o planovima reorganizacije poslovanja banke ("Službene novine Federacije BiH",
br. 26/18)
 Odluka o vrsti ugovora i financijskih instrumenata na koje se primjenjuju zaštitne mjere
za druge ugovorne strane ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/18)
247
 Odluka o procjeni mogućnosti restrukturiranja banke i bankarske grupe ("Službene

novine Federacije BiH", br. 26/18)
 Odluka o prodaji dionica, imovine, prava i obaveza banke u restrukturiranju ("Službene
novine Federacije BiH", br. 26/18)
 Odluka o podacima i informacijama koje se dostavljaju Agenciji za bankarstvo
Federacije Bosne i Hercegovine za potrebe izrade i ažuriranja plana restrukturiranja
banke i bankarske grupe ("Službene novine Federacije BiH", br. 44/19.; 48/19.; 61/21)
 Odluka o internom procesu procjene adekvatnosti kapitala i internom procesu procjene
adekvatnosti likvidnosti u banci ("Službene novine Federacije BiH", broj 16/19)
 Odluke o superviziji banaka i postupcima Agencije za bankarstvo Federacije BiH (Sl
novine 90/17.; 94/21.)
 Odluka o postupku supervizorskog pregleda i procjene banke ("Službene novine
Federacije BiH", broj 94/21)
 Odluka o sistemu internog upravljanja u banci ("Službene novine Federacije BiH", broj
39/21)
 Odluku o upravljanju rizikom likvidnosti banke ("Službene novine Federacije BiH",
br.39/21)
 Odluku o sadržaju, rokovima i načinu dostavljanja podataka za uporedni prikaz naknada
usluga za poslovne subjekte u unutrašnjem platnom prometu i međubankarske naknade
za transakcije platnim karticama (SL. noine Federacije BiH br. 31/21)
 Odluka o privremenim mjerama koje banka primjenjuje za oporavak od negativnih

ekonomskih posljedica uzrokovanih virusnim oboljenjem " covid-19"
S ciljem ublažavanja negativnih ekonomskih posljedica , Agencija za bankarstvo Federacije
BiH je krajem ožujak 2020. godine usvojila Odluku o privremenim mjerama koje banka
primjenjuje za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih virusnim oboljenjem
„COVID-19“ („Službene novine Federacije BiH“, br. 22/20). Navedenom Odlukom, data je
mogućnost bankama da klijentima koji su pogođeni negativnim efektima pandemije osiguraju
održiv model koji će podržati uredno izmirenje njihovih. Odlukom je obuhvaćen čitav niz mjera
koje banke mogu nuditi klijentima u cilju olakšanja servisiranja njihovih obaveza.
Osim mjera za olakšanje otplate za klijente pogođene negativnim efektima pandemije,
navedenom Odlukom su propisane i mjere usmjerene ka očuvanju kapitala banaka i osiguranju
kontinuiteta kreditne aktivnosti putem korištenja zaštitnog sloja kapitala.
S obzirom na nastavak djelovanja krize koja ima značajne posljedice na gospodarstvo ( u
pogledu likvidnosti i poteškoća za izmirenje obveza) Agencija za bankarstvo Federacije BiH je u
kolovozu 2020. godine usvojila novu Odluku o privremenim mjerama koje banka primjenjuje za
oporavak od negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih virusnim oboljenjem „COVID-19“
(„Službene novine Federacije BiH“, br. 60/20). Navedenom Odlukom je produžen period trajanja
posebnih mjera, te je rok za zaprimanje zahtjeva klijenata za odobrenje posebnih mjera
prolongiran do 31.12.2020. godine.
Tokom 2021 g. Agencija za bankarstvo Federacije BiH usvojila je izmjene Odluku o
privremenim mjerama koje banka primjenjuje za oporavak od negativnih ekonomskih posljedica
uzrokovanih virusnim oboljenjem „COVID-19“ i iste su objavljene u Službene novine Federacije
BiH“, br. 21/21, 104/21.
Članak 3. stavak 1 Odluke - Posebne mjere koje banka može odobrit klijentima banke (točka
a, b i d) mjenja se i glasi:
„a)moratorij, odnosno odgoda u otplati kreditnih obaveza najduže do 30.6.2021.g.,
b)uvođenje „grace“ perioda za otplatu glavnice kreditnih obaveza u slučaju kredita koji se
otplaćuju anuitetno na period od najduže do 31.03.2022.g.,
248
d)produženje roka dospijeća kredita sa jednokratnim dospijećem, uključujući i revolving kredite

i prekoračenja po transakcijskim računima na period od najduže do 31.03.2022.g., pri čemu bi
klijent banke tokom tog perioda mogao koristiti i dio izloženosti koji je bio neiskorišten na dan
modifikacije“,
Članak 3. stavak 1 (7) mijenja se i glasi:
„Banka može odobravati posebne mjere iz ovog člana i klijentima kojima su prethodno
odobravane posebne mjere u skladu sa odredbama Odluke o privremenim mjerama koje banka
primjenjuje za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih virusnim oboljenjem
„COVID-19“ („Službene novine Federacije BiH“, br. 22/20 i 37/20) i odredbama ove odluke.“
Članak 4. stavak (3)
Ukoliko modalitet sadrži kombinaciju posebnih mjera iz člana 3. stav (1) tač. a) i b) banka
odobrava posebne mjere na period najduže 31.12.2021.g
Europska komisija (EK) je 1.10.2021. godine objavila provedbenu odluku kojom se potvrđuje
ekvivalencija supervizorskog i regulatornog okvira u Bosni i Hercegovini u odnosu na Uredbu
(EU) broj 575/2013 Evropskog parlamenta i vijeća o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije
i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (CRR) i Direktivu broj 2013/36/EU
2013 Evropskog parlamenta i Vijeća o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom
nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima (CRD). Odluka stupa na snagu
dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ekvivalencija u segmentima supervizije i regulatornog okvira za bankarski sustav ima širi
značaj i dugoročne efekte na status Bosne i Hercegovine, procjene investicijskih rejtinga,
pondere rizika za izračun kapitalnih zahtjeva za pokriće bankarskih rizika, nivoe kamatnih stopa,
sigurnost ulaganja i dr.
Upute za primjenu i izradu izvještaja navedenih u Odlukama Agencije primjenjive za

2021 g. objavljena su stranici Agencije (www.fba.ba ):
 Uputa za popunjavanje izvještaja banke o regulatornom kapitalu, kreditnom,
operativnom i tržišnom riziku i stopi financijske poluge; Izvještaji –Kapital, Kreditni rizik,
Operativni rizik, Tržišni rizik, Financijska poluga.
 Uputa za popunjavanje izvještajnih obrazaca za velike izloženost
 Uputa za popunjavanje izvještajnih obrazaca za kamatni rizik u bankarskoj knjizi
 Smjernice o izvještavanju agencije za bankarstvo federacije Bosne i Hercegovine o
primjeni ICAAP-a u banci
 Uputa o načinu primjene odredbi odluke o upravljanju rizikom likvidnosti banke koje se
odnose na komponente LCR
 Smjernice za procjenu plana oporavka
 Uputa za izvještavanje o upravljanju eksternalizacijom
 Uputa za izvještavanje o upravljanju informacionim sustavom
 Uputa za izračunavanje ponderirane nominalne i efektivne kamatne stope
 Uputa za primjenu i izradu izvještaja povjerioca u skladu sa Odlukom uvjetima i načinu
postupanja banke, mikrokreditne organizacije i lizing društva po prigovoru klijenta
 Smjernice za eksterne revizore za obavljanje revizije informacionog sistema u banci
 Uputa za popunjavanje izvještajnih obrazaca za likvidnosnu pokrivenost
 Uputa za popunjavanje izvještaja o obimu mjenjačkih poslova, unutrašnjeg i deviznog
platnog prometa
 Uputa o načinu sačinjavanja izvještaja koje banka dostavlja za potrebe izrade i
ažuriranja plana restrukturiranja banke.
 Uputa za primjenu odluke o upravljanju kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi
249
 Uputa za primjenu odluke o upravljanju deviznim rizikom banke

 Uputa za objavljivanje podataka i informacija banke
 Uputa o načinu primjene odredbi odluke o upravljanju rizikom likvidnosti banke o
izračunu i održavanju NSFR-a
 Uputa o načinu primjene odredbi odluke o upravljanju rizikom likvidnosti banke o
izračunavanju i održavanju LCR-a
 Uputa za izvještavanje o NSFR-u
 Uputa za primjenu posebnih standarda u upravljanju pojedinačnim rizicima u banci
 Uputa za popunjavanje izvještajnih obrazaca za likvidnosnu pokrivenost
 Uputa za popunjavanje izvještaja o deviznoj poziciji banke
 Uputa za popunjavanje obrazaca SPNIFTA za banke
 Uputa za procjenu tržišne vrijednosti kolaterala
U skladu s gore navedenim Odlukama , Uputama i Smjernicama banke su obvezne Agenciji
dostavljati izvještaje i to u frekvencijama i rokovima kako je navedenim aktima propisano
(dnevno , mjesečno, kvartalno) .
Pored regulatornih izvještaja Banke su obvezne sastavljati financijske izvještaje u
skladu s Zakonom o računovodstvu („Sl. novine FBiH“, br. 15/21).
Ministar financija je propisao Pravilnik o obliku i sadržaju izvješća banaka (Sl. novine
FBiH“, br. 82/10). Za godišnje izvješće 2021. g. banke će primjenjivati ovaj Pravilnik s obzirom
da novi nije objavljen do izrade ovih materijala..
Prema Zakonu o računovodstvu i reviziji u Federaciji BiH koji je u primjeni od marta 2021.
godine banke, mikrokreditna društva,leasing društva, društva za osiguranjei reosiguranje,
društva za faktoring, društva za upravljanje investicijskim fondovima,društva za upravljanje
dobrovoljnim mirovinskim fondovima, burze, brokersko dilerska društva i druge financijske
organizacije svrstavaju se skupinu velikih pravnih osoba te kao takve imaju obvezu sastavljati
godišnjeg obračuna.
Za bane i druge financijske organizacije propisan je i poseban kontni plan Pravilnik o kontnom
planu, sadržaju konta i primjeni kontnog okvira za banke i druge financijske organizacije („Sl.
novine FBiH“, br. 81/21) s primjenom od 1.1.2022.g.
Kao i kod svih ostalih subjekata, važeći set temeljnih financijskih izvještaja propisan je čl.37
Zakona o računovodstvu i sastoji se od slijedećih obveznih komponenti:
 Bilanca stanja (Izvještaj o financijskom položaju)
 Bilanca uspjeha (Izvještaj o ukupnom rezultatu za razdoblje)
 Izvještaj o novčanim tokovima
 Izvještaj o promjenama na kapitalu
 Bilješke uz računovodstvene izvještaje.
Pored seta obrazaca financijski izvještaja, banke su obvezne dostavljati i ostale propisane
obrasce različitih namjena i to :
a) statistički obrasci
 Posebni podaci o plaćama i broju zaposlenih
 Godišnji izvještaj o investicijama
b) posebni obrasci
 Obrazac OVN (posebne vodoprivredne naknade)
 Obrazac ZS (izvješće o obračunanoj i uplaćenoj posebnoj naknadi za zaštitu od
prirodnih i drugih nesreća)
 Obrazac TZ - članarine turističkih zajednica
250
c) porezni obrasci
 Porezna prijava poreza na dobit i porezna bilanca
 Obrazac MF (prijava poreza na imovinu po županijskim propisima)
Temeljni financijski izvještaji zajedno sa statističkim i posebnim obrascima dostavljaju se
nadležnoj agenciji za prijem i obradu financijskih izvještaja prema sjedištu pravne osobe.
8.2. BILANCA STANJA

Bilanca stanja banaka prikazuje stanje aktive, obveza i kapitala banke na određeni dan.
Struktura ovog izvještaja za banke i slične financijske institucije u Federaciji BiH je propisana1 i
ima slijedeći oblik:
AKTIVA
A. TEKUĆA SREDSTVA I POTRAŽIVANJA (AOP 001)
1. Gotovina, gotovinski ekvivalenti, zlato i potraživanja iz operativnog poslovanja (AOP
002)
2. Depoziti i krediti u domaćoj i stranoj valuti (AOP 008)
3. Potraživanja za kamatu i naknadu, po osnovu prodaje i druga potraživanja i plasmani
drugim bankama (AOP 011)
4. Dani krediti i depoziti (AOP 014)
5. Vrijednosni papiri (AOP 118)
6. Ostali plasmani i AVR (AOP 022)
7. Zalihe (AOP 031)
8. Stalna sredstva namijenjena prodaji (AOP 032)
9. Sredstva poslovanja koje se obustavlja (AOP 033)
10. Ostala sredstva (AOP 034)
11. Akontacija poreza na dodanu vrijednost (AOP 035)
B. STALNA SREDSTVA
1. Stalna sredstva i ulaganje u nekretnine (AOP 036)
2. Nematerijalna sredstva (AOP 041)
C. ODGOĐENA POREZNA DAVANJA (AOP 047)
D. POSLOVNA AKTIVA (AOP 048)
E. IZVANBILANČNA EVIDENCIJA (AOP 049)
F. UKUPNO AKTIVA (AOP 050 = 048 + 049)
PASIVA
A. OBVEZE (AOP 101)
1. Obveze po osnovi kredita i depozita (AOP 012)
2. Obveze za kamatu i naknadu (AOP 106)
3. Obveze po vrijednosnim papirima (AOP 109)
4. Ostale obveze i PVR (AOP 113)
B. KAPITAL (AOP 125)
1. Temeljni kapital (AOP 126)
2. Rezerve iz dobiti i prenesene rezerve (AOP 132)
3. Revalorizacijske rezerve (AOP 138)
1
Pravilnik o sadržaju i formi financijskih izvještaja za banke i druge financijske organizacije („Sl. novine F BiH“,, br. 82/10)
251
4. Dobitak (AOP 142)

5. Gubitak (AOP 148)
C. POSLOVNA PASIVA (AOP 151)
D. IZVANBILANČNA PASIVA (AOP 152)
E. UKUPNA PASIVA (AOP 153)
KLASIFIKACIJA AKTIVE I IZVANBILANČNE EVIDENCIJE

AKTIVA
1. KRATKROČNI KREDITI
2. DUGOROČNI KREDITI
3. OSTALI PLASMANI
4. OBRAČUNATA KAMATA
5. DOSPIJELA POTRAŽIVANJA
6. POTRAŽIVANJA PO PLAĆENIM GARANCIJAMA
7. OSTALA AKTIVA
IZVANBILANČNA EVIDENCIJA
1. NEOPOZIVE OBVEZE ZA DAVANJE KREDITA
2. KUPLJENA POTRAŽIVANJA PO DANIM KREDITIMA
3. KREDITI OSIGURANI INSTRUMENTOM ZA OSIGURANJE NAPLATE
4. VRIJEDNOSNI PAPIRI U TREZORU ZA RAČUN DRUGIH OSOBA
5. VRIJEDNOSNI PAPIRI U TREZORU KAO KOLATERAL
6. STRANI ČEKOVI POSLANI NA NAPLATU
7. NEOPOZIVNI SOKUMENTARNI AKREDITIVI IZDANI ZA PLAĆANJA U INOZEMSTVU
8. OSTALI AKREDITIVI IZDANI ZA PLAĆANJA U INOZEMSTVU
9. IZDANE GARANCIJE
10. IZDANE MJENICE I DANI AVALI
11. NOSTRO FINANCIJSKE AKTIVNOSTI VEZANE ZA PROCES NAPLATE
12. TEKUĆI UGOVORI ZA TRANSAKCIJE S DEVIZAMA
13. OSTALE STAVKE IZVANBILANČNE IZLOŽENOSTI BANKE
8.3. BILANCA USPJEHA

Bilancu uspjeha čini prikaz prihoda i rashoda banke, te rezerviranja po kreditnim gubicima i
porezi. Banka stvara prihode na dva načina: kamatnim prihodima od kredita, vrijednosnicama i
sredstvima kod središnje banke te naknadama i provizijama za učinjene usluge zvane
nekamatni prihodi vezani za neke proizvode i usluge, kao što je servisiranje kredita, naknade po
tekućem računu, naknade po kreditnim karticama. Kao što ostvaruju prihode, banke imaju i
neke troškove koje kao i prihode možemo podijeliti na kamatne i nekamatne troškove. Kamatni
troškovi su vezani za kretanje kamatnih stopa, dok nekamatni predstavljaju relativno fiksnu
veličinu u računu dobiti i gubitka. Najvažniji trošak banke su kamate na depozite.
A. PRIHODI I RASHODI IZ POSLOVANJA
1. Prihod od kamata (AOP 201)
2. Rashodi kamata (AOP 202)
Neto prihodi od kamata (AOP 203)
Neto rashodi od kamata (AOP 204)
252
3. Prihodi od naknada i provizija (AOP 205)

4. Rashodi od naknada i provizija (AOP 206)
Neto prihodi od naknada i provizija (AOP 207)
Neto rashodi od naknada i provizija (AOP 208)
5. Dobici po osnovi prodaje vrijednosnih papira i udjela (AOP 209)
6. Gubici po osnovi prodaje vrijednosnih papira i udjela (AOP 214)
7. DOBITAK IZ POSLOVANJA (AOP 221)
8. GUBITAK IZ POSLOVANJA (AOP 222)
B. OSTALI OPERATIVNI PRIHODI I RASHODI (AOP 223)

1. Poslovni iz operativnog poslovanja (AOP 223)
2. Rashodi iz operativnog poslovanja (AOP 226)
3. Dobitak iz ostalih operativnih aktivnosti (AOP 237)
4. Gubitak iz ostalih operativnih aktivnosti (AOP 238)
C. TROŠAK I PRIHODI IZ OSNOVA REZERVIRANJA (AOP 239 )

D. OSTALI PRIHODI I RASHODI (AOP 251)
E. PRIHODI I RASHODI OD PROMJENE VRIJEDNOSTI IMOVINE I OBVEZA (AOP 271)
F. TEKUĆI I ODLOŽENI POREZ NA DOBIT (AOP 287)
G. OSTALI DOBITCI I GUBITCI U RAZDOBLJU (AOP 292)
H. POREZ NA DOBIT KOJI SE ODNOSI NA UKUPAN (AOP 306)
Odredbe o pojedinim stavkama bilance uspjeha:

A. Prihode i rashode iz poslovanja čine: kamatonosni računi depozita kod depozitnih
institucija, kamatni prihodi i slični prihodi po (AOP 201). Rashodi po kamatama i slični rashodi
čine rashodi po kamatama na depozite (AOP 202). Neto prihod od kamata čini razliku između
ukupnih prihoda od kamata i sličnih prihoda i ukupnih rashoda po kamatama i sličnih rashoda
(AOP 203 = 201-202). Ovoj skupini pripadaju prihodi i rashodi ostvareni od prodaje vrijednosnih
papira koji se drže do dospijeća ili su raspoloživi za prodaju i udjela.
B. Ostale operativne čine: prihodi iz poslova s leasingom te ostali operativni prihodi, troškovi
bruto zarade, troškovi zarada po privremenim i povremenim poslovima, troškovi materijala,
troškovi amortizacije (AOP 223-236),
C. Troškovi i prihodi iz osnove rezerviranja: prihodi po ukidanju troškova rezerviranja po
plasmanima, prihodi po ukidanju troškova rezerviranja po izvanbilančnim pozicijama i obvezama
te troškovi rezerviranja po plasmanima, izvanbilančnim pozicijama i obvezama (AOP 239-248)
D. Ostali prihodi i rashodi: prihodi od naplaćenih otpisanih potraživanja, dobici od prodaje
osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja, prihodi od smanjenja obveza, prihodi od dividendi
i udjela, rashodi po osnovi izravnog otpisa potraživanja, gubitci od prodaje osnovnih sredstava,
gubitci po osnovu rashodovanja i otpisa osnovnih sredstava (AOP 251-266)
E. Prihodi i rashodi od promjene vrijednosti imovine i obveza: prihodi po osnovu promjene
vrijednosti plasmana i potraživanja, vrijednosnih papira i obveza, osnovnih sredstava, ulaganja
u nekretnine i nematerijalna ulaganja, pozitivne tečajne razlike te rashodi po istim pozicijama
kao i negativne tečjane razlike (AOP 271-282)
Dobit ili gubitak iz poslovanja (AOP 221-222)
Dobit ili gubitak iz operativnih aktivnosti (AOP 237-238)
Dobit ili gubitak iz osnova rezerviranja (AOP 249-250)
253
Dobit ili gubitak po osnovu ostalih prihoda i rashoda (AOP 267-268)

Poslovni dobitak i gubitak (AOP 269-270)
Dobitak i gubitak po osnovi promjene vrijednosti imovine i obveza (AOP 283-284)
Dobitak ili gubitak prije oporezivanja (AOP 285-286)
Dobitak ili gubitak po osnovi tekućih i odloženih poreznih sredstava i obveza (AOP
287-289)
Dobitak ili gubitak u razdoblju za koje se priprema financijski izvještaj, poslije poreza
(AOP 290-291)
8.4. IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA – BILANCA TOKOVA GOTOVINE

Izvještaj o novčanom toku prikazuje novčane tokove u izvještajnom razdoblju, klasificirane na
tokove od poslovnih, investicijskih i financijskih aktivnosti.2 On predstavlja analizu likvidnosti
kojom se pokazuju promjene stanja imovine i izvora imovine nastale od prvog dana tekućeg
razdoblja do konca razdoblja. Kroz promjene u strukturi imovine i njenih izvora (obveza i
vlastitog kapitala) prikazuje se upotreba (priljev i odljev) novca i novčanih ekvivalenata. Razlika
u odnosu na početno stanje ukazuje na višak ili na nedostatak izvora za financiranje poslovanja
a struktura izvora na njihovu kvalitetu.
Prema MRS 7, pravni subjekt novčane tokove od poslovnih aktivnosti može prikazati
primjenjujući:
 izravnu (direktnu) metodu – prema kojoj se objavljuju osnovne stavke bruto novčanih
priljeva i odljeva
 neizravnu (indirektnu) metoda – prema kojoj se dobit ili gubitak usklađuje za učinke
transakcija nenovčanih priljeva, za bilo koje odgođene ili obračunate prihode, za sve
razgraničene ili obračunate a neplaćene obveze po osnovu prošlih ili budućih novčanih
priljeva ili odljeva za poslovne aktivnosti, te za stavke priljeva ili odljeva koje se odnose
na novčane tokove od investicijskih i financijskih aktivnosti
Ovako utvrđen novčani tok od poslovnih aktivnosti se usklađuje za neto novčane tokove iz
investicijskih i financijskih aktivnosti.
Prema MRS-u 7 (toč. 24.)Financijske institucije mogu iskazati na neto osnovi gotovinske
tokove koji potječu iz svake od slijedećih aktivnosti:
 novčani primici i isplate temeljem uzimanja i isplate depozita s utvrđenim rokovima
dospijeća
 plasman depozita kod, kao i povlačenje depozita od drugih financijskih institucija
 novčane predujmove i kredite dane komitentima i vraćanje tih predujmova i kredita
Struktura izvještaja o novčanim tokovima za banke i slične financijske institucije u Federaciji BiH
je propisana3 i ima slijedeći oblik:
1. NOVČANI TOK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI

 Primici kamata, naknada i provizija po kreditima i poslovima leasinga
 Isplate kamata
 Naplate po kreditima koji su ranije bili otpisani (glavnica i kamate)
 Novčane isplate zaposlenima i dobavljačima
 Isplate po vanbilančnim ugovorima
 Primici i isplate po izvanrednim stavkama
 Povećanje (smanjenje) u operativnim aktivnostima
2
MRS 7 – Izvještaj o novčanim tokovima
3
Sl. novine FBiH, br. 82/10
254
 Novčane pozajmice i krediti dani klijentima i naplate istih

 Računi depozita kod državnih institucija propisi i monetarni zahtjevi
 Povećanje (smanjenje) u operativnim obvezama
 Depoziti klijenata
 Plaćeni porez na dobit
Neto novčana sredstva iz poslovnih aktivnosti
2. NOVČANI TOK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

 Kratkoročni plasmani financijskim institucijama
 Primici kamata
 Primici dividendi
 Ulaganja u vrijednosne papire koji se drže do dospijeća
 Naplativi dospjeli vrijednosni papiri koji se drže do dospijeća
 Kupovina (prodaja) nematerijalne imovine
 Kupovina (prodaja) materijalne imovine
 Stjecanje (prodaja) udjela u supsidijarnim osobama
 Stjecanje (prodaja) udjela u drugim povezanim osobama
 Krediti (povrat kredita) supsidijarnim osobama
 Krediti (povrat kredita) drugim povezanim osobama
 Kupovina (prodaja) drugih ulaganja
 Isplate po vanbilančnim ugovorima
Neto novčana sredstva iz investicijskih aktivnosti
3. NOVČANI TOK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

 Primici od izdavanja dionica
 Reotkup dionica
 Kupovina vlastitih dionica
 Kamata plaćena na pozajmice
 Uzete pozajmice
 Povrat pozajmica
 Isplata dividendi
 Isplata po vanbilančnim ugovorima
Neto novčana sredstva od financijskih aktivnosti
4. NETO PORAST NOVČANIH SREDSTAVA I NOVČANIH EKVIVALENATA

5. NOVČANA SREDSTVA I NOVČANI EKVIVALENTI NA POČETKU RAZDOBLJA
6. UČINCI PROMJENE DEVIZNOG TEČAJA
7. NOVČANA SREDSTVA I NOVČANI EKVIVALENTI NA KONCU RAZDOBLJA
255
Odredbe o pojedinim stavkama izvještaja o novčanim tokovima:

1. Novčani tok od poslovnih aktivnosti
Poslovne aktivnosti koje imaju za rezultat povećanje novčanih sredstava su: primici
kamata naknada i provizija po kreditima i poslovima lizinga (1.1.), naplate po kreditima koji
su ranije bili otpisani (1.3.) i primici po izvanrednim stavkama (dio 1.6), smanjenje operativnih
aktivnosti (1.7. i 1.8.) i povećanje u operativnim obvezama (1.9. i 1.10.)
Poslovne aktivnosti koje imaju za rezultat smanjenje novčanih sredstava su: isplate
kamata (1.2.), novčane isplate zaposlenima i dobavljačima (1.4.), isplate po vanbilančnim
ugovorima (1.5.), isplate po izvanrednim stavkama (1.6.), povećanje u operativnim
aktivnostima (1.7. i 1.8.) i smanjenje u operativnim obvezama (1.9. i 1.10.)
2. Novčani tok od investicijskih aktivnosti
Investicijske aktivnosti koje imaju za rezultat povećanje novčanih sredstava su: kratkoročni
plasmani financijskim institucijama (dio 2.1.), primici kamata i dividendi (2.2. i 2.3.), naplativi
dospjeli vrijednosni papiri koji se drže do dospijeća (2.5.), prodaja nematerijalne aktive (dio
2.6), prodaja materijalne aktive (dio 2.7.), prodaja udjela u supsidijarnim osobama (dio 2.8.),
prodaja udjela u drugim povezanim osobama (dio 2.9.), povrat kredita od supsidijarnih i
drugih pravnih osoba (dio 2.10. i 2.11.) , prodaja drugih ulaganja (dio 2.12) i primici po
izvanrednim stavkama.
Investicijske aktivnosti koje imaju za rezultat smanjenje novčanih sredstava su: kratkoročni
plasmani financijskim institucijama (dio 2.1.), ulaganje u vrijednosne papire koji se drže do
dospijeća (2.4.), nabava nematerijalne aktive (dio 2.6), nabava materijalne aktive (dio 2.7.),
stjecanje udjela u supsidijarnim osobama (dio 2.8.), stjecanje udjela u drugim povezanim
osobama (dio 2.9.), povrat kredita supsidijarnim i drugim pravnim osobama (dio 2.10. i 2.11.),
nabava (kupovina) drugih ulaganja (dio 2.12), isplate po vanbilančnim ugovorima (2.13.) i
isplate po izvanrednim stavkama (2.14.).
3. Novčani tok od financijskih aktivnosti
Financijske aktivnosti koje imaju za rezultat povećanje novčanih sredstava su: primici od
izdavanja dionica (3.1.), uzete pozajmice (3.5.) i primici po izvanrednim stavkama ( dio 3.9).
Financijske aktivnosti koje imaju za rezultat smanjenje novčanih sredstava su: reotkup
dionica (3.2.), kupovina vlastitih dionica (3.3.), kamata plaćena na pozajmice (3.4.), povrat
pozajmica (3.6.), isplata dividendi (3.7.), isplata po izvanbilančnim ugovorima (3.8.) i isplate
po izvanrednim stavkama (dio 3.9).
Neto novčani tokovi od poslovnih, investicijskih i financijskih djelatnosti se zbrajaju što
rezultira neto porastom ili smanjenjem novčanih sredstava i novčanih ekvivalenata banke u
obračunskom razdoblju (4.). Da bi se utvrdilo iznos novčanih sredstava i novčanih
ekvivalenata na koncu obračunskog razdoblja (7.), neto novčani rezultat razdoblja se korigira
za učinke koje na novčani tok imaju promjene deviznog tečaja (6.), i na koncu se dodaje se
(ili oduzima) stanje novčanih sredstava i novčanih ekvivalenata na početku razdoblja (5.).
8.5. RAČUNOVODSTVENE POLITIKE, BILJEŠKE I OSTALE INFORMACIJE UZ

FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE
Kod pripremanja financijskih izvješća uprava mora odabrati prikladne računovodstvene politike
koje će dosljedno primjenjivati iz razdoblja u razdoblje, a odnose se na priznavanje i
vrednovanje osnovnih elemenata financijskih izvještaja (imovine, obveza, kapitala, prihoda i
rashoda).
Zabilješke uz financijske izvještaje predstavljaju dalju razradu i dopunu podataka iz bilance
stanja i bilance uspjeha, kao i ostalih temeljnih financijskih izvještaja. U skladu s zahtjevima
MRS 30, banke su dužne, u cilju kvalitetnijeg i razumljivijeg prikazivanja stanja i rezultata
poslovanja banke objavljivati opširnije informacije u bilješkama uz financijske izvještaje.
256
Zakon o računovodstvu i reviziji u Federaciji BiH u čl. 37. stav 3. popisao je da bilješke uz
finansijske izvještaje obavezno sadrže sljedeće:
 usvojene računovodstvene politike;
 iznos i prirodu pojedinih stavki prihoda ili rashoda izuzetne veličine ili pojave;
 ukupan iznos svih finansijskih obaveza, garancija ili nepredviđenih izdataka koji nisu
uključeni u Bilans stanja;
 iznose koje pravna osoba duguje i koji dospijevaju nakon više od pet godina, kao i ukupna
dugovanja pravne osobe pokriveno instrumentima osiguranja pravne osobe uz naznaku
prirode i oblika osiguranja;
 iznos avansa i odobrenih kredita članovima uprave i nadzornih tijela, s naznakama kamatnih
stopa, glavnih uvjeta otplaćenih i otpisanih iznosa;
 prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj;
 informaciju da li se dugotrajna imovina evidentira po fer vrijednosti ili prema revalorizacionim
iznosima.
Pored informacija koje se daju u Bilješkama uz finansijska izvješća srednje i velike pravne
osobe dužna su objavljivati i dodatne informacije za razne stavke dugotrajne imovine koje
sadrže kretanja kumulativnih vrijednosnih usklađivanja, kao i kumulativna vrijednosna
usklađivanja na početku i na kraju poslovne godine.
Uz finansijske izvještaje korisnicima finansijskih izvještaja se prezentiraju i posebni izvještaji
sačinjeni prema zahtjevu Federalnog zavoda za statistiku.
Pravne osobe čije je poslovanje uređeno posebnim propisima na osnovu kojih je regulatorno
tijelo za obavljanje nadzora nad njihovim poslovanjem propisalo obavezu sačinjavanja i
prezentacije periodičnih finansijskih izvještaja i dodatnih izvještaja, dužna su iste poštivati.
Financijska izvješća propisana Zakonom o računovodstvu skupa s Bilješkama i
posebna izvješća sačinjena prema zahtjevu Federalnog zavoda za statistiku, uz
Obavještenje o razvrstavanju, predaje se FIA-i, najkasnije do posljednjeg dana veljače
Zakon o računovodstvu i reviziji čl. 42 propisao je sadržaj izvješća o poslovanju.
Pravne osobe su obvezne pripremati izvješća o poslovanju koja daju objektivan prikaz
poslovanja pravne osobe i njezin položaj, uključujući i opis glavnih rizika i neizvjesnosti s kojima
se pravna osoba suočava, kao i mjera poduzetih na zaštiti životne sredine.
Izvješće o poslovanju obvezno sadrži:
 sve značajne događaje nastale u periodu od završetka poslovne godine do datuma
predaje finansijskog izvješća;
 procjenu očekivanog budućeg razvoja pravne osobe;
 najvažnije aktivnosti u vezi sa istraživanjem i razvojem;
 informacije o otkupu vlastitih dionica, odnosno udjela;
 informacije o poslovnim segmentima pravne osobe;
 korištene finansijske instrumente ako je to značajno za procjenu finansijskog položaja i
uspješnosti poslovanja pravne osobe;
 ciljeve i politike pravne osobe u vezi sa upravljanjem financijskim rizicima; zajedno sa
politikama zaštite od rizika za svaku planiranu transakciju za koju je neophodna zaštita i
 izloženost pravne osobe tržišnom, kreditnom, riziku likvidnosti i drugim rizicima prisutnim
u poslovanju pravne osobe, kao i strategiju za upravljanje ovim rizicima i ocjenu njihove
efikasnosti.
Izvješće o poslovanju, odluka o utvrđivanju financijskih izvještaja od strane nadležnog
organa i odluka o prijedlogu raspodjele dobiti ili pokrića gubitka, predaje se FIA-i
najkasnije do 30.6 tekuće godine za prethodnu godinu.
257
U skaldu s Odlukom o eksternoj reviziji i sadržaju revizije u banci propisanoj od strane

Agencije za bankarstvo Federacije BiH članak 17 propisuje:
Banka je dužna revidirane pojedinačne godišnje finansijske izvještaje zajedno sa godišnjim
izvještajem o poslovanju, koji sadrži i izvještaj društva za reviziju o reviziji godišnjih finansijskih
izvještaja, objaviti na svojim internetskim stranicama i učiniti dostupnim najkasnije u roku od
šest mjeseci od isteka poslovne godine na koju se oni odnose.
Minimum obima i sadržaja godišnjeg izvještaja o poslovanju propisan je Zakonom o
računovodstvu i reviziji u FbiH.
Banka je dužna da izvještaj društva za reviziju u skraćenom obliku, u roku od 15 dana
po njegovom prijemu, objavi na svojim internetskim stranicama i u jednom ili više
dnevnih novina dostupnih na cijeloj teritoriji BiH i o tome, uz dostavu kopije objave, odmah
obavijesti Agenciju.
Izvještaj društva za reviziju u skraćenom obliku" koji je banka dužna da objavi u jednim od
dnevnih novina dostupnih na teritoriji BiH se sastoji od:
 osnovnih informacija o banci i to:
 naziv banke, adresa banke, broj telefona banke, broj telefaksa banke i swift kod banke;
 sastav nadzornog odbora banke;
 sastav odbora za reviziju banke;
 imena članova uprave;
 ime internog revizora banke;
 broj filijala banke;
 broj zaposlenih radnika banke;
 naziv društva za reviziju;
 imena svih dioničara koji imaju 5% ili više dionica sa glasačkim pravima;
 mišljenja revizora;
 bilanca uspjeha i
 bilanca stanja.
Za predmetnu objavu potrebna je prethodna saglasnost revizora u pisanoj formi.
Izvještaji u “Izvještaju društva za reviziju u skraćenom obliku“ se sastavljaju u tabelarnoj formi
iz revizorskih izvještaja.
258
9 SPECIFIČNOSTI FINANCIJSKIH
IZVJEŠTAJA I POSLOVANJA
DRUŠTAVA ZA OSIGURANJE
Društva za osiguranje u 2021. godini nisu zabilježila značajnija odstupanja u rastu u odnosu
na prethodnu godinu. Sektor osiguranja bilježi određene izmjene regulative u dijelu
izvještavanja, a naročito kod obveznih osiguranja, te usklađivanje kapitalnih cenzusa u
životnom i neživotnom osiguranju.
Broj društava u sektoru osiguranja Federacije BiH u prethodnoj godini se nije mijenjao, a došlo
je do određenih promjena vlasnika kapitala na razini BiH. U narednom periodu očekuju se
daljnja preslaganja među društvima. Najzahtjevniji dio usklađivanja kapitalnih cenzusa društava
je pri kraju obzirom da je krajnji rok za usklađivanje kapitala IV mjesec 2022. godine. Posljedica
ekonomskih kretanja u BiH i šire će svakako imati implikacije i na rad društava za osiguranje.
Regulativa koja se tiče obveznih osiguranja od autoodgovornosti je pred kraj 2021.godine
izmijenjena u dijelu liberalizacije osiguranja od autoodgovornosti, te produženja roka od pet
godina za primjenu odredaba rada društva na teritoriji FBiH za društva koja imaju sjedište van
BiH.
Ono što je što čeka sektor osiguranja primjena MSFI 17-ugovori o osiguranju koji mijenja MSFI
4. naime, primjena ovog standarda je od 01.01.2023. godine, što podrazumijeva da društva u
2022.godini pripreme se za poslovanje u novom režimu i osiguraju adekvatno izračunata
početna stanja. Ovo će biti izazov za društva jer u BiH režim Solvency II nije uveden, a
navedeni MSFI se naslanja na isti. Objava standarda od strane Saveza računovođa i revizora
se očekuje u narednom periodu.
Promjene koje donosi ovaj standard će se odraziti u dijelu mjerenja osigurateljnih obaveza, što
će značajne promjene imati u poslovnim procesima u društvima, a naročito informacionim
sustavima. Model pretpostavlja da će se obaveze iz osiguranja mjeriti u visini očekivanih
budućih novčanih tokova, očekivane dobiti, novčanih odliva svedenih na sadašnju vrijednost,
uvećanih za risk adjustment i maržu za ugovorenu uslugu, izdataka i troškova pribave.
Dopuštena su mjerenja na ugovore od 12 mjeseci. Standard traži raščlanjivanje portfelja na
profitabilne i neprofitabilne ugovore i to je polazna tačka rada. Izbor adekvatne metode prelaska
društava za osiguranje predstavlja će poseban izazov, obzirom da postoje tri pristupa.
IFRS 17 donosi promjene u bilanci stanja i bilanci uspjeha, pa se očekuje da će Ministarstvo
financija blagovremeno objaviti nove obrasce i novi kontni plan. Naime, bilanca stanja više neće
prikazivati premija, prenosna premija, te razgraničeni troškovi pribave.
Usprkos svim ovim novinama na kojima pojedina društva za osiguranje već rade, a druga su u
fazi pripreme, smatra se da je primjena ovog standarda vrlo korisna za osiguranje, usporedivost
izvještaja, transparentnost rizika i kompletnost informacija.
9.1. PRAVNI OKVIR

Društva za osiguranje dužna su poslovati sukladno odredbama zakona i podzakonskih akata
kojima je regulirana oblast osiguranja i to:
- Zakon o osiguranju,
- Zakon o obveznim osiguranjima u saobraćaju,
- Zakon o posredovanju u osiguranju,
ali i svim drugim zakonima kojima se uređuje poslovanje gospodarskog društva i to:
- Zakon o gospodarskim društvima,
- Zakon o obveznim odnosima
259
- Zakon o tržištu vrijednosnih papiraFBiHsa pripadajućim podzakonskim aktima,

- Zakon o računovodstvu i reviziji u FBiH,
- Zakon o unutarnjem platnom prometu FBiH sa pripadajućim podzakonskim aktima
- i svi drugi relevantni zakoni.
Pored zakonske regulative poslovanje društava za osiguranje i reosiguranje na snazi je set
podzakonskih akata od kojih se ovdje navodi samo dio i to:
- Pravilnik o elementima i kontroli margine solventnosti
- Pravilnik o minimalnim standardima za izračun tehničkih rezervi osiguranja
- Pravilnik o visini i načinu ulaganja sredstava
- Pravilnik o likvidnosti
- Pravilnik o vanjskoj reviziji
- Pravilnik o minimalnom sadržaju revizorskog izvješća
- Pravilnik o pravilima osnivanja i poslovanja podružnica društva za osiguranje u
međuentitetskom poslovanju
- Pravilnik o statističkim standardima i oblicima izvješćivanja u osiguranju
- Pravilnik o izvješćima društava za osiguranje i reosiguranje
- Pravilnik o izvješćima posrednika u osiguranju
- Naputak o vrednovanju bilančnih i izvanbilančnih pozicija.
Posebnu pažnju treba usmjeriti i na tehničke specifikacije u vezi s izvještavanjem društva, koje
su donesene u 2021.godini i koje su mijenjane kontinuirano.
Sva regulativa dostupna je na službenoj web stranici Agencije za nadzor osiguranja Federacije
BiH www.nados.ba.
Zakonom o računovodstvo i reviziju propisana je obveza za sva gospodarska dionička društva,
pa tako i društva za osiguranje, dostave godišnjih financijskih izvješća nadležnoj Agenciji za
prijem i obradu financijskih izvještaja, a propisima Agencije za nadzor osiguranja dostava
kvartalnih izvještaja.
Temeljni financijski izvještaji društava su:
 Bilanca stanja- izvještaj o financijskom položaju
 Bilanca uspjeha- izvještaj o ukupnom rezultatu
 Izvještaj o novčanim tokovima (direktna/indirektna metoda)
 Izvještaj o promjenama na kapitalu
 Bilješke uz financijske izvještaje.
Uz navedene izvještaje društva za osiguranje obvezna su dostavljati i izvješća:
 Posebni podaci o plaćama i broju uposlenih
 Godišnje izvješće o investicijama
 Obrazac posebne vodoprivredne naknade (OVN)
 Obrazac izvješće o obračunatom i uplaćenom posebnom porezu za zaštitu od prirodnih i
drugih nesreća (ZS)
 Porezna prijava poreza na dobit uz poreznu bilancu
 Ostale prijave
I dalje vrijedi pravilo da društva za osiguranje izvješća obvezno sastavljaju odvojeno za
osiguranje života i odvojeno za neživotna osiguranja, ukoliko imaju licencu i za jedno i za drugo,
a sukladno obvezi vođenja odvojenog administriranja propisanoj odredbama Zakona o
osiguranju i Pravilnika o raspodjeli zajedničkih stavki na životna i neživotna osiguranja..
Pravilnikom o izvješćima društava za osiguranje i reosiguranje propisan je sadržaj i forma
financijskih izvješća koji koriste društva za osiguranje za izvještavanje po godišnjim izvješćima,
260
a Pravilnikom o sadržaju i formi obrazaca izvješća o promjenama o kapitalu propisana je

forma i sadržaj pozicija obrasca Izvješće o promjenama na kapitalu.
Društva za osiguranje imaju poseban kontni okvir koji je propisalo Federalno ministarstvo
financija Pravilnikom o primjeni kontnog okvira za društva za osiguranje i reosiguranje. Kao što
je na početku rečeno, očekuje se donošenje novog kontnog plana za društva za osiguranje kao
i nove financijske izvještaje.
Pored obveza propisanih Zakonom o računovodstvu i reviziji društva za osiguranje su obvezna
sukladno Zakonu o društvima za osiguranje u privatnom osiguranju i temeljem istog donesenog
podzakonskog akta Pravilnika o izvješćima društava za osiguranje i reosiguranje, dostaviti
Agenciji za nadzor osiguranja Federacije BiH financijska izvješća, bruto bilancu društva sa
analitičkom razradom minimalno na pet cifri, promet u tekućem obračunskom periodu i saldo,
statistička izvješća (statistička izvješća za četvrto tromjesečje i godišnja statistička izvješća) i
revizorsko izvješće do 15.03. tekuće poslovne godine za prethodnu godinu.
Svi obrasci se u elektronskoj formi dostavljaju u formatu xls koji su društva dužna preuzeti se
sa web stranice Agencije za nadzor: www.nados.ba.
9.2. FINANCIJSKA IZVJEŠĆA DRUŠTAVA ZA OSIGURANJE

9.2.1.Bilanca stanja društava za osiguranje
Bilancu stanja društava za osiguranje čine slijedeće pozicije:
AKTIVA
A) NEMATERIJALNA IMOVINA
1. Godwill
2. Ostala nematerijalna imovina
B) MATERIJALNA IMOVINA
1. Zemljište i građevinski objekti koji služe društvu za provođenje djelatnosti
2. Oprema
3. Ostala materijalna imovina
C) ULAGANJA
I. Zemljišta i građevinski objekti koji ne služe za provođenje djelatnosti
II. Ulaganja u podružnice, pridružena društva i sudjelovanje u zajedničkim
poduhvatima
1. Dionice i udjeli u podružnicama
2. Dionice i udjeli u pridruženim društvima
III. Ostala financijska ulaganja
1. Financijska ulaganja koja se drže do dospijeća
2. Ulaganja raspoloživa za prodaju
3. Ulaganja po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka
4. Depoziti, zajmovi i potraživanja
IV. Depoziti kod preuzimanja poslovanja osiguranja u reosiguranje(depoziti kod
cedenta)
D) ULAGANJA ZA RAČUN i RIZIK VLASNIKA POLICA ŽIVOTNOG OSIGURANJA
E) UDIO REOSIGURANJA U TEHNIČKIM PRIČUVAMA
1. Prijenosna premija, udio reosiguranja
2. Matematička pričuva, udio reosiguranja
3. Pričuve za štete, udio reosiguranja
261
4. Pričuve za povrate premije ovisne i neovisne o rezultatu i pričuve za regresna

potraživanja za štete, udio reosiguranja
5. Pričuve za neistekle rizike, udio reosiguranja
6. Ostale osigurateljno-tehničke pričuve, udio reosiguranja
7. Tehničke pričuve životnog osiguranja kada ugovaratelj snosi rizik osiguranja,
udio reosiguranja
F) ODGOĐENA POREZNA IMOVINA
G) POTRAŽIVANJA
1. Potraživanja iz neposrednih poslova osiguranja
2. Potraživanja iz poslova suosiguranja i reosiguranja
3. Ostala potraživanja
H) OSTALA IMOVINA
1. Novac u banci i blagajni
2. Dugotrajna imovina namijenjena za prodaju i prestanak poslovanja
3. Ostala imovina i zalihe
I) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA i NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA
1. Razgraničene kamate i najamnine
2. Razgraničeni troškovi pribave
3. Ostali unaprijed plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata
razdoblja
J) UKUPNO AKTIVA
K) IZVANBILANČNA EVIDENCIJA
PASIVA
A) KAPITAL I PRIČUVE
1. Upisani kapital
2. Premije na emitirane dionice (rezerve kapitala)
3. Revalorizacijske rezerve
4. Rezerve (zakonske, statutarne i ostale)
5. Prenesena i zadržana dobit ili gubitak
6. Dobit ili gubitak tekućeg razdoblja
B) OBVEZE DRUGOG REDA(PODREĐENE OBVEZE)
C) TEHNIČKE REZERVE
1. Prijenosna premija, bruto iznos
2. Matematička rezerva, bruto iznos
3. Rezerve za štete, bruto iznos
4. Rezerve za povrate premije ovisne i neovisne o rezultatu, bruto iznos
5. Rezerve za regresna potraživanja za štete, bruto iznos
6. rezerve za neistekle rizike, bruto iznos
D) TEHNIČKE PRIČUVE ŽIVOTNIH OSIGURANJA KADA UGOVARATELJ SNOSI RIZIK
E) OSTALE PRIČUVE
1. Rezerve za mirovine i slične obveze
2. Ostale rezerve
262
F) ODGOĐENA POREZNA OBVEZA

G) DEPOZITI ZADRŽANI IZ POSLA PREDANOG U REOSIGURANJE
H) FINANCIJSKE OBVEZE
1. Obveze po zajmovima
2. Obveze po izdanim vrijednosnim papirima
3. Ostale financijske obveze
I ) OSTALE OBVEZE
1. Obveze proizašle iz neposrednih poslova osiguranja
2. Obveze proizašle iz poslova suosiguranja i reosiguranja
3. Ostale obveze iz poslova osiguranja
4. Ostale obveze
5. Obveze za otuđenje i prekinuto poslovanje
J) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA i PRIHODI BUDUĆEG RAZDOBLJA
1. Razgraničena provizija reosiguranja
2. Ostalo odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja
K) UKUPNA PASIVA
L) IZVANBILANČNA EVIDENCIJA
ODREDBE O POJEDINIM STAVKAMA BILANCE STANJA:

1. AKTIVA C – ulaganja društvo obvezno vodi analitički po izvorima ulaganja i to: iz
matematičkih pričuva (ukoliko društvo obavlja djelatnost životnog osiguranja ), ostalih
tehničkih pričuva i drugih izvora.
2. AKTIVA D – u životnim osiguranjima iskazuju se ulaganja sukladno kojoj vrijednosti
iskazuju se vrijednosti po policama vezanim za investicioni fond i ulaganja za potrebe
obveza po ugovorima o osiguranju po činidbama koje su indeksirane.
3. AKTIVA E – iskazuje se udio reosiguranja u tehničkim pričuvama koje društvo mora
oblikovati u vezi s poslovima koje obavlja, a namijenjene su pokriću budućih obveza iz
osiguranja i eventualnih gubitaka zbog rizika koji proizlaze iz poslova osiguranja koje
društvo obavlja.
4. AKTIVA F – iskazuje se odgođena porezna imovina odnosno iznosi poreza na dobit koji
se može povratiti u roku dužem o d godinu dana sukladno MRS 12 i važećim propisima.
5. AKTIVA G – za potraživanja analitički društvo vodi po poslovima životnog i neživotnog
osiguranja. Iskazuju se potraživanja po sklopljenim ugovorima o osiguranju, po premiji
suosiguranja i reosiguranja, kratkotrajna potraživanja iz ulagačkih aktivnosti (za kamate
po zajmovima, depozitima, učešću u dobiti i ostala financijska potraživanja), ostala
potraživanja po osnovi premije kao i sumnjiva i sporna potraživanja i ispravak vrijednosti
potraživanja za premiju, ostala potraživanja (za avanse, po regresima, po osnovu šteta
od nepoznatih i neosiguranih osoba i sl), ostala kratkoročna potraživanja (od države,
uposlenih i sl.).
6. AKTIVA I – iskazuju se aktivna vremenska razgraničenja. Obuhvaća prethodno
obračunati prihod od kamata najamnine i drugi prethodno obračunati prihod, odgođene
troškove pribave, ostale unaprijed plaćeni troškovi.
Kod životnog osiguranja za kojeg se obračunava matematička pričuva, neposredni
troškovi pribave odbijaju se u postupku izračuna iste sukladno Mjerilima za obračun
matematičke pričuve.
7. AKTIVA K – iskazuju se poslovne promjene koje osiguravaju dodatne informacije o
korištenju tuđe imovine, budućih potencijalnih obveza, a koje nemaju utjecaja na
promjene bilančnih pozicija.
263
8. PASIVA A – iskazuje se vrijednost dioničkog kapitala, odnosno vrijednost dionica

društva, rezerve (zakonske, statutarne i ostale) koje se formiraju iz ostvarenog dobitka
nakon oporezivanja sukladno zakonu i statutu društva, revalorizacijske rezerve,
zadržana dobit ili preneseni gubitak iz prethodnih godina po odluci društva o rasporedu
dobiti, dobit ili gubitak ostvaren u godini odnosno razdoblju za koje sastavlja financijsko
izvješće.
9. PASIVA C – iskazuju se tehničke rezerve defonirane Pravilnikom o tehničkim pričuvama
u bruto iznosima
10. PASIVA D – iskazuju se pričuve za obveze društva po policama životno osiguranja, čija
se vrijednost određuje prema ulaganjima za koje ugovaratelj snosi rizik ulaganja ili su
indeksirana.
11. PASIVA G – kod obveze po depozitima treba iskazati iznose koje društvo zadržava za
sebe ili mu ih je prepustio reosiguratelj pod uvjetima definiranim ugovorom o
reosiguranju.
12. PASIVA H – iskazuju se obveze iz neposrednih poslova osiguranja kao: obveze po
štetama i ugovorenim iznosima u osiguranju i reosiguranju, po regresima, po osnovu
preventive, po predujmovima primljenim za premiju i štete, za proviziju i sl.
9.2.2. Bilanca uspjeha društava za osiguranje

I. ZARAĐENA PREMIJA
1. Zaračunata bruto premija
2. premija suosiguranja
3. Ispravka vrijednosti i naplaćeni ispravak vrijednosti premije osiguranja i suodiguranja
4. Premija predana u reosiguranje (-)
5. Premija predana u suosiguranje (-)
6. Promjena bruto pričuva prijenosnih premija
7. Promjena pričuva prijenosnih premija, udio reosiguranja (+/-)
8. Promjena pričuva prijenosnih premija, udio suosiguranja(+/-)
II. PRIHODI OD ULAGANJA
1. Prihodi od podružnica, pridruženih društava i sudjelovanja u zajedničkim poduhvatima
2. Prihodi od ulaganja u zemljišta i građevinske objekte
3. Prihodi od kamata
4. Nerealizirani dobici od ulaganja po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka
5. Dobici od prodaje financijskih ulaganja
6. Neto pozitivne kursne razlike
7. Ostali prihodi od ulaganja
III. PRIHODI OD PROVIZIJA I NAKNADA
IV. OSTALI OSIGURATELJNO-TEHNIČKI PRIHOD, NETO OD REOSIGURANJA
V. OSTALI PRIHODI
VI. IZDACI ZA OSIGURANE SLUČAJEVE, NETO OD REOSIGURANJA
1. Izdaci za štete
2. Promjena rezervi za štete (+/-)
VII. PROMJENA OSTALIH OSIGURATELJNO-TEHNIČKIH REZERVI, NETO OD
REOSIGURANJA (+/-)
1. Promjena matematičke rezerve (+/-)
2. Promjena ostalih tehničkih rezervi, neto od reosiguranja (+/-)
264
VIII. PROMJENA TEHNIČKIH REZERVI ŽIVOTNIH OSIGURANJA KADA UGOVARATELJ

SNOSI RIZIK ULAGANJA, NETO OD REOSIGURANJA (+/-)
1. Bruto iznos
2. Udio suosiguranja (-)
3. Udio reosiguranja (-)
IX. IZDACI ZA POVRAT PREMIJE, NETO OD REOSIGURANJA
1. Ovisni o rezultatu
2. Neovisni o rezultatu
X. POSLOVNI RASHODI, NETO
1. Troškovi pribave
2. Troškovi uprave ( administrativni troškovi)
XI. TROŠKOVI ULAGANJA

1. Amortizacija građevinskih objekata koji ne služe društvu za obavljanje djelatnosti
2. Kamate
3. usklađivanje vrijednosti ( smanjenje ) ulaganja
4. gubici ostvareni prodajom ulaganja
5. Neto negativne kursne razlike
6. Ostali troškovi ulaganja
XII. OSTALI TEHNIKI TROŠKOVI, NETO OD REOSIGURANJA
1. Troškovi za preventivnu djelatnost
2. Ostali tehnički troškovi osiguranja
XIII. OSTALI TROŠKOVI, UKLJUČUJUĆI VRIJEDNOST USKLAĐENJA
XIV. DOBIT ILI GUBITAK IZ REDOVNOG POSLOVANJA PRIJE POREZA
XV. POREZ NA DOBIT ILI GUBITAK
1. Tekući porezni trošak
2. Odgođeni porezni trošak (prihod)
XVI. DOBIT ILI GUBITAK OBRAČUNSKOG RAZDOBLJA POSLIJE POREZA
XVII. DOBIT ILI GUBITAK OD PREKINUTOG POSLOVANJA
XVIII. NETO DOBIT TEKUĆEG RAZDOBLJEA
XIX. OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT PRIJE POREZA
1. Promjena revalorizacijskih pričuva
2. Aktuarski dobici/gubici
3. Dobici i gubici iz preračunavanja inozemnog poslovanja
4. Ponovno mjerenje financijske imovine raspoloživo za prodaju
5. Dobici i gubici od zaštite novčanog toka
6. Udjeli u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti pridruženih društava
XX. ODGOĐENI POREZ NA DOBIT
XXI. OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT POSLIJE POREZA
XXII. UKUPNA SVEOBUHVATNA DOBIT
Dobit prema vlasništvu:
a) vlasnicima matice
b) vlasnicima manjinskog interesa
265
Ukupna sveobuhvatna dobit prema vlasništvu:

a) vlasnicima matice
b) vlasnicima manjinskog interesa
Sastavni dio izvješća je i Prijedlog raspodjele dobiti društva iz pozicije XVI. Bilance uspjeha
društva, ukoliko je pozitivna, koji čini:
1. Pokriće gubitaka
2. Zakonska rezerva
3. Ostale rezerve
4. Zadržana dobit
5. Dio dobiti dioničarima, ulagačima, djelatnicima
6. Dio dobiti osiguranicima
ODREDBE O POJEDINIM STAVKAMA BILANCE USPJEHA:

I - iskazuje se zaračunata bruto premija, iznos premije predan u reosiguranje - suosiguranje
(negativni predznak), prijenosna premija izvještajnog razdoblja tekuće godine i prijenosna
premija izvještajnog razdoblja prethodne godine, ispravak vrijednosti premije osiguranja /
suosiguranja,
II – iskazuju se prihodi od ulaganja tj. od dividendi i udjela, najma, i dr.
III – iskazuju se prihodi po osnovu ostvarenih provizija po ugovorima o reosiguranju.
VI – iskazuju se troškovi šteta i troškovi vezani za isplatu šteta, te udjeli suosiguravatelja i
reosiguravatelja u obrađenim štetama.
X – iskazuju se troškovi pribave nastali zaključivanjem ugovora o osiguranju, uključujući izravne
i neizravne troškove, troškovi uprave nastali u svezi s poslovima prikupljanja premije,
upravljanja portfeljom osiguranja, obradom bonusa i popusta, troškove uposlenih i sl.
XI – iskazuju se materijalni troškovi, kamatni rashodi, umanjenje financijske i materijalne
imovine, realizirani gubici od prodaje financijske imovine, tečajne razlike i sl.
9.2.3. Sadržaj ostalih financijskih izvještaja

Izvješća o novčanim (gotovinskim) tokovima društvo prezentira koristeći direktnu metodu
(Obrazac D) ili indirektnu metodu (Obrazac I). U obrascima su prikazane informacije o
novčanim tokovima društva za osiguranje odvojeno za poslovne aktivnosti, ulagačke aktivnosti i
financijske aktivnosti.
Bilješke uz financijska izvješća društvo za osiguranje dužno je sastaviti i prezentirati, a sadrže
minimalno slijedeće:
 izjavu o usklađenosti financijskih izvješća sa MRS/MSFI,
 primijenjene računovodstvene politike (uključuje: priznavanje prihoda, priznavanje i
amortizaciju materijalne i nematerijalne imovine, ugovora o osiguranju, tehničkih pričuva,
poslovne kombinacije, zajedničke poduhvate, najmove, načela konsolidacije, promjene
tečajeva stranih valuta, određivanje poslovnih i zemljopisnih segmenata i osnova za
raspored troškova po segmentima),
 informacije prema zahtjevima MRS/MSFI koje bliže pojašnjavaju stavke prikazane u
financijskim izvješćima,
 dodatne informacije koje nisu prezentirane u financijskim izvješćima,
 druga objavljivanja koja uključuju nepredviđene obveze (MRS 37) i nepriznate ugovorno
preuzete obveze,
 ciljeve i politike koje se odnose na upravljanje financijskim rizikom.
266
9.3. STATISTIČKA IZVJEŠĆA DRUŠTAVA ZA OSIGURANJE

Odredbama Pravilnika o izvješćima društava za osiguranje i reosiguranje propisan
je novi izgled i sadržaj statističkih obrazaca koja su društva dužna dostavljati mjesečno,
kvartalno i godišnje.
Set izvještaja čine:
 mjesečno:
1) Obrazac 1-M-F – Premija po vrstama rizika,
2) Obrazac 2-M-F – Rezervirane i riješene štete po vrstama rizika,
Uz ove mjesečne izvještaje dostavljaju se i obrasci P1001 i S1001 u skladu s Pravilnikom o

registru polica i šteta. To su pregledi polica i šteta prijavljeni u prethodnom periodu.
 kvartalno:
1) Obrazac 1-K-F - Premija osiguranja,
2) Obrazac 2-K-F - Obrađene štete u tekućem obračunskom periodu,
3) Obrazac 3-K-F - Rezervirane štete na kraju tekućeg obračunskog perioda,
4) Obrazac 4-K-F – Pregled štampanih i preuzetih polica stroge evidencije obaveznih
osiguranja
5) Obrazac 5-K-F - Matematička rezerva životnih osiguranja,
6) Obrazac 6-K-F - Ostvarena premija putem posrednika u osiguranju i isplaćena provizija –
pravne osobe,
7) Obrazac 7-K-F - Ostvarena premija putem posrednika u osiguranju i isplaćena provizija –
fizička osobe,
 godišnji:
1) Obrazac 1-G-F - Obavezno osiguranje od odgovornosti za motorna vozila - Broj
osiguranja, iznos ukupne premije, prenosne premije i tehničke premije,
2) Obrazac 2-G-F - Obavezno osiguranje od odgovornosti za motorna vozila - Rezervirane
i riješene štete,
3) Obrazac 3-G-F - Promjene kod životnih osiguranja,
4) Obrazac 4-G-F - Ostvarena regresna potraživanja,
5) Obrazac 5-G-F - Troškovi uprave i pribave,
6) Obrazac 6-G-F - Struktura rezervi,
7) Obrazac 7-G-F - Kanali prodaje društava za osiguranje,
8) Obrazac 8-G-F – Oblici ugovaranja kod životnih osiguranja,
9) Obrazac 9-G-F – Statistički podaci o razvoju šteta osiguranja od nezgode, obrađene
štete - iznos,
10) Obrazac 10-G-F- Statistički podaci o razvoju šteta osiguranja od nezgode, rezerve za
prijavljene štete - iznos,
11) Obrazac 11-G-F – Statistički podaci o razvoju šteta osiguranja od nezgode, obrađene
štete - broj,
12) Obrazac 12-G-F- Statistički podaci o razvoju šteta osiguranja od nezgode, rezerve za
prijavljene štete - broj,
13) Obrazac 13-G-F – Statistički podaci o razvoju šteta osiguranja od odgovornosti za
upotrebu motornih vozila, obrađene štete - iznos,
14) Obrazac 14-G-F- Statistički podaci o razvoju šteta osiguranja od odgovornosti za
upotrebu motornih vozila, rezerve za prijavljene štete - iznos,
267
15) Obrazac 15-G-F – Statistički podaci o razvoju šteta osiguranja od odgovornosti za

upotrebu motornih vozila, obrađene štete - broj,
16) Obrazac 16-G-F- Statistički podaci o razvoju šteta osiguranja od odgovornosti za
upotrebu motornih vozila, rezerve za prijavljene štete - broj,
17) Obrazac 17-G-F – Podaci o društvu,
18) Obrazac 18- G-F – Štete iz osnova obaveznog osiguranja od odgovornosti za motorna
vozila.
Društvo je dužno u propisanim rokovima izvješća, s kumulativnim iznosima, dostavljati u

pisanoj i elektronskoj formi u formatu .xlsputem propisane mail adrese Agencije i to:
- mjesečni u roku od 10 dana od dana isteka mjeseca,
- kvartalni u roku od mjesec dana od isteka kvartala
- godišnji do 15.03. za narednu godinu.
Odredbama novog Pravilnika o statističkim standardima i oblicima financijskog

izvješćivanja u osiguranju propisuju se statistički standardi za obradu podataka o poslovima
osiguranja, odnosno reosiguranja, rizicima koje pokriva osiguranje odnosno reosiguranje,
evidencijama šteta te oblici financijskog izvješćivanja društva za osiguranje, društva za
reosiguranje, posrednika u osiguranju i Zaštitnog fonda Federacije Bosne i Hercegovine.
Odredbama Pravilnika o minimalnim standardima za izračun tehničkih pričuva
osiguranja i Pravilnika o načinu izračuna i mjerilima za izračun drugih tehničkih pričuva
osiguranja propisana je metoda i način obračuna tehničkih pričuva društva, koje se formiraju
za pokriće budućih obveza društva za osiguranje i eventualnih gubitaka zbog rizika koji
proizlaze iz poslova osiguranja, kao i sadržaj i način izvještavanja Agencije za nadzor
osiguranja o istima.
Ovisno o djelatnosti za koju imaju odobrenje društva su obvezna formirati:
 pričuve za prijenosne premije
 pričuve za nastale štete
 pričuve za bonuse i popuste
 matematičku pričuvu
 pričuve za kolebanje šteta
 ostale osigurateljno-tehničke pričuve.
Ovlašteni aktuari društva vrše obračun tehničkih pričuva i Mišljenja ovlaštenih aktuara su
sastavni dio godišnjih financijskih izvještaja društva.
Odredbama Odluke o načinu utvrđivanja tarife premije i cjenika za osiguranje vlasnika
vozila od odgovornosti za štete prouzrokovane trećim osobama uvedena je rezerva za
preventivu za preventivne djelatnosti koja čini dio tehničke rezerve i koja se svake godine
određuje u visini do 1% premije AO .
Pravilnikom o elementima i kontroli margine solventnosti, koji je izmijenjen u 2020.godini
propisan je način obračuna kapitala i jamstvenog fonda društva za osiguranje, obračun
margine solventnosti, način utvrđivanja adekvatnosti kapitala, te oblik i sadržaj izvješća sa
rokovima i načinom dostave Agenciji za nadzor osiguranja. Izvješća se sastavljaju odvojeno za
životno i neživotno osiguranje.
Osnovna izvješća su:
 «Obrazac 1 K-K-F». za obračun kapitala i jamstvenog fonda, a obračun margine
solventnosti društvo iskazuje na:
 «Obrascu 1M-K-F» za poslove neživotnih osiguranja;
 «Obrascu 2M-K-F» za poslove životnih osiguranja;
268
 «Obrascu 3M-K-F» za poslove reosiguranja.

Izvješća obvezno moraju biti potpisana od strane direktora društva i ovlaštenog aktuara
društva i ovjerena. Izvješća se dostavljaju kvartalno. Rok za dostavu izvješća za četvrti kvartal
je 15.03. tekuće godine za prethodnu poslovnu godinu.
Također i za ove obrasce definiran je format xls koji su društva obvezna preuzeti s web
stranice Agencije.
Društva za osiguranje i reosiguranje u grupi dužna su vršiti obračun prilagođene adekvatnosti
kapitala i isto dostaviti na obrascima PAKŽ-G-F i PAKN-G-F propisanim Pravilnikom o
dodatnom nadzoru nad grupom osiguravatelja .Izvješća se dostavljaju u pisanoj i
elektronskoj formi u roku od 4 mjeseca od isteka prethodne godine.
Pravilnikom o visini i načinu ulaganja sredstava uređena su sredstva osiguranja, principi
ulaganja, vrste imovine u koju se mogu ulagati sredstva društva i visina pojedinog ulaganja
sredstava, oblik i sadržaj izvještaja i rokovi i način izvještavanja Agencije za nadzor osiguranja
Federacije Bosne i Hercegovine.
Sredstva društva u smislu ovog Pravilnika smatraju se sredstva jamstvenog fonda, sredstva
tehničkih pričuva uključujući i matematičku pričuvu osiguranja života i sredstva
preventive. Tehnička rezerva neživotnog osiguranja u smislu Pravilnika obuhvata pričuvu za
prijenosne premije, pričuvu šteta, pričuvu za bonuse i popuste i druge osiguravateljno tehničke
pričuve. Tehnička pričuva životnog osiguranja u smislu Pravilnika obuhvata matematičku
pričuvu i ostale tehničke pričuve životnih osiguranja. Matematička pričuva životnog osiguranja
obuhvata čistu matematičku pričuvu, pričuvu za prenosnu premiju životnog osiguranja i pričuvu
za pripis dobiti. Ostale tehničke pričuve životnih osiguranja obuhvaćaju pričuvu za prijenosne
premije dopunskih osiguranja uz osiguranja života, pričuvu šteta dopunskih osiguranja uz
osiguranja života i pričuvu šteta osnovnih životnih osiguranja. Sukladno navedenom predviđeno
je i izvještavanje društava prema Agenciji za nadzor na kvartalnoj razini, na za to predviđenim
pripadajućim obrascima.
Sredstva jamstvenog fonda, izuzev sredstava uloženih u nenamjenski depozit u iznosu od
50% minimalnog jamstvenog fonda, društvo može ulagati u skladu sa vlastitim poslovnim aktom
Pravilnikom o uvjetima i načinu deponiranja i ulaganja sredstava društva, na koji je društvo
dobilo suglasnost Agencije za nadzor.
Sredstva preventive društvo je dužno ulagati sukladno vlastitom aktu poslovne politike
Pravilnikom o načinu korištenja sredstava preventive društva na koji je društvo dobilo
suglasnost Agencije za nadzor.
Set obrazaca čine:
- Obrazac 1U-K-F
- Obrazac 2U-K-F
- Obrazac 3U-K-F
- Obrazac 4U-K-F
- Obrazac 5U-K-F
- Obrazac 6U-K-F
i analitički obrasci:
a) Obrazac ANUL1-K-F: Pregled stanja ulaganja u vrijednosne papire čiji je izdavač ili jamac
Bosna i Hercegovina, entiteti, distrikt Brčko;
b) Obrazac ANUL2-K-F: Pregled stanja ulaganja u obveznice i druge dužničke vrijednosne
papire kojima se trguje/ne trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u Bosni i
Hercegovini;
c) Obrazac ANUL3-K-F: Pregled stanja ulaganja u dionice kojima se trguje/ne trguje
neorganiziranom tržištu vrijednosnih papira u Bosni i Hercegovini;
d) Obrazac ANUL4-K-F: Pregled stanja ulaganja u zajmove osigurane založnim pravom na
nekretnini;
269
e) Obrazac ANUL5-K-F: Pregled stanja ulaganja u zajmove osigurane vrijednosnim

papirima;
f) Obrazac ANUL6-K-F: Pregled stanja ulaganja u zajmove osigurane jamstvom banaka sa
sjedištem u Bosni i Hercegovini;
g) Obrazac ANUL7-K-F: Pregled stanja ulaganja u zajmove u iznosu otkupne vrijednosti
osiguranja na temelju ugovora o osiguranju života;
h) Obrazac ANUL8-K-F: Pregled stanja ulaganja u vlasništvo - nekretnine i druga prava na
nekretnini;
i) Obrazac ANUL9-K-F: Pregled stanja ulaganja u depozite u bankama sa sjedištem u Bosni
i Hercegovini;
j) Obrazac ANUL10-K-F: Pregled stanja ulaganja u udjele i dionice investicijskih fondova
koji su registrirani u Bosni i Hercegovini;
k) Obrazac ANUL11-K-F: Pregled stanja ulaganja u sredstva na računima društva kod
poslovnih banaka;
l) Obrazac ANUL12-K-F: Pregled stanja ulaganja u vrijednosne papire čiji je izdavač ili
jamac država članica ili njena centralna banka;
m) Obrazac ANUL13-K-F: Pregled stanja ulaganja u obveznice i druge dužničke vrijednosne
papire kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u državama
članicama;
n) Obrazac ANUL14-K-F: Pregled stanja ulaganja u dionice s kojima se trguje
neorganiziranom tržištu vrijednosnih papira u državi članici;
o) Obrazac ANUL15-K-F: Pregled stanja ulaganja sredstava jamstvenog fonda u udjele;
p) Obrazac ANUL16-K-F: Ostala ulaganja predviđena Pravilnikom o uvjetima i načinu
deporniranja i ulaganja sredstava društva.
Pored novih obrazaca skraćeni su rokovi izvješćivanja za četvrti kvartal na 15.03.naredne
godine.
Pravilnikom o likvidnosti je propisan način utvrđivanja i praćenja likvidnosti društva za
osiguranje, vrijednost pokazatelja likvidnosti, sadržaj, te metoda i rokovi izvještavanja Agencije
za nadzor osiguranja Federacije BiH, o likvidnosti društva. Izmjenama je propisan novi obrazac i
skraćeno izvješćivanje na 10 dana od dana od dana završetka mjeseca.
Likvidnost su društva dužna mjeriti i pratiti na osnovu novčanih tokova i pokazatelja
likvidnosti, i to odvojeno za poslove životnih i neživotnih osiguranja.
Društvo je obvezno dnevno pratiti likvidnost i izračunavati koeficijent likvidnosti.
Izvješće o gotovinskim tokovima društvo je dužno sastavljati na mjesečnom nivou.
Obračun koeficijenta likvidnosti i mjesečne tokove gotovine društvo u pisanoj i u elektronskoj
formi dostavlja Agenciji za nadzor do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec na Obrascu ,,2L-M-
F“( obrazac za dostavu u elektronskoj formi je u formatu xls i preuzima se sa web stranice
Agencije za nadzor www.nados.ba).
Likvidnim sredstvima ne smatraju oročeni depoziti koji služe kao garancija za izmirenje drugih
obveza, zatim sredstva koja služe za pokriće 50% minimalnog garantnog fonda, deponirana
sredstva kod Biroa zelene karte BiH i vrijednosni papiri koji služe kao garancija za izmirenje
drugih obveza.
Izvješća obvezno moraju biti potpisana od strane direktora društva i ovjerena.
Od 2020.godine društva koja imaju odobrenje za obavljanje poslova osiguranja od
odgovornosti su obvezna isti taj izvještaj o likvidnosti dostavljati i Birou zelene karte u BiH.
Što se tiče vanjske revizije ,Zakonom o osiguranju i Pravilnikom o vanjskoj reviziji
propisan način izbora vanjskog revizora, postupak vanjske revizije društava za osiguranje i
reosiguranje, minimalni sadržaj revizije i revizorskog izvješća društava za osiguranje i
reosiguranje, razlozi i način neprihvaćanja revizije, odnosno revizorskog izvješća. Pravilnikom je
sada propisan i obvezan minimalni sadržaj revizorskog izvješća za društva za osiguranje.
270
Revizorski pregled obuhvaća:

a) revidiranje financijskih izvješća koje društvo sastavlja temeljem Zakona o računovodstvu
i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine, Međunarodnih računovodstvenih standarda i
Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja
b) provjeravanje pravilnosti, točnosti i potpunosti dodatnih izvješća koje društvo sastavlja
temeljem podzakonskih akata Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i
Hercegovine
c) ocjenjivanje organizacije i djelotvornosti poslovnih funkcija te kvalitetu općih akata
društva i njihove primjene
d) davanje ocjene o postupanju društva po nalozima Agencije za nadzor osiguranja
Federacije Bosne i Hercegovine.
Revizor je dužan dati ocjenu o postupanju društva po preporukama provedene revizije za
prethodnu financijsku godinu i vanrednu ukoliko je provedena.
Prošireno Izvješće u skladu s novim Pravilnikom sada obuhvaća:
 financijska izvješća i dodatna izvješća koja uključuju:
 izvješće o stanju i promjenama tehničkih pričuva osiguranja,
 izvješće o stanju i strukturi ulaganja sredstava tehničkih pričuva, ne uključujući
matematičku pričuvu,
 izvješće o stanju i strukturi ulaganja sredstava matematičke pričuve,
 izvješće o stanju i strukturi ulaganja jamstvenog fonda,
 izvješće o načinu vođenja poslovnih knjiga,
 izvješće o ispravnosti i potpunosti dodatnih izvješća i obavijesti Agenciji za nadzor,
 izvješće o vrednovanju bilančnih i izvanbilančnih stavki, te računovodstvenim
politikama,
 izvješće o financijskim transakcijama s povezanim osobama,
 izvješće o posrednicima u osiguranju s kojima društvo ima sklopljen ugovor o
posredovanju
 izvješće o postupanju društva po nalozima Agencije za nadzor
 izvješće o upravljanju i ograničavanju rizika kojima je društvo izloženo
 izvješće o radu interne revizije
 izvješće o funkcioniranju i kvaliteti informacionog sistema
 izvješće o organizaciji društva, efikasnosti poslovnih funkcija i kadrovskoj
osposobljenosti.
Specifičnosti vrednovanja sredstava i obveza regulirani su odredbama Naputka o
vrednovanju bilančnih i vanbilančnih pozicija. Naputkom se uređuje način procjene,
vrednovanja i priznavanja pojedinih bilančnih i izvanbilančnih pozicija u društvu za osiguranje.
Procjenu i vrednovanje bilančnih i izvanbilančnih pozicija društvo je dužno vršiti sukladno
zakonu i podzakonskim propisima kojima je uređena oblast računovodstva u Federaciji Bosne i
Hercegovine, primjenom Međunarodnih računovodstvenih standarda (MRS) i Međunarodnih
standarda financijskog izvještavanja (MSFI) i navedenog Naputka.
Sukladno odredbama Naputka društva su obvezna dostavljati slijedeća izvješća:
 Obračun razgraničenih troškova pribave po vrstama osiguranja na dan ____ (Obrazac
RTP–K–F),
 Pregled potraživanja po starosnoj strukturi na dan ____ (Obrazac POT–UK–K – F),
 Pregled potraživanja premije od osiguranika po starosnoj strukturi po vrstama osiguranja
na dan _____ (Obrazac POT–P–K–F) i
271
 Pregled potraživanja i ispravke vrijednosti potraživanja po grupama na dan ____

(Obrazac POT–G–K–F)
Obrasci se dostavljaju u pisanoj i definiranoj elektronskoj formi, ovjereni i potpisani od
direktora, certificiranog računovođe i ovlaštenog aktuara društva. Rok za dostavu izvješća za
četvrti kvartal je 31.03. tekuće godine za prethodnu poslovnu godinu.
Krajem 2019.godine urađene su izmjene i dopune Naputka o vrednovanju bilančnih i
vanbilančnih pozicija, kojim je propisan novi oblik izvješćivanja i rokovi i isti se primjenjuju od
01.01.2020.godine.
Novi set obrazaca čine:
a) Obračun razgraničenih troškova pribave po vrstama neživotnih osiguranja –
Obrazac1RT–K–F,
b) Pregled potraživanja i izvršene ispravke vrijednosti potraživanja po grupama iz poslova
neživotnih osiguranja - Obrazac 1PT-K-F( ovaj obrazac vrijedi i za reosiguranje),
c) Pregled potraživanja i izvršene ispravke vrijednosti potraživanja po grupama iz poslova
životnih osiguranja - Obrazac 2PT-K-F,
d) Starosna struktura potraživanja po vrstama osiguranja - Obrazac 3PT-K-F.
Rokovi za izvješćivanje po četvrtom tromjesečju i isti su 15.03. naredne godine za prethodni
obračunski period.
U skladu s Pravilnikom o dodatnim elementima koji se uključuju pri izračunu planiranog
reosiguranja, društva za osiguranje su obvezna dostaviti program planiranog reosiguranja s
statističkim podlogama i izvješćem ovlaštenog aktuara do 31.01. tekuće poslovne godine.
Ukoliko postoji potreba ponovne procjene i izmjene vrši se revidiranje istih.
U skladu s Pravilnikom o evidenciji odštetnih zahtjeva neživotnih osiguranja, kojim se
uređuje evidencija odštetnih zahtjeva neživotnih osiguranja, društva su obvezna do 31.03.
tekuće godine za prethodnu godinu Agenciji za nadzor dostaviti Obrasce Knjige šteta, Glavnog
spiska, Knjige renti, Analitike šteta, Bilance šteta i to u elektronskoj formi.
Obrasci u elektronskoj formi su u formatu xls i preuzimaju se sa web stranice Agencije za
nadzor: www.nados.ba.
Izmjenama i dopunama Pravilnika o vrstama i sistemu upravljanja rizicima u društvu za
osiguranje i društvu za reosiguranje u 2018.godini detaljnije se uređuje sistem upravljanja
rizicima u društvu za osiguranje i društvu za reosiguranje u skladu sa Zakonom o osiguranju, a
naročito pitanja: vrste rizika u obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja, bliži uvjeti i način
identifikacije, mjerenja i praćenja ovih rizika i upravljanja tim rizicima, kao i način uređivanja
sistema upravljanja rizicima u društvu za osiguranje, odnosno u društvu za reosiguranje u
Federaciji Bosne i Hercegovine, u svrhu osiguranja pravilnog i efikasnog poslovanja društva te
smanjenja rizika koji proizlaze iz redovnog poslovanja.
Pravilnikom je propisana obaveza sačinjavanja Izvještaja o upravljanju rizicima koji treba
sadržavati informacije o: a) ukupnom rizičnom profilu društva; b) promjenama rizičnog profila
društva; c) mjerama i aktivnostima koje se namjeravaju poduzeti ili su poduzete radi prevencije i
ovladavanja rizikom; d) informacije o prekoračenju limita, e) podatke o pozitivnim i negativnim
promjenama u pokazateljima poslovanja koje upućuju ili mogu upućivati na promjenu ukupne
izloženosti društva riziku; f) rezultatima djelovanja sistema upravljanja rizicima prethodno
definiranog Strategijom upravljanja rizicima; g) nadolazećim promjenama u sistemu upravljanja
rizicima.
Izvještaj o upravljanju rizicima mora biti sastavljen na način da je i trećim osobama iz istog
moguće jasno razumjeti ukupni rizični profil i djelovanje odnosno rezultate sistema upravljanja
rizicima društva.
Društvo je obavezno dostaviti Agenciji za nadzor Izvještaj o upravljanju rizicima u zakonskim
rokovima propisanim za dostavu financijskih izvještaja, dakle do 31.03. tekuće poslovne godine
Pravilnik o dodatnom nadzoru nad grupom osiguravača koji je također stupio na snagu u
2018 godini detaljnije propisuje: a) subjekte dodatnog nadzora, b) obim dodatnog nadzora, c)
272
način i rokove izvještavanja o povezanosti društva za osiguranje odnosno društva za

reosiguranje sa pravnim i fizičkim licima, d) način i rokove izvještavanja o povezanim poslovima
društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje, e) način i rokove izvještavanja o
značajnim poslovima društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje, f) izračun
prilagođene adekvatnosti kapitala, te način i rokove izvještavanja društva za osiguranje
odnosno društva za reosiguranje u grupi osiguravača.
Izvještaji koji se dostavljaju na pripadajućim obrascima su slijedeći:
 Izvještaj o povezanosti društva sa pravnim i fizičkim osobama uz shematski prikaz
odnosno organigram pravnih i / ili fizičkih osoba koje su posredno, odnosno
neposredno povezane s društvom za osiguranje odnosno društvom za reosiguranje
.Izvještaj i shematski prikaz dostavljaju se u pisanom i elektronskom obliku godišnje, u
roku od 4 mjeseca po isteku kalendarske godine.
 Izvještaj o povezanim poslovima Izvještaj se dostavlja u pisanom i elektronskom obliku
godišnje, u roku od 4 mjeseca po isteku kalendarske godine.
 Izvještaj o značajnim poslovima. Izvještaj se dostavlja u pisanom i elektronskom obliku
godišnje, u roku od 4 mjeseca po isteku kalendarske godine
 Izvještaj o Prilagođenoj adekvatnosti kapitala Izvještaj se dostavlja u pisanom i
elektronskom obliku godišnje, u roku od 4 mjeseca po isteku kalendarske godine.
Dodatni izvještaji
Uz godišnje izvještaje društva su dužna sačiniti Izvješće o poslovanju i Pravila
korporativnog poslovanja.
Naime, pravna lica su obavezna pripremati izvještaje o poslovanju koji daju objektivan prikaz
poslovanja pravnog lica i njegov položaj, uključujući i opis glavnih rizika i neizvjesnosti sa kojima
se pravno lice suočava, kao i mjera poduzetih na zaštiti životne sredine.
Izvještaj o poslovanju obavezno sadrži:
a) sve značajne događaje nastale u periodu od završetka poslovne godine do datuma
predaje financijskog izvještaja;
b) procjenu očekivanog budućeg razvoja pravnog lica;
c) najvažnije aktivnosti u vezi sa istraživanjem i razvojem;
d) informacije o otkupu vlastitih dionica, odnosno udjela;
e) informacije o poslovnim segmentima pravnog lica;
f) korištene financijske instrumente ako je to značajno za procjenu financijskog položaja i
uspješnosti poslovanja pravnog lica;
g) ciljeve i politike pravnog lica u vezi sa upravljanjem financijskim rizicima; zajedno sa
politikama zaštite od rizika za svaku planiranu transakciju za koju je neophodna zaštita
i
h) izloženost pravnog lica tržišnom, kreditnom, riziku likvidnosti i drugim rizicima prisutnim
u poslovanju pravnog lica, kao i strategiju za upravljanje ovim rizicima i ocjenu njihove
efikasnosti.
Ovaj Izvještaj o poslovanju objavljuje se zajedno sa financijskim izvještajima te revizorskim
izvještajem.
Konsolidirani izvještaj o poslovanju objavljuje se zajedno sa konsolidiranim financijskim
izvještajima te revizorskim izvještajem ako postoji obaveza revizije.
Pored navedenog u Izvješću o poslovanju, za pravne osobe čiji su vrijednosni papiri uvršteni
na organizirano tržište vrijednosnih papira mora sadržavati i prikaz primijenjenih pravila
korporativnog upravljanja.
Ukoliko je konsolidirani izvještaj o poslovanju isti mora sadržavati:
a) podatke o značajnim neposrednim i posrednim imaocima dionica u društvu, podatke o
vlastitim dionicama, broj i nominalni iznos, knjigovodstvenu vrijednost svih dionica
matičnog društva koje drži matično društvo, njegova društva kćeri ili lice koje ih drži u
svoje ime i za račun tih pravnih lica,
273
b) opis glavnih elemenata sistema unutrašnje kontrole i upravljanja rizikom u odnosu na

postupak financijskog izvještavanja, koji su obuhvaćeni konsolidacijom promatranog
kao cjelina.
9.4. POKAZATELJI POSLOVANJA DRUŠTAVA ZA OSIGURANJE

U analizi financijskih izvješća društava, primjenjuju se pokazatelji koji su specifični za
djelatnost osiguranja i reosiguranja, na osnovu kojih se može vršiti ocjena poslovanja.
 Razmjer šteta je odnos zbira iznosa isplaćenih šteta, promjena pričuva za štete,
promjena ostalih tehničkih pričuva i zarađene premije osiguranja (uobičajeno je da se
razmjer kreće od 50% do 70%)
 Razmjer troškova je odnos zbira iznosa poslovnih rashoda (troškovi pribave i uprave),
ostalih osigurateljno – tehničkih izdataka i bruto premije umanjene za dio premije
predane u reosiguranje (uobičajeno je da se razmjer kreće od 20% do 30% )
 Kombinirani razmjer predstavlja zbir razmjera šteta i razmjera troškova i pokazuje
rezultat poslovanja prije uključivanja prihoda od ulaganja sredstava (povoljno je da
razmjer ne prelazi 100%, jer ukoliko je kombinirani omjer veći od 100 %, onda se
osiguravatelj oslanja na prihod od financijskih ulaganja, a ako on nije dovoljan, na kapital
i rezerve).
 Rezultat ulaganja je odnos prihoda od ulaganja umanjenih za troškove ulaganja i stanje
ulaganja, izraženo u postotku.
 Rentabilnost vlastitih sredstava ili povrat na uloženi kapital (ROE) je odnos između
ostvarene dobiti i vlastitih sredstava (dionički kapital, zakonske, statutarne i
revalorizacijske pričuve, akumulirana dobit i dobit tekućeg razdoblja, umanjeno za
vlastite dionice i gubitak) i pokazuje koliko 100 novčanih jedinica vlastitih sredstava
donosi dobiti.
 Povrat na uloženu imovinu (ROA) je odnos između ostvarene dobiti i ukupne aktive
društava i pokazuje koliko 100 novčanih jedinica ukupnih sredstava (aktiva) donosi
dobiti.
9.5. IZVJEŠTAVANJE PODRUŽNICA DRUŠTAVA ZA OSIGURANJE U FBIH SA

SJEDIŠTEM U RS
Što se tiče društava za osiguranje s sjedištem u RS koja obavljaju poslove osiguranja putem
podružnica u Federaciji BiH i dalje vrijede odredbe Pravilnika kojim se regulira međuentitetsko
poslovanje.
U 2019. godini donesen je novi Pravilnik o pravilima osnivanja i poslovanja podružnica
društava za osiguranje u međuentitetskom poslovanju kojim je propisana obveza
dostavljanja slijedećih izvještaja i to:
a) mjesečna:
1) Obrazac 1-M-RS - Izvješće o premiji osiguranja,
2) Obrazac 2-M-RS - Izvješće o štetama.
b) godišnja:
1) Obrazac 1-G-RS - Obvezno osiguranje od odgovornosti za motorna vozila - Broj
osiguranja, iznos ukupne premije, prijenosne premije i tehničke premije,
2) Obrazac 2-G-RS - Obavezno osiguranje od odgovornosti za motorna vozila -
Rezervirane i riješene štete,
3) Obrazac 3-G-RS - Promjene kod životnih osiguranja,
4) Obrazac 4-G-RS - Premija po kanalima prodaje podružnice društva za osiguranje,
5) Obrazac 5-G-RS - Oblici ugovaranja kod životnih osiguranja,
274
6) Obrazac 6-G-RS - Broj uposlenih s kvalifikacijskom strukturom i podaci o organizacijskim

dijelovima podružnice u FBiH.
Pravilnikom utvrđeni su rokovi izvješćivanja pa se mjesečni izvještaji dostavljaju najkasnije

u roku od 10 dana od dana isteka razdoblja za koji su sastavljeni, dok se godišnji izvještaj
dostavlja do 15.03. naredne poslovne godine.
Pored navedenog podružnica u FBiH je dužna Agenciji FBiH dostavljati i bruto bilancu
polugodišnje do 31.07. odnosno 15.03. naredne godine i kopiju prijave poreza na dobit zajedno
sa poreznom bilancom za prethodnu poslovnu godinu u roku od 10 dana od dana podnošenja
prijave.
9.6. IZVJEŠTAVANJE POSREDNIKA U OSIGURANJU

Agencija za nadzor osiguranja FBiH propisala je Pravilnikom o izvješćima posrednika u
osiguranju vrstu, novi sadržaj i formu izvješća posrednika u osiguranju, te nove rokove i način
izvještavanja Agenciji za nadzor.
Posrednik u osiguranju je dužan dostavljati Agenciji za nadzor statističke i financijske
izvještaje.
Sadržaj statističkih izvještaja propisan je na obrascima:
a) polugodišnji
1) Obrazac POS1-PG–F - Premija osiguranja,
2) Obrazac POS2-PG–F - Pregled ugovora/aneksa.
b) godišnji
1) Obrazac POS1–G–F - Opći podaci o posredniku u osiguranju,
2) Obrazac POS2–G–F - Pregled uposlenika na poslovima posredovanja u osiguranju,
3) Obrazac POS3–G–F - Izvješće o ostvarenim prihodima i rashodima poslova posredovanja.
Obrasci se dostavljaju u pisanoj i elektronskoj formi, s tim da su obrasci za dostavu u

elektronskoj formi su u formatu xls i preuzimaju se sa web stranice Agencije za
nadzor: www.nados.ba.
Podaci u obrascu statističkog izvještaja POS–PG–F iskazuju se kumulativno za tekuću godinu.
Pravno lice posrednik u osiguranju je dužno Agenciji za nadzor dostavljati financijske izvještaje
propisane Zakonom o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine («Službene
novine Federacije BiH», broj 83/09) i Pravilnikom o sadržaju i formi obrazaca financijskih
izvještaja za privredna društva («Službene novine Federacije BiH», broj 82/10), na obrascima:
a) Obrazac POS1F-G-F - Bilanca stanja i
b) Obrazac POS2F-G-F - Bilanca uspjeha.
Pravna osoba posrednik u osiguranju je dužna dostavljati bruto bilancu s minimalnim sadržajem
stupaca: početno stanje (duguje, potražuje), promet u tekućem obračunskom razdoblju (duguje,
potražuje), saldo (duguje, potražuje), na obrascu POS3F-G-F.
Fizička osoba posrednik u osiguranju dužno je dostavljati kopiju Specifikacije za utvrđivanje
dohotka od samostalne djelatnosti ovjerenu od nadležne Porezne uprave Federacije Bosne i
Hercegovine.
Posrednik u osiguranju je dužan izvješća dostavljati u pisanoj i elektronskoj formi, izuzev
izvještaja POO-G–F - koji se dostavlja u pisanoj formi, u slijedećim rokovima:
a) Statistička izvješća polugodišnje i godišnje:
1. polugodišnje do 31.07. tekuće poslovne godine,
2. godišnje do 15.03. tekuće poslovne godine za prethodnu godinu.
b) Financijska izvješća godišnje do 31.03. tekuće poslovne godine za prethodnu godinu.
275
Statistički izvještaji financijski izvještaji moraju biti potpisani od ovlaštene osobe odnosno
registriranog posrednika u osiguranju.
9.7. IZVJEŠTAVANJE ZAŠTITNOG FONDA FEDERACIJE BIH

I Zaštitni fond je dobio novu regulativu- novi Pravilnik o izvješćima Zaštitnog Fonda
Federacije Bosne i Hercegovine, propisana je vrsta, sadržaj i forma izvješća Zaštitnog fonda
Federacije Bosne i Hercegovine, koji se dostavljaju Agenciji za nadzor osiguranja Federacije
Bosne i Hercegovine ,te rokovi i način izvješćivanja.
Prema navedenoj Odluci Zaštitni fond je dužan dostavljati Agenciji za nadzor statistička i
financijska izvješća i to:
Sadržaj statističkih izvješća propisan je na obrascima:
a) Obrazac ZF1-K-F – Prijavljene štete,
b) Obrazac ZF2-K-F – Isplaćene i odbijene štete,
c) Obrazac ZF3-K-F – Pregled regresiranih zahtjeva,
d) Obrazac ZF4-K-F – Broj prijavljenih šteta po osnovi neosiguranih vozila po županijama.
Pisani obrasci sastavni su dio odluke, a obrasci za dostavu u elektronskoj formi su u formatu
.xls i preuzimaju se sa web stranice Agencije za nadzor: www.nados.ba.
Pisane obrasce i obrasce u elektronskoj formi Zaštitni fond je dužan dostavljati tromjesečno i
to:
a. za prvo tromjesečje do 30.04. tekuće poslovne godine,
b. za drugo tromjesečje do 31.07. tekuće poslovne godine,
c. za treće tromjesečje do 31.10. tekuće poslovne godine i
d. za četvrto tromjesečje u roku od tri mjeseca po isteku tekuće poslovne godine, odnosno
do 15.03. naredne godine.
Dakle, rokovi su skraćeni za četvrto tromjesečje i za statističke i za financijske obrasce.
Financijska izvješća Zaštitnog fonda su izvješća propisana Zakonom o računovodstvu i
reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine i to:
a. Bilanca stanja,
b. Bilanca uspjeha,
c. Izvješće o gotovinskim tokovima,
d. Izvješće o promjenama na kapitalu i
e. Bilješke uz financijska izvješća.
Obrasci za dostavu u elektronskoj formi su u formatu .xls i preuzimaju se sa web stranice
Agencije za nadzor:www.nados.ba.
Pisani financijski obrasci i financijski obrasci u elektronskoj formi dostavljaju se godišnje do
15.03. tekuće poslovne godine za prethodnu godinu.
276
10 GODIŠNJI OBRAČUN UDRUGA GRAĐANA I

OSTALIH NEPROFITNIH ORGANIZACIJA
Sukladno odredbama Zakona o računovodstvu (i reviziji) u Federaciji BiH sve pravne osobe
koje su registrirane sukladno propisima Federacije BiH utvrđuju stanje sredstava i izvora
sredstava kao i poslovni rezultat na dan 31. prosinca odnosno sastavljaju godišnji obračun.
Odredbe novog Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH („Sl. novine FBiH“, br. 15/21)
odnose se i na sve neprofitne pravne osobe koje se ne osnivaju radi stjecanja dobiti
(političke organizacije, sindikalne organizacije sa svojstvom pravne osobe, fondacije,
udruge, komore, vjerske zajednice u dijelu obavljanja gospodarske ili druge djelatnosti
sukladno propisima kojima je uređeno obavljanje tih djelatnosti, kao i druge organizacije
organizirane po osnovi učlanjenja) (članak 3. stavak 1. Zakona o računovodstvu i reviziji).
Pod neprofitnim organizacijama podrazumijevaju se organizacije koje su registrirane po
posebnim zakonskim propisima, prije svega sukladno Zakonu o udrugama i fondacijama (“Sl.
novine FBiH”, broj 45/02), a ne sukladno Zakonu o gospodarskim društvima.
U neprofitne organizacije ubrajaju se: udruge, agencije, komore, vjerske zajednice, političke
stranke, fondacije, humanitarne organizacije i dr.
Neprofitne organizacije su one koje ne ostvaruju profit, ili ako ga ostvaruju, ne ulažu ga u
ponovno uvećanje kapitala već u duge za članstvo korisne aktivnosti. Financiranje neprofitnih
organizacija vrši se uglavnom putem članarina i raznih donacija s tim da mogu ostvarivati i
određene prihode iz vlastite aktivnosti.
Godišnji obračun neprofitnih organizacija podnosi se na sljedećim obrascima:
Financijski izvještaji (članak 37. stavak 2. Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH)
1. Bilancu stanja – Izvještaj o financijskom položaju na kraju razdoblja;
2. Račun dobiti i gubitka – Izvještaj o ukupnom rezultatu za razdoblje;
3. Bilješke uz financijske izvještaje
Statistički obrasci
1. Posebni podaci o plaćama i broju zaposlenih
2. Godišnji izvještaj o investicijama (INV – 01)
Posebni podaci
3. Izvješće o obračunanim i uplaćenim vodnim naknadama (Obrazac OVN)
4. Izvješće o obračunanom i uplaćenom posebnom porezu za zaštitu od prirodnih i drugih
nesreća (Obrazac ZS)
Evidentiranje poslovnih promjena u neprofitnim organizacijama vrši se sukladno Zakonu o
računovodstvu i reviziji u FBiH („Sl. novine FBiH“, br. 15/21) i računovodstvenim standardima, te
uobičajenoj računovodstvenoj praksi kao i kod ostalih pravnih osoba. Kontni plan za udruge i
druge neprofitne organizacije i na temelju odluke Saveza računovođa, revizora i financijskih
djelatnika Federacije BiH objavljen u Službenim novinama Federacije BiH broj:10/07 i
primjenjuje se od 1.1.2007. godine.
Prema ovom kontnom planu propisani su sijedeći razredi:
0 – Stalna sredstva
1 – Tekuća sredstva
2 – Trajni izvori i dugoročne obveze
3 – Kratkoročne obveze
4 – Rashodi i prihodi
5 – Rezultat poslovanja
277
RAZRED 0 – STALNA SREDSTVA

Stalna sredstva predstavljaju imovinu koja se koristi duže od godine dana, odnosno za koju
se očekuje priljev budućih ekonomskih koristi u razdoblju dužem od godine dana.
Tri su osnovne grupe poslovnih promjena vezanih uz stalna sredstva:
- Pribavljanje (odnosi se na stalna sredstva u pripremi)
- Trošenje (odnosi se na stalna sredstva u uporabi)
- Otuđivanje (odnosi se na stalna sredstva izvan uporabe)
Neprofitna organizacija ova stalna sredstva može steći kupovinom, poklonom, ulaganjem i sl.
Primjer 1.
Neprofitna organizacija za svoje potrebe nabavila je računar u vrijednosti od 1.000,00 KM.
Nabavka je izvršena u travnju mjesecu.
Knjiženje:
OPIS Duguje Potražuje Iznos
Oprema 001 1.000,00
Dobavljači 300 1.000,00
za nabavljeni računar
Primjer 2.
Obračunana je amortizacija za nabavljeni računar i izvršen ispravak vrijednosti 333,00 KM.
Knjiženje:
Amortizacija 403 333,00
Ispravak vrijednosti 009 333,00
za ispravak vrijednosti računara
RAZRED 1 – TEKUĆA SREDSTVA

Razred 1 – Tekuća sredstva obuhvaća sljedeće skupine konta:
10 – Novčana sredstva
11 – Kratkoročni plasman u papire od vrijednosti
12 – Kratkoročna potraživanja
13 – Zalihe
14 – Ulazni porez (PDV)
18 – Kratkoročna razgraničenja
Na skupini konta 11 nalaze se čekovi, mjenice, dionice, obveznice, ostali vrijednosni papiri i
ispravka vrijednosti. Također, se u ovoj grupi računa nalaze i kratkoročni zajmovi (114),
kratkoročni depoziti (115) i ostali kratkoročni plasmani (118). Za udruge i druge neprofitne
organizacije koje su registrirane kao PDV obveznici predviđen je i konto 140 – Ulazni porez
(PDV), na koji se mogu evidentirati potraživanja od države za ulazni PDV (ako su za to stečeni
uvjeti), bilo da imaju pravo na povrat PDV-a ili ga koriste kao porezni kredit.
Primjer 3.
Isplaćena je akontacija za službeni put iz blagajne 300,00 KM. Po povratku s puta podnesen
je obračun i to:
- Dnevnice 100,00 KM
- Smještaj 80,00 KM
- Prijevoz 105,00 KM
Ukupno: 285,00 KM
Povrat akontacije izvršen je u blagajnu.
278
Knjiženje:
Potraživanja od uposlenog 122 300,00
Blagajna 100 300,00
za isplaćenu putnu akontaciju
Putni troškovi 405 285,00
Obračun putnog naloga
Blagajna 100 15,00
Povrat više isplaćene akontacije
RAZRED 2 – TRAJNI IZVORI I DUGOROČNE OBVEZE

Razred 2 – Trajni izvori i dugoročne obveze obuhvaćaju skupine konta:
20 – Trajni izvori
21 – Dugoročne financijske obveze
28 – Dugoročna razgraničenja i rezerviranja
Trajni izvori kod neprofitnih organizacija predstavljaju protuvrijednost njene imovine ili
ulaganja. Vrijednost trajne imovine mijenja se nakon godišnjeg obračuna preko viška prihoda
odnosno rashoda.
Na skupini konta 21 – Dugoročne financijske obveze evidentiraju se obveze po
dugoročnim kreditima koji su dobivani od banke ili drugih financijskih institucija. Na ovoj grupi
konta posebno će se evidentirati dugoročni zajmovi od povezanih i drugih osoba.
Na skupini konta 28 – Dugoročna razgraničenja i rezerviranja evidentiraju se razna
razgraničenja (npr. za obračunane, a neplaćene rashode, unaprijed naplaćene prihode i sl.) i
rezerviranja (obračunana rezerviranja za identificirane rizike i obveze i ostala rezerviranja).
Primjer 4.
Neprofitna organizacija je primila donaciju u novcu za nabavku računara u vrijednosti od
1.000,00 KM. Računar je nabavljen i plaćena faktura dobavljaču.
Knjiženje:
Transakcijski račun 101 1.000,00
Dugoročna razgraničenja 283 1.000,00
za primljena sredstva
Stalno sredstvo 002 1.000,00
Dobavljač 300 1.000,00
za nabavku
Dobavljač 300 1.000,00
za plaćenu fakturu
RAZRED 3 – KRATKOROČNE OBVEZE

Kratkoročne obveze su one obveze čije plaćanje dospijeva u roku od jedne godine u odnosu
na datum bilance stanja.
Razred 3 – Kratkoročne obveze obuhvaća skupine konta:
30 – Tekuće obveze
31 – Obveze po izdanim vrijednosnim papirima
32 – Kratkoročne financijske obveze
34 – Obveze za PDV
38 – Kratkoročna razgraničenja
279
Tekuće obveze su obveze prema dobavljačima, obveze prema zaposlenima i ostalima,

obveze na temelju poreza i doprinosa iz i na plaće i ostale tekuće obveze.
Obveze prema zaposlenima proizlaze iz radnog odnosa, odnosno ugovora o radu. Na ovom
računu evidentiraju se obveza za neto plaću, topli obrok, prijevoz na posao, kao i obveze za
dodatna primanja na temelju radnog odnosa.
Na kontu 301 evidentiraju se obveze za neto isplate uposlenima i drugim osobama (na
temelju ugovora o djelu, privremenim i povremenim poslovima, ugovora o autorskom djelu i sl.),
dok se na kontu 302 evidentiraju obveze na temelju izravnih poreza (poreza na dohodak) i
doprinosa.
Primjer 5.
Izvršen je obračun plaća uposlenih i to:
- neto plaće 3.255,00 KM
- doprinosi iz plaća 1.550,00 KM
- doprinosi na plaće 525,00 KM
- porez na dohodak 195,00 KM
Ukupno: 5.525,00 KM
Knjiženje:
1. Plaće uposlenika 402 5.525,00
Obveze za neto plaće 301 3.255,00
Porez na dohodak 302 195,00
Doprinosi iz plaća 302 1.550,00
Doprinosi na plaće 302 525,00
Za obračun plaća
2. Doprinosi iz plaća 302 1.550,00
Doprinosi na plaće 302 525,00
Porez na dohodak 302 195,00
Plaćene obveze
3. Obveze na neto plaće 301 3.255,00
Za isplaćene neto plaće
RAZRED 4 – RASHODI I PRIHODI

Skupina konta 40 – RASHODI
Konto 400 – Materijal i energija evidentiraju se troškovi za uredski materijal, materijal za
čišćenje i održavanje objekata i opreme, troškovi za stručne časopise, sitan inventar, troškovi
električne energije, goriva za motorna vozila i sl.
Primjer 6.
Primljen je račun za utrošak električne energije u iznosu 100,00 KM plus 17,00 KM PDV-a.
Račun je plaćen. Pretpostavka je da organizacija nije PDV obveznik.
Knjiženje:
1. Električna energija 400 117,00
Obveze prema dobavljaču 300 117,00
za primljen račun za el. energiju
2. Obveze prema dobavljaču 300 117,00
Transakcijski račun 100 117,00
Plaćeni račun
280
Primjer 7.
Nabavljen je sitan inventar u iznosu 600,00 KM. Sitan inventar je odmah stavljen u upotrebu.
Sitan inventar se otpisuje po metodi 100% pri stavljanju u upotrebu.
Knjiženje:
1. Sitan inventar na zalihi 1310 600,00
Dobavljači 300 600,00
Za nabavku sitnog inventara
2. Sitan inventar u uporabi 1311 600,00
Sitan inventar na zalihi 1310 600,00
Za sitan inventar u uporabi
3. Otpis sitnog inventara 400 600,00
Za otpis sitnog inventara
Na kontu 401 – Usluge evidentiraju se razne vrste usluga koje pružaju fizičke i pravne
osobe. U okviru ovog konta knjiže se razne konzultantske usluge, bankarske usluge,
knjigovodstvene usluge, komunalne, telefonske usluge, usluge prijevoza, reklame, usluge
najma i slično.
Primjer 8.
Primljen je račun za troškove telefona u iznosu od 80,00 KM s PDV-om. Račun je plaćen.
Knjiženje:
1. Telefonske usluge 401 80,00
Obveze prema dobavljaču 300 80,00
za primljeni telefonski račun
2. Obveze prema dobavljaču 300 80,00
Transakcijski račun 101 80,00
za plaćeni račun
Prethodni primjer urađen je na pretpostavci da neprofitna organizacija nije PDV obveznik.
Na kontu 401 - Usluge evidentiraju se i troškovi na temelju ugovora o djelu,
privremenim i povremenim poslovima, autorskih honorara i sl. Neprofitne organizacije, koje
su se u 2020. godini javljale kao isplatitelji ovih naknada, smatraju se obveznicima
obračunjavanja i plaćanja poreza na dohodak (i pripadajućih doprinosa) koji se pojavljuju kod
ugovora o djelu i povremenih i privremenih poslova.
Konto 402 – Plaće i ostala primanja uposlenih evidentiraju se plaće, naknade plaća (na
temelju bolovanja, godišnjeg odmora, plaćenog odsustva i sl.). Pri isplati plaća obvezno se
obračunavaju sve propisane obveze po temelju poreza i doprinosa.
Za sva dodatna primanja iz radnog odnosa (topli obrok, dnevnice za službena putovanja u
zemlji i inozemstvu, regres za godišnji odmor, terenski dodatak i sl.) za uposlene u ovim
organizacija vrijede isti propisi kao i za zaposlene u profitnim organizacijama.
Primjer 9.
Izvršen je obračun i isplata uposlenicima:
- naknada za prijevoz na posao i s posla 1.100,00 KM
- naknada za topli obrok 1.600,00 KM
Ukupno: 2.700,00 KM
281
Knjiženje:
Naknada za prijevoz na posao i s posla 4021 1.100,00
Naknada za topli obrok 4022 1.600,00
Blagajna 100 2.700,00
za isplaćene naknade
Konto 403 – Amortizacija evidentiraju se troškovi amortizacije stalnih sredstava.
Amortizacija se obračunava za sva stalna sredstva koja su u upotrebi. Obračun iste počinje po
stavljanju sredstva u upotrebu, a najkasnije od prvog dana narednog mjeseca. Sredstvo koje se
u potpunosti otpiše ne može se ponovno procjenjivati i ponovno otpisivati.
Metode obračuna amortizacije su:
- funkcionalna metoda
- vremenska metoda (linearna, progresivna i degresivna).
Neprofitne organizacije najčešće primjenjuju linearnu metodu obračuna amortizacije.
Primjer 10.
Obračunana je amortizacija za objekt u iznosu od 3.000 KM i za opremu 2.000,00 KM.
Knjiženje:
Amortizacija objekta 4030 3.000,00
Amortizacija opreme 4031 2.000,00
Ispravak vrijednosti 009 5.000,00
za obračunanu amortizaciju
Konto 404 – Kamate i premije osiguranja obračunavaju se kamate i premije osiguranja
koje se odnose na obračunsko razdoblje. Obveze po ovim temeljima ako su plaćene unaprijed,
a odnose se na buduće razdoblje knjiže se preko vremenskih razgraničenja.
Konto 405 – Putni troškovi evidentiraju se svi putni troškovi koji su vezani za službeni put u
zemlji i inozemstvu (dnevnice, troškovi smještaja, prijevoza i sl.).
Konto 406 – Humanitarni rashodi na ovom kontu knjiže se sve vrste donacija i pomoći koje
neprofitna organizacija daje drugim pravnim osobama.
Primjer 11.
Neprofitna organizacija je s transakcijskog računa uplatila donaciju u iznosu od 1.000,00 KM.
Knjiženje:
Humanitarni rashodi 406 1.000,00
za uplaćenu donaciju
Konto 407 – Porezi i doprinosi koji ne zavise od rezultata na ovom kontu se evidentiraju
svi plaćeni porezi i doprinosi koji nisu u svezi s poslovnim rezultatom. Ovdje se knjiže i porezi
na isplatu iznad propisanih neoporezivih iznosa (dnevnice za službeni put, regres za godišnji
odmor, naknada za topli obrok i sl.)
Konto 408 – Ostali rashodi na ovom kontu knjiže se svi rashodi za koje nije posebno
predviđeno konto u okviru skupine 40 kao npr.
- negativne tečajne razlike
- manjkovi i sl.
282
Skupina konta 41 – PRIHODI

Prema propisanoj strukturi u kontnom planu neprofitnih organizacija, prihodi su razvrstani na
sljedeća konta.
410 – Prihodi od članarina
411 – Prihodi iz proračuna
412 – Humanitarni prihodi
417 – Prihodi od vlastitih aktivnosti
418 – Ostali prihodi
Konto 410 – Prihodi od članarina na ovom kontu se knjiže svi prihodi po ovoj osnovi, bez
obzira je li uplatu izvršila fizička ili pravna osoba.
Primjer 12.
Fizička osoba je u blagajnu uplatila godišnju članarinu od 50,00 KM.
Knjiženje:
Blagajna 100 50,00
Prihodi od članarine 410 50,00
Za primljena sredstva
Konto 411 – Prihodi iz proračuna ovi prihodi se mogu pojaviti samo kao povremena
donacija iz proračuna (Federacije, županije, općine), a ne kao redovite doznake, jer se ne radi o
proračunskom korisniku. Prihodi se mogu knjižiti samo uz uvjet da su sredstva primljena na
transakcijski račun.
Konto 412 – Humanitarni prihodi na ovom kontu knjiže se razne donacije i pomoći koje
mogu biti novčane ili u obliku stvari. U prihode obračunskog razdoblja može se evidentirati
samo onaj iznos donacije za koji je u istom razdoblju terećen i rashod. Dio vrijednosti koji ostaje
knjiži se na vremenska razgraničenja i iskazuje kao prihod u onom obračunskom razdoblju u
kojem se iskažu i rashodi koji se pokrivaju iz danih donacija.
Primjer 13.
Neprofitna organizacija primila je na transakcijski račun iznos od 4.000,00 KM. Sredstva je
doznačila humanitarna organizacija, a namijenjena su za edukaciju nezaposlenih osoba. Za
obuku je ispostavljen račun od tvrtke koja je usluge izvršila na iznos od 4.000,00 KM.
Knjiženje:
1. Transakcijski račun 101 4.000,00
Humanitarni prihodi 412 4.000,00
za primljena sredstva
2. Humanitarni rashodi 406 4.000,00
Obveze prema dobavljaču 300 4.000,00
Faktura za izvršenu obuku
3. Obveze prema dobavljaču 300 4.000,00
za plaćeni račun
Konto 417 – Prihodi od vlastitih aktivnosti – na ovom kontu knjiže se prihodi ostvareni od
redovite djelatnosti za koju je organizacija registrirana. Ovdje se mogu pojaviti prihodi od
davanja vlastitih usluga, prihodi od kamata, prihodi od prodaje robe i materijala i dr.
Primjer 14.
Udruga izdaje časopis koji prodaje na tržištu. Tijekom mjeseca od prodaje časopisa
naplaćeno je u gotovini 600,00 KM.
283
Knjiženje:
Blagajna 100 600,00
Prihodi od vlastite aktivnosti 417 600,00
Za prodaju časopisa u gotovini
Konto 418 – Ostali prihodi na ovom kontu evidentiraju se prihodi za koje nema propisan
drugi konto kao npr.:
- naplaćena otpisana potraživanja;
- tečajne razlike i
- viškovi i sl.
RAZRED 5 – REZULTAT POSLOVANJA

Grupa 50 obračun rezultata obuhvaća sljedeća konta:
500 – Rashodi
501 – Prihodi
502 – Ostvareni višak prihoda
503 – Ostvareni višak rashoda
509 – Prijenos razlike
Obračun rezultata poslovanja vrši se preko grupe konta 50.
Na konto 500 prenose se ukupni rashodi i to preko konta 409 (500/409), a na konto 501
prenose se ukupni prihodi obračunskog perioda (419/501).
Pozitivna razlika predstavlja višak prihoda nad rashodima, a negativna razlika jeste višak
rashoda nad prihodima .
Utvrđeni višak prihoda se može rasporediti u korist trajnih izvora, rezervi ili ostaviti kao
neraspoređeni višak prihoda.
U slučaju kada se radi o višku rashoda nad prihodima obračunskog razdoblja pokriće se vrši
na teret neraspoređenog viška prihoda iz ranijeg razdoblja, zatim na teret rezervi i na teret
trajnih izvora.
Primjer utvrđivanja rezultata poslovanja
Po godišnjem obračunu neprofitna organizacija je iskazala slijedeće rashode i prihode:
Rashodi: Prihodi:
IZNOS IZNOS
- uredski materijal 2.200,00 - članarine 10.000,00
- stručna literatura 1.000,00 - prihodi iz proračuna 3.000,00
- električna energija 2.500,00 - humanitarni prihodi 5.000,00
- materijal za čišćenje 500,00 - prihodi od vlastite aktivnosti 50.000,00
- telefonske usluge 1.200,00 - ostali prihodi 6.000,00
- komunalne usluge 500,00 UKUPNO: 74.000,00
- ostale usluge 7.000,00
- plaće uposlenika 34.000,00
- ostale naknade uposlenima 5.000,00
- putni troškovi 5.000,00
- amortizacija 2.500,00
- ostali rashodi 3.000,00
UKUPNO: 64.400,00
Višak prihoda nad rashodima 9.600,00
284
Knjiženje za obračun rezultata poslovanja:

1. Raspored rashoda 409 64.400,00
Rashodi (po kontima) 401-108 64.400,00
za prijenos rashoda
2. Rashodi 500 64.400,00
Raspored rashoda 409 64.400,00
za raspored rashoda
3. Prihodi (po kontima) 410-418 74.000,00
Raspored prihoda 419 74.000,00
za prijenos prihoda
4. Raspored prihoda 419 74.000,00
Prihodi 501 74.000,00
za raspored prihoda
5. Prijenos razlike 509 64.400,00
Rashodi 500 64.400,00
Prihodi 501 74.000,00
Prijenos razlike 509 74.000,00
za utvrđivanje razlike prihoda i rashoda
6. Prijenos razlike 509 9.600,00
Ostvareni višak prihoda 502 9.600,00
za utvrđeni višak prihoda
7. Ostvareni višak prihoda 502 9.600,00
Neraspoređeni višak prihoda 202 9.600,00
za prijenos viška prihoda
Prijenos rashoda na konto 500 vrši se preko konta 409 – Raspored rashoda. Prijenos
prihoda na konto 501 vrši se preko konta 419 – Raspored prihoda. Razlika između iznosa na
konto 501 i 500 prenosi se na konto 509 – Prijenos razlike, a zatim na razred 2 (konto 202).
285
PRILOG
KONTNI PLAN
ZA UDRUGE I DRUGE NEPROFITNE ORGANIZACIJE
RAZRED 0 – STALNA SREDSTVA

00 – NEKRETNINE, POSTROJENJA I OPREMA
000 - Zemljišta
001 - Građevinski objekti
002 - Oprema
003 - Ostalo
007 - Materijalna stalna sredstva u pripremi
008 - Predujmovi za materijalna stalna sredstva
009 - Ispravak vrijednosti
01 – NEMATERIJALNA STALNA SREDSTVA
010 - Prava
013 - Ostala nematerijalna stalna sredstva
017 - Nematerijalna stalna sredstva u pripremi
018 - Predujmovi za nematerijalna stalna sredstva
02 – DUGOROČNA FINANCIJSKA ULAGANJA
020 - Ulaganja u ovisna društva
021 - Sudjelovanja u kapitalu ostalih osoba
022 - Ulaganja u dužničke vrijednosne papire
028 - Ostala dugoročna ulaganja
03 – DUGOROČNA POTRAŽIVANJA
030 - Potraživanja od ovisnih društava
031 - Potraživanja od ostalih povezanih osoba
032 - Dugoročni zajmovi
033 - Dugoročni depoziti
038 - Ostala dugoročna potraživanja
04 – BIOLOŠKA IMOVINA
040 - Biološka imovina
047 - Biološka imovina u pripremi
048 - Predujmovi za biološku imovinu
05 – ULAGANJA U NEKRETNINE
050 - Ulaganja u vlastite nekretnine
050 - Ulaganja u iznajmljene nekretnine
057 - Ulaganja u nekretnine pripremi
058 - Predujmovi za ulaganja u nekretnine
06 – STALNA SREDSTVA NAMIJENJENA PRODAJI
060 - Materijalna stalna sredstva namijenjena prodaji
061 - Nematerijalna stalna sredstva namijenjena prodaji
062 - Financijska dugotrajna imovina namijenjena prodaji
063 - Ostalo
064 - Grupe za otuđenje
286
08 – DUGOROČNA RAZGRANIČENJA
080 - Unaprijed plaćeni troškovi
083 - Ostala dugoročna razgraničenja
RAZRED 1 – TEKUĆA SREDSTVA

10 – NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI
100 - Blagajna
101 - Transakcijski račun
102 - Devizna blagajna
103 - Devizni račun
104 - Novčani ekvivalenti
108 - Ostala novčana sredstva
11 – KRATKOROČNI FINANCIJSKI PLASMANI
110 - Čekovi, mjenice i dr.
111 - Dionice
112 - Obveznice
113 - Ostali papiri
114 - Kratkoročni zajmovi
115 - Kratkoročni depoziti
118 - Ostala kratkoročni plasmani
12 – KRATKOROČNA POTRAŽIVANJA
120 - Potraživanja za članarinu
121 - Kupci
122 - Potraživanja od zaposlenih
128 - Ostala kratkoročna potraživanja
13 – ZALIHE
130 - Materijal, rezervni dijelovi i sitan inventar
131 - Proizvodi
132 - Roba
133 - Ukalkulirana razlika u cijeni
134 - Ukalkulirani PDV
138 - Predujmovi za zalihe
139 - Ispravak vrijednosti zaliha
14 – ULAZNI POREZ (PDV)
140 - Ulazni porez (PDV) - razrada po potrebi
18 – KRATKOROČNA RAZGRANIČENJA
180 - Unaprijed plaćeni troškovi
183 - Ostala kratkoročna razgraničenja
RAZRED 2 – TRAJNI IZVORI I DUGOROČNE OBVEZE

20 – TRAJNI IZVORI
200 - Trajni izvori
201 - Rezerve
202 - Neraspoređeni višak prihoda
203 - Neraspoređeni višak rashoda
204 - Revalorizacijske rezerve
287
21 – DUGOROČNE FINANCIJSKE OBVEZE

210 - Dugoročni zajmovi od povezanih osoba
211 - Ostali dugoročni zajmovi
218 - Ostale dugoročne obveze
28 – DUGOROČNA RAZGRANIČENJA I REZERVIRANJA
280 - Obračunani a neplaćeni (nefakturirani) rashodi
281 - Unaprijed naplaćeni (odloženi) prihodi
283 - Ostala dugoročna razgraničenja
285 - Obračunana rezerviranja za identificirane rizike i obveze
288 - Ostala dugoročna rezerviranja
RAZRED 3 – KRATKOROČNE OBVEZE

30 – TEKUĆE OBVEZE
300 - Dobavljači
301 - Obveze prema zaposlenima i drugim osobama
302 - Obveze za poreze, doprinose i dr. (osim PDV-a)
308 - Ostale tekuće obveze
31 – OBVEZE PO IZDANIM VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA
310 - Obveze po izdanim čekovima
311 - Obveze po izdanim mjenicama
318 - Obveze po izdanim ostalim papirima
32 – KRATKOROČNE FINANCIJSKE OBVEZE
320 - Kratkoročni zajmovi od povezanih osoba
321 - Ostali kratkoročni zajmovi
328 - Ostale kratkoročne obveze
34 – OBVEZE ZA PDV
340 - Obveze za PDV - razrada po potrebi
38 – KRATKOROČNA RAZGRANIČENJA I REZERVIRANJA
380 - Obračunani a neplaćeni (nefakturirani) rashodi
381 - Unaprijed naplaćeni (odloženi) prihodi
383 - Ostala kratkoročna razgraničenja
385 - Obračunana rezerviranja za identificirane rizike i obveze
388 - Ostala kratkoročna rezerviranja
RAZRED 4 – RASHODI I PRIHODI

40 – RASHODI
400 - Materijal i energija
401 - Usluge
402 - Plaće i ostala primanja zaposlenih
403 - Amortizacija
404 - Kamate i premije osiguranja
405 - Putni troškovi
406 - Humanitarni rashodi
407 - Porezi i doprinosi koji ne zavise od rezultata
408 - Ostali rashodi
409 - Raspored rashoda
288
41 – PRIHODI
410 - Članarina
411 - Prihodi iz budžeta
412 - Humanitarni prihodi
417 - Prihodi od vlastite aktivnosti
418 - Ostali prihodi
419 - Raspored prihoda
RAZRED 5 – REZULTAT POSLOVANJA

50 – OBRAČUN REZULTATA
500 - Rashodi
501 - Prihodi
502 - Ostvareni višak prihoda
503 - Ostvareni višak rashoda
509 - Prijenos razlike
289
11 GODIŠNJI OBRAČUN PRORAČUNA I

PRORAČUNSKIH KORISNIKA
Zakonom o proračunima u Federaciji BiH („Sl. novine FBiH”, broj: 102/13, 9/14-isp.,13/14,
8/15, 91/15, 102/15, 104/16, 5/18, 11/19 i 99/19 – u daljnjem tekstu: Zakon), kojim se uređuje
planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna Federacije BiH, proračuna
županija/kantona, gradova i općina i financijskih planova izvanproračunskih fondova,
proračunska načela, zaduživanje, jamstva i upravljanje dugom, program javnih investicija,
pravila fiskalne odgovornosti, računovodstvo, izvještavanje, nadzor i revizija proračuna i drugih
proračunskih korisnika.
Podzakonski akti koji reguliraju računovodstvo i financijsko izvještavanje proračuna i
proračunskih korisnika su:
 Uredba o računovodstvu proračuna u Federaciji BiH („Sl. novine FBiH“, br. 34/14);
 Pravilnik o knjigovodstvu proračuna u Federaciji BiH („Sl. novine FBiH“, br. 60/14) kojim se
uređuje; i
 Pravilnik o financijskom izvještavanju i godišnjem obračunu proračuna u Federaciji BiH („Sl.
novine FBiH”, broj: 69/14, 14/15, 4/16, 19/18 i 3/21).
Uredbom o računovodstvu proračuna u Federaciji BiH uređuju se: proračunsko

računovodstvo, poslovne knjige, knjigovodstvene isprave, interni računovodstveni nadzor,
priznavanje prihoda i primitaka, rashoda i izdataka, procjenjivanje bilančnih pozicija,
revalorizacija i financijsko izvještavanje.
Pravilnikom o knjigovodstvu proračuna u Federaciji BiH uređuje se: proračunsko
knjigovodstvo, standardne proračunske klasifikacije, sadržaj konta kontnog plana, poslovne
knjige i knjigovodstvene isprave, procjenjivanje bilančnih pozicija i popis imovine, obveza i
potraživanja.
Pravilnikom o financijskom izvještavanju i godišnjem obračunu proračuna u Federaciji
BiH propisuje se oblik i sadržaj financijskih izvještaja, uputa za izradu periodičnih izvještaja i
godišnjeg obračuna, razdoblja za koja se sastavljaju, te način i rokovi njihova podnošenja.
Odredbe Pravilnika o financijskom izvještavanju i godišnjem obračunu proračuna u Federaciji
BiH (u daljnjem tekstu: Pravilnik) odnose se na proračun Federacije BiH, proračune
županija/kantona, gradova, općina, financijske planove izvanproračunskih fondova i poslovne
planove javnih poduzeća.
Proračunskim korisnicima smatraju se ministarstva i ostala tijela uprave, te ostali koji su u
proračun uvršteni kao proračunski korisnici (čl. 2. toč. 10. Zakona).
Izvanproračunski fondovi su gospodarska društva, organizacije i ustanove koje obavljaju
javne usluge i vrše javni servis, a osnovane su posebnim propisima, te druge pravne osobe u
kojima Federacija, županija/kantoni, gradovi i općine imaju odlučujući utjecaj na upravljanje na
temelju strukture kapitala (čl. 2. toč. 49. Zakona).
Javnim poduzećima smatraju se poduzeća i ustanove koja se financiraju iz javnih prihoda,
kao i poduzeća za koja ministarstva financija, odnosno službe za financije gradova i općina
izdaju garancije za zaduživanje.1
Proračunski korisnici izrađuju i podnose financijske izvještaje periodično (kvartalno) i godišnje.
Javna poduzeća izrađuju i podnose poslovne izvještaje periodično (kvartalno).
Periodični (kvartalni) financijski izvještaji sastavljaju se za razdoblja:
1
Sukladno članku 2. st. 4. Pravilnika, Ministarstva financija, odnosno službe za financije imaju obvezu na službenoj stranici objaviti
popis javnih poduzeća koja imaju obvezu izvještavanja.
290
 od 1. siječnja do 31. ožujka,

 od 1. siječnja do 30. lipnja,
 od 1. siječnja do 30. rujna,
 od 1. siječnja do 31. prosinca, i
 za proračunsku godinu od 1. siječnja do 31. prosinca.
Proračunski korisnici popunjene obrasce u elektronskoj i pisanoj formi dostavljaju nadležnom

ministarstvu financija, odnosno službi za financije.
Javna poduzeća popunjene obrasce u elektronskoj i pisanoj formi dostavljaju nadležnom
ministarstvu, odnosno službi za financije.
Uz financijske izvještaje, proračunski korisnici su dužni dostaviti i bruto bilancu u elektronskoj
formi.
Proračunski korisnici koji imaju otvorene podračune u okviru jedinstvenog računa riznice, za
namjenska sredstva i donacije dužni su sastavljati periodične i godišnje izvještaje uz pismeno
obrazloženje o namjenskom utrošku sredstava s podračuna.
Godišnji financijski izvještaji moraju biti ovjereni potpisom i pečatom certificiranog računovođe,
potpisani od strane ovlaštenog predstavnika proračunskog korisnika i ovjereni pečatom
proračunskog korisnika – podnositelja.
11.1. DEFINICIJE PRORAČUNA I PRORAČUNSKIH KORISNIKA

Proračunskim korisnikom, u smislu odredaba zakona i u smislu propisa (pravilnika) o
računovodstvu (knjigovodstvu) i financijskom izvještavanju proračuna u Federaciji BiH,
podrazumijeva se svaka pravna osoba kojoj se sredstva za plaće i druge rashode osiguravaju iz
proračuna, odnosno koja su po bilo kojem temelju svrstana u razdjel, glavu ili potrošačku
jedinicu u organizacijskog klasifikaciji proračuna.
U federalnom Zakonu o riznici dana su značenja za definicije i izraze koji se koriste u primjeni
propisa iz oblasti proračuna (javnih prihoda), od kojih u ove svrhe navodimo samo neke:
- Proračun predstavlja propis Parlamenta Federacije (najviših tijela županija, gradova,
općina) kojim se daje plan financijskih aktivnosti, iznosa prihoda, primitaka, te utvrđenih
izdataka i drugih plaćanja za razdoblje od jedne fiskalne godine. Godišnjim proračunom
utvrđuje se gornja granica ukupnog zaduživanja koje u sebi uključuje postojeći dug i nova
zaduženja za tu proračunsku godinu;
- Mjerodavno ministarstvo je tijelo uprave koje je u proračunu označeno kao «razdjel»;
- Proračunski korisnici su mjerodavna ministarstva i ostala tijela uprave koja se financiraju
iz proračuna. Mjerodavno ministarstvo koje u svom proračunskom razdjelu sadrži
potrošačke jedinice koje su u proračunu označene kao proračunske glave, proračunski je za
njih mjerodavno.
11.2. OBVEZNICI IZRADE I DOSTAVLJANJA RAČUNOVODSTVENIH

ISKAZA ZA PRORAČUN I PRORAČUNSKE KORISNIKE
Sve pravne osobe koje se financiraju iz proračuna u cijelosti ili djelomično (gdje se radi o
kontinuiranom, a ne povremenom financiranju) su proračunski korisnici i obveznici sastavljanja i
dostavljanja računovodstvenih iskaza i izvještaja po propisima koji vrijede za proračune i
proračunske korisnike. To se, između ostalih, odnosi i na obrazovne ustanove (škole, fakultete i
dr.) ustanove iz oblasti kulture (muzeji, arhivi, kazališta i dr.), kao i na Zavode za zdravstvo
preko kojih se vrši financiranje zdravstvenih ustanova.
Međutim, propisi o računovodstvu i financijskom izvještavanju proračuna ne primjenjuju se na
zdravstvene ustanove koje se financiraju posredstvom Zavoda za zdravstvo. Nadalje,
proračunskim korisnicima ne smatraju se ni one pravne osobe koje primaju povremene
grantove iz proračuna, kao što su grantovi ili pomoći neprofitnim organizacijama i udrugama
građana, zatim subvencije javnim poduzećima, grantovi drugim razinama vlasti i sl., koji u
proračunu nisu svrstani kao razdjel, glava ili potrošačka jedinica.
291
Ove pravne osobe svoje financijske izvještaje (računovodstvene iskaze) sastavljaju i podnose
na obrascima koji su propisani za poduzeća (primjerice, zdravstvene ustanove), ili za neprofitne
organizacije ili udruge građana, a u skladu s djelatnošću za koju su registrirani.
Međutim, na zahtjev mjerodavnog tijela, sve pravne osobe koje se financiraju i iz sredstava
proračuna, a ne smatraju se proračunskim korisnicima (javna poduzeća, zdravstvene ustanove,
servisi osnovani za potrebe proračunskih korisnika koji svoje usluge obavljaju uz naknadu, itd.)
dužne su osigurati i dostaviti potrebne podatke za potrebe nadzora namjenskog trošenja
financijskih sredstava kao i za potrebe proračunskog izvještavanja.
11.3. PODACI KOJE TREBAJU OSIGURATI PRORAČUN I PRORAČUNSKI

KORISNICI
Prema odredbama Zakona o proračunima u Federaciji BiH, financijski izvještaji trebaju
sadržavati:
1. prihode i rashode za fiskalnu godinu koji su odobreni od strane parlamenta ili naknadno
izmijenjeni,
2. ostvarene prihode i rashode tijekom godine koji su prikazani tako da se može jasno vidjeti
razlika između odobrenog proračuna i njegovog ostvarenja,
3. početno i završno stanje računa proračuna,
4. početno i završno stanje stalnih sredstava, obveza i izvora sredstava,
5. objašnjenje većih odstupanja,
6. podatke o svim poslovima zaduživanja i upravljanja dugom,
7. podatke o korištenju proračunske rezerve, te o jamstvima danih tijekom fiskalne godine.
Financijskim izvještajima (računovodstvenim iskazima) trebaju se osigurati informacije o
financijskoj situaciji i transakcijama proračunskog korisnika, te o njegovim novčanim tokovima.
Informacije su potrebne širokom krugu korisnika, radi donošenja određenih odluka. Oni trebaju
pokazati kako su mjerodavna tijela upravljala sredstvima i na koji način su ih koristili u svome
radu.
Zakonom o riznici glavna knjiga riznice je sustavna evidencija transakcija i poslovnih
aktivnosti, prihoda i primitaka, rashoda i izdataka, te stanja imovine, obveza, potraživanja i
izvora sredstava, koje su sukladno proračunu nastale tijekom fiskalne godine, odnosno do
određenog datuma, koja pruža informacije o transakcijama i poslovnim događajima sukladno
propisanom kontnom planu i na razini propisanih proračunskih klasifikacija. Glavna knjiga
riznice s JRR predstavlja osnovni sustav upravljanja javnim sredstvima.
11.4. GODIŠNJI IZVJEŠTAJI I OBRAČUNI PRORAČUNSKIH KORISNIKA

Prema odredbi članka 19. Pravilnika o financijskom izvještavanju i godišnjem obračunu
proračuna u Federaciji BiH – dalje u tekstu Pravilnik), završni (godišnji) izvještaji proračunskih
korisnika sastoje se od:
a) računovodstvenih iskaza proračunskog korisnika,
b) analize iskaza (tekstualnog okvira).
11.4.1. Računovodstveni iskazi proračunskih korisnika

Proračunski korisnik treba sastaviti sljedeće računovodstvene iskaze:
a) Račun prihoda i rashoda (obrazac PR),
b) Bilancu stanja (obrazac BS),
c) Izvješće o novčanim tokovima (obrazac NT),
d) Izvješće o kapitalnim izdacima i financiranju (obrazac KIF),
e) Godišnje izvješće o izvršenju proračuna (obrazac GIB),
f) Godišnje izvješće o investicijama (obrazac INV-01),
g) Izvješće o obračunatoj i uplaćenoj naknadi za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća
(obrazac ZS),
292
h) Posebni podaci o plaćama i o broju uposlenih,

i) Obrazac broj 7 - Podaci o neizmirenim obvezama.
Pomoćni (dodatni) obrasci:
 Obrazac A - Stalna sredstva u obliku stvari i prava
 Obrazac B - Ostala dugotrajna imovina
 Obrazac C - Potencijalne obveze
Proračunski korisnici koji imaju svoje vlastite transakcijske račune, kao i riznice ministarstva
financija i županija sastavljaju iskaz „Izvješće o novčanim tokovima (obrazac NT)“.
NAPOMENA: Uz godišnja financijska izvješća, proračunski korisnici su dužni dostaviti i bruto
bilancu u elektronskoj formi.
Obrasci za završni (godišnji) izvještaj i obračune su jednoobrazni za sve proračunske korisnike
na svim razinama vlasti, bez obzira na činjenicu što federalni i županijski proračunski korisnici
posluju na trezorski način. Sukladno članku 21. Pravilnika, izradi godišnjeg obračuna, na
propisanim računovodstvenim iskazima, federalni i županijski proračunski korisnici trebaju
pristupiti nakon što su obavili sve predbilančne radnje i nakon što riznice (Federacije i županija),
izvrše zatvaranja knjiga na svim razinama.
Obrasci se popunjavaju unosom podataka s odgovarajućeg ekonomskog koda iz Glavne
knjige. Podaci se iskazuju u konvertibilnim markama (KM), bez decimalnih mjesta.
Sukladno članku 20. Pravilnika zaglavlje obrazaca godišnjeg izvješćivanja popunjava se na
sljedeći način:
 u podtočke u lijevom kutu unosi se puni naziv proračunskog korisnika i implementirajuće
institucije projekta i sjedište korisnika;
 u gornjem desnom kutu nalaze se polja u koja se unose odgovarajući kodovi (šifra po
kvalifikacionoj djelatnosti, organizacijski kod, funkcionalni kod i fond);
 u donjem desnom kutu upisivanjem znaka "X" u jednu od ponuđenih kućica označava se
tip obrasca;
 u podtočku "Razdoblje izvješćivanja" unosi se razdoblje od 1. siječnja do kraja razdoblja
za koje se podnosi izvješće (kumulativno).
Podnožje obrazaca godišnjeg izvješćivanja popunjava se na sljedeći način:
 upisuje se sjedište proračunskog korisnika, datum i godina;
 obrazac mora biti potpisan i ovjeren od strane osoba sukladno članku 4. ovog Pravilnika.
Sukladno članku 4. Pravilnika o financijskom izvještavanju i godišnjem obračunu proračuna u
Federaciji BiH godišnja financijska izvješća moraju biti ovjerena potpisom i pečatom
certificiranog računovođe, potpisani od strane ovlaštenog predstavnika proračunskog
korisnika i ovjereni pečatom proračunskog korisnika - podnositelja.
Obrazac «PR» – Račun prihoda i rashoda
Računi rashoda i prihoda sastavljaju se nakon što su pozicije bilance stanje usklađene sa
stanjem po popisu, osim razlike između prihoda i rashoda koja proizlazi iz računa prihoda i
rashoda.
Račun prihoda i rashoda sastavlja se preuzimanjem salda s konta prihoda i rashoda u Glavnoj
knjizi. Kod popunjavanja ovoga obrasca federalni i županijski proračunski korisnici trebaju imati
u vidu da, zbog uvođenja jedinstvenog računa riznice (JRR), više nemaju prihode, pa čak niti
kategoriju vlastitih prihoda, jer se sve uplate vrše na JRR (bez obzira koji ih je proračunski
korisnik ostvario i po kojoj osnovi).
Obrazac PR sadrži sljedeće stupci:
 stupac 1 - broj konta iz kontnog plana
 stupac 2 - naziv konta
 stupac 3 - oznaka za AOP
293
 stupac 4 - ostvareno u obračunskom razdoblju prethodne godine

 stupac 5 - ostvareno u obračunskom razdoblju tekuće godine
 stupac 6 - postotak ostvarenja u odnosu na isto razdoblje tekuće godine.
Na kraju ovog računa utvrđuje se financijski rezultat, kao i način pokrića utvrđenog deficita.
Obrazac «BS» – Bilanca stanja
Obrazac BS - Bilanca stanja predstavlja pregled stanja sredstava, obveza i izvora sredstava
na određeni dan.
Bilanca stanja se sastavlja nakon usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem,
koje je utvrđeno popisom i nakon što su zatvorena konta prihoda i rashoda. Bilanca stanja se
popunjava preuzimanjem salda s konta stanja iz Glavne knjige.
Obrazac BS sadrži sljedeće stupci:
 stupac 4 – stanje na dan u obračunskom razdoblju tekuće godine
 stupac 5 – stanje nas dan u obračunskom razdoblju prethodne godine
 stupac 6 - postotak ostvarenja u odnosu na isto razdoblje tekuće godine.
Obrazac «NT» – Iskaz o novčanim tokovima
Obrazac NT – Izvješće o novčanim tijekovima predstavlja pregled priljeva i odljeva gotovine i
gotovinskih ekvivalenata iskazanih u izvještajnom razdoblju.
Obrazac NT sadrži sljedeće stupci:
 stupac 3 – Oznaka za AOP
 stupac 4 - iznos (ostvareno u obračunskom razdoblju tekuće godine)
"Izvješće o novčanim tijekovima" sastavljaju trezori ministarstva financija, službe za financije.
Iskaz o novčanim tokovima može se sastaviti tako da se prihodi i rashodi prevedu na primitke i
izdatke novca, a primici i izdaci s osnove financiranja (zajmovi, učešća i sl.) uzimaju se u iznosu
koji je knjižen na odgovarajućim kontima razreda 8 (ako se ne radi o nenovčanim zajmovima i
učešćima).:
(1) utvrđuje se «razlika» između krajnjeg i početnog stanja potraživanja i obveza i
razgraničenja koja su nastala temeljem prihoda i rashoda i to po svakom kontu prihoda i
rashoda;
(2) «razlika» nosi predznak «+» ili «–» ovisno dodaje li se ili se odbija od odgovarajućeg iznos
po pravilima kako je to prikazano u sljedećoj tabeli:
NOVČANI TOK dobije se
Primjena
povećanjem (+) ili smanjenjem (–)
BILANCE STANJA
RASHODA PRIHODA
- povećanje aktive (+) (–)
- smanjenje aktive (–) (+)
- povećanje pasive (–) (+)
- smanjenje pasive (+) (–)
294
Primjerice:
Rashodi Žiro-račun Dobavljači
(1) 5.000 So xxx 4.500 (2) (2) 4.500 500 So
5.000 (1)
Saldo dobavljača – na kraju godine 5.500
Saldo dobavljača – na početku godine 4.500 5.000 – 500 = 4.500
(novčani tok)
R a z l i k a: 1.000
Ako je na računu potraživanja, obveze ili razgraničenja preko kojega se evidentiraju prihodi
odnosno rashodi početno stanje jednako konačnom, odnosno ako se prihod ili rashod ne
evidentira preko tih računa nego izravno na temelju isprave o isplati ili naplati, iznos prihoda
jednak je novčanom toku.
Podaci o novčanom toku koji se ne odnose na rashode i prihode nego na financiranje uzimaju
se neposredno s računa kredita, učešća, vrijednosnih papira, kapitala i sl.
Obrazac «KIF» – Iskaz o kapitalnim izdacima i financiranju
Iskaz o kapitalnim izdacima i financiranju popunjava se na temelju prometa konta razreda 8.
Prije popunjavanja ovoga obrasca, potrebno je sravniti promet konta razreda 8 s prometom
odgovarajućih konta na kojima su knjižene iste operacije, a koje predstavljaju bilančne pozicije.
Na taj će se način otkriti eventualno propušteno ili dvostruko knjiženje na kontima razreda 8,
koja predstavljaju zaokruženi sustav evidencije, tj. ne korespondiraju s ostalim razredima.
Obrazac KIF sadrži sljedeće stupci:
 stupac 4 - ostvareno u obračunskom razdoblju prethodne godine
 stupac 5 - ostvareno u obračunskom razdoblju tekuće godine
 stupac 6 - postotak ostvarenja u odnosu na isto razdoblje tekuće godine
Obrazac «GIB» – Godišnji iskaz o izvršenju proračuna
Godišnji izvještaj o izvršenju budžeta sadrži pet dijelova, i to:

 podatke o prihodima i rashodima po ekonomskim kategorijama:
 podatke o transakcijama u stalnim sredstvima;
 podatke o transakcijama u financijskoj imovini,
 podatke o transakcijama u financijskim obvezama:
 sintetička klasifikacija funkcija vlade (COFOG).
Obrazac GIB sadrži sljedeće stupci:
 stupac 1 - broj konta iz kontnog plana,
 stupac 2 - naziv konta,
 stupac 4 - planirana sredstva,
 stupac 5 - ostvareno u obračunskom razdoblju prethodne godine,
 stupac 6 - ostvareno u obračunskom razdoblju tekuće godine,
 stupac 7 - odstupanje,
 stupac 8 - postotak ostvarenja planirano / isto razdoblje tekuće godine.
295
Pomoćni (dodatni) obrasci „A – C“

Proračunski korisnik dužan je popuniti i pomoćne obrasce
Pomoćni (dodatni) obrasci:
 Obrazac A - Stalna sredstva u obliku stvari i prava
 Obrazac B - Ostala dugotrajna imovina
 Obrazac C - Potencijalne obveze
"Dodatni financijski podaci" (obrasci A, B i C) su izvještaji u kojima se pobliže specificiraju i
objašnjavaju pozicije bilanca koje su navedene u zaglavlju obrasca. Upute za popunjavanje
nalaze se na samim obrascima.
11.4.2. Analiza računovodstvenih iskaza

Sukladno zahtjevu sadržanom u članku 30. Pravilnika proračunski korisnici imaju obvezu, uz
računovodstvene iskaze, dostaviti i «tekst» u kojem će objasniti uzroke i posljedice
prezentiranog razvoja ekonomskih veličina, osobito odstupanja ostvarenih od planiranih prihoda
i rashoda po ekonomskoj i funkcionalnoj kategoriji.
U tom «tekstualnom» dijelu prezentira se sljedeće:
a) opća gospodarska situacija u izvještajnom razdoblju koju obrađuju ministarstva
financija i službe za financija na svim nivoima vlasti;
b) izvršenje proračuna i analiza odstupanja ostvarenih od planiranih prihoda,
primitaka, financiranja, rashoda i izdataka;
c) analiza troškova zaposlenih;
d) analiza potraživanja;
e) analiza obaveza;
f) analiza stalnih sredstava u obliku stvari i prava;
g) objašnjenja o eventualnim značajnim postbilančnim događajima;
h) zaključak.
Sadržaj pojedinih elemenata tekstualnog dijela završnog (godišnjeg) izvještaja proračuna i
proračunskih korisnika daje se u nastavku.
Opća gospodarska situacija u izvještajnom razdoblju
Opća gospodarska situacija u izvještajnom razdoblju" sadrži kvantifikaciju i osnovne
interpretacije BDP, ND, zaposlenosti, vanjsko-trgovinske razmjene, platne bilansce, aosobito
razvoj fiskalnih resursa (proizvodnja i promet roba, financijski rezultati gospodarstva itd.). Ovaj
dio obrađuju ministarstva financija i službe za financije na svim razinama vlasti.
Izvršenje proračuna i analiza odstupanja
U ovom djelu interpretiraju se podaci o izvršenju proračuna i analizira odstupanje na razini
proračunskih korisnika, a na temelju Obrasca "Godišnji iskaz o izvršenju proračuna". U analizu
treba uključiti i odgovarajuće podatke iz prethodne godine. Ovaj dio treba prije svega povezati s
dijelom "Opća gospodarska situacija u izvještajnom razdoblju" u cilju identifikacije intenziteta
veze između fiskalnih resursa i prihoda. Posebno treba identificirati značajna odstupanja od
plana (stopa u odnosu na ukupan iznos odstupanja i sl.). Lista odstupanja u ovom dijelu
izvješća treba biti posebno prezentirana. Svako značajnije odstupanje treba obrazložiti prema
uzrocima nastajanja.
Analiza troškova zaposlenih
Troškovi zaposlenih sadrže neto plaće, doprinose, naknade za bolovanje, godišnji odmor i
druga plaćena odsustva, prijevoz na posao i s posla i sl., pa se analiza odnosni na sve vrste
primanja zaposlenih. Odstupanje ostvarenih od planiranih plaća, doprinosa i naknada nastaje
pod utjecajem odstupanja od planiranog broja zaposlenih, planirane kvalifikacijske strukture i
prosječne plaće po zaposlenom. Nakon kvantifikacije uzroka odstupanja pristupa se utvrđivanju
okolnosti koje su dovele do pojave tih odstupanja.
296
Analiza potraživanja
U ovom dijelu treba objasniti zatečena potraživanja na kraju godine iz osnove uloga,
dugoročnih kredita, kratkoročnih kredita i drugih potraživanja. Posebno treba obrazložiti
sumnjiva i sporna potraživanja, s opisom mjera koje su poduzete radi naplaćivanja.
Analiza obveza
Analiza obveza obuhvaća prezentaciju i objašnjenja podataka o:
 stvarnim obvezama (Obrazac 7. Registar neizmirenih obveza) i
 potencijalnim obvezama (Obrazac C, I dio).
Analizom stvarnih dugoročnih obveza treba ispitati sljedeće:
 ima li dospjelih neisplaćenih otplata i kamata, koliko iznose i koji su uzroci tom
zaostajanju;
 može li se očekivati da će financijski resursi za otplate dugova biti u sagledivom
razdoblju dovoljni za otplate i kamate;
 da li se investicija, koja je financirana iz kredita, koristi sukladno programu u smislu
namjene, efikasnosti i sl.
Analiza potencijalnih obveza svodi se na trajno ispitivanje financijske i druge situacije pravne
osobe za koju je dano jamstvo.
Analiza stvari i nematerijalnih dobara u stalnim sredstvima
Za potrebe ove analize služe podaci iz Obrasca A. Analizom korisnici trebaju obratiti pažnju
na:
 stopu otpisanosti stvari i prava koja podliježu otpisu, osobito informacijske opreme i
transportnih sredstava s približnim proračunom vremena i iznosa koji će biti potreban za
zamjenu, uzimajući svakako u obzir tehnički i tehnološki razvoj;
 stopu iskorištenosti kapaciteta.
Objašnjenja o eventualnim značajnim događajima nakon datuma bilance
Proračunski korisnici dužni podnijeti i informaciju o događajima koji su nastali poslije datuma
pod kojim je bilanca sastavljena do dana sastavljanja informacije, ako ti događaji utječu na
stanje imovine i na bilancu rashoda i prihoda izvještajne godine.
11.4.3. Konsolidirani računovodstveni iskazi

Zbog uvođenja sustava riznice, kao i postojanja jedne Glavne knjige u riznici, konsolidirane
iskaze izrađuju isključivo riznice županija i Federacije. U tu svrhu, proračunski korisnici su
obvezni mjerodavnom ministarstvu odnosno službi dostaviti sve računovodstvene iskaze,
uključujući i iskaze o ostalim financijskim podacima.
Ministarstvo (ili služba) sastavlja konsolidirane iskaze i dostavlja ih ministarstvu financija,
odnosno službi za financije iste razine vlasti i Federalnom ministarstvu financija.
11.5. ROKOVI ZA DOSTAVLJANJE GODIŠNJIH RAČUNOVODSTVENIH

ISKAZA I IZVJEŠTAJA
Proračunski korisnici popunjene obrasce u elektroničkoj i pisanoj formi dostavljaju nadležnom
ministarstvu financija, odnosno službi za financije.
Sukladno članku 21. Pravilnika proračunski korisnici u sklopu godišnjeg obračuna dostavljaju
sljedeće izvještaje:
 Račun prihoda i rashoda;
 Bilancu stanja;
 Izvješće o kapitalnim izdacima i financiranju;
 Posebne podatke o plaćama i o broju zaposlenih (Obrazac broj 3.),
297
 Izvješće o obračunatoj i uplaćenoj naknadi za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda

(Obrazac ZS) i
 Godišnje izvješće o investicijama (obrazac INV-01),
Financijsko-informatičkoj agenciji (u daljnjem tekstu: FIA) u 2 (dva) primjerka, od čega
jedan primjerak za potrebe Federalnog zavoda za statistiku, najkasnije do 28. veljače tekuće
godine za prethodnu godinu.
Godišnji obračun proračunski korisnici dužni su dostaviti nadležnom ministarstvu, odnosno
službi za financije do 28. veljače tekuće godine za prethodnu godinu.
Rokovi za izradu godišnjih računovodstvenih izvješća i konsolidiranih iskazana
propisani su člankom 28. Pravilnika o financijskom izvještavanju i godišnjem obračunu
proračuna u Federaciji BiH:
 Općinske i gradske službe za financije dužne su dostaviti računovodstvena godišnja
izvješća iz članka 19. ovoga Pravilnika, županijskim ministarstvima financija do 28.
veljače tekuće godine, za prethodnu godinu.
 Izvanproračunski fondovi dostavljaju svoja godišnja izvješća resornim ministarstvima,
županijskim ministarstvima financija i Federalnom ministarstvu financija do 28. veljače
tekuće godine, za prethodnu godinu.
 Općinske i gradske službe za financije dostavljaju godišnja izvješća za proračune
općina i gradova općinskom i gradskom vijeću do 31. ožujka tekuće godine za
prethodnu godinu.
 Županijska ministarstva financija dostavljaju godišnja izvješća za proračune županija
Vladi županija do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.
 Županijska ministarstva financija dostavljaju konsolidirana godišnja izvješća za
proračune općina i gradova i godišnja izvješća za proračune županija, Federalnom
ministarstvu financija do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu. Županijska
ministarstva financija konsolidira izvješća na razini županija. Takva izvješća služe za
županijsku razinu vlasti.
 Federalno ministarstvo financija sačinjava godišnje izvješće za proračun Federacije
Bosne i Hercegovine i dostavlja Vladi Ferdacije i na konsolidaciju do 25. travnja tekuće
godine za prethodnu godinu (za razdoblje 01.01. do 31.12.).
 Federalno ministarstvo financija konsolidira izvješća za razinu Federacije, do 25.
travnja tekuće godine za prethodnu godinu i dostavlja Vladi Federacije BiH.
11.6. PERIODIČNO FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE PRORAČUNSKIH

KORISNIKA
Obrasci za periodično (kvartalno) izvještavanje proračunskih korisnika u Federaciji BiH su:
 Pregled prihoda, primitaka i financiranja po ekonomskim kategorijama – Obrazac broj 1
 Rashodi i izdaci po ekonomskim kategorijama – Obrazac broj 2
 Posebni podaci o plaćama i o broju zaposlenih – Obrazac broj 3
 Posebni podaci o tekućim i kapitalnim transferima – Obrazac broj 4
 Klasifikacija rashoda i izdataka proračuna po vladinim funkcijama – Obrazac broj 5
 Registar doznaka iz tekuće pričuve proračuna – Obrazac broj 6
 Registar neizmirenih obveza – Obrazac broj 7
 Pregled prihoda, primitaka, rashoda i izdataka po ekonomskim kategorijama – Obrazac
broj 8
 Izvještaj o namjenskom utrošku sredstava – Obrazac broj 9
 Izvještaj o izvršenju poslovnog plana javnog poduzeća – Obrazac JP
298
Zaglavlje obrazaca periodičnog (kvartalnog) izvještavanja popunjava se na sljedeći način:

 u podtočke (alineje) u lijevom kutu unosi se puni naziv proračunskog korisnika, sjedište
korisnika kao i djelatnost po Standardnoj klasifikaciji;
 za svaki podatak označen u lijevom kutu nalazi se u istoj ravni prostor za statistički kod koji
se popunjava;
 u gornjem desnom kutu unose se odgovarajući kodovi (fond / izvor sredstava, organizacijski
kod i funkcionalni kod);
 u donjem desnom kutu upisivanjem znaka "X" u jednu od ponuđenih kućica označava se tip
obrasca;
 u podtočki "Razdoblje izvještavanja" unosi se razdoblje od 1. siječnja do kraja razdoblja za
koje se podnosi izvještaj (kumulativno).
Obrasci se popunjavaju unosom podataka s odgovarajućeg ekonomskog koda iz Glavne
knjige Riznice. Podaci se iskazuju u konvertibilnim markama (KM), bez decimalnih mjesta.
U kolonama obrazaca koje se odnose na planirane pozicije unose se podaci iz posljednjeg
proračuna, odnosno financijskog plana proračunskog korisnika, službeno usvojenog od
nadležne institucije, za godinu za koju se sastavlja izvješće (Odluka o privremenom financiranju,
prvobitni proračun - financijski plan ili izmjene i dopune proračuna – financijskog plana).
Obrazac broj 1. – Pregled prihoda, primitaka i financiranja po ekonomskim
kategorijama
Obrazac broj 1. predstavlja pregled prihoda, primitaka i financiranja po ekonomskim
kategorijama u izvještajnom razdoblju (ukupno ostvarena sredstva iz svih izvora). Obrazac broj
1. sadrži osam (7) kolona. U koloni:
 opis – dani su nazivi pozicija izvještaja;
 ekonomski kod – dana su konta klasa 7 i 8;
 proračun / financijski plan – izmjene i dopune – unosi se posljednji usvojeni proračun /
financijski plan (izmjene i dopune proračuna / financijski plan ili prvobitni proračun /
financijski plan ako nisu vršene njegove izmjene);
 ostvareni kumulativni iznos u izvještajnom razdoblju – unose se iznosi ostvarenih prihoda,
primitaka i financiranja ostvareni u razdoblju za koje se podnosi izvještaj;
 ostvareni kumulativni iznos istog razdoblja prethodne godine – unose se iznosi prihoda,
primitaka i financiranja ostvareni u istom razdoblju prethodne godine;
 postotak 2/1 – unosi se postotak izvršenja u izvještajnom razdoblju u odnosu na proračun /
financijski plan – izmjene i dopune (kolona 2 / kolona 1 x 100);
 postotak 2/3 – unosi se postotak izvršenja u izvještajnom razdoblju tekuće godine u odnosu
na isto izvještajno razdoblje prethodne godine (kolona 2 / kolona 3 x 100).
Obrazac broj 2. – Rashodi i izdaci po ekonomskim kategorijama
Obrazac broj 2. predstavlja pregled rashoda i izdataka po ekonomskim kategorijama u
izvještajnom razdoblju (ukupno utrošena sredstva iz svih izvora). Obrazac broj 2. sadrži sedam
(7) kolona. U koloni:
 ekonomski kod – dana su konta klasa 6 i 8;
 ostvareni kumulativni iznos u izvještajnom razdoblju – unosi se iznos izvršenih rashoda i
izdataka ostvarenih u razdoblju za koji se podnosi izvještaj;
 ostvareni kumulativni iznos istog razdoblja prethodne godine – unosi se iznos izvršenih
rashoda i izdataka ostvarenih u istom razdoblju prethodne godine;
299

 postotak 2/3 – unosi se postotak izvršenja u izvještajnom razdoblju tekuće godine, u odnosu
Obrazac broj 3. – Posebni podaci o plaćama i broju zaposlenih
Obrazac broj 3. predstavlja pregled posebnih podataka o plaćama i broju zaposlenih i sadrži tri
(3) kolone. U koloni:
 u obračunskom razdoblju tekuće godine – iskazuju se podaci o neto plaćama, naknadama,
porezima i doprinosima, te broju zaposlenih kumulativno za izvještajno razdoblje;
 u istom obračunskom razdoblju prethodne godine – iskazuju se podaci o neto plaćama,
naknadama, porezima i doprinosima, te broju zaposlenih kumulativno za isto izvještajno
razdoblje prethodne godine.
Obrazac broj 4. – Posebni podaci o tekućim i kapitalnim transferima
Obrazac broj 4. predstavlja pregled posebnih podataka o tekućim i kapitalnim transferima i
sadrži sedam (7) kolona. U koloni:
 ekonomski kod - dana su konta klase 6;
 ostvareni kumulativni iznos u izvještajnom razdoblju – unosi se iznos izvršenih tekućih i
kapitalnih transfera ostvarenih u razdoblju za koje se podnosi izvještaj;
 ostvareni kumulativni iznos istog razdoblja prethodne godine – unosi se iznos izvršenih
tekućih i kapitalnih transfera ostvarenih u istom razdoblju prethodne godine;
Obrazac broj 5. – Klasifikacija rashoda i izdataka proračuna po vladinim funkcijama
(COFOG)
Obrazac broj 5. predstavlja pregled ukupno izvršenih rashoda i izdataka u izvještajnom
razdoblju po funkcionalnoj klasifikaciji COFOG) i sadrži četiri (4) kolone. U koloni:
 funkcionalni kod – dani su brojevi funkcionalne klasifikacije
 ostvareni kumulativni iznos u izvještajnom razdoblju – unosi se iznos izvršenih rashoda i
izdataka ostvarenih u razdoblju za koje se podnosi izvještaj.
Obrazac broj 6. – Registar doznaka iz tekuće pričuve proračuna
Obrazac broj 6. predstavlja pregled izdvajanja iz teku pričuve proračuna po
odlukama/rješenjima, u izvještajnom razdoblju.
Obrazac broj 7. – Registar neizmirenih obveza
Obrazac broj 7. predstavlja pregled neizmirenih obveza u izvještajnom razdoblju Obrazac
sadrži četiri (4) kolone. U koloni:
300
 stanje obveza na početku razdoblja za koje se izvještava – iskazuju se neizmirene obveze

na početku godine;
 stanje na kraju razdoblja za koje se izvještava – iskazuju se ukupne neizmirene obveze na
kraju izvještajnog razdoblja;
 promjene ukupnih obveza tijekom razdoblja izvještavanja – predstavlja razliku između
stanja neizmirenih obveza na kraju razdoblja za koje se izvještava i stanja neizmirenih
obveza na početku godine;
 stanje ukupnih nedospjelih obveza,
 stanje ukupnih dospjelih obveza i
 Stanje dospjelih obveza više od 90 dana.
Obrazac broj 8. – Pregled prihoda, primitaka, rashoda i izdataka po ekonomskim
kategorijama
Novi obrazac broj 8. („Sl. novine FBiH“, br. 19/18) sastoji se od dvije tablice. Tablica broj 1.
predstavlja pregled prihoda, primitaka, rashoda i izdataka po ekonomskim kategorijama i sadrži
osam (8) kolona. U koloni:
 ESA - ESA – oznake za ekonomske kodove, koji su dati u priloženoj tabeli namijenjeni su
da osiguraju informacije o vladinoj financijskoj statistici, te pokazuju vrijednosti za deficiti i
dug bazirane na konceptima koji su definirani u Evropskom sistemu računa (ESA 2010)
 GFS – oznake za ekonomske kodove koja je dana u priloženim tablicama, namijenjena je
da osigura sveobuhvatne statističke podatke koji omogućavaju da se na sustavan način
prati kretanje u financijskim operacijama sektora vlade u BiH;
 ekonomski kod – dana su konta klase 6, 7 i 8;
 ostvareni kumulativni iznos u izvještajnom razdoblju – unosi se iznos ostvarenih prihoda i
primitaka i izvršenih rashoda i izdataka u razdoblju za koje se podnosi izvještaj;
 ostvareni kumulativni iznos istog razdoblja prethodne godine – unosi se iznos ostvarenih
prihoda i primitaka i izvršenih rashoda i izdataka u istom razdoblju prethodne godine;
financijski plan – izmjene i dopune (kolona 2 / kolona1 x 100);
na isto izvještajno razdoblje prethode godine (kolona 2 / kolona 3 x 100).
Konta čiji su nazivi označeni zvjezdicom “*“, ne ulaze u zbrojeve, ali podatke je potrebno
popuniti u svrhu usklađivanja s GFS metodologijom izvještavanja.
U tablici broj 2. iskazuju se stanja konta: novčanih sredstava i plemenitih metala, vrijednosnih
papira, kratkoročnih potraživanja, kratkoročnih plasmana, kratkoročnih obveza i razgraničenja i
dugoročnih obveza i razgraničenja, na početku i na kraju izvještajnog razdoblja.
Obrazac broj 8. sastavljaju riznice ministarstva financija i službe za financije.
Obrazac broj 9. – Izvještaj o namjenskom utrošku sredstava
Obrazac broj 9. predstavlja pregled namjenskog utroška transfera i sadrži pet (5) kolona. U
koloni:
 namjena sredstava – unosi se namjena utroška sredstava sukladno odluci usvojenoj od
strane vlada, općinskih vijeća, upravnih odbora izvanproračunskih fondova;
 naziv korisnika – unosi se korisnik transfera utvrđen u programu utroška;
 iznos doznačenih sredstava – unosi se iznos doznačenih sredstava;
301
 iznos utrošenih sredstava – unosi se iznos utrošenih sredstava po izvještaju od krajnjih

korisnika;
 iznos neutrošenih sredstava – unosi se razlika između doznačenih i utrošenih sredstava.
Proračunski korisnici obvezno uz ovaj obrazac dostavljaju i pismeno obrazloženje o
namjenskom utrošku sredstava ili razloge za neutrošena sredstva.
Obrazac JP – Izvještaj o izvršenju poslovnog plana javnog poduzeća
Obrazac Jp predstavlja pregled izvještaja o izvršenju poslovnog plana javnog poduzeća i
sadrži šest (6) kolona. U koloni:
 poslovni plan – unosi se posljednji usvojeni poslovni plan;
 ostvareni kumulativni iznos u izvještajnom razdoblju – unosi se iznos ostvarenog poslovnog
plana u razdoblju za koji se podnosi izvještaj;
 ostvareni kumulativni iznos istog razdoblja prethodne godine – unosi se iznos ostvarenog
poslovnog plana u istom razdoblju prethodne godine;
 postotak 2/1 – unosi se postotak izvršenja u izvještajnom razdoblju u odnosu na poslovni
plan (kolona 2 / kolona 1 x 100);
 postotak 2/3 – unosi se procent izvršenja u izvještajnom razdoblju tekuće godine u odnosu
Rokovi za dostavljanje periodičnih izvještaja proračunskih korisnika
Proračunski korisnici popunjene obrasce dostavljaju nadležnom ministarstvu financija,
odnosno službi za financije. Nadležno ministarstvo, odnosno služba, vrši formalne, računske i
logičke kontrole ispravnosti primljenih izvještaja i njihovo objedinjavanje.
Općinske i gradske službe za financije dužne su dostaviti periodične izvještaje:
- za razdoblja od 1. siječnja do 31. ožujka, od 1. siječnja do 30. lipnja, i od 1. siječnja do 30.
rujna općinskom i gradskom vijeću i županijskim ministarstvima financija, u roku od 20 dana
po isteku obračunskog razdoblja,
- za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca do 28. veljače tekuće godine.
Županijska ministarstva financija periodične izvještaje za razinu općina i gradova dostavljaju
Federalnom ministarstvu financija, a periodični izvještaj za proračun županija, dostavljaju
županijskoj vladi i Federalnom ministarstvu financija:
- za razdoblja od 1. siječnja do 31. ožujka, od 1. siječnja do 30. lipnja i od 1. siječnja do 30.
rujna u roku od 30 dana po isteku obračunskog razdoblja,
- za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca, do 15. ožujka tekuće godine.
Županijska ministarstva financija konsolidiraju izvještaje na razini županija, u roku od 5 dana
po izradi konsolidiranih općinskih i gradskih periodičnih izvještaja za proračun županija.
Izvanproračunski fondovi dostavljaju svoje periodične izvještaje resornim ministarstvima,
županijskim ministarstvima financija i Federalnom ministarstvu financija:
- za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca do 5. ožujka tekuće godine.
Federalni proračunski korisnici dužni su dostaviti periodične izvještaje:
rujna Federalnom ministarstvu financija, u roku od 20 dana po isteku obračunskog
razdoblja,
Federalno ministarstvo financija, na temelju podataka iz Glavne knjige Riznice, sastavlja
periodični izvještaj za proračun Federacije BiH i dostavlja ga Vladi Federacije BiH i na
konsolidaciju:
302

- za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca do 25. travnja tekuće godine.
Javna poduzeća dužna su dostaviti propisani periodični (kvartalni) izvještaj:
- za razdoblja: od 1. siječnja do 31. ožujka, od 1. siječnja do 30. lipnja i od 1. siječnja do 30.
rujna Federalnom ministarstvu financija u roku od 20 dana po isteku obračunskog razdoblja,
Federalno ministarstvo financija konsolidira izvještaje na razini Federacije:
rujna u roku od 15 dana po isteku rokova za dostavu periodičnih izvještaja proračunskih
obveznika iz članka 18. stavak 3. i 7. (županijska ministarstva financija i Federalno
ministarstvo financija),
- za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca roku od 15 dana po isteku propisanih rokova i
dostavlja Vladi Federacije Bosne i Hercegovine.
303
12
FINANCIJSKO UPRAVLJANJE I KONTROLA
U JAVNOM SEKTORU FEDERACIJE BiH
Financijsko upravljanje i kontrola je obvezan sveobuhvatan proces za sve korisnike javnih

sredstava, ali i sredstava europskih fondova. Obveza uspostavljanja i razvoja financijskog
upravljanja i kontrole, kao i izvještavanja o financijskom upravljanju i kontroli u javnom sektoru
proizlazi iz više propisa, a poglavito:
- Zakon o financijskom upravljanju i kontroli u javnom sektoru u Federaciji BiH („Sl. novine
FBiH“, br. 38/16) (dalje: Zakon)
- Pravilnik o provođenju financijskog upravljanja i kontrole u javnom sektoru u Federaciji BiH
(„Sl. novine FBiH“, br. 6/17) (dalje: Pravilnik)
- Standardi interne kontrole u javnom sektoru u Federaciji BiH („Sl. novine FBIH“, br: 75/16).
Pored pobrojanih propisa, u pogledu načina sastavljanja i dostavljanja svojih godišnjih
izvještaja o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola, svi korisnici javnih
sredstava trebaju se pridržavati i naputaka Federalnog ministarstva financija, odnosno
Centralne harmonizacijske jedinice. Centralna harmonizacijska jedinica je zadužena za
uspostavljanje, razvoj, koordinaciju i harmonizaciju sustava financijskog upravljanja i kontrole u
organizacijama javnog sektora u Federaciji BiH. Prema članku 16. Zakona o financijskom
upravljanju i kontroli u javnom sektoru u Federaciji BiH, Centralna harmonizacijska jedinica je
nadležna za:
a) pripremu zakona i podzakonskih propisa i akata iz područja financijskog upravljanja i
kontrole za organizacije u Federaciji;
b) pripremu i ažuriranje strateških dokumenata iz oblasti razvoja sustava financijskog
upravljanja i kontrole u skladu sa međunarodno prihvaćenim standardima,
standardima interne kontrole, praksama i propisima u Evropskoj uniji;
c) koordinaciju uspostave i razvoja sustava internih financijskih kontrola u javnom
sektoru;
d) definiranje sadržaja programa obuke i koordinaciju aktivnosti na provođenju
programa obuke iz oblasti financijskog upravljanja i kontrole u organizacijama u
Federaciji;
e) definiranje forme i sadržaja godišnjih izvještaja, postupaka i rokova izvještavanja o
adekvatnosti i efektivnosti sustava financijskog upravljanja i kontrole u organizacijama
u Federaciji BiH;
f) vršenje analize, davanje preporuka kojima se unapređuje financijsko upravljanje i
kontrole u organizacijama u Federaciji BiH i praćenje njihove realizacije;
g) ocjenu adekvatnosti i efektivnosti sustava financijskog upravljanja i kontrole u
organizacijama u Federaciji BiH na godišnjem nivou u svrhu prikupljanja informacija
za razvoj metodologije i standarda rada;
h) vođenje i održavanje registra osoblja uključenog u financijsko upravljanje i kontrolu u
organizacijama u Federaciji BiH.
12.1. POJMOVNO ODREĐENJE FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I

KONTROLE
Financijsko upravljanje i kontrola (eng. FMC – Financial Management and Control) je
sveobuhvatan sustav internih kontrola koji uspostavljaju i za koji su odgovorni rukovoditelji
korisnika javnih sredstava, a kojim se upravljajući rizicima osigurava razumno uvjeravanje da će
se u ostvarivanju ciljeva proračunska i druga sredstva koristiti pravilno, ekonomično, efikasno i
304
efektivno. Zakonom je dan popis osnovnih pojmova i definicija u vezi financijskog upravljanja i
kontrole u javnom sektoru u Federaciji BiH (čl. 3.):
 COSO model je općeprihvaćeni međunarodni model za uspostavljanje, vođenje i
procjenu sustava internih kontrola koji čini pet međusobno povezanih komponenti:
kontrolno okruženje, procjena rizika, kontrolne aktivnosti, informacije i komunikacije,
praćenje i procjena (COSO - eng. Committee of Sponsoring Organisations of the
Treadway Commission);
 efektivnost podrazumijeva stupanj ostvarivanja ciljeva, odnosno odnos između
planiranog i ostvarenog učinka neke aktivnosti;
 efikasnost je najbolji odnos između rezultata i sredstava korištenih za njihovo
ostvarivanje;
 ekonomičnost je smanjenje troškova resursa koji se koriste u obavljanju neke aktivnosti
na najmanju mjeru uz osiguranje odgovarajućeg nivoa kvalitete;
 Interne financijske kontrole u javnom sektoru (eng. PIFC – Public Internal Finance
Control) predstavljaju cjelokupan sustav financijskih i drugih kontrola koji uspostavlja
rukovoditelj korisnika javnih sredstava s ciljem da osigura zakonito, transparentno,
ekonomično, efikasno i efektivno upravljanje javnim sredstvima kao i da se osigura
njihova kontrola; sustav internih financijskih kontrola sastoji se od tri elementa:
financijsko upravljanje i kontrola, interna revizija i centralna harmonizacijska jedinica;
 javna sredstva su sva sredstva koja su prikupljena, sredstva koja su dobivena, sredstva
koja se drže, raspoređuju i koja troše organizacije javnog sektora, uključujući
proračunske prihode i primitke sredstava, rashode i izdatke sredstava, kredite i
subvencije;
 kontrola predstavlja aktivnosti rukovodstva usmjerene na izbjegavanje ili smanjenje
rizika koji imaju negativan utjecaj na ostvarenje ciljeva organizacije;
 koordinacijski odbor centralnih harmonizacijskih jedinica je koordinacijsko tijelo koje je
nadležno za harmonizaciju regulative iz oblasti interne revizije i financijskog upravljanja i
kontrole u BiH, a čiji članovi su rukovoditelji centralnih harmonizacijskih jedinica u BiH;
 naknadne (ex post) kontrole su kontrole usmjerene na otkrivanje mogućih pogrešaka,
nepravilnosti i prijevara, a provode se nakon okončanja poslovnog događaja; naknadnim
kontrolama provjerava se jesu li proračunska i druga sredstva prikupljena i korištena
zakonito, namjenski i pravovremeno te u skladu sa preuzetim obvezama, kao i jesu li
očekivani rezultati korištenja proračunskih i drugih sredstava ostvareni;
 nepravilnost je nepridržavanje ili pogrešna primjena zakona i drugih propisa koja
proizlazi iz radnji ili propusta korisnika javnih sredstava, a koja ima ili bi mogla imati
štetan utjecaj na proračunska sredstva i sredstva iz drugih izvora;
 prethodne (ex ante) kontrole su kontrole usmjerene na osiguranje zakonitosti i pravilnosti
financijskih i drugih odluka; provode se prije odlučivanja o korištenju proračunskih i
drugih sredstava, odnosno prije nastanka poslovnog događaja;
 prijevara je namjerno činjenje ili propust koji se odnosi na lažno, netočno ili nepotpuno
prikazivanje činjenica, te na zloupotrebu što za posljedicu ima negativan učinak na
sredstva proračuna i sredstva iz drugih izvora;
 razumno uvjeravanje je zadovoljavajući nivo sigurnosti o određenom pitanju uzimajući u
obzir odnos troškova i prednosti i rizike;
 revizorski trag je dokumentirani tok financijskih i drugih transakcija od njihovog početka
do završetka sa ciljem omogućavanja rekonstrukcije svih pojedinačnih aktivnosti i
njihovog odobravanja, a obuhvata sisteme dokumentiranja, izvještavanja, računovodstva
i arhiviranja;
 rizik je mogućnost da će se desiti neki događaj koji može utjecati na ostvarivanje ciljeva
organizacije, a karakterizira ga vjerojatnoća dešavanja događaja i rezultirajući utjecaj
ukoliko se on pojavi;
305
 upravljačka odgovornost je obveza rukovoditelja svih nivoa kod korisnika javnih

sredstava da sve poslove obavljaju zakonito, poštujući principe ekonomičnosti,
efektivnosti, efikasnosti i javnosti, kao i da za svoje odluke, postupke i rezultate
odgovaraju onome koji ih je imenovao ili im prenio odgovornost.
12.2. OBVEZNICI PRIMJENE FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLE

Obveza ustroja, razvoja i izvještavanja u vezi funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i
kontrole je definirana za korisnike javnih sredstava u Federaciji BiH, odnosno javni sektor
Federacije BiH. U pogledu financijskog upravljanja i kontrole korisnicima javnih sredstava
smatraju se (čl. 2. Pravilnika):
 korisnici javnih sredstava prve i druge razine proračuna Federacije, županija, gradova i
općina utvrđene u registrima proračunskih korisnika;
 izvanproračunski fondovi osnovani na teritoriju Federacije BiH prema posebnom zakonu;
 pravne osobe u kojima Federacija ili županije imaju većinski vlasnički udjel (javna
poduzeća i gospodarska društva)
 organizacije i tijela u javnom sektoru u Federaciji koja se financiraju iz fondova i
programa Europske unije.
Korisnici javnih sredstava prvog nivoa financiraju se izravno iz proračuna, dok se korisnici
javnih sredstava drugog nivoa financiraju putem korisnika javnih sredstava prvog nivoa.
Većinski vlasnički udio je udio u vlasništvu u iznosu od najmanje 50% plus jedna dionica.
12.3. DJELOKRUG I SVRHA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLE

Financijsko upravljanje i kontrola se provodi u svim organizacijskim jedinicama i na svim
razinama korisnika javnih sredstava i obuhvaća sve poslovne transakcije, a posebno one
vezane za planiranje i izvršavanje proračuna, odnosno financijskog plana, javne nabave,
računovodstvo i izvještavanje (čl. 3. st. 1. Pravilnika).
Osnovna svrha uspostavljanja i razvoja sustava financijskog upravljanja i kontrole je
osiguranje razumnog uvjeravanja da će se ciljevi organizacije ostvariti korištenjem javnih
sredstava na zakonit, efikasan, efektivan i ekonomičan način.
Sustav financijskog upravljanja i kontrole kod korisnika javnih sredstava se uspostavlja,
provodi i razvija u svrhu postizanja sljedećih ciljeva (čl. 3. st. 2. Pravilnika):
a) usklađenosti poslovanja sa zakonima i drugim propisima, planovima, programima i
postupcima;
b) obavljanje aktivnosti na pravilan, ekonomičan, efikasan, efektivan i etičan način;
c) zaštita sredstava od gubitaka uzrokovanih lošim upravljanjem, neopravdanim
trošenjem i korištenjem, te zaštite od drugih oblika nepravilnosti;
d) jačanje odgovornosti za uspješno ostvarenje poslovnih ciljeva;
e) osiguranje pouzdanosti i sveobuhvatnosti financijskih i drugih izvještaja.
Financijsko upravljanje i kontrola obuhvaća sve financijske i nefinancijske procese i aktivnosti
u poslovanju i provodi se u svim organizacijskim jedinicama i na svim razinama korisnika javnih
sredstava. Financijsko upravljanje i se odnosi na sva javna sredstva korisnika, uključujući
sredstva Europske unije i druga donatorska sredstva.
12.4. KOMPONENTE FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLE

Sustav financijskog upravljanja i kontrole u javnom sektoru u Federaciji BiH, a zasniva se na
COSO modelu uspostavljanja i funkcioniranja interne kontrole. COSO model je općeprihvaćeni
međunarodni model za uspostavljanje, vođenje i procjenu sustava internih kontrola koji čini pet
međusobno povezanih komponenti:
1) kontrolno okruženje,
2) procjena rizika,
306
3) kontrolne aktivnosti,
4) informacije i komunikacije, te
5) praćenje i procjena.
Skraćenica COSO odnosi se na Odbor sponzorskih organizacija Treadway komisije (eng.
Committee of Sponsoring Organisations of the Treadway Commission).
Kontrolno okruženje je temelj svih komponenata financijskog upravljanja i kontrole, a
osigurava uvjete za efektivno djelovanje kontrola. Kontrolno okruženje uključuje:
a) lični i profesionalni integritet te etičke vrijednosti zaposlenika,
b) rukovođenje i stil upravljanja,
c) određivanje misije i ciljeva,
d) organizacijsku strukturu, uključujući dodjelu ovlaštenja i odgovornosti te uspostavu
odgovarajućih linija izvještavanja,
e) pisana pravila i praksu upravljanja ljudskim potencijalima, te
f) kompetentnost zaposlenika (čl. 6. Zakona).
Upravljanje rizicima je cjelokupan proces utvrđivanja, procjenjivanja i praćenja rizika,
uzimajući u obzir ciljeve korisnika javnih sredstava, te poduzimanja potrebnih radnji, posebno
kroz primjenu sustava financijskog upravljanja i kontrole, a u svrhu smanjenja rizika. (čl. 7.
Zakona).
Kontrolne aktivnosti temelje se na pisanim pravilima i principima, postupcima i drugim
mjerama koje se uspostavljaju radi ostvarenja ciljeva korisnika javnih sredstava smanjenjem
rizika na prihvatljiv nivo. Kontrolne aktivnosti se, između ostalog, odnose na (čl. 8. st. 3.
Zakona):
a) postupke odobrenja poduzete nakon provođenja kontrolnih postupaka,
b) evidentiranje i odobrenje izuzetaka koje odobrava rukovodilac korisnika javnih
sredstava prema utvrđenim postupcima,
c) postupke prijenosa ovlaštenja i odgovornosti,
d) razdvajanje dužnosti u dijelu davanja ovlaštenja za pripremu, obradu, evidentiranje i
plaćanje, te za kontrole,
e) sustav dvostrukog potpisa,
f) pravila koja osiguravaju zaštitu imovine i informacija,
g) postupke potpunog, točnog, pravilnog i ažurnog evidentiranja svih poslovnih
transakcija,
h) postupke upravljanja ljudskim potencijalima,
i) procjenu efektivnosti i efikasnosti transakcija, te izvještavanje,
j) pravila dokumentiranja svih kontrola, financijskih odluka, izuzetaka u odnosu na
pravila, transakcija, evidentiranja i radnji vezanih uz aktivnosti korisnika javnih
sredstava,
k) nadzor (superviziju).
Kontrolne aktivnosti moraju biti primjerene i pravovremene, a troškovi njihove uspostave ne
smiju premašiti očekivane koristi. Kontrolne aktivnosti se uspostavljaju kao prethodne (ex ante) i
naknadne (ex post) kontrole, uz ograničenje da naknadnu kontrolu ne može provoditi osoba
odgovorna ili uključena u provođenje prethodne kontrole.
Izvještaji informacijskih sustava i drugi izvještaji sadrže poslovne informacije koje omogućuju
upravljanje i kontrolu poslovanja. Informacije i komunikacija uključuju (čl. 9. st. 2. Zakona):
a) odgovarajuće, ažurne, točne i dostupne informacije za potrebe financijskog
upravljanja,
b) efektivnu komunikaciju na svim nivoima korisnika javnih sredstava,
307
c) izgradnju odgovarajućeg upravljačkog sustava informacija sa točno određenom

ulogom svakog zaposlenika uključenog u financijsko upravljanje i kontrolu,
d) dokumentiranje poslovnih procesa i transakcija, uključujući opise sustava putem
dijagrama toka, računovodstvo i sustav arhiviranja s ciljem izrade odgovarajućeg
revizorskog traga,
e) razvoj efektivnog, pravovremenog i pouzdanog sustava izvještavanja.
Praćenje i procjena sustava financijskog upravljanja i kontrole obavlja se u svrhu
procjenjivanja njegovog funkcioniranja i osiguranja njegovog pravovremenog ažuriranja u
slučajevima promjene uvjeta i načina poslovanja, te utvrđivanja mjera za njegov stalni razvoj.
Praćenje i procjena sustava obavlja se putem redovnih aktivnosti upravljanja i nadgledanja,
samoprocjene i interne revizije.
12.5. USPOSTAVLJANJE, PROVOĐENJE I RAZVOJ FINANCIJSKOG

UPRAVLJANJA I KONTROLE
Financijsko upravljanje i kontrola u organizacijama u Federaciji BiH uspostavlja se kao
sustav procedura i definiranja odgovornosti i nadležnosti svih lica u organizaciji donošenjem
internih propisa u skladu sa važećom regulativom. Uspostavljeni sustav financijskog upravljanja
i kontrole na osnovu odredbi ovog zakona mora osigurati revizorski trag za sve financijske i
druge transakcije koje su izvršene tokom izvještajnog razdoblja.
12.5.1. Odgovornost za uspostavljanje, provođenje i razvoj financijskog

upravljanja i kontrole
Prema članku 12. Zakona rukovoditelj korisnika javnih sredstava odgovoran je za
uspostavljanje, razvoj i implementaciju odgovarajućeg, efikasnog, efektivnog i ekonomičnog
financijskog upravljanja i kontrole u skladu sa zakonima i drugim propisima, te internim aktima
koji uređuju pojedina područja poslovanja korisnika javnih sredstava. U pogledu efikasnog i
efektivnog funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrole, rukovoditelj korisnika javnih
sredstava ima upravljačku odgovornost koja podrazumijeva odgovornost (čl. 12. st. 2. i 3.):
 da ciljeve korisnika javnih sredstava ostvaruje upravljanjem tim sredstvima na zakonit,
ekonomičan, efikasan i efektivan način;
 za izradu internih propisa o financijskog upravljanja i kontrole iz članka 11. stavak (2)
zakona; i
 za implementaciju sustava financijskog upravljanja i kontrole u svim organizacijskim
jedinicama poštujući načela zakonitosti, financijskog upravljanja i transparentnosti u
skladu sa standardima interne kontrole.
Rukovoditelj korisnika javnih sredstava može u skladu sa važećom regulativom o unutrašnjoj
organizaciji i načinu rada prenijeti ovlaštenja u vezi uspostavljanja, funkcioniranja, razvoja i
izvještavanja prenijeti na druge zaposlene u organizaciji. Prenošenjem ovlaštenja prenosi se i
dio odgovornosti na tog zaposlenika. Međutim, prenošenje ovlaštenja i odgovornosti ne
isključuje odgovornost rukovodioca korisnika javnih sredstava.
12.5.2. Planiranje uspostavljanja i razvoja financijskog upravljanja i kontrole

Korisnici javnih sredstava u obvezi su planirati aktivnosti na uspostavljanju i razvoju
financijskog upravljanja i kontrole u skladu sa Standardima interne kontrole. Planiranje
uspostavljanja i razvoja financijskog upravljanja i kontrole vrši se na godišnjoj razini i sadrži
pregled aktivnosti koje se poduzimaju u cilju rješavanja (čl. 6. st. 2. Pravilnika):
a) uočenih nedostataka prilikom izrade Godišnjeg izvještaja o funkcioniranju sustava
financijskog upravljanja i kontrole,
b) uočenih nedostataka prilikom izrade Izjave o fiskalnoj odgovornosti,
c) nalaza i preporuka Ureda za reviziju institucija u Federaciji BiH,
d) nalaza i preporuka interne revizije,
308
e) drugih mjera predviđenih za daljnji razvoj financijskog upravljanja i kontrole.
12.5.3. Koordinacija provođenja financijskog upravljanja i kontrole

Koordinacija provođenja financijskog upravljanja i kontrole podrazumijeva dva aspekta:
imenovanje koordinatora za financijsko upravljanje i kontrolu na razini svakog korisnika javnih
sredstava te koordinacijske aktivnosti i suradnja između korisnika javnih sredstava.
Rukovoditelj korisnika javnih sredstava imenuje koordinatora za financijsko upravljanje i
kontrolu iz reda najvišeg rukovodstva u korisniku javnih sredstava. Nakon imenovanja,
rukovoditelj korisnika javnih sredstava dužan je Centralnoj harmonizacijskoj jedinici Federalno
ministarstva financija dostaviti kopiju akta o imenovanju koordinatora za financijsko upravljanje i
kontrolu. Koordinator za financijsko upravljanje i kontrolu obavlja sljedeće aktivnosti (čl. 7. st. 2.
Pravilnika):
a) pružanje savjeta i podrške rukovoditelju korisnika javnih sredstava o načinu
uspostavljanja, provođenja i razvoja financijskog upravljanja i kontrole na razini
organizacije,
b) pružanje savjeta i podrške rukovoditeljima organizacijskih jedinica o načinu
uspostavljanja, provođenja i razvoja financijskog upravljanja i kontrole u dijelu za koji
su oni nadležni,
c) planiranje, pripremu i praćenje provođenja planiranih aktivnosti na uspostavljanju i
razvoju financijskog upravljanja i kontrole,
d) koordinaciju samoprocjene i izrade Godišnjeg izvještaja o funkcioniranju sustava
financijskog upravljanja i kontrole,
e) u županijskim ministarstvima financija koordinira izradu Konsolidiranog izvještaja o
funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrole za županiju,
f) koordinaciju izrade internih akata iz proračunskog ciklusa (pravilnika, instrukcija,
uputa, smjernica) kojima se razrađuju postupci, definiraju nadležnosti i odgovornosti
svih sudionika, te uređuju kontrolne aktivnosti u procesu planiranja, programiranja,
izrade i realizacije proračuna, odnosno financijskog plana, te u procesu nabava i
ugovaranja,
g) suradnju sa Centralnom harmonizacijskom jedinicom Federalnog ministarstva
financija.
U procesu koordinacije aktivnosti vezanih za uspostavljanje, provođenje i razvoj financijskog
upravljanja i kontrole na razini korisnika javnih sredstava, koordinatoru za financijsko upravljanje
i kontrolu podršku pruža organizacijska jedinica za financije.
Korisnici javnih sredstava u obvezi su surađivati i koordinirati razvoj financijskog upravljanja i
kontrole s korisnicima javnih sredstava niže razine unutar svog razdjela i resorno povezanim
korisnicima, u dijelu koji se odnosi na (čl. 8. Pravilnika):
a) praćenje provođenja financijskog upravljanja i kontrole kod proračunskih i
izvanproračunskih korisnika,
b) davanje uputa i smjernica proračunskim i izvanproračunskim korisnicima u skladu s
uputama Centralne harmonizacijske jedinice Federalnog ministarstva financija, te
c) koordinaciju izrade internih akata iz proračunskog ciklusa koji uređuju odnose s
proračunskim i izvanproračunskim korisnicima.
12.5.4. Poduzimanje radnji protiv nepravilnosti i prijevara

Prema članku 17. Zakona rukovoditelj korisnika javnih sredstava odgovoran je za:
 upravljanje rizicima od nepravilnosti i prijevara i
 provođenje radnji za sprječavanje i otklanjanje nepravilnosti i prijevara u svojoj
organizaciji.
309
Nadalje, svi zaposleni u korisnicima javnih sredstava dužni su prijaviti svaku značajnu
nepravilnost i eventualnu sumnju na prijevaru rukovoditelju korisnika javnih sredstava, odnosno
nadležnom tijelu za postupanje po nepravilnostima i prijevarama u skladu sa propisima koji
reguliraju ovu oblast. Dostavljanje prijave o nepravilnosti i eventualnoj sumnji na prijevaru od
zaposlenih u organizacijama u Federaciji BiH ni na koji način ne može utjecati na njihov radno-
pravni status i stečena prava iz radnog odnosa, a zaposlenom koji dostavi informacije o
nepravilnosti i sumnji na prijevaru jamči se zaštita osobnog integriteta.
12.5.5. Ocjena adekvatnosti i efektivnosti sustava financijskog upravljanja i

kontrole
Ocjenu adekvatnosti i efektivnosti sustava financijskog upravljanja i kontrole u Federaciji BiH
obavlja Centralna harmonizacijska jedinica Federalnog ministarstva financija redovnom
godišnjom i povremenom provjerom. Cilj provjera je praćenje provođenja i prikupljanje
informacija potrebnih za poboljšanje metodologije i standarda rada.
Redovna godišnja provjera provodi se na temelju podataka iz Godišnjeg izvještaje o
funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrole i Konsolidiranog izvještaje o
funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrole korisnika javnih sredstava, te drugih
podataka koje su korisnici javnih sredstava obavezni dostavljati Federalnom ministarstvu
financija sukladno posebnim propisima.
Povremena provjera provodi se na uzorku korisnika javnih sredstava neposrednim uvidom u
evidencije i dokumentaciju o primjeni metodološkog okvira, razgovorom sa zaposlenima i/ili
popunjavanjem odgovarajućeg upitnika.
12.6. IZVJEŠTAVANJE O SUSTAVU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I

KONTROLA
Izvještavanje o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrole vrši se
sastavljanjem i podnošenjem Godišnjeg izvještaja o funkcioniranju sustava financijskog
upravljanja i kontrole i Konsolidiranog izvještaja o funkcioniranju sustava financijskog
upravljanja i kontrole korisnika javnih sredstava.
12.6.1. Godišnji izvještaj o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i

kontrole
Godišnji izvještaj o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrole dužni su izraditi
sljedeći korisnici javnih sredstava (čl. 14. Zakona):
a) korisnici javnih sredstava prvog nivoa i izvanproračunski fondovi na federalnoj razini
koji izvještaj dostavljaju Federalnom ministarstvu financija;
b) korisnici javnih sredstava prvog nivoa i izvanproračunski fondovi na županijskoj razini
koji izvještaj dostavljaju nadležnom županijskom ministarstvu financija;
c) jedinice lokalne samouprave sa statusom grada koji izvještaj dostavljaju nadležnom
županijskom ministarstvu financija i
d) pravne osobe u kojima Federacija BiH ili županija imaju većinski vlasnički udio, a koji
izvještaj dostavljaju nadležnom resornom ministarstvu.
Godišnji izvještaj o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrole predstavlja
izvještaj korisnika javnih sredstava o stanju sustava financijskog upravljanja i kontrole za
prethodnu godinu koji se podnosi na propisanom obrascu (vidjeti Prilog I ovog poglavlja), a
sadrži opće podatke o organizaciji i popunjen upitnik za samoprocjenu sustava financijskog
upravljanja i kontrole.
Korisnici javnih sredstava iz članka 14. Zakona u obvezi su izraditi Godišnji izvještaj o
funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrole i isti dostaviti na sljedeći način:
 federalni korisnici javnih sredstava prve razine godišnji izvještaj dostavljaju Centralnoj
harmonizacijskoj jedinici Federalnog ministarstva financija do 28. veljače tekuće godine
za prethodnu godinu;
310
 županijski korisnici javnih sredstava prve razine i jedinice lokalne samouprave sa

statusom grada godišnji izvještaj dostavljaju nadležnom županijskom ministarstvu
financija do 28. veljače tekuće godine za prethodnu godinu;
 federalne izvanproračunske organizacije godišnji izvještaj dostavljaju Centralnoj
harmonizacijskoj jedinici Federalnog ministarstva financija do 28. veljače tekuće godine
za prethodnu godinu;
 županijske izvanproračunske organizacije godišnji izvještaj dostavljaju nadležnom
županijskom ministarstvu financija do 28. veljače tekuće godine za prethodnu godinu;
 pravne osobe u kojima Federacija BiH ima većinski vlasnički udio godišnji izvještaj
dostavljaju resornom federalnom ministarstvu do 31. siječnja tekuće godine za
prethodnu godinu, a koji postaje sastavni dio godišnjeg izvještaja resornog federalnog
ministarstva,
 pravne osobe u kojima županija ima većinski vlasnički udio godišnji izvještaj dostavljaju
resornom županijskom ministarstvu do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu,
a koji postaje sastavni dio godišnjeg izvještaja resornog županijskog ministarstva.
Iznimno, Federalno ministarstvo financija i županijska ministarstva financija godišnje podatke
o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrole za svoja ministarstva dostavit će u
sklopu konsolidiranog izvještaja o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrole za
Federaciju, odnosno županiju.
12.6.2. Konsolidirani izvještaj o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja

i kontrole
Konsolidirani izvještaj o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrole sastavlja se
na razini javnog sektora županija i Federacije BiH. Nositelji tih procesa su županijska
ministarstva financija i Federalno ministarstvo financija, odnosno Centralna harmonizacijska
jedinica.
Konsolidirani izvještaj o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrole u javnom
sektoru u županiji predstavlja objedinjeno izvještaj o funkcioniranju sustava financijskog
upravljanja i kontrole na razini županiji. Isto sadrži najznačajnije informacije iz oblasti
financijskog upravljanja i kontrole u javnom sektoru u županiji u prethodnoj godini. Sadržaj
konsolidiranog izvještaja o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrole obvezno
čine (čl. 11 st. . Pravilnika):
 ocjena sustava financijskog upravljanja i kontrole na temelju postojećeg stanja,
 mjere planirane za budući razvoj sustava financijskog upravljanja i kontrole, kao i
 tabelarni pregled provođenja financijskog upravljanja i kontrole kroz pet komponenti
Standarda interne kontrole.
Županijsko ministarstvo financija konsolidira godišnje izvještaje o funkcioniranju sustava
financijskog upravljanja i kontrole za županiju na propisanom obrascu danom i dostavlja
Centralnoj harmonizacijskoj jedinici Federalnog ministarstva financija do 31. ožujka tekuće za
prethodnu godinu.
Konsolidirani izvještaj o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrole u javnom
sektoru u Federaciji BiH predstavlja objedinjeni izvještaj o funkcioniranju sustava financijskog
upravljanja i kontrole na razini Federacije BiH. Isto sadrži najznačajnije informacije iz oblasti
financijskog upravljanja i kontrole u javnom sektoru u Federaciji BiH u prethodnoj godini.
Sadržaj Konsolidiranog izvještaja o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrole
obvezno čine (čl. 12. Pravilnika):
 ocjena sustava financijskog upravljanja i kontrole na temelju postojećeg stanja,
 mjere planirane za budući razvoj sustava financijskog upravljanja i kontrole, i
 tabelarni pregled provođenja financijskog upravljanja i kontrole kroz pet komponenti
Standarda interne kontrole.
311
Konsolidirani izvještaj o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrole Federacije

BiH izrađuje Centralna harmonizacijska jedinica Federalnog ministarstva financija na temelju
dostavljenih izvještaja o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrole i dostavlja ga
federalnom ministru financija do 31. svibnja tekuće godine za prethodnu godinu.
Federalni ministar financija dostavlja Konsolidirani izvještaj o funkcioniranju sustava
financijskog upravljanja i kontrole Federacije BiH Vladi Federacije BiH do 30. lipnja tekuće
godine za prethodnu godinu radi razmatranja i usvajanja.
12.7. METODOLOŠKI OKVIR ZA PROVOĐENJE FINANCIJSKOG

UPRAVLJANJA I KONTROLE
Metodološki okvir za primjenu financijskog upravljanja i kontrole u javnom sektoru u
Federaciji BiH temelji se na Standardima interne kontrole u javnom sektoru u Federaciji Bosne i
Hercegovine, kojima je razrađeno pet međusobno povezanih komponenti zasnovanih na COSO
modelu: kontrolno okruženje, upravljanje rizicima, kontrolne aktivnosti, informacije i
komunikacija i praćenje i procjena.
Standardi interne kontrole u javnom sektoru u Federaciji BiH se zasnivaju na:
 Zakonu o financijskom upravljaju i kontroli u javnom sektoru u Federaciji BiH,
 Smjernicama za internu kontrolu u javnom sektoru Međunarodne organizacije
vrhovnih revizorskih institucija (INTOSAI) i
 Standardima interne kontrole Europske komisije.
Navedeni izvori se temelje na Integriranom okviru internih kontrola COSO općeprihvaćenom
međunarodnom modelu za uspostavljanje, upravljanje, unaprjeđenje i procjenu sustava internih
kontrola.
Standardi interne kontrole detaljnije se razrađuju kroz pet međusobno povezanih komponenti
COSO modela i to:
Tablica 1. – Pregled standarda interne kontrole primjenjivih u Federaciji BiH
Komponente COSO
Oznaka i naziv standarda
modela
I. Kontrolno okruženje 1. Integritet i etičke vrijednosti
2. Profesionalna stručnost i kompetentnost
3. Organizacijska struktura i delegiranje ovlaštenja i
odgovornosti
4. Misija i ciljevi
5. Planiranje
II. Procjena rizika 6. Upravljanje rizikom
III. Kontrolne aktivnosti 7. Politike i procedure
8. Dokumentiranje i evidentiranje financijskih i drugih
transakcija
9. Razdvajanje dužnosti
10. Zaštita resursa/imovine
IV. Informacije i komunikacije 11. Relevantne i potrebne informacije
12. Interna i vanjska komunikacija
13. Poslovna korespondencija, čuvanje i arhiviranje
dokumentacije
V. Praćenje i procjena 14. Stalno praćenje
15. Samoprocjena sustava internih kontrola
16. Interna revizija
312
Standardi interne kontrole su obvezna osnova svim korisnicima javnih sredstava pri izradi
podzakonskog okvira radi ostvarivanja njihovih ciljeva i stvaranja uvjeta za etički uređeno,
ekonomično, efikasno i efektivno poslovanje.
12.7.1. Standardi interne kontrole - kontrolno okruženje
Kontrolno okruženje je osnova cijelog sustava interne kontrole. Ono određuje disciplinu,
strukturu i klimu koja utječe na ukupnu kvalitetu interne kontrole, kao i na to kako se utvrđuju
strategija i ciljevi, te kako su kontrolne aktivnosti strukturirane. Kontrolno okruženje je veoma
važna komponenta kulture korisnika javnih sredstava, koja utječe na stav i svijest prema internoj
kontroli koju utvrđuju i provode rukovoditelji i zaposleni u korisniku javnih sredstava. Predstavlja
filozofiju, stil i podršku rukovodstva, stručnost, etičke vrijednosti, integritet i moral zaposlenih u
korisniku javnih sredstava.
STANDARD 1: INTEGRITET I ETIČKE VRIJEDNOSTI

Korisnik javnih sredstava uspostavlja odgovarajuće etičke i institucionalne vrijednosti koje su
jasno dokumentirane. Rukovodstvo i zaposleni su upoznati s ovim vrijednostima i primjenjuju ih
kroz vlastito ponašanje i donošenje odluka, čime pokazuju pozitivan pristup internoj kontroli.
ZAHTJEVI:
 Rukovodstvo potiče integritet uspostavljenjem i objavljivanjem kodeksa ponašanja,
poštivanjem etičkih vrijednosti i kodeksa ponašanja kod korisnika javnih sredstava,
 Rukovodstvo potiče integritet nagrađivanjem predanosti zaposlenika prema etičkim
vrijednostima, uspostavljanjem metoda za izvješćivanje o povredi etičkih vrijednosti i
dosljednom provedbom disciplinskih mjera za povredu etičkih vrijednosti,
 Zaposleni u korisniku javnih sredstava postupaju s osobnim i profesionalnim
integritetom kada se pridržavaju etičkih vrijednosti,
 Rukovodstvo ima odgovornost uspostaviti etičke vrijednosti korisnika javnih sredstava
i o njima obavijestiti sve zaposlene,
 Rukovodstvo potiče etičke vrijednosti kroz predanost poštenju i pravičnosti, poštivanje
zakona i politika, poštivanje korisnika javnih sredstava, davanje primjera svojim
ponašanjem, posvećenost ostvarivanju što boljih rezultata, poštivanje ovlaštenja i
poštivanje prava zaposlenih.
STANDARD 2: PROFESIONALNA STRUČNOST I KOMPETENTNOST

Rukovodstvo i zaposleni u korisniku javnih sredstava posjeduju znanja, vještine i iskustvo
potrebno za efikasno i efektivno ispunjavanje aktivnosti i zadataka koji su im povjereni, kao i za
razumijevanje značaja sustava internih kontrola.
ZAHTJEVI:
 Proces zapošljavanja i dodjele radnih dužnosti se obavlja pravično i transparentno i
na način kojim se osigurava da za danu poziciju bude odabran najbolji kandidat
 Rukovodstvo uspostavlja odgovarajuće kadrovske politike i prakse za definiranje
neophodne razine znanja i vještina potrebnih za svako radno mjesto
 Rukovodstvo uspostavlja programe obuke koji zaposlenima omogućavaju da
unaprijede znanja i vještine.
STANDARD 3: ORGANIZACIJSKA STRUKTURA I DELEGIRANJE OVLASTI I

ODGOVORNOSTI
Organizacijska struktura je uspostavljena na način da se osigura ostvarivanje osnovnih
funkcija korisnika javnih sredstava i postavljenih ciljeva poslovanja. Rukovoditelji delegiraju
ovlasti i odgovornosti na razini cijelog korisnika javnih sredstava s ciljem da se osigura razumno
uvjerenje da su poslovne aktivnosti sukladne ciljevima korisnika javnih sredstava.
313
ZAHTJEVI:
 Opseg zadataka, ovlasti, odgovornosti i međusobni odnos organizacijskih jedinica
unutar korisnika javnih sredstava, kao i struktura izvješćivanja su jasno i dosljedno
definirani u pisanoj formi i priopćeni svim zaposlenima,
 Svako radno mjesto ima detaljan opis poslova koji obuhvaća ključne zadatke,
odgovornosti i neophodne kvalifikacije i iskustvo, a svi zaposleni su upoznati sa
svojim dužnostima, opisom radnih zadataka, ovlastima i odgovornostima,
 Rukovoditelj redovno ažurira organizacijsku strukturu, kako bi ona odražavala
promjene regulative i ciljeva korisnika javnih sredstava,
 Rukovoditelj pismeno utvrđuje opseg ovlaštenja i odgovornosti koje može delegirati
uzimajući u obzir značaj odluke i prateće rizike,
 Zaposleni kojem se delegiraju ovlasti mora posjedovati znanje, iskustvo i sposobnost
da izvrši dodijeljene zadatke i da pismeno potvrdi da je upoznat s dodijeljenim
ovlastima,
 Delegiranjem ovlasti i odgovornosti za pojedine poslove i zadatke na druge
zaposlene u korisniku javnih sredstava, ne isključuje se odgovornost rukovoditelja
korisnika javnih sredstava i rukovoditelja na svim razinama za poslove koje su
delegirali.
STANDARD 4: MISIJA I CILJEVI

Razlog postojanja korisnika javnih sredstava je jasno definiran u ažuriranoj i sažetoj izjavi o
misiji proistekloj iz mandata korisnika javnih sredstava. Misija je prevedena u ciljeve koji
predstavljaju željene rezultate korisnika javnih sredstava, čije ostvarivanje se prati i izvješćuje
kroz pokazatelje učinka.
ZAHTJEVI:
 Izjava o misiji i ciljevi korisnika javnih sredstava su dokumentirani, objavljeni i
dostupni svim zaposlenim,
 Rukovodstvo izvodi strateške ciljeve iz misije i razrađuje ih tijekom procesa
strateškog planiranja. Utvrđeni strateški ciljevi mogu poslužiti kao standard za
procjenu ukupne uspješnosti poslovanja korisnika javnih sredstava,
 Rukovodstvo utvrđuje operativne ciljeve koji mogu biti osnova za utvrđivanje
specifičnih i detaljnih ciljeva nižih organizacijskih jedinica,
 Rukovodstvo i svi zaposleni su odgovorni za realizaciju ciljeva,
 Uspostavljene su strukture izvješćivanja koje upozoravaju rukovodstvo kada je
realizacija ciljeva izložena riziku.
STANDARD 5: PLANIRANJE
Korisnik javnih sredstava donosi planove putem kojih se definiraju aktivnosti, neophodne za
ostvarivanje ciljeva, koje su u sukladne raspoloživim sredstvima kako bi rizici od neostvarenja
ciljeva bili minimalni.
ZAHTJEVI:
 Planski pristup poslovanju podrazumijeva da korisnik javnih sredstava: razumije
vlastitu misiju i viziju, utvrđuje strateške ciljeve i programe kroz koje će se realizirati
postavljeni ciljevi, povezuje strateške i operativne planske dokumente s
proračunom/financijskim planom, kako bi se pri postavljanju ciljeva uzela u obzir
financijska ograničenja, utvrđuje rizike i prati realizaciju postavljenih ciljeva,
 Planovi obuhvaćaju ciljeve, aktivnosti, pokazatelje učinka, odgovornosti
organizacijskih jedinica i raspodjelu ljudskih, financijskih i drugih resursa,
314
 Rukovoditelj korisnika javnih sredstava kontinuirano prati ispunjavanje planova i

ciljeva, kao i njihovo uspoređivanje s pokazateljima učinka, kako bi se po potrebi
poduzele korektivne aktivnosti,
 Planiranje je kontinuirani proces, pri čemu izmjena ciljeva, resursa ili bilo kojeg
drugog elementa zahtijeva ažuriranje prvobitnog plana.
12.7.2. Standardi interne kontrole – upravljanje rizikom

Upravljanje rizikom se definira kao cjelokupan proces utvrđivanja, procjenjivanja i praćenja
rizika za ostvarenje ciljeva korisnika javnih sredstava, kao i poduzimanje potrebnih aktivnosti,
posebno kroz sustav financijskog upravljanja i kontrola u svrhu smanjenja rizika.
Upravljanje rizikom je kontinuirana aktivnost koja obuhvaća utvrđivanje rizika, procjenu
njihove vjerojatnosti i utjecaja, poduzimanje mjera kao odgovor na rizike, dokumentiranje
podataka o najznačajnijim rizicima i praćenje i izvješćivanje o rizicima. To je proces kojeg
provodi rukovoditelj korisnika javnih sredstava u cijeloj organizaciji s ciljem identificiranja
potencijalnih događaja koji mogu negativno utjecati na korisnika javnih sredstava kako bi se
sveli na granice prihvatljivog.
STANDARD 6: UPRAVLJANJE RIZIKOM

Korisnik javnih sredstava sistematično i najmanje jednom godišnje vrši formalno
identificiranje rizika, procjenu (analizu utjecaja i vjerojatnosti) rizika po ostvarivanje ciljeva
korisnika javnih sredstava, pripremaju plan za postupanje po riziku i osiguravaju stalno praćenje
najznačajnijih rizika.
ZAHTJEVI:
 Korisnik javnih sredstava identificira rizike koji mogu utjecati na ostvarivanje ključnih
ciljeva, značajnih procesa i aktivnosti korisnika,
 Korisnik javnih sredstava vodi registar rizika kojim se dokumentira proces upravljanja
rizikom i koji se ažurira najmanje jednom godišnje.
 Identifikacija rizika na razini značajnih ciljeva i aktivnosti korisnika javnih sredstava se
obavlja u pogledu internih i vanjskih faktora rizika, uključujući rizik od prijevare i
korupcije,
 Značajni rizici se procjenjuju u pogledu utjecaja i vjerojatnosti,
 Korisnik javnih sredstava uspostavlja kontrolne aktivnosti koje su razmjerne rizicima i
koje pružaju razumno uvjeravanje da će postavljeni ciljevi korisnika biti ispunjeni,
 Rukovodstvo uspostavlja proces stalnog praćenja u kojem se provjerava funkcioniraju
li u praksi predložene kontrolne aktivnosti i da li sprječavaju, odnosno ublažavaju
određeni rizik,
 U okviru procesa stalnog praćenja, rukovodstvo razmatra postojanje identificiranih
rizika, pojavu novih rizika, promjenu vjerojatnosti i utjecaja rizika s ciljem da se
osigura efektivnost interne kontrole,
 Proces upravljanja rizikom je integriran u planske aktivnosti korisnika javnih
sredstava.
12.7.3. Standardi interne kontrole - kontrolne aktivnosti

Kontrolne aktivnosti su politike, procedure i aktivnosti usvojene od strane rukovoditelja koje
su utvrđene kao odgovor na rizike i kako bi se postigli ciljevi korisnika javnih sredstava. Kako bi
bile efikasne, kontrolne aktivnosti moraju biti odgovarajuće, funkcionalno povezane s planskim
dokumentima, ekonomične, sveobuhvatne, objektivne i direktno povezane s ciljevima interne
kontrole. Rukovoditelj korisnika javnih sredstava se smatra odgovornim za razvoj adekvatne
interne kontrole, kojom se osigurava razumno uvjeravanje da se svrha, misija i ciljevi korisnika
javnih sredstava mogu ostvariti, a rizici pravilno kontrolirati.
315
STANDARD 7: POLITIKE I PROCEDURE

Kontrolne aktivnosti se temelje na pisanim politikama i procedurama koje se donose se
sukladno važećim zakonskim rješenjima i regulativi, i po potrebi ih dalje razrađuju.
ZAHTJEVI:
 Sukladno važećoj zakonskoj regulativi, korisnik javnih sredstava unutarnjim aktima
(instrukcijama, smjernicama, uputama, pravilnicima, odlukama i sl.) detaljnije uređuje
postupke i definira nadležnosti i odgovornosti,
 Politike i procedure su dokumentirane kako bi se osiguralo da su svi zaposleni
upoznati sa svojim odgovornostima i obvezama i bili upućeni kako da izvršavaju svoje
zadatke,
 Instrukcije, procedure i upute su jasne i dostupne zaposlenima,
 Pisane procedure se redovito ažuriraju.
STANDARD 8: DOKUMENTIRANJE I EVIDENTIRANJE FINANCIJSKIH I DRUGIH

TRANSAKCIJA
Sve financijske i druge transakcije i aktivnosti, kako elektroničke tako i one u drugim
formatima, kao i drugi značajni događaji se pravilno i blagovremeno evidentiraju s ciljem da se
osigura potpunost, točnost i pouzdanost financijskih i drugih podataka.
ZAHTJEVI:
 Dokumentacija omogućava praćenje svake financijske ili nefinancijske transakcije ili
događaja od početka, tijekom i do završetka, s ciljem omogućavanja rekonstrukcije
svake pojedinačne aktivnosti i njenog odobravanja-revizorski trag.
 Postupci obrade i evidencije materijalno - financijske i druge dokumentacije uređeni
su pisanim procedurama,
 Pisane procedure jasno definiraju što se kontrolira, tko i u kojim fazama poslovnog
procesa provodi kontrolu, koja se dokumentacija koristi za kontrole (obrasci,
kontrolne liste i sl.) i koji se podaci unose u evidencije.
STANDARD 9: RAZDVAJANJE DUŽNOSTI

S ciljem smanjenja rizika od greške, gubitka, nepravilnosti i ne otkrivanja istih na način da se
spriječi da jedan zaposleni kontrolira sve ključne faze transakcije ili događaja, dužnosti i obveze
su razdvojene i dodijeljene većem broju izvršitelja kako bi se osiguralo da postoje djelotvorne
provjere i kontrole.
ZAHTJEVI:
 Dužnosti koje se odnose na obradu, odobravanje, evidentiranje i pregled financijskih i
drugih dokumenata su razdvojene i dodijeljene različitim pozicijama,
 Dužnosti koje se odnose na programiranje, održavanje baza podataka, unošenja
ulaznih podataka i potvrđivanja izlaznih su razdvojene i dodijeljene različitim
pozicijama,
 Razdvajanjem dužnosti se smanjuje rizik od grešaka i nepravilnosti, te omogućava da
se rad svakog zaposlenog kontrolira u svim fazama poslovanja,
 Rukovoditelji manjih korisnika javnih sredstava koje nemaju dovoljno osoblja da
primjene potpuno razdvajanje dužnosti su svjesni rizika i poduzimaju dodatne
kontrolne mjere.
STANDARD 10: ZAŠTITA RESURSA/IMOVINE

Pravo pristupa resursima i evidencijama imaju isključivo ovlaštene osobe koje su odgovorne
za zaštitu i/ili korištenje istih.
316
ZAHTJEVI:
 Rukovodstvo osigurava zaštitu imovine i drugih resursa od gubitaka uzrokovanih
lošim upravljanjem, neopravdanim trošenjem i korištenjem, uključujući sprječavanje
nepravilnosti i prijevara,
 Isključivo ovlaštene osobe imaju pravo pristupa materijalnim, financijskim i drugim
resursima, a ovlaštenja za pristup, zaštitu i pravilno korištenje resursa korisnika javnih
sredstava moraju biti u pismenoj formi,
 U cilju zaštite resursa obavljaju se periodična sravnjivanja stvarnog stanja u odnosu
na postojeću evidenciju od strane osoba imenovanih za te aktivnosti,
 Provođenjem aplikativnih kontrola osigurava se sprječavanje, otkrivanje i ispravljanje
grešaka i nepravilnosti kod protoka informacija u okviru informacijskih sustava.
12.7.4. Standardi interne kontrole – informacije i komunikacija

Važnost informacija i komunikacijskih kanala kojima se informacije prenose, direktno je
vidljiva u procesu donošenja odluka. Kvaliteta informacije u smislu njene pravovremenosti,
adekvatnosti, točnosti i dostupnosti, uvjetuje kvalitetu odluke. Tok informacija treba se odvijati u
svim pravcima kako bi svi zaposleni u korisniku javnih sredstava bili informirani, odnosno u
svrhu prenošenja i koordiniranja odluka i aktivnosti različitih organizacijskih jedinica. Informacija
je korisna ako je blagovremena, dovoljno detaljna i relevantna za korisnika.
Komunikacija predstavlja razmjenu korisnih informacija između zaposlenih u korisniku javnih
sredstava u svrhu pružanja podrške odlukama i koordiniranja aktivnosti. Sistem komunikacija
sastoji se od metoda i evidencija uspostavljenih u svrhu utvrđivanja, prikupljanja i razmjene
korisnih informacija. Komunikacija utječe na sve aspekte poslovanja korisnika javnih sredstava i
pruža podršku sustavu interne kontrole.
STANDARD 11: RELEVANTNE I POTREBNE INFORMACIJE

Rukovoditelj korisnika javnih sredstava, ostalo rukovodstvo i svi zaposleni blagovremeno
dobivaju u odgovarajućem formatu svrsishodne, aktualne, točne i pouzdane informacije
neophodne za efikasno ispunjavanje ciljeva korisnika javnih sredstava i donošenje odluka.
ZAHTJEVI:
 Uspostavljeni su adekvatni upravljačko-informacijski sustavi, uključujući i
računovodstvene sustave, kojima se osigurava da su financijski i nefinancijski podaci
potpuni, pouzdani i točni,
 Uspostavljeni informacijski sustavi omogućavaju pripremu izvještaje koji sadrže
potpune, pouzdane i točne operativne, financijske i nefinancijske informacije,
 Rukovodioci donose odluke i kontroliraju poslovanje na temelju odgovarajućih,
blagovremenih, tekućih i točnih informacija iz internih i vanjskih izvora.
STANDARD 12: UNUTARNJA I VANJSKA KOMUNIKACIJA

Sustav interne komunikacije osigurava efektivne mehanizme prijenosa važnih informacija u
okviru cijele organizacije. Sustav vanjske komunikacije osigurava da je komunikacija korisnika
javnih sredstava s okruženjem efektivna, dosljedna i da zadovoljava zahtjeve zainteresiranih
strana, kao i zahtjev transparentnosti.
ZAHTJEVI:
 Korisnik javnih sredstava uspostavlja mehanizme interne i vanjske komunikacije, koji
omogućavaju efikasno i efektivno ispunjavanje odgovornosti rukovoditelja i
zaposlenih, uključujući odgovornosti iz domene interne kontrole,
 Sustav komunikacije rukovodstvu pruža blagovremene informacije potrebne za
praćenje i ocjenu poslovanja korisnika javnih sredstava, pokazatelje učinka,
financijske informacije, informacije o nepravilnostima i nezakonitim aktivnostima,
317
projektnim aktivnostima, značajnim nalazima revizije i pokazateljima koji se odnose

na ljudske resurse,
 Rukovodstvo zaposlenim osigurava informacije potrebne za redovito, efikasno i
efektivno obavljanje njihovih strateških, programskih i operativnih aktivnosti,
 Zaposleni rukovodstvu dostavljaju informacije o mogućim slabostima interne kontrole,
 Sustav vanjske komunikacije osigurava da je komunikacija korisnika javnih sredstava
s okruženjem efektivna, dosljedna i sukladno vladinoj politici, te da zadovoljava
zahtjeve zainteresiranih strana za traženim informacijama, kao i zahtjev
transparentnosti,
 Korisnik javnih sredstava uspostavlja odgovarajuću vanjsku komunikaciju s drugim
organizacijama, koja omogućava efikasno i efektivno postizanje zajedničkih ciljeva,
 Sustavi upravljanja podacima i odgovarajuće procedure usklađeni su s relevantnim
zakonskim propisima, obveznim mjerama sigurnosti i pravilima o zaštiti osobnih i
službenih podataka.
STANDARD 13: POSLOVNA KORESPONDENCIJA, ČUVANJE I ARHIVIRANJE

DOKUMENTACIJE
Odgovarajuće procedure i interni akti kojima se regulira upravljanje dokumentacijom i
poslovnom korespondencijom osiguravaju da je upravljanje dokumentacijom i njeno čuvanje
sigurno, efikasno i sukladno zakonu, pri čemu se omogućava održavanje odgovarajuće razine
povjerljivosti i sigurnosti.
ZAHTJEVI:
 Svaki korisnik javnih sredstava organizira prijem, slanje, evidenciju i arhiviranje
poslovne korespondencije, tako da sustav bude dostupan rukovodstvu, zaposlenim i
ostalim zainteresiranim,
 Unutarnjim aktima i procedurama kojima se regulira upravljanje dokumentacijom i
poslovnom korespondencijom osigurava se da je upravljanje dokumentacijom i njeno
čuvanje sigurno i efikasno, pri čemu se omogućava održavanje odgovarajuće razine
povjerljivosti,
 Svi zapisi i dokumenti iz nadležnosti poslovanja korisnika javnih sredstava, te
tehnička i poslovna dokumentacija čuva se sukladno zakonskoj regulativi i unutarnjim
aktima svakog korisnika javnih sredstava.
12.7.5. Standardi interne kontrole – praćenje i procjena

Praćenje podrazumijeva pregled aktivnosti i transakcija korisnika javnih sredstava u svrhu
procjene kvalitete poslovanja u određenom razdoblju, te utvrđivanje djelotvornosti sustava
internih kontrola. Procjena sustava internih kontrola je preduvjet za utvrđivanje i ispravljanje
nedostataka.
Rukovodstvo se treba usmjeriti na praćenje i procjenu internih kontrola, te njihovu
usklađenost sa zakonskim propisima i ciljevima korisnika javnih sredstava. Svi zaposleni u
korisniku javnih sredstava su u određenoj mjeri odgovorni za praćenje i procjenu. Stupanj
odgovornosti ovisi o dodijeljenim ovlastima i odgovornosti zaposlenih u korisniku javnih
sredstava.
STANDARD 14: STALNO PRAĆENJE

Korisnik javnih sredstava osigurava upravljačke i nadzorne aktivnosti koje se obavljaju
tijekom redovnog poslovanja u svrhu stalnog praćenja internih kontrola.
318
ZAHTJEVI:
 Stalnim praćenjem su obuhvaćeni svi elementi kontrole kako bi se poduzele
aktivnosti protiv neregularnih, neetičnih i neekonomičnih radnji, odnosno neefektivnih
i neefikasnih sustava internih kontrola,
 Zaposleni blagovremeno izvještavaju odgovorne osobe o svim uočenim slabostima,
nepravilnostima i rizicima u sustavu internih kontrola,
 Rukovodstvo osigurava blagovremenu primjenu odgovarajućih mjera kao odgovor na
uočeni rizik,
 Rukovoditelj korisnika javnih sredstava redovno pregleda nalaze i provedbu
preporuka interne i vanjske revizije.
STANDARD 15: SAMOPROCJENA SUSTAVA UNUTARNJIH KONTROLA

Rukovodioci su odgovorni za provođenje godišnje samoprocjene sustava internih kontrola,
koja se provodi formalnim i dokumentiranim procesima.
ZAHTJEVI:
 Godišnja samoprocjena se odnosi na glavne procese sustava internih kontrola
korisnika javnih sredstava,
 Samoprocjena sustava internih kontrola osigurava uočavanje nedostataka sustava
internih kontrola koji se blagovremeno priopćavaju rukovodstvu korisnika javnih
sredstava,
 Na temelju saznanja iz samoprocjene, rukovodstvo nalaže i poduzima potrebne
korektivne aktivnosti u svrhu unapređenja sustava internih kontrola.
 Samoprocjena sustava internih kontrola sa provodi jednom godišnje.
STANDARD 16: INTERNA REVIZIJA

Korisnik javnih sredstava osigurava provedbu interne revizije kao neovisnog, objektivnog
uvjeravanja i konzultantske aktivnosti kreirane s ciljem da se doda vrijednost i unaprijedi
poslovanje korisnika javnih sredstava.
ZAHTJEVI:
 Rukovodstvo je potpisalo dokument kojim su definirane uloge i odgovornosti internog
revizora i korisnika javnih sredstava u skladu sa zakonskim propisima,
 Rukovoditelj osigurava da je interna revizija u svom radu neovisna o aktivnostima
koje revidira,
 interna revizija u svojim izvješćima daje preporuke za poboljšanje sustava internih
kontrola,
 Rukovodstvo na temelju preporuka interne revizije definira odgovarajuće akcijske
planove za otklanjanje nedostataka, te prati implementaciju tih planova.
Poslije ovog teksta ubaciti primjer iz datoteke 12.1_GI FUK
319
PRILOG 1
OBRAZAC GI-FUK - GODIŠNJE IZVJEŠĆE O FUNKCIONIRANJU SUSTAVA

FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA
NAZIV ORGANIZACIJE
ID BROJ ORGANIZACIJE
ŠIFRA ORGANIZACIJE
MJESTO I DATUM SAČINJAVANJA GI FUK
IZVJEŠTAJNO RAZDOBLJE (GODINA)
I. OPĆI DIO
OPĆI PODACI O ORGANIZACIJI
Naziv organizacije
320
Rukovoditelj organizacije
Iznos proračuna/financijskog plana za izvještajnu godinu

Broj telefona organizacije:
E-mail adresa organizacije:
Web stranica organizacije
Ime i prezime koordinatora za financijsko upravljanje i kontrolu (FUK)
Naziv radnog mjesta na kojem se koordinator za FUK nalazi
Broj telefona koordinatora za FUK:
E-mail adresa koordinatora za FUK:
1
II. POSEBNI DIO
UPITNIK O SAMOPROCJENI SUSTAVA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA
1. KONTROLNO OKRUŽENJE
A) DA NE Dodatno obrazloženje 1
Integritet i etičke vrijednosti
Jesu li zaposlenici upoznati s Etičkim kodeksom za državne
1)
službenike, odnosno s posebnim kodeksom organizacije?
Je li neka organizacijska jedinica ili neko od zaposlenih u organizaciji
2)
nadležan za nadzor primjene Etičkog kodeksa?
Postoje li dodatne interne upute i/ili smjernice o standardima
3)
ponašanja zaposlenika (kućni red i sl.)?
Postoje li jasna pravila (interni akti) kojima se definiraju situacije
4)
potencijalnih sukoba interesa i način postupanja?
Je li internim aktima predviđeno provođenje mjera u slučaju
5)
nepoštivanja Etičkog kodeksa?
321
Upravljanje ljudskim resursima (profesionalna stručnost i
B) DA NE Dodatno obrazloženje
kompetentnost)
Postoje li planovi obuke za zaposlene vezani za obavljanje poslova iz
1)
njihovog djelokruga rada?
2) Vodi li se evidencija obuka po zaposleniku?
Upućuju li se zaposlenici na obuku vezanu za financijsko upravljanje i

kontrolu (uključujući i obuku iz oblasti strateškog planiranja, pripreme i
3)
izrade proračuna/financijskog plana, upravljanja rizicima, nabava i
ugovaranja, računovodstvenih sustava, nepravilnosti i prijevara i sl.)?
Dodjeljuju li se u godišnjim planovima rada po organizacijskim
4)
jedinicama zadaci/aktivnosti po pojedinom zaposleniku?
Je li u organizaciji uspostavljena organizacijska jedinica za ljudske
resurse? (ukoliko je odgovor „NE“, u obrazloženju navesti koja je
5)
organizacijska jedinica u organizaciji nadležna za upravljanje ljudskim
resursima)
Ocjenjuje li se učinak zaposlenih (postizanje kratkoročnih i dugoročnih
6)
ciljeva; ispunjavanje standarda ponašanja)?
1
kod potvrdnog odgovora eventualno navesti npr. naziv, broj i datum akta, kod negativnog odgovora kratko obrazložiti ukoliko je potrebno
2
Da li organizacija osigurava poticajne mjere i nagrade za izuzetan
7)
učinak zaposlenih?
Da li organizacija provodi korektivne aktivnosti u slučaju lošeg učinka
8)
zaposlenog?
C) Organizacijska struktura, delegiranje ovlaštenja i odgovornosti, DA NE Dodatno obrazloženje

sustav izvješćivanja
1)
Je li imenovan koordinator za FUK?
2) Jesu li jasno definirane nadležnosti i odgovornosti organizacijskih
jedinica u procesu strateškog planiranja?
Jesu li jasno definirana ovlaštenja i odgovornosti za realizaciju
3)
dogovorenih ciljeva programa/projekata/aktivnosti?
Da li u poslovima koordinacije razvoja financijskog upravljanja i
4) kontrole koordinatoru za FUK pruža podršku organizacijska jedinica
za financije?
Jesu li zadaci vezani za financijsko upravljanje delegirani od strane
rukovoditelja organizacije zaposlenima? (ukoliko je odgovor „DA“, u
322
5)
obrazloženju navesti na koje zaposlene i na koji način izvješćuju svoje
nadređene o učinku)
Provode li se u organizaciji postupci za razmjenu informacija među
6) zaposlenim (od više razine prema nižoj razini; od niže razine prema
višoj razini; komunikacija na istoj razini)?
Imaju li rukovoditelji organizacijskih jedinica ovlaštenja za upravljanje

7) sredstvima koja su im odobrena za realizaciju aktivnosti iz njihove
nadležnosti?
Jesu li od strane najvišeg rukovodstva organizacije uspostavljene linije
izvješćivanja o realizaciji ciljeva i izvršenja proračuna/fin. plana
8)
(ostvareni ciljevi, utrošena javna sredstva, ostvareni prihodi, stvorene
obveze i sl.)?
Izrađuju li organizacijske jedinice izvješća o realizaciji ciljeva,
9)
programa, projekata?
Imate li interne akte (sporazume, upute, odluke, rješenja) kojima je
detaljnije uređena međusobna suradnja između prve i druge razine
10) korisnika (razdjela i glava), odnosno korisnika koji su u vašem sastavu
i za koje radite konsolidaciju financijskih planova i financijskih
izvještaja?
3
D) Planiranje, misija i ciljevi DA NE Dodatno obrazloženje
Održavaju li se redovito sastanci najviše razine rukovodstva (sastanci
1)
kolegija)?
Raspravlja li se na sastancima najviše razine upravljanja o strateškim
2)
ciljevima?
Raspravlja li se na sastancima najviše razine upravljanja o realizaciji
3)
programa/projekata te postignutim rezultatima?
Raspravlja li se na sastancima najviše razine upravljanja o ključnim
4)
rizicima u poslovanju?
Raspravlja li se na sastancima najviše razine upravljanja o izvršenju
5)
proračuna/fin. plana?
6) Imate li utvrđenu misiju vaše organizacije?
7) Imate li utvrđenu viziju vaše organizacije?
8) Imate li utvrđene strateške ciljeve na razini organizacije?
9) Jesu li strateški ciljevi objavljeni (npr. na web stranici, intranetu i sl.)?
Jeste li usvojili strateški plan? (ukoliko je odgovor „DA“, u obrazloženju
10)
navesti na koje razdoblje?)
Postoje li organizacijske jedinice ili osobe koje su isključivo odgovorne
323
11)
za koordinaciju i razvoj strateškog plana?
Jesu li sve organizacijske jedinice uključene u proces strateškog
12)
planiranja?
13) Postoje li posebni propisi koji reguliraju proces strateškog planiranja?
14) Obuhvaća li strateški plan i financijske projekcije?
15) Je li organizacija u strateškom planu definirala pokazatelje učinka?

16) Obavlja li se nadzor nad provođenjem strateškog plana?
17) Imate li utvrđene programe u proračunu/fin. planu?
18) Jesu li utvrđeni ciljevi programa?
19) Jesu li ciljevi programa povezani sa strateškim ciljevima?
20) Imate li usvojene godišnje planove rada?
Jesu li u godišnjem planu rada definirani ciljevi koje svaka
21)
organizacijska jedinica treba realizirati tijekom godine?
Jesu li ciljevi iz godišnjih planova rada povezani i usklađeni sa
22)
strateškim ciljevima i ciljevima programa?
Jesu li u planskim dokumentima u kojima su navedeni podaci o
23) ciljevima, sadržani i podaci o procijenjenim financijskim sredstvima
potrebnim za realizaciju utvrđenih ciljeva?
4
Imate li utvrđene pokazatelje uspješnosti kroz koje pratite realizaciju
24)
utvrđenih ciljeva?
Jesu li u izradu strateških dokumenata uključeni i korisnici druge
25)
razine (razina glave u razdjelu)?
2. UPRAVLJANJE RIZICIMA
A) Upravljanje rizicima u organizaciji DA NE Dodatno obrazloženje
Utvrđujete li rizike koji mogu utjecati na realizaciju ciljeva (strateških
1) ciljeva, ciljeva programa/projekata/aktivnosti, ciljeva sadržanih u
godišnjim planovima rada)?
2) Procjenjujete li za utvrđene rizike vjerojatnost i utjecaj?
3) Navodite li rizike u pisanoj formi?
Ukoliko je odgovor „da“, jesu li sadržani u planskim dokumentima
4) (strateškim dokumentima/planu razvojnih programa/godišnjim
planovima rada)?
5)
Ukoliko je odgovor „da“, jesu li dokumentirani u registrima rizika?
6) Da li se registar rizika ažurira najmanje jednom godišnje?
324
7) Je li uspostavljen sustav izvješćivanja o najznačajnijim rizicima?
Jeste li zadužili osobu koja će biti odgovorna za koordinaciju
8)
upravljanja rizicima u organizaciji?
Jeste li zadužili osobe po pojedinim organizacijskim jedinicama koje
9) će biti odgovorne za prikupljanje podataka o rizicima i izvješćivanje o
rizicima?
10) Je li organizacija donijela strategiju upravljanja rizicima?
11) Izvješćuju li vas korisnici u vašem sastavu u o najznačajnijim rizicima?
B) Procjena rizika od nepravilnosti i prijevara DA NE Dodatno obrazloženje

Postoji li organizacijska jedinica ili osoba unutar organizacije kojoj
1)
zaposleni mogu prijaviti sumnju na nepravilnosti i/ili prijevare?
Jesu li u organizaciji uspostavljene procedure sprječavanja i otkrivanja
2)
nepravilnosti i prijevara?
3. KONTROLNE AKTIVNOSTI
A) Politike i procedure DA NE Dodatno obrazloženje
5
Imate li pisane interne procedure (pravilnike, upute, instrukcije,
1) smjernice) koje sukladno zakonskoj regulativi detaljnije uređuju proces
izrade i realizacije strateškog plana?
izrade i izvršenja proračuna/financijskog plana?
evidencije poslovnih događaja i transakcija?
nabava i ugovaranja?
upravljanja imovinom (materijalnom i nematerijalnom)?
naplate vlastitih prihoda (ukoliko ostvarujete vlastite prihode)?
smjernice) koje sukladno zakonskoj regulativi detaljnije uređuju proces
7)
325
povrata neopravdano utrošenih ili pogrešno isplaćenih javnih
sredstava?
8) Ako imate interne procedure da li se one redovno ažuriraju?
Da li pisane interne procedure vezane za izradu i realizaciju strateških
planova, izradu i realizaciju proračuna/financijskih planova, nabavu i
9)
ugovaranje, naknadne kontrole i sl., sadrže i upute o načinu suradnje i

aktivnostima koje se očekuju od korisnika druge razine?
Imate li informaciju o tome jesu li korisnici u vašem sastavu uredili
kontrolne aktivnosti u procesima izrade i realizacije
10)
proračuna/financijskih planova, nabave i ugovaranja, upravljanja
imovinom i sl.?
B) DA NE Dodatno obrazloženje
Dokumentiranje i evidentiranje financijskih i drugih transakcija
Da li je postupak provođenja prethodnih (ex-ante) kontrola uređen
1)
kroz pisane procedure?
Jesu li ključni poslovni procesi, koji zahtijevaju prethodne (ex ante)
2) kontrolne aktivnosti, a koji se provode u organizacijskim jedinicama
dokumentirani?
6
Jesu li jasno definirani postupci, zadaci pojedinih sudionika, ovlaštenja
3) i odgovornosti (npr. postoje li interne upute, smjernice, pravilnici,
instrukcije i sl.)?
4) Je li izrađena knjiga/mapa ključnih poslovnih procesa ?
Sačinjavaju li se redovno interna izvješća za rukovodstvo o izvršenju
5)
proračuna/financijskog plana?
Sačinjavaju li se redovno interna izvješća za rukovodstvo o
6)
raspoloživim sredstvima?
7)
obavezama?
8)
potraživanjima?
Provode li se naknadne kontrole namjenske potrošnje dodijeljenih i
isplaćenih javnih sredstava (npr. kontrole na licu mjesta za isplaćene
9)
grantove, donacije, pomoći, naknade, transferi javnih sredstava
krajnjim korisnicima i dr.)?
Je li postupak provođenja naknadnih kontrola uređen kroz pisane
10)
procedure?
Je li postupak provođenja naknadnih kontrola namjenske potrošnje
11) isplaćenih javnih sredstava dio redovnog poslovanja za to zaduženih
326
organizacijskih jedinica u vašoj organizaciji?
Provode li se naknadne kontrole po potrebi (ad hoc), npr. u slučaju
12) anonimnih prijava o mogućim nepravilnostima u korištenju javnih
sredstava?
C) Razdvajanje dužnosti DA NE Dodatno obrazloženje
Je li osigurana primjena načela razdvajanja dužnosti, odnosno je li

1) osigurano da ista osoba ne obavlja poslove planiranja, nabava i
ugovaranja, računovodstvene evidencije, plaćanja i kontrole?
Je li osigurana primjena načela razdvajanja dužnosti u IT sustavima
2) kako bi se osiguralo da ista osoba ne vrši sve faze IT operacija (npr.
instaliranja softvera, programiranje, testiranje, održavanje )?
3) Postoji li u organizaciji sustav delegiranja/prijenosa ovlaštenja?
D) Zaštita resursa/imovine DA NE Dodatno obrazloženje

1) Vodite li evidenciju imovine? (knjiga stalnih sredstava)
7
Vrši li se popis imovine u smislu usklađivanja knjigovodstvenog sa
2)
stvarnim stanjem?
3) Da li se vrši izvanredan popis imovine?
4. INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE
DA NE Dodatno obrazloženje
1) Jeste li donijeli IT sigurnosne politike, procedure, upute?
Je li uspostavljen redovan sustav praćenja i analiziranja izvršavanja
2)
proračuna/financijskog plana od strane najvišeg rukovodstva?
Sudjeluju li sve organizacijske jedinice u pripremi
3)
proračuna/financijskog plana?
Dobivaju li organizacijske jedinice informacije o odobrenim sredstvima
4)
za realizaciju programa/projekata/aktivnosti za koje su nadležne?
Omogućava li računovodstveni sustav praćenje troškova/prihoda po
5)
programima/projektima/aktivnostima?
Omogućava li računovodstveni sustav praćenje troškova/prihoda po
6)
organizacijskim jedinicama?
Imate li centraliziranu evidenciju svih potpisanih ugovora i ugovorenih
7)
obveza?
327
Ukoliko imate centraliziranu evidenciju svih potpisanih ugovora i
8)
ugovorenih obveza je li ista podržana informacijskim sustavom?
Sastavlja li se uz propisane financijske izvještaje i izvještaj o
9) neizmirenim obvezama po programima/projektima/organizacijskim
jedinicama?

10)
ugovorenim, a još nefakturiranim obvezama?
11)
ostvarenim rezultatima programa/projekata?
Postoji li informatička povezanost s korisnicima u vašem sastavu
12)
(npr. kroz sustav riznice i sl.)?
Jesu li poslovni sustavi (financije, nabava i ugovaranje, upravljanje
13) imovinom, praćenje kapitalnih projekata, materijalne evidencije,
kadrovi i sl.) u dovoljnoj mjeri podržani IT sustavima?
Jesu li IT sustavi koji podržavaju određene procese međusobno
14)
integrirani?
Jesu li postavljene kontrole pristupa kako bi spriječile neovlaštene
15)
izmjene u postojećem softveru?
Jesu li postavljene kontrole pristupa kako bi spriječile gubitak i
16)
razotkrivanje podataka?
8
Jesu li postavljene kontrole pristupa kako bi spriječile vanjske prijetnje
17)
(kao što su virusi)?
Jesu li postavljene kontrole pristupa kako bi spriječile neovlašteni
18)
fizički pristup (opremi i instalacijama)?
Postoji li u Vašoj organizaciji Disaster Recovery Plan (IT oprema,
back-up podataka) i procedure koje će osigurati da se u slučaju
19)
neočekivanih događaja ključne operacije nastavljaju bez prekida, a
ključni podaci su zaštićeni?
5. PRAĆENJE I PROCJENA SUSTAVA
DA NE Dodatno obrazloženje
Je li od strane najvišeg rukovodstva uspostavljen sustav izvješćivanja

koji im omogućava dobivanje redovnih izvješća o funkcioniranju
1)
sustava financijskog upravljanja i kontrola za koji su odgovorni (npr. GI
FUK, Izjava o fiskalnoj odgovornosti)?
2) Je li u izvještajnoj godini obavljena unutarnja revizija u organizaciji?
328
Ukoliko je odgovor „da“, koliko je preporuka dano u izvješću unutarnje
3)
revizije za izvještajno razdoblje?
Ukoliko je odgovor „da“, koliko je preporuka iz izvješća unutarnje
4)
revizije za prethodnu godinu realizirano do danas?
Prati li se provođenje preporuka unutarnje revizije u skladu sa
5)
Zakonom o unutarnjoj reviziji (svakih 6 mjeseci)?
Provode li se preporuke unutarnje revizije u skladu s izrađenim

6)
planovima aktivnosti za provođenje preporuka?
Je li u izvještajnoj godini obavljena vanjska/eksterna revizija u
7)
organizaciji?
Ukoliko je odgovor „da“, koliko je preporuka dano u izvješću vanjske
8)
revizije?
Ukoliko je odgovor „da“, koliko je preporuka vanjske revizije realizirano
9)
tijekom izvještajnog razdoblja?
10) Prati li se provođenje preporuka vanjske revizije?
Provode li se naknadne (ex post) kontrole kroz postupak stalnog
11)
praćenja?
12) Obavljaju li se naknadne kontrole redovno?
Obavljaju li se naknadne kontrole na ad hoc bazi po nalogu
13)
rukovoditelja ovisno o slučaju?
9
14) Jesu li poduzete daljnje aktivnosti na temelju nalaza ad hoc kontrole
Ukoliko imate korisnike u svom sastavu, jeste li uspostavili
odgovarajuće sustave izvješćivanja koji vam osiguravaju praćenje
15)
funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola kod tih
korisnika (npr. GI FUK, Izjava o fiskalnoj odgovornosti)?
KOMENTARI I PRIJEDLOZI
1)
2)
3)
4)
5)
MJERE KOJE SE PLANIRAJU PODUZETI ZA DALJNJI RAZVOJ FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLE PO
COSO KOMPONENTAMA
Kontrolno okruženje
1)
2)
3)
329
Upravljanje rizicima
1)
2)
3)
Kontrolne aktivnosti
1)
2)
3)
Informacije i komunikacije
1)
2)
3)
Praćenje i procjena sustava
1)
2)
10
3)
_________________________________________________ ___________________________________________
(potpis koordinatora za financijsko upravljanje i kontrolu) (potpis rukovoditelja organizacije i pečat)
330
11
PREGLED NAKNADA, POTPORA I NAGRADA, PLAĆA, OSOBNIH ODBITAKA, STOPA

POREZA NA DOHODAK I DOPRINOSA, UPLATNIH RAČUNA, ŠIFRE OPĆINA I PRIHODA,
MEĐUNARODNIH UGOVORA U 2021. GODINI
I. Prihodi, naknade, potpore, nagrade i koristi koje se mogu isplatiti bez poreza
Određeni su čl. 5., 6. i 10. Zakona o porezu na dohodak („Sl.n. FBiH“, br:10/08 do 65/13) i čl.
10.,11.,17., 18., 19. i 20. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak („Sl.n. FBiH“, br:
48/21), sa primjenom od 26.06.2021. godine, kao prihodi koji se ne smatraju dohotkom, na koje
se ne plaća porez na dohodak, na prihode koji se ne smatraju koristi i prihodi koji ne ulaze u
dohodak od nesamostalnim djelatnosti tj. koji ne podliježu oporezivanju, samo ako se isplaćuju
uposlenicima. Ako se ova naknade isplaćuju fizičkim osobama koje nemaju status uposlenika,
smatrat će se prihodima primatelja naknade po osnovu drugih samostalnih djelatnosti, odnosno
naknadama isplaćenim po osnovu ugovora o djelu i/ili autorskim honorarima.
PREGLED NEOPOREZIVIH PRIHODA, NAKNADA, POTPORA, NAGRADA, KORISTI
R. b VRSTA ISPLATE IZNOS KOJI SE NE OPOREZUJE

I. NAKNADE TROŠKOVA SLUŽBENOG PUTOVANJA
1. Člankom 5. stavkom 2. Uredbe o naknadama troškova za 01.01.2021.- do objavljivanja novog propisa
službena putovanja („Sl.n. FBiH”, broj: 44/16 i 50/16). dnevnica iznosi 25,00 KM
regulirano je da se dnevnica za službena putovanja u Bosni i
Hercegovini utvrđuje u iznosu od 25 KM
Dnevnice za službena putovanja u inozemstvo prema Prilogu 1. Uredbe o naknadama troškova
za službena putovanja 90-150 KM; Vidjeti
poglavlje III.
Dnevnica u slučaju kada je osigurana besplatna ishrana, umanjuje se za 30% dnevnica (70% od
odnosno tri obroka pripadajuće dnevnice)
2. Troškovi javnog prijevoza na službenom putovanju u visini stvarnih troškova, uz priloženi račun
3. Troškovi noćenja na službenom putovanju u visini stvarnih troškova u hotelu, uz priloženi
račun
4. Naknada za korištenje vlastitog vozila u službene svrhe, na 15% cijene jedne litre benzina BMB 95 na
najkraćoj odobrenoj razdaljini, kao i korištenje privatnog vozila teritoriji BiH po prijeđenom kilometru, kao i
za obavljanje određenih poslova u službene svrhe naknadne troškove, uz priložene račune, za
cestarine, parking i sl.
5. Naknada za troškove smještaja ako nema hotelskog smještaja pripadajuća dnevnica uvećava se za 70%
ili ako se ne koristi pod uvjetom da osoba nema mjesto
prebivališta ili boravišta udaljeno manje od 30 km od mjesta
upućenog na službeno putovanje
Napomena: Službeno putovanje na području BiH smatra se putovanje koje je udaljeno najmanje 30 km od mjesta rada
radnika, a putovanje u inozemstvo je putovanje u mjesto na teritoriju izvan BiH. Kod ostvarivanje prava neoporezivih
iznosa naknada za službena putovanja, treba se pridržavati da osoba ima status uposlenika i odredba iz Uredbe o
naknadama troškova za službena putovanja („Sl.n. FBiH”, broj: 44/16 i 50/16), a koje se odnose na kriterije, uvjete, način i
visinu naknada, putnog naloga, pravdanja troškova i izdataka na službenom putu, utvrđivanju najkraće udaljenosti puta i
dr.
II. NAKNADE OSTALIH TROŠKOVA UPOSLENIKA
1.1 Naknada troškova prijevoza na posao i sa posla, u čl.20 st.(6) u visini cijene koštanja karte gradskog,
Pravilnika nije predviđena udaljenost između stanovanja i prigradskog ili međugradskog prijevoza-nije
posla navedeno „mjesečne“ karte
1.2
Naknada za korištenje vlastitog osobnog automobila za 15% od cijene 1 litre benzina po prijeđenom
prijevoz od mjesta stanovanja do mjesta rada i obratno na km, a maksimalno do iznosa cijene 1,5 mjesečne
odobrenoj relaciji, suglasno unutarnjem aktu karte u javnom prometu na odobrenoj relaciji
331
2. Naknada za ishranu 18.12.2020. – 19.01.2021 23.07.2021 – 17.08.2021

u tijekom rada (topli (961,00 x 1,00%) – 9,61 KM dnevno (982,00 x 1,00%) – 9,82 KM dnevno
obrok) do 1%
prosječne neto plaće 20.01.2021 – 18.02.2021 18.08.2021 – 16.09.2021
isplaćene u FBiH (966,00 x 1,00%) – 9,66 KM dnevno (999,00 x 1,00%) – 9,99 KM dnevno
prema posljednjem
objavljenom podatku 19.02.2021 – 18.03.2021 17.09.2021 – 19.10.2021
Federalnog zavoda (993,00 x 1,00%) – 9,93 KM dnevno (995,00 x 1,00%) – 9,95 KM dnevno
za statistiku
19.03.2021 – 20.04.2021 20.10.2021 – 18.11.2021
(974,00 x 1,00%) – 9,74 KM dnevno (1.000,00 x 1,00%) – 10,00 KM dnevno
21.04.2021 – 20.05.2021 19.11.2021 – 20.12.2021
(951,00 x 1,00%) – 9,51 KM dnevno (998,00 x 1,00%) – 9,98 KM dnevno
21.05.2021 – 17.06.2021 21.12.2021 – do objavljivanja novog podatka
(996,00 x 1,00%) – 9,96 KM dnevno (999,00 x 1,00%) – 9,99 KM dnevno
18.06.2021 – 22.07.2021
(990,00 x 1,00%) – 9,90 KM dnevno
3. Naknada za smještaj i troškove odvojenog života osoba iz 250 KM mjesečno za smještaj i troškove
čl.11.a. Zakona o državnoj službi u FBiH (Sl.n.FBiH, br.29/03 odvojenog života.
do USFBiH 9/17), državni službenik i namještenik čije je Čl.11.a. odnosi se na sve uposlenike i osobe
prebivalište udaljeno više od 70 km od sjedišta institucije u zaposlene u institucijama koje vrše javne ovlasti,
kojoj su uposleni tj. samo za one koji se financiraju iz proračuna
FBiH
4 Naknada za smještaj i troškovi odvojenog života za članove Članovi Vlade FBiH za odvojeni život od obitelji
Vlade FBiH i njihovim savjetnicima (ne smatraju se državni 300(250) KM, naknadu za neosigurani službeni
službenici) čije je prebivalište udaljeno više od 70 km od smještaj 599(299) KM, a za osigurani službeni
sjedišta institucije u kojoj su uposleni smještaj 299(149) KM. Iznosi u zagradama
odnose se na savjetnike članova Vlade FBiH
5. Naknada za rad na terenu (terenski dodatak) pod uvjetom da -ako je osiguran smještaj i ishrana, 20% od visine
se rad obavlja izvan mjesta zaposlenja i da rad traje dulje od propisane dnevnice za službeno putovanje
30 dana neprekidno -ako je osiguran samo smještaj, u visini
propisane dnevnice za službeno putovanje
-ako je osigurana samo ishrana do 70% visine
propisane dnevnice za službeno putovanje
6. Regres za godišnji odmor u visini do 50% od prosječne neto plaće
isplaćene u FBiH u posljednja tri mjeseca prije
isplate
7 Otpremnina prilikom odlaska u mirovinu u visini šest neto plaća uposlenika koje su mu
isplaćene u prethodnih šest mjeseci ili šest
prosječnih neto plaća u FBiH prema posljednjem
statističkom podatku, ako je to povoljnije za
uposlenika
8. Otpremnina u slučaju otkaza ugovora o radu, sukladno članku do iznosa 70% prosječne mjesečne neto plaće u
10. st.4. točka 6. Zakona o porezu na dohodak i granskim posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o
kolektivnim ugovorom. Napomena: čl.111 st.(2) i (4) Zakona o radu, za svaku navršenu godinu rada kod
radu godine (Sl.n.FBiH, br.26/16, 89/18 i 23/20-OUSFBiH) poslodavca-isplatitelja otpremnine
regulira otpremninu u iznosu od minim. 1/3 prosječne plaće
radnika isplaćene radniku u posljednja 3. mjeseca prije
prestanka ugovora o radu za svaku navršenu god. rada i da
ima najmanje 2. god. neprekidnog rada na neodređeno
vrijeme kod tog poslodavca
III NOVČANA POMOĆ I DAROVI UPOSLENICIMA
1.1 Novčana pomoć u slučaju nastanka teškog invaliditeta jednokratno godišnje u visini tri prosječne neto
1.2 (min.60% ) uposlenika plaće uposlenika isplaćene u prethodna tri
mjeseca ili u visini tri prosječne neto plaće u
Novčana pomoć u slučaju teške bolesti uposlenika ili člana
njegove uže obitelji (sukladno čl.24.5. Zakona o porezu na FBiH, prema posljednjem statist. objavljenom
1.3 podatku, ako je to povoljnije za uposlenika.
dohodak)
Pod teškom bolešću podrazumijevaju se bolesti
Novčana pomoć u slučaju nužne kirurške intervencije
navedene u čl. 5. Uredbe o naknadama koje
uposlenika izvršene iz zdravstvenih razloga i po preporuci
nemaju karakter plaće
liječnika
332
2. Darovi, sukladno članku 10. st.(4) točka 5. Zakona, koje ukupna vrijednost na godišnjem nivou nije veća
poslodavci daju uposleniku u novcu, stvarima, uslugama ili od vrijednosti koja je jednaka iznosu 30%
pravima, povodom državnih, vjerskih i jubileja tvrtke i slično prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u FBiH
prema posljednjem objavljenom podatku u
mjesecu kad se daje poklon
3. Naknada troškova liječenja uposlenika i članova njegove uže iznos stvarnih troškova prema računu-fakturi
obitelji (uža obitelj sukladno članku 24. st.5. Zakona o porezu
na dohodak)
4. Naknada troškova pogreba u slučaju smrti uposlenika ili člana u visini stvarnih troškova sahrane, a najviše četiri
njegove uže obitelji ( uža obitelj sukladno članku 24. st. 5. prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u FBIH
Zakona o porezu na dohodak), kao i smrti umirovljenog za prethodna četiri mjeseca, prije donošenja
uposlenika rješenja o isplati naknade
IV KORISTI UPOSLENIKA PO OSNOVU NESAMOSTALNOG RADA - smatraju se plaćom (obračun poreza i
svih doprinosa)
1. Korištenje vozila za osobne potrebe 15% prosječne cijene 1L goriva ili 0,30KM za
električna i hibridna vozila, ili 1% nabavne
vrijednosti vozila ili 20% rate operativnog
leasinga tj. najma
Napomena: Kod vrednovanja koristi od korištenja vozila u privatne svrhe, poslodavac je obvezan donijeti odluku o načinu i
uvjetima tog korištenja, kao i načinu utvrđivanja plaće uposleniku (vidi 10.3. Z) Ukoliko se korist po osnovi korištenja vozila
u privatne svrhe utvrđuje prema: 1) obimu stvarnog korištenja, poslodavac je obvezan voditi evidenciju o prijeđenoj
kilometraži i vremenu korištenja istog, a način vođenja ove evidencije utvrđuje se odlukom. Vrijednost prihoda ovakvog
korištenja vozila, a prema evidenciji o prijeđenom kilometraži množi se sa 15% prosječne(?) cijene naftnih derivata po
prijeđenom kilometru ili množi sa 0,30KM za električna i hibridna vozila. Ukoliko se ne vodi evidencija o stvarnom
korištenju vozila, prihod od korištenja vozila u privatne svrhe utvrditi će se: 2) u visini 1% od nabavne vrijednosti vozila
mjesečno odnosno u visini 20% iznosa mjesečne rate za operativni leasing ili dugotrajni najam, bez obzira na obim
korištenja vozila. Ovakav izračun vrijednosti koristi preračunava se na bruto iznos koeficijentom 1,449275 radi izračuna
bruto osnovice, osim što u slučaju 2) korist će se uvećati i za stopu PDV-a , pa onda množiti sa koeficijentom, a sve u cilju
izračuna osnovice za obračun doprinosa.
2. Korištenje smještaja, hrane, nekretnine i drugih dobara i u visini tržišne cijene zakupnine, kod kuća za
usluga koji su besplatni ili po cijeni koja je niža od tržišne odmor visina tržišne vrijed. prihoda usluge ili
cijene dobra, a za dobra i usluge je razlika između
tržišne cijene i cijene koje je platio radnik
3. Koristi od pozajmica i/ili kredita sa kamatnom stopom nižom oporezuje se razlike tj. korist između prosječne
od tržišne kamate-kamata manja od objavljene prosječne bankarske kamate koju objavljuje CBBiH (kredite
bankarske kamate CBBiH odobrene građanima istog ili sl. uvjeta), a korist
se preračunava na bruto iznos
4. Izmirenje privatnih troškova uposlenika od strane poslodavca u visini izmirenih privatnih troškova
5. Izmirenje ili oprost dužničke obveze uposlenika od poslodavca u visini izmirene ili oproštene privatne obveze
6. Utvrđeni manjak odgovornog uposlenika manjak uvećan za PDV tereti će se uposlenik
nadležan za donošenje odluke, ako isti odluku
ne donese
Napomena: Ako primici koji se isplaćuju pod r.b. I., II., III. i IV. uposlenicima prelaze iznose koji se ne oporezuju ili se
smatraju korist, razlika/korist smatra se dohodak od nesamostalne djelatnosti. Bruto osnovica dobiva se množenjem ovog
iznosa sa1,610306 ukoliko uposlenik nema preostalog osobnog odbitka i porez će biti na teret poslodavca, a množi se sa
1,449275 ukoliko se tereti uposlenik za porez. Ukoliko je dio osobnog odbitka jednak ili veći od primljene koristi
(koristx1,449275) poreza je 0,00KM jer nema osnovice za porez, a ukoliko je preostali osobni odbitak manji od primljene
koristi (koristx1,449275), koristi se formula ((neto korist-ostatak odbitka)/0,9/0,69- čl. 20 pravilnika o doprinosima) za
preračun u bruto iznos. „Koristi“ koje primi uposlenik i/ili primanja u stvarima i uslugama smatraju se dohotkom, i sa
uračunavanjem PDV-a. Preporuka: Obračun koristi vršiti uz obračun osobnog dohotka radi lakšeg rada u obr. MIP-1023.
Isplate neuposlenim osobama smatraju se kao primanja od drugih samostalnih djelatnosti, ugovora o djelu ili autorskom
honoraru (porez 10%, 4 % za zdravstvo „iz“, 6% za MIO „na“, opća vodna naknada 0,5% i prirodne nepogode 0,5%).Za
naknade ugovorene u neto iznosu koeficijenti za preračun na osnovicu za obračun ugovora o djelu je 1,112083-troškovi
20%, za autorska djela 1,105217-troškovi 30% i za ugovore bez troškova (upravni/nadzorni odbor, parlamentarni organi i
sl.) koeficijent je 1,1574.Za obračun naknada nerezidentima, na ugovorenu bruto naknadu plača se samo porez od 10%.
Za prihod iz inozemstva obveza je da sam obračuna 10% poreza na dohodak kao akontaciju bez priznavanja troškova i
osobnog odbitka, sa mogućnosti priznavanje poreznog kredita plaćenog u inozemstvu-međunarodni ugovor. Prihodi koji
nisu navedeni u izuzeću od oporezivanja odnosno za oporezivanje ili su veći od dozvoljenog iznosa (npr. stipendija)
oporezivi su samo porezom na dohodak sa preračunatom stopom od 11,11% na iznos davanja.
333
V PRIHODI KOJI SE NE SMATRAJU DOHOTKOM PRIHODI NA KOJE SE NE PLAĆA POREZ NA

DOHODAK
1 Prihodi po osnovi sudjelovanja u raspodjeli dobiti Prihodi po osnovi naknada za vrijeme
gospodarskih društava (dividende ili udjeli) neuposlenosti i spriječenosti za rad koji su
isplaćeni na teret izvanproračunskog fonda
2 Mirovina rezidenta, bilo da je stečena u inozemstvu ili u Bosni Prihodi invalidnih osoba koje su uposlene u
I Hercegovini gospodarskom društvu, ustanovi ili radionici za
radno i profesionalno osposobljavanje i
rehabilitaciju invalida
3 Potpore I druga primanja ostvarena po osnovi posebnih Prihodi po osnovi naknada za tjelesna oštećenja,
propisa o pravima ratnih vojnih invalida I civilnih žrtava rata, umanjenu radnu sposobnost i naknada za
osim plaće – Vidi Napomenu pretrpljene neimovinske štete
4 Socijalne potpore, primanja, odnosno donacije koje fizičke Prihodi po osnovi naknada šteta uposlenicima po
osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba osnovi posljedica nesreće na radu
za zdravstvene potrebe, a koja nisu plaćena osnovnim,
dopunskim ili privatnim zdravstvenim osiguranjem, samo za tu
priliku otvoren bankovni račun i do visine potrebnih sredstava
5 Dječji dodatak I novčana sredstava za opremu novorođenčeta Prihodi po osnovi nagrada članovima Akademije
znanosti i umjetnosti BiH, i nagrada za tehničko-
tehnološke inovacije
6 Nasljedstva I darovi, na koje se porez plaća po drugim Naknade osuđenim osobama za vrijeme
federalnim ili županijskim propisima odsluženja kazne u odgojno – popravnim,
odnosno kazneno-popravnim ustanovama
7 Prihodi od prodaje imovine rabljene u osobne svrhe Mjesečni prihodi po osnovi stipendija učenika i
studenata na redovitom školovanju, a najviše do
75% prosječne neto plaće po uposlenom u FBiH,
prema posljednjem statist. objavljenom podatku
8 Nadoknada štete u slučaju elementarnih nepogoda Prihodi koje ostvare učenici i studenti putem
podrazumijeva se pomoći odnosno donacije u novcu, učeničkih i studentskih udruga tijekom jedne
stvarima, prehrambenim i drugim artiklima, odjeći, obući, kalendarske godine, do iznosa četiri prosječne
građevinskom materijalu i dr., koje fizička osoba primi od mjesečne plaće uposlenih u Federaciji BiH,
drugih fizičkih i/ili pravnih osoba, a povodom šteta nastalih prema posljednjem objavljenom podatku
elementarnim nepogodama (poplave, odroni, potresi i dr.)
9 Isplata osigurane sume ili druge naknade štete načinjene na Nagrade učenicima i studentima osvojene na
imovini, u iznosu koji je rabljen za zamjenu ili popravak natjecanjima, do visine dvije prosječne neto plaće
oštećene imovine po uposlenom u FBiH, prema posljednjem
objavljenom podatku
10 Nagrade osvojene, odnosno dobivene u novcu, stvarima i/ili Odbitci ostvareni sudjelovanjem u nagradnim
pravima za pokazano znanje u kvizovima i drugim sličnim igrama koje organiziraju gospodarska društva u
natjecanjima propagandne svrhe, a koji se isključivo odnose
na proizvod ili paket proizvoda iz vlastitog
proizvodnog asortimana, ukoliko tržišna
vrijednost takvog dobitka ne prelazi iznos od
1.000,00 KM
11 Prihodi uposlenika po osnovi naknada, potpora i/ili nagrada, Naknade plaća isplaćene osobama za vrijeme
isplaćeni od poslodavca za jedno porezno razdoblje, najviše trajanja prekida posla za koji uposlenik nije kriv
do iznosa utvrđenog čl.20 Pravilnika o primjeni Zakona o
porezu na dohodak
12 Nagrade za izuzetna dostignuća u oblasti obrazovanja, Prihodi po osnovi kamate na štednju u bankama,
kulture, znanosti i dr. koje dodjeljuju organi vlasti povodom štedionicama i štedno-kreditnim zadrugama,
obilježavanja značajnih datuma bankovnim računima (žiroračun, devizni računi i
dr.) i kamate na državne obveznice
Napomena: prihodi se odnose na: a) Zakon o pravima demobiliziranih 13 Prihodi sadašnjih ili bivših uposlenika po
branitelj i članova njihovih obitelji (”Sl.n. FBiH" br. 54/19), b) Zakona o osnovi zateznih kamata na isplaćene plaće
posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova i razlike plaća po odlukama mjerodavnih
njihovih obitelji ("Sl.n. FBiH" br. 70/05 do 90/17), c) Zakona o pravima sudova
branitelja i članova njihovih obitelji ("Sl.n. F BiH", br. 33/04 do90/17) i 14 Prihodi fizičkih osoba po osnovu isplaćenih
županijski zakoni kojima se uređuje pravo branitelja i članova njihovih osiguranih suma životnog osiguranja od
obitelji, d) Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava strane društava osiguranja iz FBiH, a koji
rata i zaštite obitelji sa djecom ("Sl.n. FBiH", br. 36/99 do 40/18) i potiču od uplaćenih premija na koje su
županijski zakoni kojima se uređuje socijalna zaštita, zaštita civilnih plaćeni doprinosi i porez na dohodak
žrtava rata i zaštita obitelji sa djecom.
334
VI PRIHODI OD NESAMOSTALNE DJELATNOSTI, A NE SMATRAJU SE KORISTI OD POSLODAVAC-

oslobođeno od poreza
1 Posebna radna odjeća sa znakom poslodavca 2 Posebni liječnički pregledi po osnovu
posebnih propisa
3 Posebni i sistematski liječnički pregledi u javnim i privatnim 4 Obrazovanje i stručno usavršavanje, u vezi
ustanovama kao i COVID-19 testiranje sa djelatnosti koji su neophodni za
ostvarivanje prihoda poslodavca
5 Premija kolektivnog osiguranja koje za uposlenike uplaćuje poslodavac za slučajeve povreda na radu i pri
dolasku i povratku sa posla
Propisi koji reguliraju javni prihod:
 Zakon o porezu na dohodak („Sl.novine FBiH”, br: 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13)
 Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak („Sl.novine FBiH”, br: 48/21 i 77/21)
 Uredba o naknadama koje nemaju karakter plaće („Sl.novine FBiH”, br: 63/10, 22/11, 66/11 i 51/12)
 Uredba o naknadama koje pripadaju članovima Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i njihovim savjetnicima koje
nemaju karakter plaće („Sl.novine FBiH”, br: 87/10, 22/11, 45/13 i 9/16)
 Uredba o naknadama troškova za službena putovanja („Sl.novine FBiH”, br: 44/16 i 50/16)
335
II. OSOBNI ODBICI PREMA ČLANKU 24. ZAKONA O POREZU NA DOHODAK
Faktor Svota osobnog odbitka

Osobni odbitak osobnog
odbitka Mjesečno Godišnje
Osnovni osobni odbitak 1,00 300,00 3.600,00
Uzdržavani bračni drug, odnosno uzdržavani
partner u izvanbračnoj zajednici (zajednica 0,50 150,00 1.800,00
najmanje 3 god.)
Uzdržavani bivši bračni drug, kojemu obveznik
0,50 150,00 1.800,00
plaća alimentaciju
Uzdržavano prvo dijete 0,50 150,00 1.800,00
Uzdržavano drugo dijete 0,70 210,00 2.520,00
Uzdržavano treće i svako sljedeće dijete 0,90 270,00 3.240,00
Uzdržavanje djece iz prethodnog braka, za koje 0,50; 0,70; 150,00- 1.800,00-
obveznik plaća alimentaciju 0,90 270,00 3.240,00
Ostali uzdržavani članovi uže obitelji koji sa
obveznikom žive u zajedničkom
kućanstvu(smatraju se roditelji poreznog 0,30 90,00 1.080,00
obveznika i roditelji njegovog bračnog druga, te
preci i potomci u prvoj liniji)
Utvrđena osobna invalidnost i utvrđena invalidnost
0,30 90,00 1.080,00
svakog uzdržavanog člana uže obitelji
Napomena:
Ne smatraju se uzdržavanim članovima uže obitelji (roditelji poreskog obveznika i roditelji
njegovog bračnog druga, preci i potomci u prvoj liniji), niti uzdržavanom djecom i bračnim
drugom osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u
smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, prelaze iznos 300,00 KM, odnosno
3.600,00 KM godišnje u godini u kojoj se utvrđuje porez na dohodak. Izdržavanim osobama
smatraju se i bivši bračni drug i djeca rastavljenih roditelja za koje jedan od roditelja-porezni
obveznik plaća alimentaciju. Roditelj koji plaća alimentaciju stiče pravo na osobni odbitak od
150,00 KM za izdržavanje bračnog druga koji nema vlastite prihode ili isti su niži od 300,00 KM
mjesečno, odnosno na odbitke propisane za uzdržavane djece koja ne žive sa njim u
zajedničkom domaćinstvu.
Kad djecu uzdržavaju oba roditelja pojedinačni faktor za prvo dijete (najstarije) 0,50 dijeli se u
dogovorenom omjeru i taj se postotak primjenjuje na zadati faktor osobnog odbitka. Dogovoreni
omjer se primjenjuje i na pojedinačni faktor 0,70 za drugo dijete, odnosno 0,90 na treće i svako
daljnje dijete. Ako je omjer np.30%-70%, za prvo
dijete koeficijent iznosi 0,15, za drugo dijete 0,21, a za treće dijete 0,27. Isti način izračuna
primjenjuje se kad porezni obveznik sudjeluje u izdržavanju članova uže obitelji, plaćanju
alimentacije i izdržavanim članovima uže obitelji sa invaliditetom.
336
III. NAKNADE ZA SLUŽBENA PUTOVANJA ZA PRORAČUNSKE KORISNIKE U FEDERACIJI

BOSNE I HERCEGOVINE
Dnevnica za službena putovanja u zemlji iznosi 25,00 KM, a dnevnice za službeno putovanje u
određene zemlje sukladno Uredbi o naknadama troškova za službena putovanja („Sl.n. FBiH“, broj:
44/16 i 50/16), a koja je na snazi od 16.06.2016. godine (Prilogu 1.) iznose:
Iznos Iznos Iznos
R. R. R.
Naziv zemlje dnevnice Naziv zemlje dnevnice Naziv zemlje dnevnice
b. b. b.
KM KM KM
1 ALBANIJA 110 51 IRAN 100 101 NJEMAČKA 120
2 ALŽIR 100 52 IRSKA 130 102 OBALA BJELOKOSTI 130
3 ANGOLA 140 53 ISLAND 150 103 OMAN 110
4 ARGENTINA 120 54 ITALIJA 120 104 PAKISTAN 100
5 ARMENIJA 100 55 IZRAEL 130 105 PANAMA 100
6 AUSTRALIJA 120 56 JAPAN 150 106 PARAGVAJ 100
7 AUSTRIJA 120 57 JEMEN 100 107 PERU 100
8 AFGANISTAN 100 58 JORDAN 110 108 POLJSKA 100
9 BANGLADEŠ 110 59 JUŽNA KOREJA 130 109 PORTORIKO 90
10 BAHREIN 110 60 KAMBODŽA 90 110 PORTUGAL 110
11 BELGIJA 120 61 KAMERUN 110 111 RUANDA 110
12 BENIN 100 62 KANADA 120 112 RUMUNJSKA 100
RUSKA
13 BJELARUS 100 63 KATAR 110 113 120
FEDERACIJA
14 BOCVANA 90 64 KENIJA 110 114 SAD 130
15 BOLIVIJA 100 65 KINA 130 115 EL SALVADOR 100
SVETI TOMA I
16 BRAZIL 120 66 CIPAR 110 116 100
PRINCIP
SAUDIJSKA
17 BUGARSKA 100 67 KOLUMBIJA 110 117 110
ARABIJA
18 BURKINA FASO 100 68 KONGO 130 118 SEJŠELI 130
19 BURUNDI 100 69 KOSTARIKA 110 119 SINGAPUR 130
SREDNJOAFRIČKA
20 110 70 KUBA 100 120 SIJERA LEONE 100
REPUBLIKA
SIRIJSKA ARAPSKA
21 CRNA GORA 100 71 KUVAJT 110 121 100
REPUBLIKA
22 ČAD 130 72 LAOS 90 122 SJEVERNA KOREJA 100
23 ČEŠKA REPUBLIKA 110 73 LESOTO 90 123 SLOVAČKA 110
24 ČILE 110 74 LATVIJA 100 124 SLOVENIJA 110
25 DANSKA 140 75 LIBANON 100 125 SOMALIJA 90
DOMINIKANSKA
26 110 76 LIBERIJA 100 126 SRBIJA 100
REPUBLIKA
27 DŽIBUTI 110 77 LIBIJA 100 127 SUDAN 110
28 EGIPAT 100 78 LITVA 110 128 SURINAM 100
29 EKVADOR 100 79 LUKSEMBURG 130 129 ŠPANJOLSKA 120
30 ESTONIJA 90 80 MAĐARSKA 100 130 ŠRI LANKA 100
31 ETIOPIJA 110 81 MADAGASKAR 100 131 ŠVEDSKA 130
32 FILIPINI 110 82 MAKEDONIJA 90 132 ŠVICARSKA 150
33 FINSKA 120 83 MALAVI 100 133 TAJLAND 110
34 FRANCUSKA 120 84 MALEZIJA 90 134 TAJVAN 130
35 GABON 100 85 MALI 100 135 TANZANIJA 100
36 GANA 120 86 MALTA 100 136 TOGO 110
TRINIDAD I
37 GRČKA 110 87 MAROKO 100 137 110
TOBAGO
38 GVAJANA 100 88 MAURITANIJA 100 138 TUNIS 90
39 GVATEMALA 100 89 MEKSIKO 100 139 TURSKA 110
UJEDINJENI
40 PAPUA NOVA GVINEJA 100 90 MJANMAR 100 140 120
ARAPSKI EMIRATI
REPUBLIKA
41 EKVATORIJALNA 120 91 MONGOLIJA 110 141 UGANDA 100
GVINEJA
UJEDINJENO
42 REPUBLIKA GVINEJA 100 92 MOZAMBIK 120 142 140
KRALJEVSTVO
REPUBLIKA GVINEJA
43 120 93 NAMIBIJA 90 143 UKRAJINA 110
BISAO
44 HAITI 120 94 NEPAL 90 144 URUGVAJ 130
45 HONDURAS 100 95 NIGER 110 145 VENEZUELA 90
46 HONG KONG 140 96 NIGERIJA 120 146 VIJETNAM 110
47 HRVATSKA 110 97 NIKARAGVA 100 147 DR KONGO 90
48 INDIJA 100 98 NIZOZEMSKA 130 148 ZAMBIJA 100
49 INDONEZIJA 110 99 NORVEŠKA 130 149 ZIMBABVE 100
SVE DRUGE
50 IRAK 100 100 NOVI ZELAND 130 150 90
DRŽAVE
337
IV.1. STOPE I OSNOVICE POREZA NA DOHODAK I DOPRINOSA
STOPA POREZA NA DOHODAK

Stopom od 10% poreza na dohodak oporezuje se: a)nesamostalna djelatnost, b)samostalna
djelatnost, c)imovina i imovinska prava, d)ulaganje kapitala, e)dobici u igrama na sreću.
Osnovicu poreza na dohodak rezidenata predstavlja razlika između ukupnih oporezivih prihoda i
ukupnih odbitaka (preneseni gubitak, dozvoljeni rashodi i osobni odbitak). Porezno razdoblje
utvrđuje se i plaća za kalendarsku godinu. Porez se plaća po isplati dohotka istog ili slijedećeg
dana: 1) za dohodak od nesamostalne djelatnosti; za dohodak u stvarima i pravima po
završetku preuzimanja; sami uposlenici u ne diplomatskim organ.; za rad u skupštinskim
,nadzornim/upravnim tijelima; za povremenu djelat. np. ugovore o djelu/autorskih prava sl.; za
otuđenje nekretnine i imovinskih prava; za prihod iz inozemstva samostalna djelat. iz
čl.12.(4).toč.2) i 3); pri svakoj naplati od iznajmljivanja kuća, soba i sl.; pri isplati naknade za
ustupanje imovinskih prava; 2) do 5 dana od primitka dohotka iz inozemstva: za nesamostalni
rad; za dohodak iz inozemstva za rad kod organ. sa diplomatskim imunitetom; 3) do 15-tog u
mj. za protekli mj. za dohotka od samostalne djelat. iz čl.12. (2) toč.1),2) i 3). od obrta,
poljoprivrede i šumarstva i slobodnih zanimanja; za naplaćenu najamnini/zakupninu, za
paušalce; za dohodak od ulaganja kapitala; 4)do 15-tog odnosno zadnjeg dana u mjesecu za
dohodak od igara na sreću i nagrada. Kad rezident vrši obračun i plaćanje poreza na dohodak
za nerezidenta, odnosno kad rezident prima dohodak od nerezidenta obračun i plaćanje poreza
vrši se sukladno poreznim propisom i/ili ugovora o izbjegavanje dvostrukog oporezivanja.
STOPE DOPRINOSA
Iz osobnih primanja i drugih prihoda Stope doprinosa za samostalne poduzetnike:
osiguranika- „iz“ bruto plaće:
17,0% za mirovinsko-invalidsko 23,0% za mirovinsko i invalidsko osiguranje
osiguranje 16,5% za osnovno zdravstveno osiguranje
12,5% za osnovno zdravstveno 2,0% za osiguranje od nezaposlenosti
osiguranje
41,5% Ukupne stope doprinosa na osnovicu za
1,5% za osiguranje od nezaposlenosti obračun
31,0% ukupna stopa doprinosa iz bruto Uplata doprinosa vrši se do 10. u mjesecu za protekli
plaće mjesec.
Osnovica za obračun doprinosa samos.poduzet.
Plaćanje doprinosa „iz i „na“ vrši se na u 2021. g.
dan isplate plaće,a najkasnije do Obveznik: Mj.osnovica
zadnjeg dana u narednom mjesecu za
plaću iz prethodnog mj. ako plaća nije Samostalna djelatnost slobodnog 1.609 KM
isplaćena. zanimanja koji dohodak utvrđuje na (1,1x1.463)
osnovu poslovnih knjiga.
Na teret poslodavca- „na“ bruto Samostalna djelatnost obrta i 951 KM
plaću: srodnih zanimanja koji dohodak (0,65x1.463)
6,0% za mirovinsko-invalidsko utvrđuje na osnovu poslovnih knjiga.
osiguranje Samostalna djelat. poljoprivrede i 424 KM
4,0% za osnovno zdravstveno šumarstva,a porez na dohodak (0,29x1.463)
osiguranje plaća prema poslovnim knjigama.
0,5% za osiguranje od nezaposlenosti Samostalna djelatnost obrta ili 805 KM
samostalna djelatnost slobodnog (0,55x1.463)
10,5% ukupna stopa doprinosa na
zanimanja koja porez na dohodak
bruto plaću
plaća paušalno.
Doprinos „na“ ne plaća se za rad kod
Samostalna djelatnost trgovca 424 KM
nerezidenata u FBiH, a i doprinos “iz“
pojedinca (trgovac obavlja (0,29x1.463)
za rad kod inozemnih poslodavca u
338
inozem., ako su obvezno osigurani u djelatnost na tržnicama, ulicama i

inozem.,kao i prihodi za autorska prava sl.), a porez na dohodak plaća
i bavljenjem vrhunskim sportom, ako su prema paušalnoj osnovi.
osigurani po drugoj osnovi.
Dodatni doprinos za mirovin.-inval.
osigur. Samostalno obavljanje 366 KM
- 2,00% za osigur.raspor.na radno gospodarske, profesionalne i (0,25x1.463)
mjesto na kojem se 12 mj.ef.rada druge djelat., kao osnovno
računa kao 14 mj staža, zanimanje, za nisko
akumulacijske djelat.
- 3,00% za osigur.raspor.na radno tradicionalnih starih zanata
mjesto na kojem se 12 mj.ef.rada utvrđene posebnim propisom,
računa kao 15 mj staža, ako osiguranik obavlja samostalnu
- 6,00% za osigur.raspor.na radno djelatnost obrta u skladu sa
mjesto na kojem se 12 mj.ef.rada propisima o porezu na dohodak, i
računa preko 15 mj staža. dohodak po tom osnovu plaća
Minimalna osnovice doprinosa za: paušalno.
- za radnike u rudniku uglja, Samostalna djelatnost taksi
tekstilnoj,kožnoj i industriji obuće i prijevoza.
niskoakumulacionoj djelatnost Samostalna djelatnost
tradicionalnih starih zanata, prema poljoprivrede i šumarstva, koja ne 366 KM
propisu,od 1.1.21. iznosi 424 KM, ali plaća porez na dohodak ili ukoliko
samo za one koji primaju neto plaču porez na dohodak plaća prema (0,25x1.463)
koja ne prelazi 60% od prosječne plaće paušalnoj osnovi.
1-9/20 tj. 570 KM. Za ostale osnovica je
Samostalni poduzetnici mogu izabrati i višu osnovicu
bruto satnica x broj sati u mjesecu x
uvećanu za dva, odnosno tri puta. Plaćanje doprinosa
koeficijent složenosti.
se vrši do 10-tog u mjesecu za protekli mjesec.
- za zaposlene kod nerezidenata u
Obveznici plaćanja poreza na dohodak u paušalnom
FBiH, iznos 1.463 KM za SSS, 2.926
iznosu su oni koji: obavljaju obrtničke djelatnosti sami
KM za VSS i 4.389 KM za
ili trgovac pojedinac na tržnicama i sl.-70KM;
postdiplomske stručne spreme (prema
obavljaju stare zanate-30KM; obavljaju prijevoz
stručnoj spremi), plaćanje doprinosa do
putnika sa jednim sredstvom prijevoza-50KM;
10-tog u mjesecu za protekli mjesec.
obavljaju prijevoz tereta jednim prijevoznim
- zaposleni upućeni na rad ili stručno sredstvom nosivosti do 8 tona- 80KM.
usavršavanje u inozemstvo od strane
Ovi obveznici ako sa pravnim osobama ostvaruju
rezidenata FBiH kao i zaposleni u
bezgotovinski promet, dužni su, pored paušalnog
inozemstvu iznos 1.463 KM i plaćanje
mjesečnog iznosa , plaćati i porez po odbitku od 10%
posebnog doprinosa za zdravstvenog
od svakog pojedinačnog iznosa prometa sa pravnim
osiguranja-Odluka Vlade, plaćanje
osobama naplaćenog bezgotovinski. Plaćanje poreza
doprinosa sa isplatom plaće odnosno
do 15. za protekli mjesec.
do 10-tog u mj.za protekli mjesec.
Stope doprinosa na primanja od druge samostalne djelatnosti i povremene nesamostalne
djelatnosti, kao np. ugovori o djelu, ugovori o autorskom djelu, naknada članovima
nadzor.ili upr.odbora, angažman naučnika, umjetnika, stručnjaka, novinara, sudskih
vještaka trgovačkih putnika, agenata, sportskih sudaca, delegata i dr. koji ove
djelat.obavljaju pored neke svoje osnov.djel. ili sam. rada. Osnovica se umanjuju za
ugov. o djelu 20%, za autorska djela 30% za troškove.
Iz osnovice 4% za osnovno Na osnovicu 6% za mirovinsko i invalidsko
zdravstvenog osiguranje, a plaćanje osiguranje, a plaćanje doprinosa se vrši istovremeno
doprinosa se vrši istovremenom sa sa isplatom primitka.
isplatom primitka.
339
IV.2. NAJNIŽA SATNICA, NAJNIŽA PLAĆA I NAJNIŽA OSNOVICA ZA OBRAČUN

DOPRINOSA
Najniža satnica
Kolektivnim ugovorima nije utvrđena najniža plaća (osim ugovora pod br. IV i X), nego je
utvrđena najniža neto satnica prije oporezivanja, a koja ne može biti manja od propisanog
iznosa i služi za obračun osnovne plaće zaposlenika, osim u određenim okolnostima utvrđenim
ugovorom, ali sa rokom trajanja.
Osnovna plaća je proizvod broja sati efektivnog radu u mjesecu, najniže neto satnice i
pripadajućeg koeficijenta složenosti poslova,
U navedenim ugovorima, najniža neto satnica prije oporezivanja iznosi od 2,31 do 3,87 KM.
Najniža bruto satnica iznosi 3,35 KM za satnicu 2,31 KM (2,31x 1,449275).
Najniža plaća iznosi 55% od prosječne isplaćene plaće u FBiH za prethodnu godinu prema
ugovoru pod br. IV., a 50% do 70% prosječne neto plaće isplaćene po zaposlenom u FBiH po
posljednjem objavljenom podatku, prema ugovoru pod br. X.
U nekim granskim kolektivnim ugovorima, kolektivnim ugovorima za područja županija,
kolektivnim ugovorima za jednog ili više poslodavaca, najniža neto satnica može se mijenjati
ovisno o rezultatima poslovanja. Kolektivnim ugovorima ili/i pravilnikom o radu utvrdit će se
uvjeti, visina, način i razdoblja primjene iznosa izuzetne najniže satnice.
Najniža bruto plaća koja služi kao osnovica za obračun doprinosa utvrđuje se za svaki
mjesec, kao proizvod najniže bruto satnice , punog radnog vremena u mjesecu u kojem se vrši
obračun plaće i koeficijenta složenosti poslova (8 sati x broj radnih dana u tom mjesecu- 20.
tj.160h; 21. tj.168h; 22. tj.176h; ili 23. tj.184h.).
Najniža osnovica za obračun doprinosa
Za zaposlenike u rudnicima uglja, tekstilnoj, kožnoj i industriji obuće i nisko akumulacijskim
djelatnostima tradicionalnih starim zanatima utvrđenim posebnim županijskim propisima,
osnovica za obračun doprinosa je proizvod prosječne mjesečne bruto plaće u Federaciji BiH
za razdoblje siječanj-rujan tekuće (2020.) godine i koeficijenta 0,29, i od 1.1.2021.g. do
31.12.2021.g. iznosi 424 KM (1.463x0,29). Najniža osnovica za obračun doprinosa primjenjuje
se od 1.1.2021.g. do 31.12.2021.g., obzirom da je rok iz čl. 20a. produžen do 31.12.2022.g.
(Sl.n.FBiH, br.4/21). Ova „povlaštena“ osnovica za obračun doprinosa (424 KM), predviđena je
samo za one zaposlenike zaposlene u navedenim djelatnostima kojima se isplaćuje mjesečna
neto plaća i koja ne prelazi 570,00 KM (do 60% od prosječne neto plaća siječanj-rujan 2020. g.
objavljena od strane Federalnog zavoda za statistiku tj. 950,00x0,60=570,00).
Kolektivni ugovori u Federaciji Bosne i Hercegovine
I. Opći Kolektivni ugovor za teritorij FBiH („Sl.n. FBiH“, br.48/16 i 62/16 ugovor je na snazi do
23.12.17.g. + 6 mj.). Ugovor je raskinut od 1.03.18.od strane poslodavaca u FBiH-
„Sl.n.FBiH“,br. 19/18
II. Kolektivni ugovor o pravima i obvezama poslodavca i radnika u oblasti prometa za teritoriju
FBiH („Sl. n. FBiH“, br.78/16 - ugovor je na snazi do 13.10.17. g. + 6 mjeseci)
III. Okvirni kolektivni ugovor o pravima i obvezama poslodavca i radnika u oblasti komunalne
privrede za teritoriju FBiH („Sl. n. FBiH“, br.79/16 - ugovor je na snazi do 8.04.18. g. + 6
mjeseci)
IV. Kolektivni ugovor o pravima i obvezama poslodavca i radnika u oblasti šumarstva u FBiH
(„Sl. n. FBiH“, br.93/16 i 92/17 - ugovor je na snazi do 1.12.20. g.)
V. Kolektivni ugovor o pravima i obvezama poslodavaca i radnika u oblasti zdravstva na
teritoriji FBiH („Sl. n. FBiH“, br.12/17 - ugovor je na snazi do 18.02.18. g. + 3 mjeseca)
VI. Granski kolektivni ugovor elektroprivredne djelatnosti („Sl. n. FBiH“, br.29//18, 44/20 i 90/20
- ugovor je na snazi do 31.01.21 g. + 90 dana)
340
VII. Kolektivni ugovor željezničara na teritoriji FBiH („Sl. n. FBiH“, br.49/18 - ugovor je na snazi
do 19.10.19. g. + 90 dana)
VIII. Kolektivni ugovor za područje telekomunikacija u FBiH („Sl. n. FBiH“, br.74/18 - ugovor je
na snazi do 9.07.20. g. + 90 dana)
IX. Kolektivni ugovor za djelatnost tekstilne, kožarsko-prerađivačke, gumarske i industrije
obuće u FBiH („Sl. n. FBiH“, br.76/18 - ugovor je na snazi do 27.09.19. g. + 180 dana)
X. Kolektivni ugovor za službenike organa uprave i sudske vlasti u FBiH („Sl. n. FBiH“,
br.6/20 i 11/21 - ugovor je na snazi do 11.02.22.g
g. + 90 dana)
XI. Kolektivni ugovor o pravima i obvezama poslodavca i radnika u oblasti rudarstva u FBiH
(„Sl. n. FBiH“, br.17/20 - ugovor je na snazi do 1.03.22. g. + 60 dana)
XII. Kolektivni ugovor za područje djelatnosti poštanskog prometa („Sl. n. FBiH“, br.33/21 -
ugovor je na snazi do 31.03.23. g. + 3 mjeseca)
XIII. Kolektivni ugovor o pravima i obvezama poslodavaca i radnika za djelatnost proizvodnje i
prerade metala u FBiH („Sl. n. FBiH“, br.63/21 - ugovor je na snazi do 12.08.22. g. + 90
dana
XIV. Kolektivni ugovor za djelatnost drvne i papirne industrije u FBiH („Sl. n. FBiH“, br.77/21 -
ugovor je na snazi do 21.09.22. g. + 90 dana)
XV. Kolektivni ugovor o pravima I obavezama poslodavaca I radnika za djelatnost
građevinarstva u FBiH („Sl. n. FBiH“, br.80/21 - ugovor je na snazi do 09.10.22. g. + 30
dana)
XVI. Kolektivni ugovor o pravima i obvezama poslodavaca i radnika za djelatnost trgovine u
FBiH („Sl. n. FBiH“, br.85/21 - ugovor je na snazi do 23.10.22. g. + 60 dana)
341
V. DEPOZITNI RAČUNI ZA PRIKUPLJANJE JAVNIH PRIHODA
1.1. RAČUNI JAVNIH PRIHODA ZA PLAĆANJE NEIZRAVNIH POREZA, OSTALIH PRIHODA

I NAKNADA KOJI PRIPADAJU UPRAVI ZA NEIZRAVNO OPOREZIVANJE BIH *
1.2. RAČUN ADMINISTRATIVNIH PRISTOJBI KOJE PRIPADAJU JEDINSTVENOM
RAČUNU TREZORA BIH **
2. RAČUNI JAVNIH PRIHODA U FEDERACIJI BIH ***
1.1. RAČUNI JAVNIH PRIHODA NEIZRAVNIH POREZA BIH
Računi za plaćanje obveza

Računi za plaćanje pri uvozu-izvozu, koje se ne Računi za plaćanje PDV-a,
obveza pri uvozu- naplaćuju na temelju trošarina i cestarine na
izvozu, a koji se carinske prijave, ostalih proizvode domaće
plaćaju na osnovu prihoda i pristojbi, kao i proizvodnje (C)
carinske prijave (A) plaćanje jednokratnih uplata
(B)
Plaćanje trošarina na duhan i Plaćanje trošarina na duhan
Naziv banke
duhanske prerađ. i cestarine, i duhanske prerađ. i
kao i plaćanje jednokratnih cestarine na domaće
Plaćanje se vrši jednim
uplata, plaćanje se vrši jednim proizvode plaćanje se vrši
platnim nalogom za sve
platnim nalogom za svaku vrstu jednim platnim nalogom za
obveze sa JCI
prihoda,a jednim platnim svaku vrstu prihoda,a jednim
nalogom za PDV,pristojbe, platnim nalogom za PDV-e i
trošarine,cestarine,a koje se ne trošarinu na domaće
naplaćuju carinskom prijavom proizvode
NLB Banka
1320000000000155 1320000000000252 1320000000000446
d.d. Sarajevo
Addiko Bank
5520020001634415 5520020001634512 5520020001637131 a.d. Banja
Luka
Nova banka
5550000007469891 5550000107469810 5550000407469858 a.d. Banja
Luka
UniCredit
5510010002066420 5510010002066517 5510010002067778 Bank a.d.
Banja Luka
UniCredit
3380002200045141 3380002200046014 3380002200047954 Bank d.d.
Mostar
Intesa
Sanpaolo
1540012000331351 1540012000335037 1540012000342409
Banka d.d.
Sarajevo
NLB Banka
5620990001785197 5620990001785294 5620990001786555 a.d. Banja
Luka
Sberbank a.d.
5671628201111137 5671628202222272 5671628204444445
Banja Luka
Addiko Bank
3060190000594037 3060190000594134 3060190000594231
d.d. Sarajevo
Raiffeisen
1610000046470092 1610000046470189 1610000046470286 Bank d.d.
Sarajevo
Komercijalna
5710100000276417 5710100000276514 5710100000276611
banka a.d.
342
Banja Luka
MF banka
5721030000017414 5721030000016929 5721030000017317 a.d. Banja
Luka
Bosna Bank
1411965320010415 1411965320010512 1411965320010609 International
d.d. Sarajevo
Sparkasse
1994990046208197 1994990046209555 1994990046209652 Bank d.d.
Sarajevo
Sberbank d.d.
1401010310000975 1401010310001072 1401010310001169
Sarajevo
I Zakon o carinskoj tarifi BiH („Sl.g. BiH”, br: 58/12)

II Zakon o sustavu neizravnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini („Sl.g. BiH”, br: 44/03, 52/04,
32/07, 34/07, 4/08, 49/09, 32/13 i 91/17)
III Zakon o uplatama na Jedinstveni račun i raspodjeli prihoda („Sl.g. BiH”, br: 55/04, 34/07, 49/09
i 91/17)
IV Zakon o carinskoj politici u BiH („Sl.g. BiH”, br: 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11-dio Zakona je
još na snazi)
V Zakon o porezu na dodanu vrijednost („Sl.g. BiH”, br: 9/05, 35/05, 100/08 i 33/17)
VI Zakon o postupku neizravnog oporezivanja („Sl.g. BiH”, br: 89/05 i 100/13)
VII Zakon o trošarinama u Bosni i Hercegovini („Sl.g. BiH”, br: 49/09, 49/14, 60/14 i 91/17)
VIII Zakon o carinskoj politici u BiH („Sl.g. BiH”, br: 58/15- čl. 207. zakona je na snazi)
IX Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost („Sl.g. BiH”, br: 93/05, 21/06, 60/06,
6/07, 100/07, 35/08, 65/10, 85/17 i 44/20)
X Pravilnik o registraciji i upisu u Jedinstveni registar obveznika neizravnih poreza („Sl.g. BiH”, br:
51/12 i 68/16)
XI Pravilnik o primjeni Zakona o trošarinama u Bosni i Hercegovini („Sl.g. BiH”, br: 50/09, 80/11,
48/12, 74/14, 85/17, 4/18, 3/21 i 62/21)
XII Pravilnik o trošarinskim markicama za duhanske prerađevine, alkoholna pića, voćnu prirodnu
rakiju, kavu i vino („Sl.g. BiH”, br: 50/09 i 74/14)
XIII Pravilnik o uplaćivanju neizravnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje Uprava za
neizravno oporezivanje („Sl.g. BiH”, br: 4/18)
XIV Odluka o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BiH („Sl.g. BiH”, br: 63a/04, 60/06 i
57/08-primjena za Zakon pod red. br. IV )
XV Odluka o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih i izvoznih
pristojbi („Sl.g. BiH”, br: 24/18)
XVI Odluka o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici u BiH („Sl.g. BiH”, br: 13/19,
54/19,21/20,47/21 i 49/21-nisu u provedbi odredbe čl.32.st.3., čl.207.,čl.269.st.3. i čl.271.
Zakona pod red. br. VIII)
XVII Odluka o utvrđivanju specifične i minimalne trošarine na cigarete i iznos trošarine na duhan za
pušenje za 2021.g. („Sl.g. BiH”, br: 78/20)
XVIII Odluka o utvrđivanju Carinske tarife BiH za 2021.g. („Sl.g. BiH”, br: 86/20 i 16/21)
XIX Odluka o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih
roba do 31.12.2021. godine („Sl.g. BiH”, br: 1/21)
XX Odluka o količini dizel-goriva na koje se ne plaća cestarina za 2021. godinu („Sl.g. BiH”, br:
7/21)
XXI Uputa o podnošenju izvješća o posebnoj shemi u građevinarstvu elektronskim putem („Sl.g.
BiH”, br: 82/18)
XXII Instrukcija o postupanju pri donošenju PDV prijava primatelja usluga od osobe koja nema
sjedište u BiH i osobe u posebnoj shemi u građevinarstvu („Sl.g. BiH”, br: 24/07-bez Glave III)
343
1.2. RAČUN ADMINISTRATIVNIH PRISTOJBI JRT BIH
338-000-22100183-90 - UniCredit Bank d.d. Mostar 551-790-22204048-58 - UniCredit Bank a.d. Banja Luka
555-600-00312014-17- Nova banka a.d. Banja Luka 562-012-81377233-39 – NLB Banka a.d. Banja Luka
Zakon o administrativnim pristojbama-sa Tarifom („Sl.g. BiH”, br: 16/02, 19/02, 43/04, 8/06, 76/06, 76/07,
3/08, 42/08, 3/10, 98/12, 15/14, 78/14, 32/17, 53/17, 62/17, 73/17, 68/19 i 18/20).
Naredba o uplatnim računima za administrativne pristojbe („Sl.g. BiH”, br: 19/14, 31/14, 41/14, 68/14,
85/14, 6/15, 12/15, 57/15, 15/17, 25/17, 43/17,13/18, 73/19 i 28/20) propisani su (četiri) depozitni računi
za uplatu administrativnih pristojbi. Računi pripadaju Jedinstvenom računu trezora BiH (JRT). U naredbi
su pobrojani nazivi vrste prihoda, vrsta prihoda i proračunska organizacija.
Naknada troškova tiskanja i kupovine trošarinskih markica za duhanske prerađevine, alkoholna pića,
voćnu prirodnu rakiju, kavu i vino uplaćuje se na račun JRT broj: 338-000-22100049-07, vrsta prihoda je
722528, a u polje “proračunska organizacija” upisuje se “1601999”.
2. RAČUNI JAVNIH PRIHODA U FEDERACIJI BIH
2.1. RAČUN JAVNIH PRIHODA PRORAČUNA FBIH
Union Banka d.d. Sarajevo Broj: 102-050-00001066-98
2.2. RAČUNI JAVNIH PRIHODA PRORAČUNA ŽUPANIJA
Županija/kanton Banka Broj računa

7)Hercegovačko-neretvanska 338-000-22000059-53
UniCredit Bank d.d. Mostar
županija:
8) Županija
Zapadnohercegovačka:
Bosna Bank International BIH d.d.
9) Sarajevska županija: 141-196-53200084-75
Sarajevo
344
2.3. JAVNI PRIHODI IZVANPRORAČUNSKIH FONDOVA I DOPRINOSA ZA

MIROVINSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE
A. Zavodi za zdravstveno osiguranje
Zavod za zdravstveno osiguranje i

Union Banka d.d.
reosiguranje F BiH – Federalni fond 102-050-00000640-18
Sarajevo
solidarnosti
NAPOMENA: Uplaćuje se 10,2% iznosa doprinosa («iz» i «na») na račun Fonda solidarnosti FBiH
Županijski Zavodi zdravstvenog osiguranja:
a) Županijski Zavod zdravstvenog
osiguranja Unsko-sanske županije
b) Županijski Zavod zdravstvenog 338-440-22124691-66
UniCredit Bank d.d. Mostar
osiguranja Tuzlanske županije
c) Županijski Zavod zdravstvenog
ASA Banka d.d. Sarajevo 134-010-00000021-57
osiguranja Zeničko-dobojske županije
d) Županijski Zavod zdravstvenog Privredna banka d.d.
101-140-00732527-19
osiguranja Bosansko-podrinjske županije Sarajevo
e) Županijski Zavod zdravstvenog Intesa Sanpaolo Banka d.d.
154-921-20146172-45
osiguranja Županije Sarajevo Sarajevo
f) Županijski Zavod zdravstvenog
osiguranja Hercegovačko-neretvanske Nova banka a.d. Banja Luka 555-000-00048732-98
županije
g) Županijski Zavod zdravstvenog
Addiko Bank d.d. Sarajevo 306-003-00006482-68
osiguranja Zapadnohercegovačke županije
h) Županijski Zavod zdravstvenog
osiguranja Srednjo-Bosanske županije
i) Županijski Zavod zdravstvenog Intesa Sanpaolo Banka d.d.
154-921-20048246-10
osiguranja Hercegbosanske županije Sarajevo
j) Županijski Zavod zdravstvenog Raiffeisen Bank d.d.
161-080-00026400-20
osiguranja Posavske županije Sarajevo
NAPOMENA: Uplaćuje se 89,8% iznosa doprinosa («iz» i «na») jednim nalogom prema prebivalištu
osiguranika na račun županijskog Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Plaćanje doprinosa za nesamostalni rad vrši se istodobno sa isplatom plaće/primitka, a najkasnije do
zadnjeg dana u mjesecu za protekli mjesec ukoliko plača nije isplaćena, za fizičke osobe koje samostalno
obavljaju gospodarsku djelatnost, kao i osobe koje su zaposlene kod nerezidenata do 10-tog u mjesecu
za protekli mjesec, a za ugovore o djelu, autorske honorare i sl. (doprinosi 4% i 6%) istodobno sa isplatom
naknade.
Za uposlenike iz RS i BD ovaj dio doprinosa (89,8%) plaća se prema mjestu prebivališta uposlenika na
račune propisane u RS i BD.
Sredstva po osnovi doprinosa za zdravstveno osiguranje fizičkih osoba na radu u inozemstvu uplaćuju se
na račun Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBIH.
I Zakon o zdravstvenom osiguranju („Sl.n. FBiH“, br: 30/97, 7/02, 70/08, 48/11 i 36/18)
II Zakon o doprinosima („Sl.n. FBiH“, br: 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15,
104/16, 34/18, 99/19 i 4/21)
III Zakon o Poreznoj upravi Federacije BiH („Sl.n. FBiH“, br:33/02, 28/04, 57/09, 40/10, 27/12 , 7/13,
71/14 i 91/15)
IV Pravilnik o načinu obračunavanja i uplate doprinosa („Sl.n. FBiH“, br: 64/08, 81/08, 98/15, 6/17 i
38/17, 39/18 i 12/21)
V Odluka o utvrđivanju posebnog doprinosa za zdravstveno osiguranje zaposlenika na radu u
inozemstvu („Sl.n. FBiH“, br: 74/08 i 22/20)
VI Odluka o izdvajanju sredstava u Fond solidarnosti Federacije BiH za 2021. godinu („Sl.n. FBiH“,
br: 5/21)
VII Osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika za 2021. godinu („Sl.n. FBiH“, br: 7/21)
345
B. Zavodi za zapošljavanje
Zavod za zapošljavanje Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo 161-000-00285700-03

Federacije BiH, Sarajevo
NAPOMENA: Uplaćuje se 30% iznosa doprinosa («iz» i «na») Federalnom Zavodu za zapošljavanje.
Županijske službe za
zapošljavanje:
a) Unsko-sanski kanton: UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100129-58
b) Tuzlanski kanton: NLB Banka d.d. Sarajevo 132-100-03110200-32
c) Zeničko-dobojski kanton ASA Banka d.d. Sarajevo 134-010-00001075-96
d) Bosansko-podrinjski kanton: Privredna banka d.d. Sarajevo 101-140-00004638-22
e) Kanton Sarajevo: Intesa Sanpaolo Banka d.d. 154-921-20101710-56
Sarajevo
f) Hercegovačko – neretvanska Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo 161-020-00138001-91
županija:
g) Zapadnohercegovačka UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000102-21
županija:
h) Srednjobosanska županija: UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100281-87
i) Hercegbosanska županija: UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000344-71
j) Posavska županija Addiko Bank d.d. Sarajevo 306-042-00009586-97
NAPOMENA: Uplaćuje se 70% iznosa doprinosa («iz» i «na») županijskim Službama za zapošljavanje,
prema mjestu prebivališta obveznika.
zadnjeg dana u mjesecu za protekli mjesec ukoliko plača nije isplaćena, za fizičke osobe koje samostalno
naknade.
Za zaposlenike iz RS i BD ovaj dio doprinosa (70%) plaća se prema mjestu prebivališta zaposlenika na
račune propisane u RS i BD.
Sredstva za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (raniji naziv: volonter) za svaku
osobu osigurava nadležna služba za zapošljavanje za zdravstveno osiguranje, a pravo na temelju
osiguranja za slučaj povrede na radu i profesionalnog oboljenja osigurava poslodavac.
Čl. 25. Zakona o volontiranju (vidi red.br. IV.), organizator istog obvezan je osigurati volontera od
profesionalne bolesti i posljedica nesreće na poslu ukoliko nije zdravstveno osiguran po nekoj drugoj
osnovi i ako je volontiranje opasno po život i zdravlje (vidi red.br. V. u tabeli C).
Neuposlenim osobama, sukladno čl.3. Zakona navedenog pod red. br. II., smatraju se osobe ukoliko
njihov mjesečni prihod ne prelazi 25% od prosječne plaće tijekom prethodne godine prema podacima
Federalnog zavoda za statistiku, odnosno u 2021. godini 233,00 KM (933,00 x 25%).
I Zakon o doprinosima („Sl.n. FBiH“, br: 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15,
104/16, 34/18 ,99/19 i 4/21)
II Zakon o posredovanju u upošljavanju i socijalnoj sigurnosti neuposlenih osoba („Sl.n. FBiH“, br:
41/01, 22/05 i 9/08) Napomena: Na teret službe za zapošljavanje plaća se doprinos za
mirovinsko-invalidsko osiguranje neuposlenoj osobi kojoj nedostaje tri godine do stjecanja uvjeta
za starosnu mirovinu sukladno Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju FBiH
III Zakon o Poreznoj upravi Federacije BiH („Sl.n. FBiH“ br: 33/02, 28/04, 57/09, 40/10, 27/12 , 7/13,
71/14 i 91/15)
IV Zakon o volontiranju(„Sl.n. FBiH“, br: 110/12 – zakon se odnosi za tkz. humanitarno volontiranje)
V Zakon o radu („Sl.n. FBiH“, br: 26/16, 89/18 i 23/20-OUSFBiH)
VI Pravilnik o načinu obračunavanja i uplate doprinosa („Sl.n. FBiH“, br: 64/08, 81/08, 98/15, 6/17 i
38/17, 39/18 i 12/21)
VII Osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika za 2021. godinu („Sl.n. FBiH“, br: 7/21)
346
C. Doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje
Union Banka d.d. Sarajevo Broj: 102-050-00001066-98

NAPOMENA: Uplaćuje se jednim platnim nalogom («iz» i «na») prema sjedištu pravne osobe i od
01.01.2021. g. plaća se isključivo u korist depozitnog računa javnih prihoda proračuna Federacije BiH, sa
obveznim unošenjem organizacijske klasifikacije proračunskog korisnika 5102001.
zadnjeg dana u mjesecu za protekli mjesec ukoliko plaća nije isplaćena, za fizičke osobe koje samostalno
naknade.
Sredstva za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (raniji naziv: volonter) radi
osiguranja za slučaj povrede na radu ili profesionalne bolesti, poslodavac plaća mirovinskom osiguranju
30,00 KM mjesečno za svaku osobu, sukladno Odluci navedenoj pod red. br. V.
I Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju („Sl.n. FBiH“, br: 13/18, 93/19-OUSFBiH i 90/21)
II Zakon o doprinosima („Sl.n. FBiH“, br: 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15,
104/16, 34/18, 99/19 i 4/21)
III Zakon o Poreznoj upravi Federacije BiH („Sl.n. FBiH“, br: 33/02, 28/04, 57/09, 40/10, 27/12 , 7/13,
71/14 i 91/15)
IV Pravilnik o načinu obračunavanja i uplate doprinosa („Sl.n. FBiH“, br: 64/08, 81/08, 98/15, 6/17 i
38/17, 39/18 i 12/21)
V Odluka o visini doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje za osobe osigurane u određenim
okolnostima („Sl.n. FBiH“, br: 26/14). Napomena: Odluka donesena na osnovu Zakona o MIO koji
je prestao da se primjenjuje od 01.03. 2018.godine
VI Osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika za 2021. godinu („Sl.n. FBiH“, br. 7/21)
2.4. ČLANARINA TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I BORAVIŠNA PRISTOJBA
Federalna turistička zajednica i UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000512-52

depozitni Rn. županije/kantona UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100110-18
Županijske turističke zajednice
TZ Žup. Sarajevo-Uplata se vrši na Bosna Bank International BH d.d.
141-196-53200084-75
depozitni račun Sarajevske županije Sarajevo
Turistička zajednica TŽ Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo 161-025-00025300-98
Turistička zajednica SBŽ UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100101-45
Turistička zajednica USŽ UniCredit Bank d.d. Mostar 338-500-22758619-34
Turistička zajednica HBŽ UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000521-25
Turistička zajednica ŽZH Addiko Bank d.d. Sarajevo 306-024-00000193-58
Turistička zajednica ZDŽ ASA Banka d.d. Sarajevo 134-010-00000243-70
Turistička zajednica PŽ UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000549-38
Turistička zajednica BPŽ Union Banka d.d. Sarajevo 102-007-00000214-08
Turistička zajednica HNŽ Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo 161-020-00047400-03
Akontaciju članarine turističkim zajednicama, obveznici u Tuzlanskoj županiji, pravne i fizičke osobe
dužne su platiti u roku od 15 dana tekućeg mjeseca za prethodni mjesec jednim nalogom Turističkoj
zajednici županije, a Obrazac TZ predati Turističkoj zajednici do kraja tekućeg mjeseca za prethodni
mjesec, a u sarajevskoj županiji na isti način, a članarina se plača na depozitni račun KS, a za godišnju
članarinu manju od 300KM, članarina se uplaćuje tromjesečno. U Hercegovačkoj-neretvanskoj županiji
članarina se plača do 5. u mjesecu za prethodni mjesec na Rn.TZ HNŽ, a za godišnju članarinu manju od
200KM, članarina se uplaćuje tromjesečno. Obrazac TZ predati uz godišnji/polugodišnji obračun
mjerodavnom tijelu (PU FBiH i FIA).
 Naknada članarine turističkoj zajednici prema županijskim propisima 722428
347
Boravišnu pristojbu u TŽ i HBŽ obveznici su dužni uplatiti u roku od 5 dana po isteku mjeseca za
prethodni mjesec ,a u HNŽ u roku od 5 dana po isteku svakog tjedna, na račune Turističkih zajednica
županije, a u Županiji Sarajevo i Unsko-sanskoj županiji, prvog radnog dana narednog tjedna za
protekli tjedan, na račune Turističkih zajednica županije, a u ŽZH 70% Turističkoj zajednici O/G i 30%
Turističkoj zajednici županije (2 naloga) u roku od 5 dana od isteku mjeseca za prethodni mjesec.
 Naknada za boravišnu pristojbu prema županijskim propisima 722423
I Zakon o turističkim zajednicama („Sl. novine TŽ“, broj: 11/15 i 14/16 - čl.63. propisana visina
II Pravilnik o kategorizaciji turističkih mjesta („Sl. novine TŽ“, broj: 3/16)
III Pravilnik o obveznim članovima turističke zajednice i izgledu i sadržaju obrasca za uplatu
članskog doprinosa („Sl. novine TŽ“, broj: 4/16)
IV Odluka o kategorizaciji turističkih mjesta („Sl. novine TŽ“, broj: 16/21)
V Zakon o turizmu („Sl. novine KS“, broj: 19/16, 31/17, 34/17-isp. i 13/21)
VI Pravilnik o djelatnosti obveznih članova Turističke zajednice Kantona Sarajevo („Sl. novine KS“,
broj: 44/16, 2/18, 12/18 i 16/21)
VII Pravilnik o evidenciji plaćene boravišne takse („Sl. novine KS“, broj: 25/17)
VIII Pravilnik o obliku i sadržaju obrazaca za uplatu članarine Turističkoj zajednici Kantona Sarajevo
(„Sl. novine KS“, broj: 46/17)
IX Odluka o visini boravišne takse za područja Kantona Sarajevo za 2021. godinu („Sl. novine KS“,
broj: 51/20)
X Zakon o turističkim zajednicama i unapređenju turizma u Hercegovačkoj-neretvanskoj županije
(Sl. novine HNŽ“, broj: 5/00)
XI Uredba o članarinama u turističkim zajednicama u HNŽ („Sl. novine HNŽ“, broj: 5/10, 2/12 i 6/16)
XII Uredba o boravišnoj pristojbi u HNŽ („Sl. novine HNŽ“, broj: 5/10 i 6/16)
XIII Pravilnik o obliku i sadržaju obrasca za uplatu članarine turističkim zajednicama („Sl. novine
HNŽ“, broj: 3/11) – obrazac TZ
XIV Pravilnik o proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta u razrede („Sl. novine HNŽ“, broj: 3/11)
XV Odluka o razdoblju turističke predsezone, glavne sezone i podsezone u turističkim mjestima(„Sl.
novine HNŽ“, broj: 4/11)
XVI Zakon o turizmu Unskog-sanskog kantona („Sl. glasnik USŽ“, broj: 25/20-samo za obveze
XVII Odluka o visini boravišne takse i visini godišnjeg paušalnog iznosa boravišne takse na području
Unsko-sanskog kantona za 2021. godinu („Sl. glasnik USŽ“, broj: 32/20)
XVIII Uredba o turističkim zajednicama u Hercegbosanskoj županiji („N. novine HBŽ“, broj: 11/17- čl.61.
propisana visina boravišne pristojbe)
XIX Zakon o turizmu Županije Zapadnohercegovačke („N. novine ŽZH“, broj: 20/19) - čl.112.
propisana visina boravišne pristojbe i nije propisana članarina turističkim zajednicama)
XX Zakon o turističkim zajednicama Županije Središnja Bosna („Sl. novine ŽSB“, broj: 3/20)
XXI Pravilnik o evidenciji plaćene boravišne pristojbe („Sl. novine ŽSB“, broj: 7/20)
XXII Pravilnik o obliku i sadržaju Obrasca obračuna i uplate članskog doprinosa Turističkoj zajednici
ŽSB („Sl. novine ŽSB“, broj: 7/20)
XXIII Odluka o visini boravišne pristojbe za područja Županije Središnja Bosna za 2021. godinu („Sl.
novine ŽSB“, broj: 7/21)
NAPOMENA: Presudom Ustavnog suda Federacije BiH broj: U-34/13 („Sl.n. FBiH“, broj: 61/14), Zakon o
turističkim zajednicama i promicanju turizma u Federaciji BiH („Sl.n. FBiH“, broj: 19/96 i 28/03) prestati će
se primjenjivati od 31. siječnja 2015. godine ukoliko do tog datuma Parlament Federacije BiH ne uredi
ovu materiju sukladno Ustavu Federacije BiH. Prestankom primjene ovog zakona prestaju i svi propisi
doneseni na temelju citiranog zakona. Navedene propise donosila je Vlada Federacije BiH ili nadležni
ministar.
Naknade članarine turističkim zajednicama i naknade od boravišnih pristojbi nastalih do 31.01.2015.
godine plaćaju se prema Uredbi o članarinama u turističkim zajednicama „Sl.n.FBiH“, br. 18/09 i 4/12 i
Uredbi o boravišnoj pristojbi „Sl.n.FBiH“, br. 18/09, a koje su prestale da važe. Vrsta prihoda za uplatu
članarine turističkim zajednicama je 722592, a za boravišne pristojbe 722593.
348
2.5. NAKNADE ZA CESTE (osim cestarina na naftne derivate, biogoriva i biotekućine)
161-000-00284400-23
Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo
JP Ceste Federacije BiH
Intesa Sanpaolo Banka d.d.
154-001-20002139-81
Sarajevo
Županijska organ za ceste:
Županijska organ za ceste Unsko-sanske
Union Banka d.d. Sarajevo 102-022-00000558-84
županije
Županijska organ za ceste
ASA Banka d.d. Sarajevo 134-730-10037486-79
Srednjobosanske županije
Tuzlanske županije
Zapadnohercegovačka županija
Posebne naknade za ceste i to:
 Naknada za upotrebu ceste za vozila pravnih osoba 722531
 Naknada za upotrebu ceste za vozila građana 722532
uplaćuju se na račun JP Cesta FBIH kod Raiffeisen Bank 161-000-00284400-23 jednim nalogom u visini
40% od ukupne obveze, a na račun županijskih organa za ceste, jednim nalogom u visini 60% od ukupne
obveze. Do formiranja JP za ceste na nivou županije, sredstva se uplaćuju na depozitni račun javnih
prihoda županijskog proračuna.
I Uredba o visini godišnje naknade za javne ceste koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih
vozila („Sl.n. FBIH“ br: 9/16)
Cestovne naknade su:
 Naknade za izvanrednu upotrebu inozemnih motornih i priključnih vozila 722534
 Posebna naknada za službu „Pomoć-informacije na cestama“ 722535
 Naknade za izvanrednu upotrebu motornih i priključnih vozila u zemlji 722536
 Naknade za ceste što se plaćaju za izvanrednu upotrebu javnih cesta zbog opterećenja i učestalosti
vozila (izvanredni prijevoz) 722537
 Naknada za korištenje cestovnog zemljišta 722538
 Naknada za postavljanje reklamnih panoa 722539
 Ostale naknade za ceste po posebnim propisima 722565
Navedene naknade uplaćuju se u korist računa JP Ceste FBiH kod Intesa Sanpaolo banka d.d. BiH 154-
001-20002139-81, odnosno za alineje 1 do 7 naknade se uplaćuju županijskim organima za ceste u dijelu
koji se odnosi na regionalne ceste, općinskom odnosno gradskom organu u dijelu koji se odnosi na
lokalne ceste i ulice u gradovima.
I Zakon o cestama Federacije BiH („Sl.n. FBiH“, br: 12/10, 16/10-isp. i 66/13)
II Uredba o visini naknade za izvanredni prijevoz („Sl.n. FBiH“, br: 87/10)
III Uredba o visini naknade za korištenje zemljišta uz javne ceste („Sl.n. FBiH“, br: 7/11 i 58/15)
IV Pravilnik o naknadama za korištenje cestovnog zemljišta („Sl.n. FBiH“, br: 75/10 i 51/15)
V Pravilnik o postavljanju reklamnih znakova na cestama („Sl.n. FBiH“, br: 75/10)
VI Odluka o službi „Pomoć-informacije“ („Sl.n. FBiH“, br: 5/11)
Naknadu za obavljeni tehnički pregled vozila utvrđena je Jedinstvenim cjenikom koji je objavljen u
Pravilnika o tehničkim pregledima vozila („Sl. g. BiH“, br. 33/19) i Pravilnikom o ispitivanju ispušnih
plinova motornih vozila (EKO test) u stanicama za tehnički pregled vozila („Sl. n. FBiH“, br. 102/16), a
stanica za tehnički pregled vozila raspoređuje tako da 90% pripada STP, 8% pripada Stručnoj instituciji, i:
 1% uplaćuje se na depozitni račun Proračuna Federacije BiH otvoren kod Union Banke d.d. Sarajevo,
broj: 102-050-00001066-98, (uplata do 10-og za prethodni mjesec) 722416
 1% uplaćuje se na depozitni račun proračuna županije, (uplata do 10-og za prethodni mjesec)
722424
349

I Pravilnik o tehničkim pregledima vozila („Sl.g. BiH“, br: 33/19, 29/20 i 56/21)
II Pravilnik o naknadama za tehnički pregled vozila i drugim poslovima koji se obavljaju u stanicama
za tehnički pregled („Sl.n. FBiH“, br: 51/06, 26/07, 70/07 i 4/10)
III Pravilnik o ispitivanju ispušnih plinova motornih vozila (EKO test) u stanicama za tehnički pregled
vozila („Sl.n. FBiH“, br: 102/16)
Naknade za korištenje autocesta i korištenje cestovnog zemljišta uplaćuju se na račun Javnog poduzeća
autoceste FBiH, i to:
 Federalna pristojba za korištenje autoceste (cestarina), vrsta prihoda 722114, na račun Raiffeisen
Bank d.d. broj: 160-020-00624702-32
ili Unicredit Bank d.d., broj: 338-690-22965654-22,
 Naknada za korištenje cestovnog zemljišta i obavljanja pratećih djelatnosti uz autoceste i brze ceste,
vrsta prihoda 722417, na račun Raiffeisen Bank d.d., broj: 161-020-00624701-35
ili Unicredit Bank d.d., broj: 338-690-22965645-49.
I Zakon o cestama FBiH („Sl.n. FBiH“, br: 12/10, 16/10-isp. i 66/13)
II Uredba o mjerilima za obračun naknade za korištenje cestovnog zemljišta i naknade za obavljanje
pratećih djelatnosti na autocestama i brzim cestama u FBiH („Sl.n. FBiH“, br: 87/10, 34/14 i 54/15)
III Pravilnik o uvjetima i visini naknade za korištenje cestovnog zemljišta za pružanje usluga i
obavljanje pratećih djelatnosti korisnicima uz autoceste i brze ceste („Sl.n. FBiH“, br: 81/10, 13/13,
4/15, 3/16, 10/16-isp., 93/17, 77/19 i 71/21)
2.6. NAKNADA ZA KORIŠTENJE, ZAŠTITU I UNAPREĐENJE ŠUMA
Naknade za korištenje, zaštitu i unapređenje Vidjeti račune javnih prihoda proračuna

šuma utvrđene županijskim propisima uplaćuju županija i/ili općina/gradova
se na račun javnih prihoda proračuna županija
i/ili općina/gradova
Ovi prihodi uplaćuju se sukladno županijskim propisima u korist računa javnih prihoda županijskog
proračuna.
Županijska riznica ove prihode raspoređuje županijskim i općinskim/gradskim proračunima u omjeru i na
način utvrđen županijskim propisima.
 Naknada za opće korisne funkcije šuma utvrđena županijskim propisima, a vrsta prihoda je 722471
NAPOMENA: Obveza plaćanja naknade za opće korisnu funkciju šume imaju sve pravne osobe, a u
nekim županijama i obrtnici tj. fizičke osobe, osnovica za obračun ove naknade je ukupan prihod, osim u
ZDK/Ž gdje je osnovica za obračun naknade ostvarena godišnja dobit. Visina stope za obračun iznosi od
0,015% do 0,07%, a prihod se uplaćuje na depozitni Rn. proračuna županije. Plaćanje ove naknade vrši
se tromjesečno u roku od 30 dana i po godišnjem završnom izvješću, a u nekim županijama ova naknada
se plača polugodišnje i po godišnjem završnom izvješću.
 Naknada za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama utvrđena županijskim propisima, a vrsta
prihoda je 722472
 Naknada za izdvajanje iz šumsko-gospodarskog područja utvrđena županijskim propisima, a vrsta
prihoda je 722473
 Naknada za korištenje državnih šuma utvrđena županijskim propisima, a vrsta prihoda je 722474
NAPOMENA: Obveza plaćanja ove naknade imaju sve pravne osobe kao korisnice državne šume , a
osnovica za obračun ove naknade je prihod utvrđen na osnovu ostvarene godišnje količine sječe šumskih
drvenih sortimenata računajući cijenu drveta na panju sukladno cjenikom i ostvarenim prihodom od
prodaje ne drvenih šumskih proizvoda. Visina stope za obračun iznosi od 4% do 9%, a prihod se uplaćuje
na depozitni Rn. proračuna županije. Županijska riznica treba ovaj prihod dijeliti sukladno županijskim
propisom vodeći računa o jedinici lokalne samouprave na čijoj se teritoriji ostvaruje prihod Plaćanje ove
naknade vrši se tromjesečno u roku od 30 dana i po godišnjem završnom izvješću, a u nekim županijama
ova naknada se plača polugodišnje i po godišnjem završnom izvješću, a u jednoj županiji ova naknada se
uplaćuje do 30. studenog tekuće godine za prethodnu godinu.
 Naknada u postupku promjene namjene šumskog zemljišta (krčenje šuma) utvrđena županijskim
propisima, a vrsta prihoda je 722475
350
 Naknada na temelju prava služnosti državnog šumskog zemljišta utvrđena županijskim propisima, a
vrsta prihoda je 722476
 Naknada na temelju zakupa državnog šumskog zemljišta utvrđena županijskim propisima, a vrsta
prihoda je 722477
 Ostali prihodi za korištenje, zaštitu i unapređenje šuma utvrđeni županijskim propisima, a vrsta
prihoda je 722479
NAPOMENA: Vrste prihoda za zaostale prihode od naknada za šume uključuju reprogramirane obveze,
obveze po prinudnoj naplati i obveze utvrđene u inspekcijskom nadzoru nalaze se u poglavlju XII dijelu
NAKNADE od rbr.52. do 60. i od rbr. 61. do 66. Način uplate i omjer javnog prihoda nalazi se u
Izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu uplate javnih prihoda proračuna i izvanproračunskih fondova
na teritoriji FBiH „Sl. n. FBiH“, br.66/02 za Zakon o šumama „Sl. n. FBiH“, br. 22/02, 29/03 i 37/04, a u
Izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu uplate javnih prihoda proračuna i izvanproračunskih fondova
na teritoriji FBiH „Sl. n. FBiH“, br.10/10 za Uredbu o šumama „Sl. n. FBiH“, br. 83/09 do 60/11).
I Zakon o šumama („Sl. n. Tuzlanske županije“, br: 7/17, 8/20 i 3/21)
II Uputa o načinu obračunavanja, rokovima i postupku plaćanja naknada za zaštitu i unapređenje
šuma („Sl. n. Tuzlanske županije“, br: 9/17)
III Zakon o šumama („Sl. glasnik USŽ“, br: 22/12, 16/16, 12/17, 25/17 i 4/19)
IV Uputa o načinu obračuna, rokovima i postupku plaćanja naknada za zaštitu, unapređenje i
podizanje novih šuma i za ruralni razvoj („Sl. glasnik USŽ“, br: 32/12)
V Zakon o šumama Kantona Sarajevo („Sl. novine. KS“, br: 5/13 i 10/21)
VI Zakon o šumama („Sl. n. BPKG“, br: 4/13, 5/13-isp., 13/19, 14/19-isp., 15/19 i 9/21)
VII Uputa o načinu obračunavanja, rokovima i postupku plaćanja naknada za zaštitu i unapređenje
šuma („Sl. n. BPKG“, br: 9/13)
VIII Zakon o šumama („Narodne novine ŽZH“, br: 8/13,11/17 i 6/20)
IX Naputak o načinu obračunavanja, rokovima i postupku plaćanja naknada za zaštitu, unapređenje i
podizanje novih šuma i za ruralni razvoj („Narodne novine ŽZH“, br: 12/13)
X Zakon o šumama („Sl. n. ZE-DOŽ.“, br: 8/13, 1/15 i 5/21)
XI Zakon o šumama („Sl. n. Županije Posavske“, br: 9/13)
XII Zakon o šumama („N. novine HBŽ“, br: 4/14)
XIII Pravilnik o načinu obračunavanja, rokovima i postupku plaćanja naknada za zaštitu i unapređenje
šuma i izgledu i sadržaju obrasca („N. novine HBŽ“, br: 6/15)
XIV Zakon o šumama („Sl. n. ŽSB“, br: 5/14 ,12/15, 8/16, 7/18 i 14/20)
XV Naputak o načinu obračunavanja te rokovima i postupku plaćanja naknada za zaštitu i
unapređenja šuma („Sl.n. ŽSB“, br: 14/14 i 9/20)
NAPOMENA: Presudom Ustavnog suda Federacije BiH br: U-26/08, Zakon o šumama („Sl. n. FBiH“, br:
20/02, 29/03 i 37/04) prestao je važiti 27.11.2009. godine. Sud je ocijenio, kako je ovim zakonom
povrijeđeno pravo općina na lokalnu samoupravu. Presuda je objavljena u („Sl. n. FBiH“, broj 36/09).
Vlada Federacije BiH donijela je Uredbu o šumama („Sl. novine FBiH“, br: 83/09, 26/10, 33/10, 38/10 i
60/11), a Ustavni sud FBiH je dao Mišljenje br: U-29/10 od 12.10.2010. godine, objavljeno u „Sl. n. FBiH“,
broj: 77/10, da Vlada Federacije BiH nije imala zakonsku osnovu za uređenje materije iz oblasti
šumarstva, kao i da nije imala ni ustavnu osnovu za donošenje ovakve Uredbe. Presudom Ustavnog suda
Federacije BiH broj: U-28/10 od 23.3.2011. godine, koja je objavljena u „Sl. n. FBiH“, broj 34/11 od
6.6.2011. godine, Ustavni sud Federacije BiH je odlučio da se osporena Uredba može primjenjivati do
zakonskog reguliranja ove materije, a najkasnije šest mjeseci od dana objave ove presude u „Sl. n. FBiH“,
a to je do 6.12.2011.godine.
Na temelju presuda Ustavnog suda FBiH županije su donijele svoje zakone o šumama, izuzev
Hercegovačko-neretvanske županije, i koji su navedeni u propisima.
351
2.7. VODNE NAKNADE
Opća vodna naknada i posebne

vodne naknade uplaćuju se na Vidjeti račune javnih prihoda proračuna županija
račun javnih prihoda proračuna
županije
 Obveznik obračunavanja i plaćanja opće vodne naknade je registrirana pravna/fizička osoba.
Osnovica za obračun je neto plaća ( plaća bez doprinosa „iz“ i poreza) za zaposlenike u radnom
odnosu na određeno/neodređeno vrijeme, osim samostalnih poduzetnika, kao i na neto primanja za
druge samostalne djelatnosti i povremenog samostalnog rada, odnosno ugovora o djelu. Naknada se
plaća se u visini 0,5% od osnove, a plaćanje se vrši zajedno sa isplatom plaće/primanja. Uplata se
vrši prema sjedištu pravne/fizičke osobe odnosno sjedištu podružnice, vrsta prihoda je: 722529
 Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za korištenje površinskih i podzemnih voda je
pravna/fizička osoba koja koristi vodu:
1. za javnu vodoopskrbu, vrsta prihoda je: 722523
2. za zahvaćanje vode i mineralne vode koja se koristi za flaširanje, za uzgoj ribe u ribnjacima, za
navodnjavanje i druge namjene, vrsta prihoda je: 722524
3. za industrijske procese uključujući i termoelektrane, vrsta prihoda je: 722525
4. za korištenje voda za proizvodnju električne energije u hidroelektranama, vrsta prihoda je: 722526
 Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za zaštitu voda je pravna/fizička osoba koja:
5. posjeduju transportno sredstvo, a za pogon koristi naftu i naftne derivate, vrsta prihoda je: 722521
6. vrši direktno ispuštanje otpadnih voda, koja vrši uzgoj riba u vještačkim ribnjacima i kavezima, kao i
koja proizvodi ili uvozi vještačko đubrivo i kemikalije za zaštitu bilja, vrsta prihoda je: 722522
 Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za vađenje materijala iz vodotoka je pravna/fizička
osoba koja:
7. vrši eksploataciju materijala iz vodotoka, vrsta prihoda je: 722527
Uplate zaostale obveze po osnovi posebnih vodnih naknada, a prema Zakonu o vodama („Sl.n.FBiH“,
br:18/98), vrsta prihoda je: 777776
Koncesijske naknade od zakupa javnog dobra:
8. Prihodi od zakupa javnog vodnog dobra na površinskim vodama I. kateg., vrsta prihoda je: 721225
9. Prihodi od zakupa javnog vodnog dobra na površinskim vodama II. kateg., vrsta prihoda je: 721226
Obračunavanje i plaćanje posebne vodne naknade pod rbr.5. vrši se prilikom registriranja vozila, odnosno
za transportna sredstva koja se ne registriranju plaćanje se vrši do kraja siječnja za prethodnu godinu, a
za ostale posebne vodne naknade, ne za koncesijske naknade, plaćanje se vrši do 20. u mjesecu za
prethodni mjesec.
Posebna vodna naknada za zaštitu od poplava, vrsta prihoda 722528, prestale je da se obračunava i
plaća (od 8.02.2014.g. „Sl.n.FBiH“, br.10/14).
I Zakon o vodama („Sl.n. FBiH“, br: 70/06),
II Pravilnik o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i kontroli
izmirivanja obveza na temelju opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada („Sl.n. FBiH“, br:
92/07, 46/09, 79/11 i 88/12),
III Odluka o granicama riječnih bazena i vodnih područja na teritoriju Federacije BiH („Sl.n. FBiH“, br:
41/07),
IV Odluka o visini posebnih vodnih naknada („Sl.n. FBiH“, br: 46/07, 10/14 i 3/16).
NAPOMENA: Opću vodnu naknadu, posebne vodne naknade i koncesijske naknade uplaćuju se jednim
nalogom na depozitni račun javnih prihoda proračuna županije prema sjedištu pravne/fizičke osobe,
odnosno sjedištu podružnice odakle se raspoređuju od 45% županijskom proračunu, 15% Fondu za
zaštitu okoliša FBiH i 40% nadležnoj Agenciji za vodno područje (Sarajevo i Mostar). Pripadnost prihoda
ovim agencijama utvrđuje se sukladno točkom VII Odluke o granicama riječnih bazena i vodnih područja
na teritoriju Federacije BiH, osim prihoda od zakupa javnog vodnog dobra na površinskim vodama II
kategorije (vrsta prihoda: 721226) koja u cijelosti pripada županijskom proračunu.
352
2.8. ČLANARINA VANJSKOTRGOVINSKOJ KOMORI BOSNE I HERCEGOVINE
Sukladno čl. 22. Zakona o Vanjskotrgovinskoj komori BiH („Sl.g. BiH, br: 30/01 i 72/13), Skupština
Vanjskotrgovinske komore BiH, donijela je Odluku o članarini Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i
Hercegovine za 2021. godinu. Odluka je stupila na snagu 01.01.2021. godine, a objavljena je u „Sl.g.
BiH“, br: 3/21 kao i propisana je osnovica, stopa i način plaćanje članarine Vanjskotrgovinskoj komori
BiH. Također citiranom Odlukom regulirano je da će se odluka primjenjivati za plaćanje članarine u
2021. godini i u 2022. godini, a sve do donošenja Odluke o članarini za 2022. godinu.
Svaki član Komore dužan je plaćati članarinu Komori, na temelju obavještavanja o osnovici i visini
članarine koje mu Komora dostavlja posebno za svako kvartal, i to:
a) gospodarska društva registrirana za obavljanje poslova sa inozemstvom koja su u 2020. godini imala
realiziran vanjskotrgovinski promet po osnovu uvoza, osnovica za obračun godišnje članarine čini
ukupna vrijednost uvezene robe u BiH u 2020. godini. Stopa članarine iznos 0,1%. Ukupna godišnja
članarina za 2020. godinu dijeli se na četiri jednaka dijela. Minimalni iznos članarine je 20,00 KM
mjesečno, odnosno 60,00 KM kvartalno, ali ne više mjesečno od trostrukog iznosa prosječne neto
plaće u BiH isplaćene u prethodnoj godini, a sve sukladno čl. 23. Zakona o Vanjskotrgovinskoj komori
BiH. Član Komore plaća članarinu na osnovu obavještenja o osnovici i visini članarine koje mu
Komora dostavlja posebno za svaki kvartal.
b) banke, društva za osiguranje i gospodarsko-pravne osobe iz oblasti građevinarstva, prometa,
komunikacija usluga (cestovni promet, željeznički promet, zračni promet, djelatnost putničkih
agencija i turoperatora, poštanske aktivnosti, telekomunikacije i ostale prateće djelatnosti te
ostale pravne osobe koje ostvaruju prihod po osnovu usluga u inozemstvu), kao i drugi članovi
Komore kojima se članarina ne obračunava kako je navedeno u alineji a), plaćaju godišnju članarinu
koja se obračunava u odnosu na bruto plaću. Osnovica za obračun članarine je iznos bruto plaće
iskazan u završnom računu za 2020. godinu, Stopa članarine iznosi 0,2%. Minimalni iznos članarine
je 20,00 KM mjesečno, odnosno 60,00 KM kvartalno, ali ne više mjesečno od trostrukog iznosa
prosječne neto plaće u BiH isplaćene u prethodnoj godini, a sve sukladno čl. 23. Zakona o
Vanjskotrgovinskoj komori BiH. Član Komore plaća članarinu na osnovu obavještenja o osnovici i
visini članarine koje mu Komora dostavlja posebno za svaki kvartal.
c) znanstvenoistraživačke i obrazovne institucije, udruge građana koje u svojoj registraciji imaju
gospodarsku djelatnost, savezi, interesne asocijacije, fondacije, zaklade i druge organizacije koje
obavljaju djelatnost od značaja za gospodarstvo, kao pojedinačni ili kolektivni članovi, ukoliko je
provedena procedura predviđena člankom 6. stavak 4. i 5. Statuta Komore. Osnovica za obračun
članarine je iznos bruto plaće iskazan u završnom računu za 2020. godinu, Stopa članarine iznosi
0,2%. Minimalni iznos članarine je 20,00 KM mjesečno, odnosno 60,00 KM kvartalno, ali ne više
mjesečno od trostrukog iznosa prosječne neto plaće u BiH isplaćene u prethodnoj godini, a sve
sukladno čl. 23. Zakona o Vanjskotrgovinskoj komori BiH. Član Komore plaća članarinu na osnovu
obavještenja o osnovici i visini članarine koje mu Komora dostavlja posebno za svaki kvartal.
Prosječna isplaćena neto plača u Bosni i Hercegovini, prema Priopćenju br.2. od 18.02.2021. godine
Agencije za statistiku BiH, za 2020. godinu iznosi 956,00 KM. Trostruki iznos prosječne neto plače u BiH
iznosi 2.868,00 KM što je i maksimalni mjesečni iznos članarine u 2021. godini.
Član Komore koji je u iskazanom ukupnom prihodu za 2020. godinu ostvario više od 50% po osnovu
prihoda na inozemnom tržištu (izvoza) obračunato zaduženje članarine se umanjuj za 20%, a umanjenje
članarine se vrši na osnovu zahtjeva člana Komore.
Član Komore kojem članarina nije utvrđena sukladno alineji a), b) i c) plaća minimalnu članarinu u iznosu
od 60,00 KM kvartalno. Član Komore koji je osnovan u 2021. godini nisu obveznici plaćati članarinu za
2021. godinu.
Članarina Vanjskotrgovinskoj komori se uplaćuje na sljedeće transakcijske račune:
 Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo 161-000-00026200-78
 UniCredit Bank d.d. Mostar 338-320-22501029-95
 Sberbank BH d.d. Sarajevo 140-101-00004351-75
 UniCredit Bank a.d. Banja Luka 551-001-00011680-06
 NLB Banka a.d. Banja Luka 562-012-00000913-78
353
2.9. UPLATNI RAČUNI OBRTNIČKIH KOMORA
Red.br. Obrtničke komore Naziv banke Broj računa

1. Obrtnička komora Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo 161-020-00483300-57
Federacije BiH
2. Županijske obrtničke komore
2.1. Unsko-sanska županija Union Banka d.d. Sarajevo 102-022-00000536-53
2.2. Posavska županija UniCredit Bank d.d. Mostar 338-330-22006839-15
2.3. Tuzlanska županija NLB Banka d.d. Sarajevo 132-100-03091273-68
2.4. Zeničko-dobojska županija Vakufska banka d.d. Sarajevo 160-420-00424871-74
2.5. Bosansko-podrinjska Union Banka d.d. Sarajevo 102-007-00000361-52
županija
2.6. Srednjobosanska županija UniCredit Bank d.d. Mostar 338-670-22401874-80
2.7. Hercegovačko-neretvanska UniCredit Bank d.d. Mostar 338-100-22026334-39
županija
2.8. Županija Sarajevo ProCredit Bank d.d. Sarajevo 194-101-31000001-07
2.9. Herceg-bosanska županija Addiko Bank d.d. Sarajevo 306-005-00004171-16
2.10. UPLATNI RAČUNI JAVNIH PRIHODA OPĆINA
UNSKO-SANSKI KANTON
Općina Banka Račun Šifra1
Bihać UniCredit Bank d.d. Mostar 338-500-22001632-31 003
Bosan. Krupa UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000415-52 008
Bosan. Petrovac Bosna Bank International BIH d.d.
141-477-53200096-44 011
Sarajevo
Bužim Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo 161-035-00175606-31 124
Cazin Bosna Bank International BIH d.d.
141-411-00005395-71 019
Sarajevo
Ključ Sparkasse Bank d.d. Sarajevo 199-044-00020504-84 048
Sanski Most UniCredit Bank d.d. Mostar 338-540-22000369-17 076
Velika Kladuša UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22114230-47 097
POSAVSKA ŽUPANIJA
Orašje UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000228-31 068
Odžak
UniCredit Bank d.d. Mostar 338-330-22003324-84 066
Domalj.-Šamac UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000317-55 012
TUZLANSKI KANTON
Banovići NLB Banka d.d. Sarajevo 132-130-02961000-59 001
Gračanica UniCredit Bank d.d. Mostar 338-620-22269411-85 035
Gradačac NLB Banka d.d. Sarajevo 132-190-02900000-87 036
Kalesija UniCredit Bank d.d. Mostar 338-650-22466442-95 044
Kladanj NLB Banka d.d. Sarajevo 132-160-02950000-64 047
Čelić Sparkasse Bank d.d. Sarajevo 199-050-00064895-89 056
Lukavac Nova Banka a.d. Banja Luka 555-500-00523251-57 057
Srebrenik NLB Banka d.d. Sarajevo 132-150-02992800-97 085
Tuzla NLB Banka d.d. Sarajevo 132-100-01850601-97 094
Živinice Sberbank BH dd Sarajevo 140-403-03100001-45 106
Doboj-Istok NLB Banka d.d. Sarajevo 132-280-03092308-74 128
Sapna NLB Banka d.d. Sarajevo 132-290-03092085-59 138
Teočak NLB Banka d.d. Sarajevo 132-270-03092694-85 142
354
ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON
Breza UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22116336-34 016
Privredna banka Sarajevo d.d.
Usora 101-161-00719345-27 025
Sarajevo
Kakanj ASA Banka d.d. Sarajevo 134-020-00003708-49 043
Maglaj Sparkasse Bank d.d. Sarajevo 199-046-00032516-34 060
Olovo UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100272-17 067
Tešanj Sparkasse Bank d.d. Sarajevo 199-046-00492216-80 090
Vareš UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100174-20 096
Visoko Sparkasse Bank d.d. Sarajevo 199-047-00040183-70 098
Zavidovići Union Banka d.d. Sarajevo 102-032-00000270-70 102
Bosna Bank International BiH d.d.
Zenica 141-355-53200161-07 103
Sarajevo
Žepče UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22108354-21 105
Doboj-Jug UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22115701-96 132
BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON
Goražde Union Banka d.d. Sarajevo 102-840-00000022-22 033
Pale-Prača Union Banka d.d. Sarajevo 102-007-00000188-86 136
Foča-Ustikolina 101-140-00005957-42 134
Sarajevo
SREDNJOBOSANSKA ŽUPANIJA
Bugojno Privredna banka d.d. Sarajevo 101-130-00007708-32 017
Busovača ASA Banka d.d. Sarajevo 134-040-00000083-50 018
Donji Vakuf Privredna banka d.d. Sarajevo 101-133-00000069-07 026
Dobretići Addiko Bank d.d. Sarajevo 306-045-00000009-66 050
Fojnica UniCredit Bank d.d. Mostar 338-900-22083675-82 030
G.Vakuf-Uskoplje UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000246-74 034
Jajce Addiko Bank d.d. Sarajevo 306-025-00004808-35 042
Kiseljak UniCredit Bank d.d. Mostar 338-340-22000450-68 046
Kreševo Addiko Bank d.d. Sarajevo 306-042-00000079-03 051
Novi Travnik 154-999-50004299-81 065
Sarajevo
Travnik UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100012-21 091
Vitez UniCredit Bank d.d. Mostar 338-250-22875012-83 100
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA
Čapljina Addiko Bank d.d. Sarajevo 306-007-00010351-02 021
Čitluk UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000148-77 023
Neum UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000219-58 107
Prozor-Rama UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000139-07 073
Stolac UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000200-18 086
Ravno UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000175-93 207
Jablanica Privredna banka d.d. Sarajevo 101-151-00738179-81 041
Konjic Vakufska banka d.d. Sarajevo 160-460-03463315-06 049
Grad Mostar Nova Banka a.d. Banja Luka 555-000-00201908-59 180
ZAPADNO-HERCEGOVAČKA ŽUPANIJA
Široki Brijeg UniCredit Bank d.d. Mostar 338-220-22571472-82 054
Grude UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22103536-22 037
Ljubuški Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo 161-000-01716301-62 059
355
Posušje UniCredit Bank d.d. Mostar 338-200-22615848-48 070

KANTON SARAJEVO
Hadžići UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100254-71 038
Ilijaš Vakufska banka d.d. Sarajevo 160-200-00007106-45 040
Centar UniCredit Bank d.d. Mostar 338-690-22965752-19 077
Ilidža UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100245-98 078
Novo Sarajevo Bosna Bank Internationald.d.Saraj. 141-196-53200112-88 079
Vogošća UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100165-47 080
Trnovo Union Banka d.d. Sarajevo 102-839-00000143-96 093
Novi Grad UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100325-52 108
Stari Grad 101-000-00711336-30 109
Sarajevo
Grad Sarajevo Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo 161-000-00179200-82
HERCEGBOSANSKA ŽUPANIJA
Livno Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo 161-020-00631100-44 055
Tomislavgrad UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22106043-67 028
Kupres 154-999-50000005-62 052
Sarajevo
Glamoč 154-999-50001593-51 032
Sarajevo
Bosan. Grahovo Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo 161-020-00704600-25 013
Drvar 154-999-50005395-91 027
Sarajevo
* Pravilnik o uplaćivanju neizravnih poreza i ostalih prihoda i pristojbi koje naplaćuje Uprava za neizravno
oporezivanje („Sl.g. BiH”, broj: 21/20).
** Naredba o uplatnim računima za administrativne pristojbe („Sl.g. BiH”, broj: 19/14, 31/14, 41/14, 68/14,
85/14, 6/15, 12/15, 57/15, 15/17, 25/17, 43/17, 13/18 i 73/19).
*** Pravilnik o načinu uplate, pripadnosti i raspodijele javnih prihoda u Federacije Bosne i Hercegovine
(„Sl.n. F BiH”, broj: 54/20, 55/20-isp., 63/20, 88/20, 28/21, 56/21 i 83/21)
1) Šifra općine za plaćanje javnih prihoda u Federaciji BiH (izravni porezi).
356
VI. ŠIFRE OPĆINA
A) za plaćanje javnih prihoda u Federaciji BiH (izravni porezi)

B) za plaćanje Upravi za neizravno oporezivanje (neizravni porezi)
Šifra općine
OPĆINA
A B Šifra općine
OPĆINA
BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON A B
Goražde 033 124 Novi Travnik 065 149
Foča 134 121 Travnik 091 167
Pale 136 154 Vitez 100 173
HERCEGOVAČKO-BOSANSKA ŽUPANIJA TUZLANSKI KANTON
Livno 055 142 Banovići 001 103
Tomislavgrad 028 166 Gračanica 035 126
Kupres 052 141 Gradačac 036 127
Glamoč 032 123 Kalesija 044 135
Bosansko Grahovo 013 105 Kladanj 047 137
Drvar 027 120 Čelić 056 113
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA Lukavac 057 143
Čapljina 021 112 Srebrenik 085 160
Čitluk 023 114 Tuzla 094 168
Jablanica 041 132 Živinice 106 178
Konjic 049 139 Doboj Istok 128 115
Grad Mostar 180 146 Sapna 138 159
Neum 107 147 Teočak 142 164
Prozor-Rama 073 156 UNSKO-SANSKI KANTON
Ravno 207 157 Bihać 003 104
Stolac 086 162 Bosanska Krupa 008 101
POSAVSKA ŽUPANIJA Bosanski Petrovac 011 102
Orašje 068 153 Cazin 019 110
Odžak 066 151 Ključ 048 138
Domaljevac-Šamac 012 118 Sanski Most 076 158
KANTON SARAJEVO Velika Kladuša 097 171
Hadžići 038 129 Bužim 124 109
Ilijaš 040 131 ZAPADNOHERCEGOVAČKA ŽUPANIJA
Centar 077 111 Široki Brijeg 054 163
Ilidža 078 130 Grude 037 128
N. Sarajevo 079 150 Ljubuški 059 144
Vogošća 080 174 Posušje 070 155
Novi Grad 108 148 ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON
Stari Grad 109 161 Breza 016 106
Trnovo 093 179 Kakanj 043 134
SREDNJOBOSANSKA ŽUPANIJA Maglaj 060 145
Bugojno 017 107 Olovo 067 152
Busovača 018 108 Tešanj 090 165
Donji Vakuf 026 119 Vareš 096 170
Dobretići 050 117 Visoko 098 172
Fojnica 030 122 Zavidovići 102 175
Gornji Vakuf- Uskoplje 034 125 Zenica 103 176
Jajce 042 133 Žepče 105 177
Kiseljak 046 136 Doboj Jug 132 116
Kreševo 051 140 Usora 025 169
NAPOMENA: Ove šifre općina (A) upotrebljavati samo za uplatu javnih prihoda na depozitne račune u
Federaciji BIH, poreza na dobit, poreza na dohodak, kao i ostalih naknada, pristojbi, kazni i doprinosa po
federalnim, odnosno županijskim propisima. Isto tako ove šifre upotrebljavati za uplatu neizravnih poreza
stvorenih po entitetskom zakonu, a koji su bili na snazi do 31.12.2004. godine, te poreza na promet
proizvoda i usluga, koji se u 2005. godini nisu uplaćivali na jedinstveni račun javnih prihoda neizravnih
poreza BIH.
Ove šifre općina (B) upotrebljavati samo za uplatu javnih prihoda neizravnih poreza BiH i one nisu
relevantne za raspodjelu prihoda, te se koriste samo za potrebe statistike i popunjavanja naloga za
plaćanje.
357
VII. PROSJEČNE PLAĆE UPOSLENIH
a) prosječne plaće uposlenih u Federaciji BIH
Prosjek Prosjek
Razdoblje „Sl.n. FBiH” Razdoblje „Sl.n. FBiH”
neto/bruto neto/bruto
2008. 751,30/1.104,85 10/09, 18.02.09. III/21 996,00/1.548,00 40/21, 26.05.21.
2009. 792,08/1.203,55 7/10, 17.02.10. I/21-III/21 974,00 40/21, 26.05.21.
2010. 804,37/1.223,27 8/11, 23.02.11. IV/21 990,00/1.534,00 48/21, 18.06.21.
2011. 819,36/1.248,37 14/12, 15.02.12. II/21-IV/21 979,00 48/21, 18.06.21.
2012. 829,92/1.266,17 15/13, 22.02.13. V/21 982,00/1.518,00 58/21, 23.07.21.
2013. 835,00/1.275,00 13/14, 19.02.14. III/21-V/21 989,00 58/21, 23.07.21.
2014. 833,00/1.272,00 13/15, 18.02.15. VI/21 999,00/1.546,00 65/21, 18.08.21.
2015. 830,00/1.269,00 13/16, 19.02.16. IV/21-VI/21 990,00 65/21, 18.08.21.
2016. 839,00/1.283,00 12/17, 17.02.17. VII/21 995,00/1.541,00 74/21, 17.09.21.
2017. 860,00/1.318,00 13/18, 21.02.18. V/21-VII/21 992,00 74/21, 17.09.21.
2018. 889,00/1.365,00 13/19, 27.02.19. VIII/21 1.000,00/1.548,00 84/21, 18.10.21.
2019. 928,00/1.427,00 13/20, 19.02.20. VI/21-VIII/21 998,00 84/21, 18.10.21.
2020. 956,00/1.472,00 14/21, 19.02.21. IX/21 998,00/1.543,00 93/21, 19.11.21.
I/21 974,00/1.511,00 22/21, 19.03.21. VII/21-IX/21 998,00 93/21, 19.11.21.
XI/20-I/21 978,00 22/21, 19.03.21. I/21-IX/21 987,00/1.529,00 93/21, 19.11.21.
II/21 951,00/1.473,00 31/21, 21.04.21. X/21 999,00/1.546,00 103/21, 21.12.21.
XII/20-II/21 973,00 31/21, 21.04.21. VIII/21-X/21 999,00 103/21, 21.12.21.
b) prosječne plaće uposlenih u BIH
Prosjek Prosjek
Razdoblje „Sl.g. BiH” Razdoblje „Sl.g. BiH”
neto/bruto neto/bruto
2008. 752,00/1.113,00 24/09, 30.03.09. I/21 969,00/1.504,00 19/21, 26.03.21.
2009. 790,00/1.204,00 17/10, 08.03.10. II/21 961,00/1.490,00 25/21, 23.04.21.
2010. 798,00/1.217,00 15/11, 28.02.11. III/21 989,00/1.537,00 Priop.br.3, 18.05.21.
2011. 816,00/1.271,00 32/12, 24.04.12. IV/21 985,00/1.527,00 39/21, 25.06.21.
2012. 826,00/1.290,00 Priop.br.2, 21.02.13. V/21 981,00/1.519,00 46/21, 27.07.21.
2013. 827,00/1.291,00 Priop.br.2, 20.02.14. VI/21 997,00/1.544,00 54/21, 27.08.21.
2014. 830,00/1.289,00 Priop.br.2, 20.02.15. VII/21 1.002,00/1.546,00 59/21, 24.09.21.
2015. 830,00/1.289,00 Priop.br.2, 15.02.16. VIII/21 1.007,00/1.552,00 64/21, 19.10.21.
2016. 838,00/1.301,00 Priop.br.2, 15.02.17. IX/21 1.006,00/1.550,00 73/21, 30.11.21.
2017. 851,00/1.321,00 Priop.br.2, 15.02.18. X/21 1.007,00/1.552,00 77/21, 21.12.21.
2018. 879,00/1.363,00 Priop.br.2, 15.02.19.
2019. 921,00/1.421,00 Priop.br.2, 17.02.20.
2020. 956,00/1.476,00 Priop.br.2, 18.02.21.
358
VIII. INDEKS CIJENA U 2021. GODINI
a) potrošačke cijene u Federaciji BiH

b) proizvođača industrijskih proizvoda u Federaciji BiH
a) Ø 2020 / Ø 2019 -0,9% b) Ø 2020 / Ø 2019 -1,5%

U odnosu na U odnosu na U odnosu U odnosu na
prethodni isti mjesec na prosjek
Mjesec mjesec prethodne XII/2020 prethodne
godine godine Priopćenje FZS br:
a) b) a) b) a) b) a) b)
7.1.1 od 26.02.2021. i
Siječanj +0,3 +0,2 -1,6 +2,0 +0,3 +0,2 -0,2 +1,4 7.2.1 od 26.02.2021.
7.1.2 od 19.03.2021. i
Veljača +0,5 +2,1 -1,2 +2,2 +0,8 +2,3 +0,3 +3,5 7.2.2 od 19.03.2021.
7.1.3 od 20.04.2021. i
Ožujak +0,8 -0,5 -0,3 +3,2 +1,6 +1,8 +1,1 +3,0 7.2.3 od 20.04.2021.
7.1.4 od 20.05.2021. i
Travanj +0,2 +0,6 +1,0 +3,7 +1,8 +2,4 +1,3 +3,6 7.2.4 od 20.05.2021.
7.1.5 od 18.06.2021. i
Svibanj -0,2 +0,6 +1,7 +4,4 +1,6 +2,9 +1,1 +4,2 7.2.5 od 18.06.2021.
7.1.6 od 19.07.2021. i
Lipanj +0,2 +1,3 +1,8 +6,4 +1,8 +4,3 +1,3 +5,6 7.2.6 od 19.07.2021.
7.1.7 od 20.08.2021. i
Srpanj -0,2 +1,8 +1,8 +8,2 +1,6 +6,2 +1,1 7,5 7.2.7 od 20.08.2021.
7.1.8 od 20.09.2021. i
Kolovoz +0,3 +0,9 +2,4 +9,1 +1,9 +7,2 +1,4 +8,5 7.2.8 od 20.09.2021.
7.1.9 od 20.10.2021. i
Rujan +0,9 +0,2 +3,1 +9,0 +2,8 +7,4 +2,3 +8,7 7.2.9 od 20.10.2021.
7.1.10 od 19.11.2021. i
Listopad +1,6 +0,1 +4,3 +9,1 +4,4 +7,5 +3,9 +8,8 7.2.10 od 19.11.2021.
7.1.11 od 20.12.2021. i
Studeni +1,2 +1,6 +5,4 +11,1 +5,7 +9,2 +5,1 +10,5 7.2.11 od 20.12.2021.
359
IX. 1. POSEBNA NAKNADA ZA ZAŠTITU OD PRIRODNIH I DRUGIH NEPOGODA
Sve pravne osobe i građani koji obavljaju samostalnu djelatnost kao i svi organi vlasti u
Federaciji BiH dužni su obračunati i platiti posebnu naknadu za zaštitu od prirodnih i drugih
nepogoda, u visini od 0,5% od osnovice koju čine isplaćene neto plaće zaposlenih u radnom
odnosu i svih osoba angažiranih po ugovoru o vršenju privremenih i povremenih poslova kao i
po ugovoru o djelu. Naknada se obračunava i plaća i na primanja od drugih samostalnih
djelatnosti i povremenog samostalnog rada, kao npr. djelatnost članova zastupničkih organa
vlasti, članova skupština, nadzornih organa, upravnih odbora, stečajnih upravitelja i sudaca
porotnika koji nemaju svojstvo zaposlenika u sudu, povremene djelatnosti naučnika, umjetnika,
novinara, sudskih vještaka, trgovačkih putnika, akvizitera, sportskih sudaca i delegata i druge
djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu samostalnu i nesamostalnu djelatnost. Ova
naknada uplaćuje se na depozitni račun županije prema sjedištu pravne osobe, tj. obrtnika i
15% pripada Federaciji BiH, 25% pripada županiji, a 60% općini u kojoj su ova sredstva
ostvarena, a plaća se istovremeno sa isplatom plaće odnosno primitaka.
 Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda gdje je osnovica zbrojni iznos
neto plaća 722581
 Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda gdje je osnovica brojni iznos neto
primitaka po osnovi druge samostalne djelatnosti i povremenog samostalnog rada 722582
 Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća („Sl.n. F
BiH”, br: 39/03, 22/06 i 43/10).
 Uputa o načinu obračunavanja i uplati posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih
nepogoda („Sl.n. F BiH”, br: 81/08).
IX. 2. NAKNADA ZA REHABILITACIJU, OSPOSOBLJAVANJE I UPOŠLJAVANJE OSOBA S

INVALIDITETOM
Upošljavanje osoba s invaliditetom i to u državnim tijelima, tijelima pravosuđa, tijelima lokalne

uprave, javnim službama, ustanovama, fondovima, javnim poduzećima, gospodarskim
društvima i drugim pravnim osobama koje nisu osnovane za upošljavanje osoba s invaliditetom,
dužni su osobe s invaliditetom upošljavati razmjerno ukupnom broju uposlenika u tom subjektu,
i to:
 do 31. prosinca 2011., najmanje jednu osobu s invaliditetom na svaka 24 uposlenika (u FBiH),
 do 31. prosinca 2012., najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 19 uposlenika (u FBiH),
i
 do 31. prosinca 2013. i nadalje, najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 16 uposlenika
(u FBiH).
Subjekti koji ne ispune ovu obvezu dužni su mjesečno, pri isplati plaća, obračunati i uplatiti u
Fond za poticaje rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom novčani iznos u visini 25%
prosječne (posljednje objavljene) neto plaće u Federaciji BIH, za svaku osobu s invaliditetom
koju su bili dužni uposliti.
Gospodarski i drugi pravni subjekti , a koji imaju 15. i manje ukupno uposlenih ( do 2013. god. i
dalje) i ne podliježu obvezi upošljavanja osoba s invaliditetom iz gore navedenog stavka, dužni
su svakog mjeseca prilikom isplate plaće uplaćivati u Fond za poticaje rehabilitacije i
upošljavanje osoba s invaliditetom poseban novčani iznos u visini 0,5% iznosa isplaćene
mjesečne bruto plaće svih uposlenika, izuzev ako upošljavaju najmanje jednu osobu sa
invaliditetom.
Pravo na upošljavanje po posebnim uvjetima imaju osobe s invaliditetom najmanje 60%, osobe
s najmanje 70% tjelesnog oštećenja, ukoliko to oštećenje ima za posljedicu smanjenje radne
sposobnosti iz čl.3. Zakona i osobe s lakom i umjerenom mentalnom retardacijom.
 Sredstva za poticaje rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom koje plaćaju subjekti u
državnim organima, 722568
 Sredstva za poticaje rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom koje plaćaju
gospodarski i drugi subjekti. 722569
360
NAPOMENA: Depozitni račun Fonda za poticaje rehabilitacije i upošljavanje osoba s

invaliditetom:
 UniCredit bank d.d. Mostar, broj: 338-690-22963585-21
 ASA Banka d.d. Sarajevo, broj: 134-470-10007538-37
 Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s invaliditetom
(„Sl.n. FBiH“, br: 9/10)
 Uputstvo i obrazac za vođenje evidencije o poslodavcima, platama i iznosu posebnog
doprinosa te zaposlenim osobama sa invaliditetom (obrazac EP) („Sl.n. FBiH“, br: 52/15 i
64/15)
 Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencija uposlenih osoba sa invaliditetom („Sl.n.
FBiH“, br: 21/11)
361
X. ZATEZNE KAMATE NA NOVČANA POTRAŽIVANJA I JAVNE PRIHODE U BiH
Po propisima Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine

Zakonska zatezna kamata na novčana Zakonska zatezna kamata na javne prihode
potraživanja iz dužničko- vjerovničkih odnosa u po propisima BiH na uvozne i izvozne
FBiH pristojbe-carine
Stopa Stopa
Važeći
Razdoblje zat. Važeći propis Razdoblje zat.
propis
kamate kamate
07.07.98.- 18 % g. „Sl.n.FBiH“, 27/98 31.05.05.-30.12.05 0,06 % „Sl.g. BiH“,
7.12.01. Vidi: Napomenu I dne 31/05
(1.12.89.- (12 %
7.12.01.) g.)
(18.9.91.- (0,5 %
23.12.96.) g.)
Vidi:
Napomenu: II
08.12.01.-
Zatezne kamate na javne prihode BiH od
13.03.20.
12 % g. „Sl.n. FBiH“,51/01 neizravnih poreza (carine, trošarine, PDV-a i
Vidi:
cestarine)
Napomenu: III
14.03.20.
Vidi: „Sl.n. FBiH“,18/20 0,06 % „Sl.g. BiH“,
Napomenu: IV-
10 % g.
„Sl.n.FBiH“,28/20 31.12.05 - 31.12.131) dne 89/05
V
Zakonska zatezna kamata na javne prihode po 1) 0,04 % „Sl.g. BiH“,
propisima u FBiH na izravne poreze (dobit, 01.01.14.-. dne 100/13
dohodak), pristojbe, naknade, doprinosi i sl. Kompenzatorna kamata na carinski dug
nastao u vezi s kompenzirajućim proizvodom
Stopa ili uvozom robe iz postupka unutarnje obrade
Razdoblje zat. Važeći propis ili privremenim uvozom
kamate Stopa
Važeći
Razdoblje zat.
propis
10.11.01.- 0,06 % kamate
„Sl.n.FBiH“,48/01,52/01,
02.08.06. dne 01.01.19.-30.06.19. 12% g. „Sl.g. BiH“,
42/06,28/13,66/14,86/15,
03.08.06.- 0,04 % 01.07.19.-31.12.19. 12% g. 93/18
34/18,99/19*
7.05.20. dne 01.01.20.-30.06.20. 12% g. „Sl.g. BiH“,
01.07.20.-31.12.20. 12% g. 36/19
08.05.20.- 0,0 % „Sl.n.FBiH“,28/20 01.01.21.-30.06.21. 12% g. „Sl.g. BiH“,
30.07.20. 0,04 % „Sl.n.FBiH“,48/01-48/21* 80/19
31.07.20.- „Sl.g. BiH“,
Vidi:Napomenu: 30/20
V „Sl.g. BiH“,
78/20
362
1)Pokretanje postupka prisilne naplate povlači za sobom i tražbinu naknadnog tereta u iznosu od 10%
od 31.12.2005.god. do 31.12.2013. god.,a od 01.01.2014.god. od 5% od dužnog iznosa.
NAPOMENA I: Stupanjem na snagu Zakona o visini stope zatezne kamate („Sl.n.FBiH“, br:18/96) (od
01.10.1996.g.) obračun zatezne kamate kako proizlazi iz odredaba i ovog zakona i istoimenog zakona iz
„Sl.n.FBiH“, br.27/98 i 51/01,a koji je prestao važiti sa 13.02.2020 god., vrši se konformnom metodom
samo za razdoblje kašnjenja kraće od godine dana, a izračunata kamata za cijelu godinu se ne pripisuje
glavnici duga prilikom izračunavanja zatezne kamate za naredni godišnje razdoblje kašnjenja (Presuda
Vrhovnog suda Federacije BiH, broj:Pž.112/99, od 28.7.1999.g.). To znači, zatezne kamate koje se
obračunavaju za razdoblje dulje od razdoblja za koje je stopa utvrđena (npr. kamata se obračunava za
razdoblje dulje od godinu dana, a stopa zatezne kamate je utvrđena godišnje), ne pribrajaju se glavnici iz
prethodnog razdoblja-članak 279. Zakona o obveznim odnosima.
NAPOMENA II: U „Službenim novinama FBiH“, br:56/04, 68/04-isp., 29/05 i 48/11 objavljen je Zakon o
visini stope zatezne kamate na neizmirena dugovanja kojim je propisan način obračuna i visina zatezne
kamate za neizmirena dugovanja nastalim na temelju ugovora iz dužničko vjerovničkih odnosa i
dugovanja nastalih na osnovu naknade štete iz osnova obveznih osiguranja u razdoblju od 01.12.1989.g.
do 07.12.2001.g., odnosno do okončanja postupka. Stupanjem na snagu, 24.10.2004.godine, ovog
Zakona, izmijenjeno je razdoblje obračuna zatezne kamate i visina stope (18% na 12%) zatezne kamate
(načelo zabrane retroaktivnog djelovanja zakona i drugih propisa utvrđeno je čl.IV.A.20.d) Ustava FBiH),
bez stavljanja van snage razdoblja i stope zatezne kamate iz Zakona o visini stope zatezne kamate
(„Sl.n.FBiH“,br.18/96) odnosno Odluke o visini stope zatezne kamate („Sl.n.FBiH“,br.25/96) kao i
istoimenog zakona iz „Sl.n.FBiH“, br.27/98). Propisana zatezna kamata iznosi 12% godišnje. Zatezna
kamata koja se obračunava za razdoblje dulje od razdoblja za koje je stopa utvrđena (preko godinu
dana), ne pribraja se glavnici iz prethodnog razdoblja. Također zatezna kamata ne obračunava se za
razdoblje ratnog stanja od 18.09.1991. godine do 23.11.1995. (prestanak ratnog stanja je 22.12.1995.
godine?) godine. Ustavni sud BiH odlukama broj: AP 2312/06, AP 1311/06, AP 407/08, U 50/01 riješio je
da otpisivanje zakonske zatezne kamate za ratno razdoblje je protuustavno. Zakonom o izmjeni Zakona o
visini stope zatezne kamate na neizmirena dugovanja („Sl.n FBiH“, br:48/11) koji je stupio na snagu
9.08.2011. godine regulirao je da se na iznos naknade štete određene ovršnim ispravama i izvansudskim
poravnanjima iz osnova osiguranja društava za osiguranje za razdoblje od 18.09.1991. godine -
23.12.1996. godine (prestanak neposredne ratne opasnosti) plaćati zatezna kamata po stopi od 0,5%
godišnje.
NAPOMENA III: U „Službenim novinama FBiH“, br:101/16 objavljen je Zakon o izmjenama Zakona o
visini stope zatezne kamate, a Ustavni sud Federacije BiH donio je Presudu broj U-30/17 od 25.09.2018.
godine i objavio u „Službenim novinama FBiH“, br.89/18, sa izrekom da Zakona o izmjenama Zakona
visini stope zatezne kamate („Sl. n. FBiH“, br:101/16) nije sukladan Ustavu Federacije BiH.
NAPOMENA IV: Zakonom o visini stope zatezne kamate „Sl.n.FBiH“,br:18/20, regulirano je da iznos
obračunate zatezne kamate ne može biti veći od glavnog duga. Na zakašnjenje nastalo do dana stupanja
na snagu ovog zakona (do 13.03.2020.g.) zatezna kamata obračunat će se na način sukladan
prethodnog Zakona o visini zatezne kamate „Sl.n.FBiH, br.27/98, 51/01,101/16 i 89/18-O.U.S.To znači da
samo na ugovore koji su nastali od 14.03.2020. g. primjenjuje se ovaj Zakon da zatezne kamate ne mogu
biti veće od glavog duga.
NAPOMENA V: Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica „Sl.n.FBiH“,br.28/20 prekida
tj. odgađa u tom razdoblju obračun zateznih kamata na zakašnjela plaćanja u duž.-vjerovničkih
odnosima u razdoblju od 01.03.2020. g. do 30.06.2020. g. ( 31.05.2020.+ 30 dana),a zatezna kamata na
javne prihode neće se obračunavati i plaćati od 08.05.20. g. do 31.05.2020. g. i još 60 dana od prestanka
stanja proglašene nepogode tj. do 30.07.2020. godine.
*Obveznici koji imaju dug po nastaloj kamati , a koja je nastala po osnovi dospjelih, prijavljenih a
nenaplaćenih javnih prihoda sa stanjem na dan 31.12.2018. godine, kamata se otpisuje u visini
propisanoj zakonom , pod uvjetom da obveznik svoje obveze po osnovu glavnog duga izmirio do
19.06.2023. godine. Zatezne kamate nastale za dugovanja javnih prihoda dospjelih poslije 31.12.2016.
godine ne otpisuju se tj. zatezne kamate se moraju platiti u potpunosti.
363
XI. DNEVNE KONFORMNE KAMATE ZA ZATEZNU KAMATU OD 10% U 2021. GODINI
1 0,026116 53 1,393577 105 2,779733 157 4,184839 209 5,609154 261 7,052942 313 8,516467
2 0,052238 54 1,420057 106 2,806575 158 4,212048 210 5,636735 262 7,080899 314 8,544807
3 0,078368 55 1,446543 107 2,833423 159 4,239263 211 5,664323 263 7,108864 315 8,573154
4 0,104504 56 1,473037 108 2,860279 160 4,266486 212 5,691918 264 7,136837 316 8,601509
5 0,130647 57 1,499537 109 2,887142 161 4,293716 213 5,719520 265 7,164816 317 8,629871
6 0,156797 58 1,526045 110 2,914012 162 4,320954 214 5,747130 266 7,192803 318 8,658240
7 0,182954 59 1,552559 111 2,940889 163 4,348198 215 5,774746 267 7,220797 319 8,686617
8 0,209117 60 1,579080 112 2,967772 164 4,375449 216 5,802370 268 7,248799 320 8,715002
9 0,235288 61 1,605609 113 2,994663 165 4,402708 217 5,830001 269 7,276808 321 8,743394
10 0,261465 62 1,632144 114 3,021561 166 4,429973 218 5,857640 270 7,304824 322 8,771793
11 0,287649 63 1,658686 115 3,048466 167 4,457246 219 5,885285 271 7,332847 323 8,800199
12 0,313840 64 1,685235 116 3,075378 168 4,484526 220 5,912938 272 7,360878 324 8,828613
13 0,340038 65 1,711791 117 3,102297 169 4,511813 221 5,940598 273 7,388916 325 8,857035
14 0,366242 66 1,738353 118 3,129223 170 4,539107 222 5,968265 274 7,416962 326 8,885464
15 0,392454 67 1,764923 119 3,156156 171 4,566408 223 5,995940 275 7,445015 327 8,913900
16 0,418672 68 1,791500 120 3,183096 172 4,593716 224 6,023621 276 7,473075 328 8,942344
17 0,444897 69 1,818084 121 3,210043 173 4,621032 225 6,051310 277 7,501142 329 8,970795
18 0,471129 70 1,844674 122 3,236997 174 4,648354 226 6,079006 278 7,529217 330 8,999253
19 0,497368 71 1,871272 123 3,263958 175 4,675684 227 6,106710 279 7,557299 331 9,027720
20 0,523614 72 1,897876 124 3,290926 176 4,703021 228 6,134420 280 7,585389 332 9,056193
21 0,549866 73 1,924488 125 3,317902 177 4,730365 229 6,162138 281 7,613485 333 9,084674
22 0,576126 74 1,951106 126 3,344884 178 4,757716 230 6,189863 282 7,641589 334 9,113162
23 0,602392 75 1,977731 127 3,371873 179 4,785074 231 6,217596 283 7,669701 335 9,141658
24 0,628665 76 2,004364 128 3,398870 180 4,812440 232 6,245335 284 7,697820 336 9,170161
25 0,654945 77 2,031003 129 3,425873 181 4,839813 233 6,273082 285 7,725946 337 9,198672
26 0,681232 78 2,057649 130 3,452884 182 4,867192 234 6,300836 286 7,754079 338 9,227190
27 0,707525 79 2,084302 131 3,479901 183 4,894579 235 6,328597 287 7,782220 339 9,255715
28 0,733826 80 2,110962 132 3,506926 184 4,921973 236 6,356366 288 7,810368 340 9,284248
29 0,760133 81 2,137629 133 3,533957 185 4,949374 237 6,384142 289 7,838524 341 9,312789
30 0,786448 82 2,164304 134 3,560996 186 4,976783 238 6,411925 290 7,866687 342 9,341337
31 0,812769 83 2,190985 135 3,588042 187 5,004198 239 6,439715 291 7,894857 343 9,369892
32 0,839097 84 2,217672 136 3,615095 188 5,031621 240 6,467513 292 7,923035 344 9,398455
33 0,865432 85 2,244367 137 3,642155 189 5,059051 241 6,495317 293 7,951219 345 9,427025
34 0,891774 86 2,271069 138 3,669221 190 5,086488 242 6,523130 294 7,979412 346 9,455603
35 0,918122 87 2,297778 139 3,696296 191 5,113932 243 6,550949 295 8,007611 347 9,484188
36 0,944478 88 2,324494 140 3,723377 192 5,141383 244 6,578776 296 8,035819 348 9,512781
37 0,970840 89 2,351217 141 3,750465 193 5,168842 245 6,606609 297 8,064033 349 9,541381
38 0,997210 90 2,377947 142 3,777560 194 5,196307 246 6,634451 298 8,092255 350 9,569988
39 1,023586 91 2,404684 143 3,804662 195 5,223780 247 6,662299 299 8,120484 351 9,598604
40 1,049969 92 2,431427 144 3,831772 196 5,251260 248 6,690155 300 8,148720 352 9,627226
41 1,076359 93 2,458178 145 3,858888 197 5,278748 249 6,718018 301 8,176964 353 9,655856
42 1,102756 94 2,484936 146 3,886012 198 5,306242 250 6,745888 302 8,205215 354 9,684494
43 1,129160 95 2,511701 147 3,913142 199 5,333743 251 6,773765 303 8,233474 355 9,713139
44 1,155570 96 2,538472 148 3,940280 200 5,361252 252 6,801650 304 8,261740 356 9,741791
45 1,181988 97 2,565251 149 3,967425 201 5,388768 253 6,829542 305 8,290014 357 9,770451
46 1,208412 98 2,592037 150 3,994577 202 5,416291 254 6,857442 306 8,318294 358 9,799118
47 1,234844 99 2,618830 151 4,021736 203 5,443821 255 6,885348 307 8,346583 359 9,827793
48 1,261282 100 2,645629 152 4,048902 204 5,471359 256 6,913262 308 8,374878 360 9,856476
49 1,287727 101 2,672436 153 4,076075 205 5,498904 257 6,941184 309 8,403181 361 9,885166
50 1,314179 102 2,699250 154 4,103256 206 5,526456 258 6,969112 310 8,431491 362 9,913863
51 1,340638 103 2,726070 155 4,130443 207 5,554015 259 6,997048 311 8,459809 363 9,942568
52 1,367104 104 2,752898 156 4,157637 208 5,581581 260 7,024991 312 8,488134 364 9,971280
Kamatna stopa (zaokružena na 6 decimala) za pripadajući broj dana obračunava se iz godišnje kamatne stope po formuli
konformne metode i to:
𝑚𝑚
𝑃𝑃𝑛𝑛 𝑛𝑛
𝑃𝑃𝑚𝑚 = 100 × {(1 + ) − 1}
100
Pm = kamatna stopa za pripadajući broj dana m
Pn = godišnja stopa
n = broj dana u godini, 365 ili 366
364
XII. NAZIVI I VRSTE JAVNIH PRIHODA U BIH
1. NAZIVI I VRSTE PRIHODA BOSNE I HERCEGOVINE

2. NAZIVI I VRSTE PRIHODA U FEDERACIJI BiH
1.1. VRSTE PRIHODA TEMELJEM NEIZRAVNIH POREZA I DRUGIH PRIHODA I

PRISTOJBI UPRAVE ZA NEIZRAVNO OPOREZIVANJE BiH
VRSTA
NAZIV PRIHODA
PRIHODA
A POREZ NA DODANU VRIJEDNOST
1 PDV na uvoze 717111
2 PDV obveza prema PDV prijavama 717211
3 Povrat PDV-a prema PDV prijavama 717212
4 Povrat PDV-a međunarodnim ugovorima 717215
5 Povrat PDV-a diplomatskim i konzularnim predstavništvima i međun.org. 717216
6 PDV prema automatskom razrezu od strane UNO 717213
7 PDV - Jednokratne uplate 717214
8 PDV- zatezna kamata 717311
9 Kazne za prekršaje sukladno odredbama Zakona o PDV-u 717312
10 Troškovi naknadnog tereta prisile po PDV obvezama 717314
CARINSKE PRISTOJBE, NAKNADA ZA CARINSKO EVIDENTIRANJE I POSEBNE
B
PRISTOJBE
1 Carine od pravnih osoba 716111
2 Carine od građana 716112
3 Carinsko evidentiranje 716113
4 Carina po jedinici mjere 716114
5 Posebna pristojba na izvezenu robu 716115
C TROŠARINE NA UVOZNE PROIZVODE
1 Trošarina na naftu i naftne derivate 715421
2 Trošarina na duhanske prerađevine 715422
3 Trošarina na alkohol i alkoholna pića 715423
4 Trošarina na bezalkoholna pića 715424
5 Trošarina na pivo 715425
6 Trošarina na kavu 715426
7 Zatezna kamata za trošarine na uvozne proizvode 715428
8 Trošarina na vino 715429
9 Trošarina na biogorivo i biotečnosti 715430
D TROŠARINE NA DOMAĆE PROIZVODE
1 Trošarina na domaće biogorivo i biotečnosti 715410
2 Trošarina na domaću naftu i naftne derivate 715411
3 Trošarina na domaći duhan i duhanske prerađevine 715412
4 Trošarina na domaći alkohol i alkoholna pića 715413
5 Trošarina domaća bezalkoholna pića 715414
6 Trošarina na domaću kavu 715415
7 Trošarina na domaće pivo 715416
8 Zatezna kamata za trošarine na domaće proizvode 715417
9 Trošarina na domaće vino 715418
10 Troškovi naknadnog tereta prisile po trošarinskim obvezama 715419
E POSEBNA PRISTOJBA - CESTARINA
1 Cestarina za izgradnju ceste iz cijene uvozne nafte i naftnih derivata (0,15 KM) 722533
2 Cestarina za izgradnju ceste iz cijene domaće nafte i naftnih derivata (0,15 KM) 722534
3 Cestarina za izgradnju ceste iz cijene uvoznih biogoriva i biotečnosti (0,15 KM) 722537
4 Cestarina za izgradnju ceste iz cijene domaćih biogoriva i biotečnosti (0,15 KM) 722538
5 Zatezna kamata na cestarinu za ceste (0,15 KM) 722541
Cestarina za izgradnju autocesta i izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta iz cijene
6 722535
uvozne nafte i naftnih derivata (0,25 KM)
365

7 722536
domaće nafte i naftnih derivata (0,25 KM)
8 722539
uvoznih biogoriva i biotečnosti (0,25 KM)
9 722540
domaćih biogoriva i biotečnosti (0,25 KM)
Zatezna kamata na cestarinu za izgradnju autocesta i rekonstrukciju drugih cesta
10 722542
(0,25 KM)
F OSTALI PRIHODI I PRISTOJBE
1 Ležarina 716116
2 Novčane kazne za carinske prekršaje za pravne osobe 716121
3 Novčane kazne za carinske prekršaje za fizičke osobe 716122
4 Izvanredni prihodi 716123
Prihodi od naplate protuvrijednosti robe koja u prekršajnom postupku nije mogla
5 716126
biti oduzeta
6 Prihodi od carinske pratnje, izlaska carinika izvan mjesta rada i radnog vremena 716128
Prihodi od prodaje robe predane Upravi ili robe oduzete u upravnom ili
7 716129
prekršajnom postupku
8 Prihodi od terminala 716131
9 Prihodi od zakupnina 716132
10 Prihodi od skladištenja 716133
11 Prihodi od prodaje CT-DT obrazaca 716134
12 Ostali prihodi 716139
13 Troškovi naknadnog tereta prisile za carinske i ostale pristojbe i prihode 716136
14 Zatezna kamata za carinske pristojbe, ostale prihode i pristojbe 716137
15 Kazne za prekršaje sukladno odredbama Zakona o trošarinama 716138
16 Prihodi od izdavanja SMART CARD paketa 716140
1.2. VRSTE PRIHODA TEMELJEM ADMINISTRATIVNIH PRISTOJBI JRT BIH
1 Naknada za tiskanje trošarinskih markica za duhanske prerađevine, alkoholnih

pića, voćnu prirodnu rakiju, kavu i vino – 722528
uplatni račun: 338-000-22100049-07
Napomena: vrste prihoda za administrativne pristojbe koje pripadaju Jedinstvenom računu trezora BiH
nalaze se u Naredbi o uplatnim računima za administrativne pristojbe „Sl.g. BiH“, br:19/14, 31/14, 41/14,
68/14, 85/14, 6/15, 12/15, 57/15, 15/17, 25/17, 43/17, 13/18, 73/19 i 28/20
2. NAZIVI I VRSTE PRIHODA U FEDERACIJI BIH
VRSTA
NAZIV PRIHODA
PRIHODA
POREZ NA PROM. PROIZ. I USLUGA (porez u krajnjoj potrošnji nastao do 31.12.2005.g.)
Porez na promet proizvoda po stopi od 20% - (osim trošarinskih proizvoda i
1 715131
proizvoda na koje se porez plaća po drugim stopama)
Porez na promet proizvoda i usluga po stopi od 10%, osim proizvoda iz rednog
2 715132
broja 3., 4. i 5.
Porez na promet naftnih derivata po stopi od 10% (naftnog plina u bocama i
3 715912
kontejnerima i mazuta)
Porez na promet energenata po stopi od 10% (električna energija, ugalj, drvo,
4 715913
zemni plin)
Porez na promet osnovnih proizvoda poljoprivrede, ribarstva i proizvoda za ljudsku
5 ishranu (proiz.za ishranu, prirodne min. i izvorske vode, gaziranih i negaziranih 715914
voda, sokovi bez konzervansa osim kave)
Porez na promet proizvoda za koje porezni obveznik ne posjeduje vjerodostojnu
6 715136
dokumentaciju
Porez na promet osnovnih proizvoda za građevinarstvo i porez na promet usluga u
7 715915
građevinarstvu
366
8 Kaznena kamata 715137

9 Porez na promet usluga osim usluga u građevinarstvu (iz vrste prihoda 715915) 715141
Napomena: Porez na promet pod rbr. 1. do 9. uplaćuje se na depozitni račun javnih prihoda proračuna
županija, a u platni nalog upisati šifru općine prema mjestu obavljenog prometa/usluge.
POREZ NA DOBIT
1 Porez na dobit 711211
2 Porez po odbitku 711212
3 Porez na dobit banaka 711911
4 Porez na dobit mikrokreditnih organizacija 711912
5 Porez na dobit društava za osiguranje 711913
6 Porez na dobit društava za reosiguranje 711914
7 Porez na dobit pravnih osoba iz oblasti elektroprivrede 711915
8 Porez na dobit pravnih osoba iz oblasti pošte i telekomunikacije 711916
9 Porez na dobit pravnih osoba iz oblasti igara na sreći 711917
10 Porez po odbitku 711918
11 Ostali porezi na dobit pojedinaca i poduzeća 711919
12 Porez na dobit od gospodarske i profesionalne djelatnosti 711111
13 Porez na dobit od poljoprivredne djelatnosti-zaostali porez 711112
Napomena: Porez na dobit pod rbr. 1. i 2. uplaćuje na depozitni Rn. žup. prorač., a pod rbr. 3.do 11. na
depozitni Rn. Proračunu FBiH. Porez na dobit pod. rbr.11. plaćaju trustovi, fondovi i sl. financijski subjekti,
poslovanje financijska tržišta i djelat. upravljanja fondovima. Vrsta prihoda pod rbr. 12. i 13. odnosi se na
zaostali porez nastao do 31.12 2008. g.
POREZ NA DOHODAK
1 Porez na dohodak od nesamostalne djelatnosti 716111
2 Porez na dohodak od samostalne djelatnosti 716112
3 Porez na dohodak od imovine i imovinskih prava 716113
4 Porez na dohodak od ulaganja kapitala 716114
5 Porez na dohodak od dobitke od nagradnih igara i igara na sreću 716115
6 Porez na dohodak od drugih samostalnih djelatnosti 716116
7 Porez na dohodak po konačnom obračunu 716117
ZAOSTALI PRIHODI OD POREZA FIZIČKIH OSOBA (obveze nastale do 31.12.2008.g.)
1 Porez na plaću i druga osobna primanja 713111
2 Porez na dodatna primanja 713113
3 Porez po osnovu autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja 711113
4 Porez na ukupan prihod od fizičkih osoba 711114
5 Porez na prihod od imovine i imovinskih prava 711115
6 Porez na dobitke od igara na sreću 715211
POREZ NA IMOVINU, NASLIJEĐE, POKLON I POREZ NA PROMET NEPOKRETNOSTI
1 Porez na imovinu od fizičkih osoba 714111
2 Porez na imovinu od pravnih osoba 714112
3 Porez na imovinu za motorna vozila 714113
4 Porez na nasljeđe i poklone 714121
5 Porez na promet nepokretnosti-fizičkih osoba 714131
6 Porez na promet nepokretnosti-pravnih osoba 714132
7 Ostali porezi na imovinu 714191
OSTALI POREZI (obveze nastale do 31.12.2008.g.)
1 Ostali porezi 719111
2 Porez na potrošnju u ugostiteljstvu od pravnih osoba 719116
3 Porez na potrošnju u ugostiteljstvu od fizičkih osoba 719117
4 Poseban porez na plaću za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća 719114
Poseban porez za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća po osnovu ugovora o djelu i
5 719115
privremenih i povremenih poslova
PRISTOJBE (od 1-8 administrativne, od 9-12 sudske, od 13-17 komunalne, od 18-21 ostale)
1 Federalne administrativne pristojbe 722112
2 Prihodi od prodaje markica za pristojbe 722633
3 Županijske/kantonalne administrativne pristojbe 722121
367
4 Općinske administrativne pristojbe 722131

5 Pristojbe za držanje pasa 722132
6 Pristojbe za ovjeravanje dokumenata 722133
7 Pristojbe za vjenčanja i druge civilne registracije 722134
8 Druge općinske administrativne pristojbe 722135
9 Federalne sudske pristojbe za pravne osobe 722211
10 Federalne sudske pristojbe za fizičke osobe 722212
11 Županijske/kantonalne sudske pristojbe 722221
12 Općinske sudske pristojbe 722231
13 Županijske/kantonalne komunalne pristojbe 722311
14 Općinske komunalne pristojbe 722321
15 Općinske komunalne naknade za istaknutu tvrtku 722322
16 Ostale općinske komunalne naknade i pristojbe 722329
17 Općinske komunalne naknade po županijskim posebnim propisima 722441
18 Pristojbe za detašmane 722111
19 Putničke pristojbe/naknade za unaprjeđenje avio prometa u FBiH 722113
20 Posebna pristojba za izmirenje duga za isporuku prirodnog plina 722115
21 Pristojba za uspostavu rezervi naftnih derivata 722116
NAKNADE (od 1-5 priređivanje igara na sreću, od 6-15 vodne, od 16-22 vodni prijevoz, od 23-35
cestovne, 36-43 koncesijske, 44-51 šume, 52-66 zaostale za šume, 67-74 zaštita okoliša, 75-80
civilne zaštite, 81-92 zemljište, izgradnja i zauzimanje javnih površina, 93-99 oblast veterinarstva i
poljoprivrede)
1 Naknade za priređivanje igara na sreću 722598
2 Mjesečna naknada za priređivanje igara na sreću 722599
3 Ostale naknade za priređivanje igara na sreću 722481
4 Naknade ostvarene priređivanjem klasičnih igara na sreću Lutrije BiH 721231
5 Naknade od kartica za tombolu 722636
Posebna vodna naknada za zaštitu voda za transportna sredstva koja za pogon
6 722521
koriste naftu ili naftne derivate
Posebna vodna naknada za zaštitu voda (ispuštanje otpadnih voda, uzgoj ribe,
7 722522
upotrebu vještačkih đubriva i kemikalija za zaštitu bilja)
Posebna vodna naknada za korištenje površinskih i podzemnih voda za javnu
8 722523
vodoopskrbu
Posebna vodna naknada za korištenje površinskih i podzemnih voda, za flaširanje
9 vode i mineralne vode, za uzgoj ribe u ribnjacima, za navodnjavanje i druge 722524
namjene
10 Posebna vodna naknada za vađenje materijala iz vodotoka 722527
11 Posebna vodna naknada za zaštitu od poplava 722528
12 Opća vodna naknada 722529
Posebna vodna naknada za korištenje površinskih i podzemnih
13 722525
voda za industrijske procese, uključujući i termoelektrane
Posebna vodna naknada za korištenje vode za proizvodnju električne energije u
14 722526
hidroelektranama
15 Zaostala obveza po osnovi posebnih vodnih naknada 777776
Naknada za sigurnost plovidbe za inozemna plovila i naknade za odobrenje za
16 722519
plovidbu inozemnih plovila u teritorijalnim vodama BiH
Naknada za korištenje objekata sigurnosti u unutarnjim i
17 722562
teritorijalnim vodama Bosne i Hercegovine
Naknada domaćih i inozemnih brodova za prijevoz putnika preko
18 722563
morskog akvatorija Neum-Klek
19 Naknade za obrasce koje izdaju kapetanije 722594
20 Naknade za baždarenje čamaca 722595
21 Naknade za pregled čamaca 722596
Naknada za korištenje objekata sigurnosti plovidbe na unutarnjim
22 722491
i pomorskim plovnim putevima
23 Naknada za izvanrednu uporabu inozemnih motornih/priključnih vozila 722534
24 Posebna naknada za službu "Pomoć – informacije na cestama" 722535
368
25 Naknada za izvanrednu upotrebu motornih/priključnih vozila u zemlji 722536

Naknade za ceste što se plaćaju za izvanrednu upotrebu javnih
26 722537
cesta zbog opterećenja i učestalosti vozila (izvanredni prijevoz)
27 Naknada za korištenje cestovnog zemljišta 722538
28 Naknada za postavljanje reklamnih panoa 722539
29 Ostale naknade za ceste po posebnim propisima 722565
30 Naknada za upotrebu cesta za vozila pravnih osoba 722531
31 Naknada za upotrebu cesta za vozila građana 722532
32 Naknada za tehnički pregled vozila koja pripada proračunu FBiH 722416
33 Naknada za tehnički pregled vozila koja pripada županijama/kantonima 722424
34 Federalna pristojba za korištenje autocesta (cestarina) 722114
Naknada za korištenje cestovnog zemljišta i obavljanje pratećih
35 722417
djelatnosti uz autoceste i brze ceste u Federaciji BiH
Naknada za korištenje poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne
36 722422
svrhe
37 Prihodi od zakupa javnog vodnog dobra na površinskim vodama I kategorije 721225
38 Prihodi od zakupa javnog vodnog dobra na površinskim vodama II kategorije 721226
39 Prihodi od davanja prava na eksploataciju prirodnih resursa 721112
40 Naknada za koncesiju za istražni prostor u fazi istraživanja nafte i plina 721221
41 Naknada za proizvedenu naftu i plin 721222
42 Prihodi od zakupa sportsko-gospodarskih lovišta 721227
43 Prihod od ustupanja ribolovne zone 721228
44 Naknada za opće korisne funkcije šuma 722471
45 Naknada za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama 722472
46 Naknada za izdvajanje iz šumsko-gospodarskog područja 722473
47 Naknada za korištenje državnih šuma 722474
48 Naknada u postupku promjene namjene šumskog zemljišta (krčenje šuma) 722475
49 Naknada po osnovi prava služnosti državnog šumskog zemljišta 722476
50 Naknada po osnovi zakupa državnog šumskog zemljišta 722477
51 Ostali prihodi za korištenje, zaštitu i unapređenje šuma 722479
52 Naknada za opće korisne funkcije šuma 722451
53 Naknada za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama 722452
54 Naknada za izdvajanje iz šumsko-gospodarskog područja 722453
55 Naknada za korištenje državnih šuma 722454
56 Naknada za promjenu namjene šumskog zemljišta (krčenje šuma) 722455
57 Naknada po osnovi prava služnosti državnog šumskog zemljišta 722456
58 Naknada po osnovi zakupa državnog šumskog zemljišta 722457
59 Naknada za eksproprirano državno šumsko zemljište 722458
60 Ostali prihodi za korištenje, zaštitu i unapređenje šuma 722459
61 Naknada za korištenje opće korisnih funkcija šuma 722541
62 Sredstva za proširenu biološku reprodukciju šuma 722542
63 Naknada za krčenje šuma 722543
64 Naknada za ograničenje korištenja šuma 722544
65 Sredstva za jednostavnu biološku reprodukciju šuma 722545
66 Sredstva na promet šuma 722546
Napomena: Zaostale naknade za šume pod rbr. 52.do 60. odnose se na Uredbu o šumama („Sl. n.
FBiH“,br.83/09, 26/10, 33/10, 38/10 i 60/11), a pod rbr.61.do 66 odnose se na Zakon o šumama („Sl. n.
FBiH“,br.20/02, 29/03 i 37/04)
67 Naknada zagađivača okoliša pravnih osoba 722551
68 Naknada zagađivača okoliša fizičkih osoba 722552
69 Naknada korisnika okoliša pravnih osoba 722553
70 Naknada korisnika okoliša fizičkih osoba 722554
Posebne naknade za okoliš koje plaćaju pravne osobe pri svakoj registraciji
71 722555
motornih vozila
Posebne naknade za okoliš koje plaćaju fizičke osobe pri svakoj registraciji
72 722556
motornih vozila
369
73 Posebne naknade za okoliš 722557

74 Opće naknade za okoliš 722558
Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća gdje je osnovica zbirni
75 722581
iznos neto plaća
Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća gdje je osnovica zbirni
76 iznos neto primitaka po osnovi druge samostalne djelatnosti i povremenog 722582
samostalnog rada
Naknada za vatrogasne jedinice iz premije osiguranja imovine od požara i prirodnih
77 722583
sila
78 Naknada iz funkcionalne premije osiguranja motornih vozila za vatrogasne jedinice 722584
Naknada za zajedničke profesionalne vatrogasne jedinice iz premije osiguranja
79 722585
imovine od požara i prirodnih sila
Naknada za zajedničke profesionalne vatrogasne jedinice iz funkcionalne premije
80 722586
osiguranja motornih vozila
81 Naknada za dodijeljeno zemljište 722431
82 Naknada za osiguranje od požara 722432
83 Naknada za uređenje građevinskog zemljišta 722433
84 Naknada za korištenje građevinskog zemljišta 722434
85 Naknada po osnovi prirodnih pogodnosti - Renta 722435
86 Naknada po osnovi tehničkog pregleda građevina 722436
87 Naknada za postupak legalizacije javnih površina i građevina 722437
88 Naknada za zauzimanje javnih površina 722461
89 Naknade i kazne za parkiranje 722462
90 Naknade zakupa javnih površina od kavana, restorana, kioska i pijaca 722463
Naknade za skladištenje građevinskih materijala, kampinga, pristaništa i javnih
91 722464
manifestacija
92 Naknade za reklame postavljene na javnim površinama 722465
Federalna naknada za uvjerenje o veterinarsko-zdravstvenom stanju životinja iz
93 722511
uvoza
Federalna naknada za obvezni zdravstveni pregled bilja u prometu preko teritorija
94 722512
Federacije BiH
Federalna naknada za izvršeni veterinarsko sanitarni pregled u prometu preko
95 722513
teritorija Federacije BiH
96 Fed. naknada za izvršene veterinarsko zdravstvene preglede i kontrolu u zemlji 722514
Federalne pristojbe i naknade za pokriće troškova kvalitete poljoprivrednih
97 722411
proizvoda u vanjskom prometu
Takse za pokrivanje troškova i utvrđivanje zdravstvene ispravnosti životnih
98 722412
namirnica
Federalna naknada za obavljene obvezne kontrole pošiljki mineralnih đubriva pri
99 722419
uvozu u Federaciju BiH
OSTALE NAKNADE (od 1-14 federalne, od 15-18 županijske, od 19-22 općinske/gradske)
1 Naknade troškova branitelja po službenoj dužnosti 722414
2 Naknade ostalih troškova kaznenog postupka 722415
Naknada od prisilnog izvršenja putem druge osobe o trošku subjekta nadzora -
3 722418
FUZIP
4 Prihodi po osnovi "Dječjeg tjedna" 722425
5 Naknada za korištenje podataka izmjere katastra 722515
6 Naknada za obavljanje usluga iz oblasti premjera i katastra 722516
Naknada za troškove postupka distribucije bilateralnih transportnih dozvola
7 722517
dodijeljenih domaćim prijevoznicima
8 Naknade po osnovi tehničkih pregleda građevina i po osnovi stručnih ispita 722518
Prihodi Crvenog križa od naknada organiziranja manifestacija Crvenog križa
9 722561
"Tjedan Crvenog križa" i "Tjedan borbe protiv tuberkuloze"
10 Naknade privremenog obustavljanja održavanja polaska ili reda vožnje 722564
Sredstva za poticanje rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom koja
11 722568
plaćaju subjekti u državnim organima
Sredstva za poticanje rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom koja
12 722569
plaćaju gospodarski i drugi subjekti
370
13 Naknada za polaganje stručnih ispita 722591

14 Federalna naknada od izdanih licencija, uvjerenja, certifikata i stručnih publikacija 722597
15 Županijske/kantonalne naknade 722421
16 Naknada za troškove smještaja korisnika u ustanove socijalne zaštite 722426
17 Naknada za parkirališta 722427
18 Ostale županijske/kantonalne naknade 722429
19 Naknada za izgradnju i održavanje javnih skloništa 722442
Naknada za korištenje hidro akumulacijskog objekta izgrađenog na potopljenom
20 722443
području
21 Naknada za prihode ostvarene radom termoelektrana 722444
22 Ostale općinske/gradske naknade 722449
DOPRINOSI (od 1-14 za obvezno i dodatno osiguranje, od 15-16 za posebno osiguranje, od 17-18
za dobrovoljno osiguranje)
1 Doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje 712112
Doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje na primitke od druge samostalne
2 712126
djelatnosti i povremenog samostalnog rada
3 Dodatni doprinos za mirovinsko-invalidsko osiguranje 712114
Doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje koje za nezaposlene osobe plaćaju
4 712131
županijske/kantonalne službe za zapošljavanje
5 Doprinos za zdravstveno osiguranje 712111
Doprinos za zdravstveno osiguranje iz primitaka od druge samostalne djelatnosti i
6 712116
povremenog samostalnog rada
7 Doprinos za zdravstveno osiguranje poljoprivrednika 712132
8 Dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje 712115
Doprinos za zdravstveno osiguranje koje za nezaposlene osobe plaćaju
9 712133
županijske/kantonalne službe za zapošljavanje
10 Doprinos za zdravstveno osiguranje osobama kojima je priznat izbjeglički status 712134
Doprinos za zdravstveno osiguranje koji plaćaju nadležni organi za osobe koje se
11 712135
nalaze u statusu socijalne potrebe
Doprinosi za zdravstveno osiguranje za branitelje i članove njihovih obitelji čiji
12 712136
obračun i uplatu vrše nadležni organi u skladu s propisima
13 Doprinos za zdravstveno osiguranje radnika na radu u inozemstvu 712191
14 Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti 712113
Sredstva za volontere radi osiguranja za slučaj povrede na radu ili profesionalne
15 712124
bolesti
Sredstva za pripravnike radi osiguranja za slučaj povrede na radu i profesionalne
16 712125
bolesti
17 Doprinos za dobrovoljno mirovinsko i invalidsko osiguranje 712194
18 Doprinos za zdravstveno osiguranje osobnim sredstvima (dobrovoljno osiguranje) 712193
ČLANARINE
1 Članarine turističkih zajednica 722428
2 Boravišna pristojba 722423
3 Članarine turističkih zajednica (zaostala obveza) 722592
4 Boravišna pristojba (zaostala obveza) 722593
Napomena: Članarine pod rbr. 3. i 4. odnose se na Uredbu o članarinama u turističkim zajednicama („Sl.
n. FBiH“,br.18/09 i 4/12) i Uredbi o boravišnoj pristojbi („Sl. n. FBiH“,br.18/09)
5 Članarine obrtničkih komora 722567
NOVČANE KAZNE (od 1-7 po federalnim propisima, od 8-12 zaostale novčane kazne po federalnim
propisima, od 13-14 po županijskim/kantonalnim propisima, od 15-16 zaostale po
županijskim/kantonalnim propisima, od 17-18 po propisima općina/gradova, od 19-20 zaostale
novčane kazne po propisima općina/gradova)
Novčane kazne za prekršaje koji su registrirani u registru novčanih kazni i troškovi
1 723117
prekršajnog postupka
2 Novčane kazne za kaznena djela koje pripadaju Federaciji BiH 723113
Novčane kazne koje su propisane u članku 16. Zakona o sukobu interesa u
3 723141
organima vlasti u Federaciji BiH
Novčana sredstva po osnovi primjene Zakona o oduzimanju nezakonito stečene
4 723143
imovine kaznenim djelom u Federaciji BiH
371
Prihodi od imovinske koristi pribavljeni kaznenim djelom, oduzeti u skladu s člankom

5 723142
115. Kaznenog zakona Federacije BiH
6 Prihodi od prodaje oduzete robe po postupku Porezne uprave FBiH 723118
7 Prihodi od prodaje oduzete robe po pravomoćnim rješenjima 723119
Novčane kazne za prekršaje koje pripadaju Federaciji BiH i troškovi prekršajnog
8 723111
postupka od fizičkih osoba
Novčane kazne za prekršaje koje pripadaju Federaciji BiH i troškovi prekršajnog
9 723112
postupka od pravnih osoba
10 Novčane kazne za prekršaje koje izriču federalni organi uprave i troškovi postupka 723114
Novčane kazne za gospodarske prijestupe koje pripadaju Federaciji BiH i troškovi
11 723115
postupka
12 Novčane kazne za prometne prekršaje 723116
Novčane kazne za prekršaje koje su registrirane u registru novčanih kazni i troškovi
13 723123
14 Ostali prihodi po županijskim/kantonalnim propisima 723129
15 Novčane kazne županijskim/kantonalnim propisima 723121
16 Ostale kazne po županijskim/kantonalnim propisima 723122
Novčane kazne za prekršaje koje su registrirane u registru novčanih kazni i troškovi
17 723133
18 Ostali prihodi po općinskim/gradskim propisima 723139
19 Novčane kazne po općinskim/gradskim propisima 723131
20 Ostale kazne po općinskim/gradskim propisima 723132
OSTALI JAVNI PRIHODI (od 1-13 od financijske i nematerijalne imovine, od 14-19 od
iznajmljivanja, od 20-32 od kamata primljenih od pozajmica i tečajnih razlika, od 33-34 od premije i
provizije za izdanu garanciju, od 35-39 od privatizacije, od 40-50 od pružanja javnih usluga i
vlastiti prihod, od 51-76 tekući transferi, od 77-87 kapitalni transferi, 88-99 donacije, 100-114
neplanirane uplate i povrati)
Prihodi od dividendi i udjela u profitu u državnim poduzećima i financijskim
1 721111
institucijama
2 Prihod od financijske i nefinancijske imovine – od Civilne avijacije 721113
3 Prihodi od davanja prava patenata i autorskih prava 721114
4 Ostali prihodi od financijske i nematerijalne imovine 721119
5 Povrat anuiteta od krajnjih korisnika za otplatu kredita 721192
Prihodi od naplaćenih potraživanja po osnovi aktiviranih garancija uključujući i
6 721193
zatezne kamate
7 Prihodi ostvareni prodajom stanova 721232
8 Prihodi od prodaje stanova koji su u vlasništvu nadležnih razina vlasti 721233
9 Ostali prihodi od imovine 721239
10 Prihodi od kamate za depozite u banci 721211
11 Prihodi od GSM licence 721214
12 Prihod po osnovi kamata na investirana javna sredstva 721215
13 Ostali prihodi od financijske i nematerijalne imovine 721215
14 Prihodi od iznajmljivanja zemljišta 721121
15 Prihodi od iznajmljivanja poslovnih prostora i ostale materijalne imovine 721122
16 Prihodi od iznajmljivanja vozila 721123
17 Prihodi od iznajmljivanja opreme 721124
18 Prihodi od iznajmljivanja ostale materijalne imovine 721129
19 Ostali prihodi od zakupa 721229
20 Kamate primljene od pozajmica Državi 721311
21 Kamate primljene od pozajmica Federaciji 721312
22 Kamate primljene od pozajmica Republici Srpskoj 721313
23 Kamate primljene od pozajmica županijama/kantonima 721314
24 Kamate primljene od pozajmica gradovima 721315
25 Kamate primljene od pozajmica općinama 721316
26 Kamate primljene od pozajmica mjesnim zajednicama 721317
27 Kamate primljene od pozajmica pojedincima 721321
28 Kamate primljene od pozajmica neprofitnim organizacijama 721322
372
29 Kamate primljene od pozajmica javnim poduzećima 721331

30 Kamate primljene od pozajmica financijskim institucijama 721361
31 Kamate primljene od drugih domaćih pozajmica 721362
32 Prihodi od pozitivnih tečajnih razlika 721511
33 Prihodi po osnovi obračunate premije za izdanu garanciju 721711
34 Prihodi po osnovi obračunate provizije za izdanu garanciju 721712
35 Prihodi od privatizacije stanova 721611
36 Prihodi od privatizacije banaka 721612
37 Prihodi od privatizacije poduzeća 721613
38 Prihodi od privatizacije poslovnih prostora 721614
39 Prihodi od ostalih vidova privatizacije 721615
40 Prihodi od pružanja usluga građanima 722611
41 Prihodi od pružanja usluga pravnim osobama 722612
42 Prihodi od pružanja usluga drugima 722613
43 Prihodi od znanstveno-istraživačkog rada 722614
44 Prihodi od prodaje robe osuđenim osobama 722615
45 Prihodi od pružanja usluga drugim razinama vlasti 722621
46 Prihodi od pružanja usluga drugim razinama vlasti - za pritvorene osobe 722622
Prihodi od pružanja usluga drugim razinama vlasti – refundacija za tiskanje matičnih
47 722623
knjiga i ostalih obrazaca
48 Vlastiti prihodi proračunskih korisnika 722631
49 Prihodi od mjenica 722632
50 Prihodi od prodaje mjeničnih blanketa 722634
51 Primljeni tekući transferi od inozemnih vlada 731111
52 Primljeni tekući transferi od međunarodnih organizacija 731121
53 Primljeni tekući transferi od Države 732111
54 Primljeni tekući transferi od Federacije 732112
55 Primljeni tekući transferi od Republike Srpske 732113
56 Primljeni tekući transferi od kantona 732114
57 Primljeni tekući transferi od gradova 732115
58 Primljeni tekući transferi od općina 732116
59 Primljeni namjenski transferi za kulturu 732121
60 Primljeni namjenski transferi za sport 732122
61 Primljeni namjenski transferi za šumarstvo 732123
62 Primljeni namjenski transferi za izbore 732124
63 Primljeni namjenski transferi za obrazovanje 732125
64 Primljeni namjenski transfer za razvoj turizma u Federaciji BiH 732126
65 Primljeni namjenski transfer za komisije na državnoj razini 732127
66 Primljeni namjenski transfer iz sredstava za zaštitu okoliša 732128
67 Transfer od Federalnog Zavoda za zapošljavanje 732131
68 Transfer od Federalnog Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja 732132
69 Transfer od kantonalne Službe za zapošljavanje 732133
70 Transfer od kantonalnog Zavoda zdravstvenog osiguranja 732134
Primljeni tekući transferi od FBiH za demobilizirane branitelje i članove njihovih
71 732143
obitelji
Primljeni tekući transferi od FBiH za branitelje po Zakonu o pravima branitelja i
72 732144
članova njihovih obitelji
Primljeni tekući transferi od FBIH za pokriće dijela mirovina na temelju članka 94.
73 732145
Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju
Primljeni tekući transferi od FBiH za mirovine bivše JNA u skladu s člankom 139.
74 732146
Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju
75 Primljeni tekući transferi od FBiH-Zakon o službi u vojsci FBiH 732148
Primljeni tekući transferi od FBiH-Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o potvrđivanju
76 732149
prava na prijevremenu starosnu mirovinu ostvarenu pod povoljnijim uvjetima
77 Primljeni kapitalni transferi od inozemnih vlada 741111
78 Primljeni kapitalni transferi od međunarodnih organizacija 741121
373
79 Primljeni kapitalni transferi od Države 742111

80 Primljeni kapitalni transferi od Federacije 742112
81 Primljeni kapitalni transferi od Republike Srpske 742113
82 Primljeni kapitalni transferi od županija/kantona 742114
83 Primljeni kapitalni transferi od gradova 742115
84 Primljeni kapitalni transferi od općina 742116
85 Kapitalni transferi od nevladinih izvora 742211
86 Kapitalni transferi od poduzeća 742212
87 Kapitalni transferi od pojedinaca 742213
88 Donacije od fizičkih osoba 733111
89 Donacije od pravnih osoba 733112
90 Domaće donacije za podršku proračunu 733113
91 Domaće donacije za investicijske projekte 733114
92 Donacije od fizičkih i pravnih osoba za poticaj za zapošljavanje 733115
Donacije od domaćih fizičkih i pravnih osoba za otklanjanje posljedica prirodne
93 733116
nesreće i obnovu područja zahvaćenih prirodnom nesrećom
94 Donacije od inozemnih fizičkih osoba 733121
95 Donacije od inozemnih pravnih osoba 733122
96 Donacije za podršku proračunu iz inozemstva 733123
97 Donacije za investicijske projekte iz inozemstva 733124
98 Donacije od inozemnih fizičkih/pravnih osoba za poticaj zapošljavanja 733125
Donacije od inozemnih fizičkih/ pravnih osoba za otklanjanje posljedica prirodne
99 733126
nesreće i obnovu područja zahvaćenih prirodnom nesrećom
100 Povrat invalidnina iz ranijih godina 722711
101 Povrat pogrešno isplaćenih plaća 722712
102 Povrat duplo plaćenih obveza 722713
103 Povrat premija u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji 722714
104 Povrati naknada troškova zaposlenih 722715
105 Ostali povrati 722719
106 Uplate za prekoračenje troškova PTT usluga 722721
107 Uplata anuiteta za dane kredite pojedincima 722731
108 Prihod od troškova naplate po osnovi pokretanja postupka prinudne naplate 722732
109 Prihod od troškova zapljene u postupku prinudne naplate 722733
110 Naplata premije osiguranja 722741
111 Primljene namjenske donacije neplanirane u proračunu 722751
112 Uplaćene refundacije bolovanja iz ranijih godina 722761
113 Ostale neplanirane uplate 722791
114 Prihodi od prekršenog garantnog otpusta (prihodi od garancija) 722792
374
XIII. MEĐUNARODNI UGOVORI/SPORAZUMI/KONVENCIJE O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG

OPOREZIVANJA I SOCIJALNOM OSIGURANJU
1.MAKSIMALNE STOPE POREZA PO ODBITKU SUKLADNO MEĐUNARODNIM UGOVORIMA/SPORAZUMIMA O

IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA
Ugovori/Sporazumi koji je Bosna i Hercegovina na bazi notifikacije preuzela od SFRJ i koji su u primjeni:
Sl.l. SFRJ- Autorska
Država Kamata Dividende i udjeli u dobiti
naknada*
(u kojoj je Međ.ugov./ Datum
% od % od
primatelj Sl.g.BiH- primjene % od bruto Vlasnički Vlasnički
bruto bruto
rezident) Međ.ugov. prihoda udio udio
prihoda prihoda
1) 1)
Francuska** 28/75 1976 0% 0% do 25% 15% 2) 25% i više 5%3)
Belgija** 11/81 1982 10% 15% do 25% 15%2) 25% i više 10%3)
1) 1) 2)
Švedska 7/81 1982 0% 0% do 25% 15% 25% i više 5%4)
1)
Nizozemska** 12/82 1983 10% 0% do 25% 15%2) 25% i više 5%5)
V. Britanija i
Sj. Irska**
7/82 1983 10% 10% do 25% 15%2) 25% i više 5%6)
12/82/1/08
1)
Slovačka** 1984 10% 0% do 25% 15%2) 25% i više 5%5)
Neovisno o Neovisno o
Italija 2/83 1986 10% 10% 10% 10%
udjelu udjelu
1) Neovisno o Neovisno o
Norveška 9/85 1986 10% 0% 15% 15%
udjelu udjelu
Cipar** 2/86 1987 10% 10% 10% 10%
udjelu udjelu
Šri Lanka 4/86 1987 10% 10% 12,5% 12,5%
udjelu udjelu
1)
Finska** 8/87 1988 10% 0% do 25% 15%2) 25% i više 5%5)
Mađarska 6/87 1988 10% 0% 10% 10%
udjelu udjelu
Njemačka 12/88 1989 10% 0% 15% 15%
udjelu udjelu
Egipat(faza
mirovanja)
12/88 1989 15% 15% do 25% 15%2) 25% i više 5%5)
NR Kina 16/89 1990 10% 10% 10% 10%
udjelu udjelu
Ugovori/Sporazumi koji je Bosna i Hercegovina ratificirala i koji su u primjeni:
Država Autorska
Kamata Dividende i udjeli u dobiti
(u kojoj je Sl.g. BiH Datum naknada*
primatelj Međ.ugov. primjene Stopa Stopa
% od bruto prihoda Vlasnički udio Vlasnički udio
rezident) poreza poreza
Iran 7/96 1997 15% 10% 10% 10%
udjelu udjelu
Moldova 10/04 2005 10% 10% do 25% 10%2) 25% i više 5%7)
2)
Srbija** 5/05 2006 10% 10% do 25% 10% 25% i više 5%5)
2)
Crna Gora** 5/05 2006 10% 10% do 25% 10% 25% i više 5%5)
Hrvatska 5/05 2006 10% 10% do 25% 10%2) 25% i više 5%5)
Pakistan** 12/05 2006 15% 20% 10% 10%
udjelu udjelu
Slovenija** 13/06 2007 5% 7% do 25% 10%2) 25% i više 5%7)
1) 2)
UAE** 10/07 2008 5% 0% do 10% 10% 10% i više 5%8)
Turska 8/08 2009 10% 10% do 25% 15%2) 25% i više 5%7)
375
Češka 4/10 2011 10% 0% 5% 5%
udjelu udjelu
2)
Španjolska 11/10 2011 7% 7% do 20% 10% 20% i više 5%7)
Alžir 12/10 2011 10% 10% 10% 10%
udjelu udjelu
Katar** 7/11 2012 7% 7% do 20% 10% 20% i više 5%9)
Austrija 7/11 2012 5% 5%10) do 25% 10% 25% i više 5%5)
Kuvajt 2/12 2013 10% 5%11) Neovisno o 5% Neovisno o 5%

udjelu udjelu
Grčka 2/12 2013 10% 10% do 25% 15% 25% i više 5%7)
Jordan** 4/12 2013 10% 10% do 25% 10% 25% i više 5%7)
Malezija 4/12 2013 8% 10% do 20% 10% 20% i više 5%9)
Albanija** 5/12 2013 10% 10% do 25% 10% 25% i više 5%7)
Irska** 5/12 2013 1) 1) - 1) - 1)
0% 0% 0% 0%
Azerbajdžan 6/13 2014 10% 10%11) Neovisno o 10% Neovisno o 10%

udjelu udjelu
Makedonija 6/14 2015 10% 10%11) do 25% 15% 25% i više 5%4)
11) 2)
Poljska** 10/15 2016 10% 10% do 25% 15% 25% i više 5%5)
11)
Rumunjska 8/17 2019 5% 7% do 25% 10% 25% i više 5%7)
* Označava ugovore koje u definiciji naknada za autorska prava uključuje i naknade za korištenje ili pravo
korištenja industrijske komercijalne ili znanstvene opreme.
** Za države koje su označene ovim znakom objavljeni su Kombinirani tekstovi Multirateralne konvencije i
Ugovora/Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sukladno Odlukom o ratifikacji multirateralne
konvencije o provedbi mjera za sprečavanje erozije porezne osnovice i premještanja dobiti koje se odnosi na
porezne ugovore (MLI) „Sl. glasnik BiH“, br.13/20. Kombinirani tekst MLI i Ugovora/sporazuma za navedenu
državu , nalazi se na internet stranici www.mft.gov.ba , stranica Fiskalni poslovi-multirateralna konvencija. Ovi
Kombinirani tekstovi, za BiH, stupaju na snagu od 1.01.2021. g. (za Pakistan 1.01.2022. g.) i primjenjuje se za
poreze koji su porezi po odbitku, a kada događaj koji daju pravo na te poreze, nastane od 1.01.2021. g., a za sve
ostale poreze tj. poreze koji nisu porezi po odbitku, za porez koji se naplaćuje u odnosu na razdoblje oporezivanja
koje počinje od 1.07.2021. g. (za Pakistan 1.10.2021. g.).
1) Oporezuje se samo u državi rezidentnosti dok je u državi izvora onemogućeno oporezivanje
2) Odnosi se na dividende koje se isplaćuju kako pravnim tako i fizičkim osobama
3) Primatelj dividende je društvo u čijem je izrav. vlasništvu najmanje 25% kapitala društva isplatitelja
4) Primatelj dividende je društvo (osim partnerstva) koje izrav. raspolaže s najmanje 25% prava glasa u društvu
isplatitelja
5) Primatelj dividende je društvo (osim partnerstva) u čijem je izrav. vlasništvu najmanje 25% kapitala društva
isplatitelja
6) Primatelj dividende je društvo (osim partnerstva ) koje izrav. ili neizrav. raspolaže s najmanje 25% prava glasa
u društvu isplatitelja
7) Primatelj dividende je društvo (osim partnerstva ) u čijem je izrav. vlasništvu najmanje 25% imovine društva
isplatitelja
8) Primatelj dividende je društvo (osim partnerstva ) u čijem je izrav. vlasništvu najmanje 10% kapitala društva
isplatitelja
9) Primatelj dividende je društvo osim partnerstva, u lijem izravnom vlasništvu je najmanje 20% imovine društva
isplatitelja
10) Oporezuje se samo u državi rezidentnosti, ako je primatelj vlasnik kamate i ako je takva kamata i isplaćena u
vezi sa kreditnom prodajom industrijske komercijalne ili naučne opreme, za sve robe jednog poduzeća drugom
poduzeću ili bilo kojim zajmom odobrenim, osiguranjem ili zagarantiranim od strane države ili Centralne banke.
11) Kamata se izuzima od poreza ako je ostvaruje vlada druge države ugovornice ili vladina institucija ili njena
druga pravna osoba.
376
NAPOMENA:
U ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja navedene stope poreza po odbitku su maksimalne na
dividende/udjele u dobiti, kamate i autorska prava. To znači kada se u ugovorima daje pravo oporezivanja
u BiH inozemnih rezidenata, oporezivanje se vrši sukladno bosanskohercegovačkim zakonima, ali je ovo
porezno pravo (stopa poreza) ograničeno.
Prema čl.3. i 39. Zakona o porezu na dobit (Sl.n FBiH, br. 15/16 i 15/20), porezni obveznici rezidenti koji
pravnim osobama-inozemnim rezidentima isplaćuju dividende, kamate, naknade za autorske prava, za
razne usluge, za iznajmljivanje pokretne i nepokretne imovine, za zabavne i sportske događaje, za
telekomunikacijske usluge, za premije osiguranje i reosiguranja od rizika u FBiH, kao i ostale usluge, ali
samo za nerezidente iz država s kojim BiH nema potpisani ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja,
dužni su prilikom isplate ovih naknada obračunati, obustaviti i uplatiti porez po odbitku po stopi od 10%, a na
dividende/udjele po stopi od 5%. Stope poreza po odbitku može biti i niža ili usluga da bude neoporeziva u
FBiH, a sve sukladno međunarodnim ugovorom.
Prema Zakonu o porezu na dohodak (Sl.n FBiH, br.10/08-65/13), nerezidenti koji ostvaruju prihod na teritoriji
FBiH od pokretne i nepokretne imovine, autorskih prava, patenata, licenci, ulaganja kapitala i drugih prihoda
koji su oporezivi prema Zakonu o porezu na dohodak, obveznici su poreza na dohodak. Isplatitelji kamata i
autorskih prava (dividenda/udio u dobiti ne smatra se dohotkom u FBiH) fizičkim osobama – inozemnim
rezidentima, dužni su prilikom isplate ovih naknada obračunati, obustaviti i platiti porez po odbitku po stopi
od 10%, osim ako je međunarodnim ugovorom utvrđen drugačiji način oporezivanja. Isplatitelj će primijeniti
nižu stopu poreza po odbitku propisanu ugovorom ili zakonom, odnosno oporezivanje se neće izvršiti u
državi izvora tj. u BiH.
Osnovica za oporezivanje je bruto iznos naknade u koju ulazi i porez po odbitku. Ukoliko je ugovoren neto
iznos naknade, potrebno je izvršiti preračun neto naknade u bruto osnovicu za obračun poreza.
Bosanskohercegovačko porezno pravo ograničeno je ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i
najvišom stopom poreza po odbitku, za oporezivanje dividende/udjela u dobiti, kamate i autorskih prava.
Međutim, isplatitelji iz FBIH u većini slučajeva kod oporezivanja ovih naknada koristit će stopu poreza iz
domaćih poreznih zakona, obzirom da su ove stope u većini slučajeva iste ili manje (osim u nekim
ugovorima) od onih propisanih u ugovorima.
Navedene informacije su opće prirode i ne preporučujemo poduzimanje bilo kakvih aktivnosti bez
profesionalnog savjeta i detaljnog pregleda konkretne situacije.
2. MEĐUNARODNI UGOVORI O SOCIJALNOM OSIGURANJU KOJI SE PRIMJENJUJU U BiH
Međunarodni ugovori koje je sklopila bivša Jugoslavija, a koje je Bosna i Hercegovina preuzela
Datum
Država Naziv Objavljeni u
primjene
Francuska Opća konvencija o socijalnom osiguranju 4/51* SvPNsFNRJ 01.04.1951.
Sporazum o socijalnom osiguranju sa Čehoslovačkom 1/58,3/58-FNRJ
Slovačka 01.12.1957.
(sporazum nije važeći za Češku Republiku) i 1/08-Sl.l. BiH-Mu.
V.Britanija i
Konvencija o socijalnom osiguranju 7/58-Sl.l. FNRJ-Mu. 01.09.1958.
Sj. Irska
Bugarska Konvencija o socijalnom osiguranju 8/58-Sl.l. FNRJ-Mu. 01.09.1958.
9/58,8/62-FNRJ i
Ugovor o suradnji u oblasti socijalne politike sa dopunskim
Poljska 1/08-Sl.l.-BiH-Mu. 01.01.1959.
zapisnikom i Ugovorom
Italija Konvencija o socijalnom osiguranju sa Općim protokolom 1/59 -Sl.l. FNRJ-Mu. 01.01.1961.
Njemačka Sporazum o socijalnom osiguranju sa Završnim protokolom 9/69-Sl.l. SFRJ-Mu. 01.09.1969.
Norveška Konvencija o socijalnom osiguranju sa Protokolom 22/7-5l.l. SFRJ-Mu. 01.09.1976.
Švedska Konvencija o socijalnom osiguranju sa Protokolom 12/79-Sl.l. SFRJ-Mu. 01.01.1979.
Danska Konvencija o socijalnom osiguranju sa Protokolom 5/80-Sl.l. SFRJ-Mu. 01.02.1979.
Nizozemska Konvencija o socijalnom osiguranju sa Završnim protokolom 11/80 i 26/98-Sl.l.BiH 01.04.1979.
*Izmjene/dopune objavljene su u 1/67, 17/71, 22/75, 7/77, 5/79 i 9/90.
377
Ugovori/Sporazumi koje je sklopila Bosna i Hercegovina

Datum
Država Naziv Sl.g. BiH- Međ. ugov.
primjene
Austrija Sporazum o socijalnom osiguranju sa Protokolom 2/01 01.11.2001.
Ugovor o socijalnom osiguranju sa Administrativnim
Hrvatska 6/01 i 39/01(Sl.g.BiH) 01.11.2001.
sporazumom
SR Sporazum o socijalnom osiguranju sa Administrativnim
16/03 i 13/10 01.01.2004.
Jugoslavija sporazumom
Turska 16/03 01.09.2004.
sporazumom
Makedonija 1/06 01.04.2006.
sporazumom
Sporazum o socijalnom osiguranju sa Administrativnim
Slovenija 8/07,1/08,6/08 i 5/11 01.07.2008.
dogovorom
Belgija Ugovor o socijalnom osiguranju 10/07 01.06.2009.
Mađarska sporazumom (ranija Sporazum u Sl.FNRJ,br.8/58 od 1.7.1958 12/08 01.07.2009.
god.)
Luksemburg sporazumom (ranija Konvencija u Sl.FNRJ,br.12/56 od 7/11 01.12.2012.
1.6.1956 god.)
Sporazum o socijalnom osiguranju između BiH i Švicarske
Konfederacije o socijalnom osiguranju i Administrativnim 12/20
Švicarska 01.10.2020.
sporazumom o provedbi Sporazuma (ranija Konvencija o
socijalnom osiguranju - Sl.FNRJ- Međ.ugov.,br.8/63 i 12/84
378

Knjiga Godisnji Obracun 2021

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Knjiga Godisnji Obracun 2021

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

dr. sc.

MOSTAR, siječanj 2022. godine

Porezno Nakladnička Seminari

OPĆE INFORMACIJE: tel: 036/ 333-065 ČLANOVI FIRCON KLUBA:

SASTAVLJANJE GODIŠNJEG FINANCIJSKOG IZVJEŠĆA ZA 2021.

INSTITUCIONALNI OKVIR, SADRŽAJ I ORGANIZACIJA

UTVRĐIVANJE I RAČUNOVODSTVENO EVIDENTIRANJE RASHODA

UTVRĐIVANJE I RAČUNOVODSTVENO EVIDENTIRANJE PRIHODA

UTVRĐIVANJE FINANCIJSKOG REZULTATA RAZDOBLJA

6. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI (Ž. Bošnjak, D. Gabrić) 177

7. OBRAČUN I UPLATA NAKNADA I ČLANARINA (M. Perić) 223

SPECIFIČNOSTI FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA I POSLOVANJA

SPECIFIČNOSTI FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA I POSLOVANJA

GODIŠNJI OBRAČUN UDRUGA GRAĐANA I OSTALIH NEPROFITNIH

GODIŠNJI OBRAČUN PRORAČUNA I PRORAČUNSKIH KORISNIKA

FINANCIJSKO UPRAVLJANJE I KONTROLA U JAVNOM SEKTORU

POSLOVNE OBAVIJESTI (Z. Ćorić) 331

Također federalni ministar financija propisao je sadržaj i formu dodatnog računovodstvenog

Kriterij Visina ukupnog prihoda u Prosječna vrijednost

Obveznici sastavljanja i prezentiranja godišnjeg financijskog izvješća su i pravne osobe i drugi

Za priznavanje, mjerenje, prezentaciju i objelodanjivanje pozicija u financijskim izvještajima,

Savez računovođa, revizora i financijskih djelatnika FBiH preveo je i objavio izdanje

1.2. OBRASCI NA KOJIMA SE DOSTAVLJAJU GODIŠNJA IZVJEŠĆA

Obveznicima sastavljanja godišnjih financijskih izvješća dajemo tabelarni pregledi

OBRASCI KOJE PRAVNE OSOBE DOSTAVLJAJU NADLEŽNOJ ORGANIZACIJI U

Izvješće o novč. got.tijek.-izravna

Proračunski korisnici i izvanproračunski fondovi vode knjigovodstvo na temelju

Proračunski korisnici popunjavaju obrasce u elektroničkoj i pisanoj formi i dostavljaju nadležnoj

Izvješće o kapitalnim izdacima i do 5.ožujka tekuće godine.

Proračunski korisnici i izvanproračunski fondovi uz godišnja financijska izvješća dostavljaju i

OBRASCI ZA PERIODIČNA IZVJEŠĆA PRORAČUNA, PRORAČUNSKIH KORISNIKA,

OBRASCI ZA GODIŠNJA IZVJEŠĆA PRORAČUNA I PRORAČUNSKIH KORISNIKA BOSNE I

Postupci Ministarstva financija i trezora BiH

1.3. OBRAČUN POSEBNIH NAKNADA, OSTALIH NAKNADA ČLANARINA I

Pravilnikom o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i kontroli

1.4. ROKOVI ZA SASTAVLJANJE, PODNOŠENJE I OBJAVLJIVANJE

Revidirana godišnja financijska izvješća i mišljenje neovisnog ovlaštenog revizora, investicijskih

4) Dobit pravnih osoba u vlasništvu političke stranke – Obrazac 3-d

1.5. PROPISI NA TEMELJU KOJIH SE SASTAVLJAJU GODIŠNJA IZVJEŠĆA

Po propisima Federacije Bosne i Hercegovine

 Zakon o jedinstvenom uređivanju prava na gotovinsku naknadu pojedincima u Federaciji

 Pravilnik o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i kontroli

 Pravilnik o izdavanju potvrde o rezidentnosti („Sl. novine FBiH”, broj: 15/14)

 Odluka o objavljivanju i primjeni Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja i

Po propisima Federacije Bosne i Hercegovine za banke, leasing društva,

 Odluka o izvještavanju o nesolidnim komitentima koji se smatraju specijalnim kreditnim

 Odluka o sadržaju, rokovima i načinu dostavljanja podataka za usporedni prikaz naknada

Po propisima Federacije Bosne i Hercegovine za društva za osiguranje (podzakonski

Po propisima Federacije Bosne i Hercegovine za Proračun, proračunske korisnike i

 Pravilnik o utvrđivanju i načinu vođenja Registra proračunskih korisnika proračuna u

Po propisima županija u Federaciji Bosne i Hercegovine

a) Županijski propisi o porezima

b) Županijski propisi o naknadama za korištenje, zaštitu i unapređenje šuma

c) Županijski propisi o naknadama turističkim zajednicama

Po propisima Bosne i Hercegovine

 Odluka o dopunama Odluke o oslobađanju od obračuna i plaćanja neizravnih poreza

 Uputa o provedbi pravila o podrijetlu u preferencijalnoj trgovini između BIH i Europske

 Instrukcija o postupku ostvarivanja carinskih i poreznih oslobađanja sukladno okvirnom

Po propisima Bosne i Hercegovine za Proračun, proračunske korisnike i političkim

2 INSTITUCIONALNI OKVIR, SADRŽAJ I

2.1. ZAKONSKI OKVIR RAČUNOVODSTVA I REVIZIJE

Na dan sačinjavanja financijskih izvještaja za prethodnu (2021.) poslovnu godinu pravne

2.1.1. Ustroj računovodstva i knjigovodstva