SVEUILITE/ UNIVERZITET VITEZ U TRAVNIKU FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE U TRAVNIKU TRAVNIK

SONJA IVIJA

KATEGORIJE RAUNARA
SEMINARSKI RAD

TRAVNIK, 2010

SVEUILITE/ UNIVERZITET VITEZ U TRAVNIKU FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE U TRAVNIKU TRAVNIK

KATEGRIJE RAUNALA
SEMINARSKI RAD

Predmet: poslovna informatika Mentor: prof.dr.Branko Latinovi Student: Sonja ivija Broj indeksa: 0108-10/DRR Smjer: Menadment raunovodstva i revizije

Travnik, prosinac 2010.

SADRAJ 1. UVOD...................................................................................................1 2. POJAM I DEFINICIJA RAUNARA..............................................2

2.1. PROCESOR......2 2.2 MEMORIJA..2

3. POVIJEST RAUNARA 3 4. KATEGORIJE RAUNARA..4

4.1 MAKRO RAUNARI5 4.2 SUPER RAUNARI ..6 4.3 MINI RAUNARI...7 4.4 MAKRO RAUNARI..8 4.5 RAUNALO BUDUNOSTI..10

6.ZAKLJUAK.11 LITERATURA

1. UVOD
ovjek se kroz povijest uvijek nastojao rijeiti monotonih, tekih i neugodnih poslova. Na poetku je bilo bitno da se olakaju fizikih radova pomou razliiti strojeva, no razvojem razliiti djelatnosti kao to je trgovina, bankarstvo, tehnika i znanost pojavila se potreba za ureajima koji olakavaju obavljanje misaonih radnji , posebno raunanja. Razvoj takvih ureaja prolazilo je kroz muan i teak tehnoloki razvoj, sve do danas kada smo svjedoci brzog razvoja tehnologije. Raunar je jedan od najveih dostignua ovjeanstva to se tie tehnolokog razvoja i danas se koristi u svim segmentima znanosti.

2. POJAM I DEFINICIJA RAUNARA

Raunar predstavlja sloeni ureaj ili stroj koji slui za izvravanje matematikih operacija ili kontrolni operacija koje se izraavaju u numerikom ( matematikom) ili logikom obliku. Raunari su sastavljeni od komponenti koje obavljaju odreene funkcije. Interakcija tih komponenti rezultira time da raunar obavlja zadane naredbe i obrauje informacije. Rad raunara je uglavnom temeljen na kretanju mehaniki dijelova, elektrona, fotona, kvantnih estica itd. Svi raunari se mogu gradit na razliitim postojeima tehnologijama, no dananji vodei raunari, u veini sluajeva sadre elektrine dijelove. Dananji raunari pretvaraju informacije u matematike relacije koritenjem binarnog sustava , a poslije toga rezultat se pokazuje korisniku na pristupaan nain preko signalnih aruljica , LED displeya , zaslona, pisaa i dr. Raunari upravljaju tokovima elektrona, odnosno tranzistorima dodjeljuju logike vrijednosti nula ( 0 ) ili jedan (1 ) ili stanje kada nema napona ili ima napona. Najvaniji dio u razvoju digitalni raunara je prelazak na binarni sustav za unutranje numerike procese. Time je prestala potreba za sloenim numerikim sustavima , npr. decimalnim ili heksidecimalnim. Prelaskom na binarni sustav dolo je do pojednostavljenja aritmetikih funkcija ili logikih funkcija. Osnovna bit raunara je programiranje , zapravo niz izvrnih funkcija konstruktivnih izmjena. Takoer tokove raunarskih operacija potrebno je i memorirati. Brzina raunala je jako bitna kao i njegova memorija. Iako se tehnoloki nain izrade raunara kroz povijest znaajno izmijenila od etrdesetih godina jo uvijek je veina dananjih rjeenja zasnovano na Von Neummanovom principu. Taj princip podrazumjeva da raunalo sklop sastavljeno od 4 glavna dijela: 4

- ALU ( Artimetic and logic unit) - kontrolna jedinica - memorija . ovi dijelovi su meusobno povezani. - I/O ( input i output) - procesor 2.1 PROCESOR Procesor predstavlja elektroniki dio u raunaru napravljen je od minijaturnih tranzistora na jednom ipu. Centralni procesor predstavlja glavni dio ili srce raunara iako on nije jedini procesor. Procesori imaju i zvunu karticu, grafika karticu i dr. svaki procesor izgleda jednostavno ali unutar sebe posjeduje stotine miliona tranzistora koji su smjeteni u jednom ipu. Prvi je napravljen 1971 godine intelov 4004 koji je mogao sabirati i oduzimati no tada su naunici prvi put uspjeli u jedan ip smjestit silna integrirana kola i tranzistore, ime je poelo usavravanje procesora koji su tim napretkom troili sve manje i manje elektrine energije. Postoji Moorov zakon koji objanjava da se svaki 18 mjeseci broj tranzistora i njihova brzina udvostruava. 2.2 MEMORIJA Memorija predstavlja spremite koje slui za trenutnu pohranu rezultata kao i za pohranu podataka. Memorija se obino nalazi neposrednoj blizini procesora i graeni su od namjenski sklopova ( silicij). Za dugotrajno memoriranje podataka koriste se masovna spremita podataka gdje se nalaze tehnologije koje se temelje na magnetskim ili optikim svojstvima materijala. Postoji RAM memorija i hard disk. Razlika je u tome to podatci na vrstom disku ostaju zapisani i nakon to se raunalo ugasi, a RAM memorija slui procesoru odakle vue podatke koje izvrava ( RAM radi 1000 puta bre od vrstih diskova).

3. POVIJEST RAUNARA
Ray Kurzwell je u svojoj knjizi Doba duhovnih strojevapredvia da e tehnoloki razvoj ii do te mjere da e se 2020 godine raunala biti ravnopravna ljudskom mozgu s obzirom na sposobnost i brzinu pohrane podataka, takoer predvia da e 2030 raunar imati osobnost i svijest. Ray Kruzwell nije pisac znanstveno fantastini knjiga ili arlatan, on jedan od znanstvenika koje je dobio vie nagrada za svoj rad meu ostalima dobio je nagrdu za knjigu iz podruja raunarstva 1990 godine od Amerike udruge nakladnika, takoer je nosilac 9 poasnih doktorata. Povijest tehnolokog razvoj pokazuje da neto to se u prolosti inilo nemoguim , danas je mogue. Povijest razvoja raunarstva poelo je malim razliitim pomagalima za raunanje kao to su kalkulatori, npr kineski i rimski abakus, sve do mehaniki naprava za raunanje na temelju koji su nastali dananji raunari. Prvi digitalni elektroniki raunala smatra se Automatic Controled Calaculator kasnije nazvan Mark 1. Ta naprava se poela gradit 1939 godine a zavrena je 1944 godine. S razvojem Mark 1 poelo se sa projektom prvog elektrinog raunala nazvan EINAC ( Electronic Numarial Intigrator Computer) na sveuilitu Pennsylvnia. Njegova objava je bila 15 veljae 1946 i taj se datum smatra poetkom razdoblja elektronikih digitalni raunala. Eckert i Mauchaly osnovali su svoje poduzee za izradu raunala i prvi je sustav bio BINAC 1948, a koji je postao operativan tek 1950, a njihovo prvo komercijalno raunalo je bio UNIVAC1 ( Universal Automatic Computer). Ta naprava je imala 5000 elektronski cijevi i mnotvo poluvodiki dioda, a memorija je bila akustika sa stotinu ivinih linija za kanjenje. Nakon UNIVAC pojavile su se memorije s magnetskim jezgrama i s njima je poela gradnja raunala u dananjem smislu. 1954 pojavio se IBM 650 male memorije s magnetskim jezgrama i vanjskom memorijom u magnetskom bubnju. Prvo tranzitno raunalo napravljeno je 1959, napravila ga tvrtka General Electrik. Centralni procesor sastojao se od 4000 tranzistora i 8000 dioda . Memorija s magnetskim jezgrama imala je kapacitet od 4800 znakova. Ovakvo raunalo je imalo manju veliinu i bilo je pristupano vie potroaima. 1960 godine pojavili su se prvi tzv.mini raunala. Prva u proizvodnji takvih raunala je bila tvrtka Digital Equipment, time je poela masovna proizvodnja standardnih jedinica. Razvoj je iao takvima tokom da je 1970 godine postojao kalkulator na silicijskoj ploici, a tvrtka 6

Intel je proizvela prvi mikroprocesor sa tehnologijom visokog stupnja integracije. U prvu tehnoloku generaciju pripadaju ona raunala sa elektronskim cijevima, memorije su bile akustike, a podatci su se memorirali u obliku ultrazvunog vala u stupcu ivinih para na magnetnoj strikcijskoj pobuenoj niklenoj ici. Takve su memorije bile skupe i nepouzdane i imale su maleni kapacitet od nekoliko bitova. U drugu tehnoloku generaciju spadaju raunala s tranzistorima, a imaju memoriju s feritnim magnetskim jezgricama koje imaju veliki kapacitet ( do nekih deset milijuna bitova u veim raunalima). Masovne memorije te generacije su bile sa magnetskim vrpcama, diskovima i bubnjevima. Treu generaciju predstavljaju integrirani sklopovi niskog stupnja, sastavljeni su od poluvodike memorije koje istiskuju feritne memorije. U etvrtu tehnoloku generaciju spadaju raunari sa mikroprocesorima i memorijama koje imaju kapacitet od nekoliko desetina milijuna bitova. Memorije ( REM; EPROM;EAROM) i vrlo sposobni mikro procesori promijenili su izrade raunala i omoguila izradu monih PC koji su uli u ljudsku djelatnost.

4. KATEGORIJE RAUNALA
injenica je da se s raunalom danas moe lake i bre radit, naprava koja obavlja na tisue jednostavni zadatka i prilagoava se potrebama vremena. Podjela kompjutera na kategorije olakava razumijevanje raunala i jedna je od znaajniji pojava u informatici. Glavna podjela raunara je na: - makro raunare - mini raunare -mikro raunare 4.1 MAKRO RAUNARI Bez obzira na brzi razvoj hardvera i na pojavu polu povodnikih kola koja su omoguila masovnu primjenu PC raunala u svim oblastima ivota i svim ljudskim djelatnostima, te pojave interneta nije se smanjio znaaj super raunala koji se i dalje razvijaju. Mikroraunala su takva raunala da imaju najsnanije performanse dananje raunalne tehnologije. Ovakva raunalna tehnologija se primjenjuje gdje 7

potrebno obradit ogroman obim podataka. Zadnja generacija takvih raunala pravljenja za potrebe amerike vojne industrije i ima ogromne zapremine i veliki broj procesora. IBM ( jedan od vodeih tvrtki za izradu raunala) izgradio je novo super raunalo baziran na upotrebi novog procesora Power III. Taj super raunar je nazvan ASCI White, a bio je namijenjen prouavanju nuklearni eksplozija. Smjeten je u Lewrence Livermore National Labortory Livermore ( Kalifornija) i na prvom katu je zauzeo povrine dva koarkaka igralita, teina mu je 106 tona i ima 8.192 procesora, brzina mu iznosi 12,3 triliona kalkulacija u sekundi, sagraen je od 512 kompjuterski cjelina, svaka sa 16 Power III procesora, ima memoriju od 6,7 TB , atroi struju od 1,2 MW. 4.2 SUPER RAUNARI Super raunala imaju snane hardverske i softverske performanse. Oni su nastaju tako to se gradi velika procesorska snaga udruivanjem tisuama malih raunara u jedan veliki sustav. Postoji takmienje izmeu razliitih drava koje nastoje izgradit to jaa ovakva mamutska raunala, sve u cilju da bi se pokazalo da su vodei u superiornosti tehnologije. Jedine informacije koje postoje o super raunalima je da se koriste za istraivanje klime, testiranje oruja, dekodiranje gena itd., dalje od toga nema informacije ili se informacije preuuju. Trenutno vodei u ovom polju su Amerikanci i Japanci, no Japanci u posljednje tri godine dre prvo mjesto.Njihov najjai projekt je Earth Simulator. Super raunalo sa brzinom od 35,8 teraflopsa. Earth Simulator je djelo tri japanske agencije i slubeno se koristi za istraivanje klime. Sastavljen je od 5120 NEC procesora sa brzinom od 500 MHZ koji imaju 10 terebajata radne memorije. Konstrukcija ovog raunara su 320 ormara koji su smjeteni kao koncentrirani prstenovi. Spoljani prstenovi se sastoje od plavih ormara koji sadre procesorske jedinice, a unutranji ormari zelene boje sadre sustave za meusobno povezivanje kodova. Trei prsten je bijeli ormar koji sadri sustav za uvanje podataka.. Ovaj super raunar je smjeten u zgradi od 65 x 50 metara koja je i specijalno izgraena za ovaj sustav. Na 4 katu se nalazi raunalna soba sa ormarima, dok je trei ispunjen kablovima, ispod tog nivoa se nalaze sustavi za hlaenje i snabdijevanjem elektrinom energijom. Zgrada je izgraena u obliku zrane koljke tako da kretanje zraka pomae konstrukciji. Cijeli sustav je zatien elektromagnetskim titom sustavom za neutraliziranje utjecaja zemljotresa. Sljedea 8

4 mjesta zauzima Amerika, iako zaostaju iz Japana i njihovog Earth Simulatora , izdvaja se Blue Gene zbog svoje konstrukcije koji dozvoljava proirenja te se planira da u budunosti ovaj super raunar dosegne 360 terflopsi. U prolosti ovakvi strojevi su proizvodili kao monolitno vektorske cjeline tvrtke Cray i IBM. Samom pojavom Linuxa promijenile su se odnosi snaga u ovoj oblasti, ime se dolo do novih kategorija super raunala koje se nazivaju Cluster, razlika je u tome to se uz pomo posebnog programa skup manjih i nezavisnih raunala ponaa kao cjelina. Prijanji super raunali i hardverski bili drugaiji i praktino su bili jedan raunar, a ne kao ovaj model sastavljen od vie cjelina i radili su pod nekom varijantom UNIXA. Ni Linux u kombinaciji sa Beowulfom i Open Moxus sa odreenim programom, omoguio je povezivanje ogroman broj ak i obinih PC koji na kraju postanu super raunari. Prednosti Clustera su : - operativni sustav otvorenog koda - jeftin hardver koji se moe lako nabavit - velika fleksibilnost, moe se napravit super raunar ovisno financijama i ovisno o tome kolika je potrebna raunarska mo. Na poetku Clusteri su bili u prednosti zato to su financijski bili dostupniji ali su zahtijevali vie rada, troili su vie energije i zauzimali vei prostor. Zagovornici klasini vektorski super raunara su tvrdili da Clusteri koliko god da su veliki ne mogu dosei performanse vektorski sustava i to u posebnim sluajevima kao to su klimatska istraivanja ili predvianje umski poara.No tehnologija Cluster-a je napredovala i razlika izmeu njih i vektorski tehnologija polako nestaje, tako da se predvia dominacija cluster super raunala. S druge strane, tehnologija cluster sustava znatno je napredovala posljednjih godina, tako da ove razlike polako nestaju. Broj super raunara u svijetu raste i sigurno e biti zasluna za mnoga znanstvena otkria. 4.3 MINI RAUNARI Mini raunala su klasa raunala koja se koriste kod velikih tvrtki ali isto tako sve vie i kod korisnika koji ele rijeiti upravljanje mreom ili za razvoj vlastitog programa. Mini raunari ispoetka su se koristili za upravljanje procesima a kasnije su poeli se koristiti za komercijalnu obradu podataka. Osnovne karakteristike mini raunara su : 9

- 32 i 64 bitna duina rijei uz kapacitet operativne memorije od 10 -20 GB - mogunost interaktivnog stimulativnog rada sa vie korisnika - velika glavna memorija se koristi za rad s bazama podatka i sl. - brzina rada iznosi 200 600 MIPsa 4.4 MIKRO RAUNARI U posljednji dvadeset godina prodaja PC raunara vrtoglavo raste i prodalo se blizu milijardu osobni raunara, prodaja raunara je nadmaila i prodaju bicikala i televizija. Dananje raunala tehnologija je ula u sve pore suvremenog ivota ovjeka. Danas se raunala koriste na razliitima podrujima ljudske djelatnosti kojima su potrebne aplikacije za numerike analize , obrade statistikih poslovnih podataka itd. S obzirom na utjecaj mikro raunala i njihovom koritenju , dananje vrijeme moemo nazvat mikro raunalnom revolucijom. Osobna raunala ili PC pojavili su se prije slubene objave, a njihovi kupci su bili veinom tehno fili i entuzijasti ija je korist bila minimalna. U to vrijeme bili su takvi raunari kao to je Mitsov Atair 8800 iz 1975, te Commodore PET i Apple II iz 1977, Atari 400 i 800 iz 1979 godine, i na kraju 1986 dolazi do uvoenja procesora Intel 386. Najvanije jest da se radilo o pravom 32 bitnom procesoru i to je bio prvi Intelov ip koji se nije pojavio u IBM stroju nego u Compaqu to je znailo da poinje kraj IBM dominacije. U to vrijeme je mnogo tvrtki dolo do patenata Intela koji sedamdesetih godina mijenjao za nove tehnologije. Te su tvrtke poele s proizvodnjom svojih verzija procesora 8086 i 80286, Intel shvatio da je to signal da gubi dominaciju na tritu i zapoeo je proizvodnju novih procesora i spustio je cijene. Intel je proizveo 386 SX sa skraenom 16- bitnom magistralom i postavio je slogan 3 je vie od 2 time je potisnuo klonove 286-tica s trita, pa su u Intelu lansirali procesor 486, no ispostavilo se da korisnici nisu imali potrebu za brzim 486. U isto vrijeme AMD je zapoeo s proizvodnjom jeftinih 386 procesora najavljujui veliku borbu koja i danas traje. Nakon nekog vremena Intel je predstavio procesor Pentium a Microsoft je za njega vezao svoj Windows 3.11. , mada je Penitium imao greku u aritmetikoj jedinici originalnog Pentiuma, Intel je pokazao da je najjai to se tie proizvodnje mikro raunala. Svaki PC ima kuite izraeno od plastike ili metala , u kuitu je ugraen transformator za mreni napon snage 200 W sa ulaznim naponom od 220 V ili 110 V. U kuitu se takoer nalazi matina ploa sa 10

konektorima za procesor i memorijske modele, tvrdi disk ili hard disk, disketnu jedinicu te CD Rom. Napredovanjem tehnologije dolo je do smanjivanja obima komponenti raunara .Pokretljivost je jedna od osobina koje korisnike orijentiraju prema kupnji PC, u glavne imbenike spadaju potrebe i mogunosti. Za stolne raunare se odluuju korisnici kojima je potreban jak raunar koji se moe proirivat, takoer tu spada i veliina ekrana te tipkovnica i druge hardverske dodatke. Korisnici koji dosta putuju imaju potrebu za mobilnim raunarima, koji vie zaostaju po tehnikim karakteristikama i mogunostima od stolni raunara. Glavno obiljeje stolni raunara je oblik i veliina njegova kuita koji mogu biti vertikalno ili horizontalno postavljeno na podlogu. Kuita imaju prednje ili / i zadnje strane razliite prikljuke te USB portove, na prednjoj strani kuita se nalazi barem jedna jedinica za itanje sa optikim CD ili DVD diskovima. Za razliku od stolni raunara koji nisu mobilni postoje raunari koji su tako dizajnirani da ih korisnik moe premjetati sa lokacije na lokaciju, nose u posebnim torbama i nazivaju se mobilni laptopi ili portable laptopi. Oni imaju tipine raunalne komponente koje ima i stolni raunar: displey, tipkovnicu, zvunike, mikrofon.. Touchpad ili trackpad je posebno dizajniran jedinca koja slui za upravljanjem kursorom. Lpatopi imaju elektrinu baterija koja se nadopunjuje iz AC/DC . ta baterija se moe koristiti bez napajanja 2 do 3 sata. Teina laptopa iznosi od 1,4 do 5,4 kg a dimenzije su oko 360 cm x 40 cm x 270 cm. Ova vrsta raunara se moe podijeliti u tri skupine : - poslovni prenosni raunar - prenosni raunar koji slui za zamjenu za stolne - ultra laki i mali prenosivi raunar. Poslovni prenosivi raunar slui za privatne i poslovne potrebe korisnika. Imaju 14inne ili 15inne monitore, te dovoljno prostora na tvrdom disku i memorija za obavljanje svakodnevnih aktivnosti kao to su pisanje teksta ili spajanje na Internet, takoer imaju modem i podrku za mree. Grafiki podsistema su skromniji od stolnog raunara. Via klasa ovakvih raunara podravaju i beine komunikacije. Prenosni raunari koji zamjenjuju stolne su takvi da korisniku nije potreban stolni raunar. Kapacitet njihovog hard diska je vei a i grafiki podsistemi su snaniji, takoer imaju i sve vanije prikljuke te vei broj USB prikljuaka. Ekrani su dosta iroki do dijagonale od 15ina, a dvd ita je standardni dodatak.

11

Ultra lagani ili sub-notebook raunar su maleni raunari, imaju ekrane dijagonale 12ina, a masa im iznosi do 1,58 kg. esto su opremljeni sa Bleuthoot ili WLAN. No nemaju optike itae ( CD, DVD) i posebne prikljuke. Dananja statistika istraivanja pokazuju da se u svijetu prodaje vie laptopa nego stolni raunala. Prednost laptopa je u njihovoj mobilnosti. PDA ili Personal Disgital Assistant je poznat kao palmtop raunar. Prva verzija ovog ureaja pojavila se 1983,a novije verzije imaju ekrane u boji audio kapacitete koji se mogu koristiti kao mobilni telefoni , web pretraiivai itd.

4.5 RAUNALO BUDUNOSTI Mikro je postao rije koju svi proizvoai tehnologije slijede.Sve je zapoelo sa naoalama za virtualnu realnost PLM-S700 PC Glasstron koje je proizveo Sony. One korisniku stvaraju takav utisak da gleda ekran dijagonale 30 ina. Sadre dva LCD ekrana veliine 0,7 ina sa 832 X 624 toke. Slika se moe gledati pod horizontalnim uglom od 28 stupnjeva. Preko slualica se moe sluati zvuk sa raunara, sadre kontrolne upravljae preko kojih se regulira jaina zvuka, bas osvjetljenje boja horizontala i vertikala ekrana. Sony predstavlja jedan od proizvoda mikro displaya za komercijalnu svrhu. Sve je vei utjecaj na trite mikro raunala kao to je Glasstron. Michaela Sassk je napravio mobilni raunar s videokamerom: srednjokolac je napravio protip raunara sastavljen od Sony Glasstron, pentiuma 200 mhz i web kameru za internet konferencije, ovaj prototip je ak zainteresirao i naunike MIT-a. U novije vrijeme razmatra se da se raunari temelje na fotonima, to znai da se elektronima blii kraj. Fotoni nemaju masu i mogu nositi vie podataka u jednom snopu zavisno o frekvencije, ne zagrijavaju se doim elektroni zagrijavaju. Tvrtka Frogdesign bavi se projektiranjem super raunara, te su ve sklopili prosjenu konfiguraciju raunara budunosti. Svaki dio ovog raunara se sastoji od optikih pandana. No elektronski prekidai e ostat i dalje vaan dio raunara. Ovakvi raunari e biti pouzdaniji, jeftiniji, i mnogo manji nego oni koji su poznati danas, ak se predvia da e ovi raunari vie sliit na frizbi nego na dananje raunare. Takoer se predvia da e im jaina biti kao i kod super raunara. Ovim raunarima e se upravljati glasom i preko destkopa.Touch scree e zamijeniti dananje monitore i tipkovnice i mieve, imate e 12

osobni sintetizator glasa. Na kuitu e biti ugraen bio metriki senzor za oitovanje otiska prstiju, ime e se uvati bezbjednost podataka. Sve ovo je jo u razvoju , mada neke od komponenta postoje, one su preskupe za obine korisnike. Dananje procesore zamjenie se sa opto elektronskim integralnim kolima, ona su kombinacija elektronskih i optikih dijelova, prekidai su napravljeni od silicija i komunicirat ce optikim putem. Sama brzina procesora e prijei oko 100 GHZ. Procesori e imati i drugaiji izgled, umjesto etvero ugaonog bit e esto ugaoni. Tvrtke ScienfificiAtlanta i Nortle usavravaju opto elektriku, a u tvrtci Lucentu istraivaju mogunost optiki prekidaa. Optika e takoer ubrzati i grlo dananji raunara, magistralu , njena krajnja brzina iznosi od 133 do 200 MHZ. Za brzinu magistrale je vezana i brzina RAM ( radna memorija). Raunari e se ubrzati pomou magnetne radne memorije dok e osnovna sustavna radna memorija biti graena od optikih dijelova. No na magnetnoj memoriji tek se istraiva u laboratorijima amerike vlade i u IBM. Ovakav raunalo e imati okruglu litij bateriju ugraeni na obod kuita koji e nekoliko tjedana moi raditi bez elektrine energije. Ekrani e biti ugraeni u stolove i zidove , u kuama, uredima , takoer ekrani e biti paneli od tenog kristala s fotonima , i bite ce ekrani ka plazma dispaly. Prenosni ekrani nee biti kao dananji display na notbooke raunarima, nego e biti veliki kao naoale koji e stvarat prividnu veliku sliku velikog ekrana. Tvrtka Sharp Electronics u posljednje vrijeme ulae u primjenu opto elektronike. Na kraju ostaje pitanje tko e prvi napravit raunalo budunosti? Trenutno na tom polju su najjai Cisco System, Lucent, Nortel Networks i druge manje tvrtke ce se pokuat prikljuit . Kako god kad se napravi raunalo budunosti doi e do skoka u evoluciji tehnologije .

5.ZAKLJUAK
Danas ivimo u vremenu komunikacijski i tehnoloki izuma koji slue za olakavanje rada svakom korisniku. Dananji tehnoloki razvoj predstavlja pravu revoluciju ljudske djelatnosti, a u posljednje vrijeme smo svjedoci da se tehnologija tako brzo razvija da je nemogue pratit. Danas komunikacijski i tehnoloki razvoj je takoer postao jedna od glavni pokretaa ekonomskog razvoja. Razvoj tehnologije, a s tim i raunala je proao mukotrpan put, da bi se danas dolo do razliiti kategorija 13

raunara. Dananji korisnici mogu birat od stolnog do prensivog raunara, a za znanstvena i druga istraivanja su dostupna super raunala koji ima samo nekoliko na svijetu. Danas se ekonomski standard drava mjeri po tehnolokom razvoju. Takoer u mjerenju razvijenosti drutva jedan od preduvjeta je i brz i jeftin Internet. injenica je da smo danas svjedoci brzog razvoja tehnologije i neto to je u prolosti izgledala nemogue , danas je mogue, a ono to se danas ini nemoguem vjerojatno e u budunosti biti mogue to su pokazala istraivanja na optikim tehnologijama.

LITERATURA
1. Informacione Tehnologije, Branko Latinovi 2. http://bs.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunar , raunar 3. http://info.biz.hr/Typo3/typo3_01/dummy-3.8.0//index.php?id=39, raunarstva 4. http://ahyco.ffri.hr/Seminari2008/Gradja_racunala/vrste.html, graa raunara povijest

14

15

16

17