2014-07-31 08 - 47-Analiza Financijskog Rezultata Poduzeća X (2) - 1

SVEUČILIŠTE/UNVEIZITET „VITEZ“ VITEZ
FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE VITEZ
DODIPLOMSKI STUDIL
ANALIZA FINANCIJSKOG REZULTATA PODUZEĆA

LOŠIĆ DD
PROJEKT
TRAVNIK, srpanj 2014
1
SVEUČILIŠTE/UNVEIZITET „VITEZ“ VITEZ
FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE VITEZ
DODIPLOMSKI STUDIL
ANALIZA FINANCIJSKOG REZULTATA PODUZEĆA

LOŠIĆ DD
PROJEKT
Mentor: Doc. dr Ramiz Kikanović

Student: Sonja Čivčija
Travnik,srpanj 2014
2
SADRŽAJ
1.UVOD .1
1.1PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA 2
1.2 SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA 3
1.3 RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE 3
1.4 ZNANSTVENE METODE 3
1.5 STRUKTURA RADA 3
2. POJAM I DEFINICIJA ANALIZE FINANCIJSKOG
REZULTATA ......................................................................................................................................4
2.1 ANALIZA FINANCIJSKOG REZULATA......................................................................................5
3.FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI KAO TEMELJA ANALIZA FINANCIJSKOG
REZULTATA...........................................................................................................................................6
3.1. BILANCA STANJA..........................................................................................................................7
3.1.1 Aktiva bilance stanja........................................................................................................................8
3.1.2 Pasiva bilance stanja ……………………………………………………………………………...8
3.1.2 Pasiva bilance stanja ……………………………………………………………………………...9
3.2 BILANCA USPJEHA........................................................................................................................9
3.2.1 Dobit ili gubitak razdoblja……………………………………………………………………….10
3.2.2 Ostala sveobuhvatna dobit……………………………………………………………………….11
3.3 IZVJEŠTAJ O NOVČANIM ( GOTOVINSKIM ) TOKOVIMA………………………………...11
3.3.1 Razvrstavanje novčanih tokova po vrstama aktivnosti………………………………………….12
3.3.2 Metode izrade izvještaja o novčanim tokovima…………………………………………………13
3.4 IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA U KAPITALU …………………………………………………13
3.5 BILJEŠKE O FINANCIJSKIM IZVJEŠTAJIMA………………………………………………...14
3.6 Smisao i korist od analize financijskih izvještaja i utvrđivanja ključnih pokazatelja financijski
performansa …………………………………………………………………………………………...15
4. ANALIZA POMOĆU KLJUČNIH POKAZATELJA FINANCIJSKI PREFORMANSI…………16
5. ANALIZA FINANCIJSKOG REZULTATA PODUZEĆA LOŠIĆ DD………………………..…18
5.1 PRILAGOĐAVANJE STAVKI AKTIVE I PASIVE I PRIHODA ZA ANALIZU I RAČUNANJE
KLJUČNIH POKAZATELJA…………………………………………………………………………18
5.1.1 Prilagodba stavki aktive………………………………………………………………………….19
5.1.2 Prilagodba akumulirane amortizacije i knjigovodstvene vrijednosti amortizirajuće imovine…...19
5.1.3 Prilagodba stavki pasive ……………………………………………………………………...….19
6. POKAZATELJ AKTIVNOSTI KROZ KOLIČINSKU I VRIJEDNSONU MJERU…………...….20
6.1 KRETANJE PRIHODA ………………………………………………………………………..….20
6.2 KOEFICIJENT OBRTAJA AKTIVE………………………………………………….…………..21
7. KLJUČNI POKAZATELJ PROFITABILNOSTI……………………………………………….…23
7.1. MJERENJE POVRATA NA INVESTIRANO (RIO)……………………………....………......23
7.2 MJERENJE PROFITNE MARŽE ……………………………………………………..................29
7.3 MJERENJE PROFITBILNOSTI POMOĆU NOVČANIH POKAZATELJA……….…………...30
8. KLJUČNI POKAZATELJ LIKVIDNOSTI………………………………………….………….….32
8.1. PRILAGOĐENA BILANCE STANJA DIONIČKOG DRUŠTVA LOŠIĆ DD………………....32
8.1.1 Radni kapital kao pokazatelj performanse i osnova mjerenja likvidnosti……………………….34
8.1.2 Tekući odnos kao pokazatelj performansi likvidnosti ………………………………..................35
8.1.3 Brzi odnos ili ubrzana likvidnost kao pokazatelj performansi likvidnosti ……..….…………....37
8.1.4 Obrambeni interval kao pokazatelj likvidnosti…………………………………………….…….37
8.1.5 Odnos radnog kapitala i tekuće pasove kao pokazatelj performansi likvidnosti………………...38
8.1.6 Odnos radnog kapitala i imovine kao pokazatelj performanse……………………….………….40
9. KLJUČNI POKAZATELJI SOLVNETNOSTI ……………………………………………………41
9.1.STUPANJ ZADUŽENOSTI KAO POKAZATELJ PREFORMANSE SOLVENTNOST.……..42
9.2 STUPANJ SAMO FINANCIRANJA KAO POKAZATELJ PREFORMA. SOLVENTNOSTI....42
10.ZAKLJUČAK……………………………………………………………………………………....43
LITERATURA
1. UVOD
Temelj za financijsku analizu predstavljaju računovodstvene informacije. Te

računovodstvene informacije dobivaju smisao i ulogu u poslovanju tek kada se
napravi financijska analiza. Važni dijelovi poslovanja poduzeća su ostvarivanje
dobiti, kretanje imovine poduzeća, likvidnost itd. Oni predstavljaju kontrolu
racionalnosti poslovanja. Opći bonitet poslovanja poduzeća se pokazuje kroz
financijski rezultat, a ocjenu o bonitetu, također, utječe i na obujam i vrstu analize.
Analitičari svoj redoslijed analitičkih postupaka baziraju na općim spoznajama o
poslovanju poduzeća. Polazište za inicijalni analitički postupak je financijski rezultat.
Kao što se analiziraju i druge bitne pojave , tako i analiza financijskog rezultata se
obavlja za kraće i za duže razdoblje. Financijska analiza se bavi formiranjem prihoda
i rashoda, troškova te svih činitelja koji imaju utjecaj na veličinu i dinamiku
poslovnih dijelova kao i na financijski rezultat.
1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA
Analiza financijski izvještaja i utvrđivanjem glavnih pokazatelja financijski

preformansa, te predstavlja jedan od najpopularnijih računovodstveni postupaka.
Kada je u pitanju interna analiza, ona bi trebala pomoći menadžerima da spoznaju
poslovne rezultate svojih dosadašnji poslovni djelovanja. Što se tiče eksterne analize
ta procjena omogućava pozicioniranje potencijalnih poslovnih partnera u odluci da li
će i na koji će način s njima poslovat. Preko analize financijskog rezultata dolazi se
do odgovora na pitanje kako je poduzeće poslovalo u prethodnom razdoblju i na koji
način poboljšati rezultat u narednom razdoblju. Analiza financijski rezultata, a time i
poslovnog rezultata predstavlja preduvjet racinalnog upravljanja poslovanjem i
razvojem društva. Analiza financijskog rezultata kao i sve ostale analize u poduzeće,
se mogu obavaljati u dužem ili kraćem razdoblju, a analiziraju se prihodi i rashodi,
odnosno troškovi svih činitelja koji utječu na poslovne aktivnosti kao i na financisjki
rezultat. Za analizu financijskog rezultata, odnosno kakav je rezultat analize
zainteresirani su vlasnici društva, menadžment, zaposlenici, banke i drugi vjerovnici,
država, jedinice lokalne samouprave i druge.
1
1.1. SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA
Svrha istraživanja je vidjeti kroz analizu financijski izvještaja kakav je financijski

razultat poduzeća, odnosno kako se analizom financijski izvještaja zapravo analizira
financijski rezultat. Ona se može analizirati kroz ključne poakzatelje (pokazatelji
aktivnosti, profitabilnosti, solvenstnosti, zarade od novčanog toka itd) zatim
horizontlanom i vertikalnom analizom te z - scor modelom. U ovom radu analiza se
temelji na nekim od „ključnih pokazatelja“.
1.2. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE
Na osnovu predmeta, problema, svrhe i cilja istraživanja postavlja se radna

hipoteza projekta:
HO: Cilj analize je zapravo analiza strukture i dinamike financijskog rezultata, te

ocjena sposobnosti stvaranja vrijednosti i ostvarivanje prihoda u duljem razdoblju, a
postiže se objašnjavanjem ključnih čimbenika strukture vrijednosti utroška i učinaka
odnosno rashoda i prihoda, odnosa i ovisnosti u dinamici vrijednosti utrošaka i
učinaka, promjena, uzoraka i mogućnosti usmjeravanja tih promjena u odnosima
rashoda i prihoda. Ovako postavljana radna hipoteza omogućava i postavljanje
sljedećih pomoćnih hipoteza:
H1: Analizom financijskog rezultata se utvrđuju poslovni rezultat poduzeća i kakva
je njegova kakvoća.
H2: Temeljni izvor informacija o poslovanju poduzeća su financijski izvještaji, a

njihov cilj je informirati korisnike o financijskom položaju poduzeća te da dobiju
realne i objektivne informacije o poslovanju poduzeća
2
1.3. ZNANSTVENE METODE
Sistem izrade rada podrazumijeva različite mogućnosti i korištenje različitih metoda

istraživanja. Kao najrelevantnije za ovu temu i ovo istraživanje, koristit će se
sljedeće metode:
- Dijalektička analiza sadržaja – koja i jeste najstarija metoda i u ovom radu
predstavlja jedan od ključnih metode istraživanja. Ovom metodom se polazi od teze,
zatim analize, i konačno, dolazi do sinteze i rezultata;
- Metoda analize sadržaja je usko povezana sa metodom sinteze. Analiza sadržaja se

razvila kroz odabri metoda za analizu financijsk iizvještaja kao temelja analize
financijskog rezultata.. Tu se javljaju bitne metode za analize financijski izvještaja.
- Deduktivna metoda se često koristi u istraživanjima, a pomaže i u istraživanju

putem raščlanjivanja cjeline na više dijelova.
1.4. STRUKTURA RADA
Rezultati istraživanja u ovom radu su predstavljeni u devet međusobno povezanih

dijelova.
Prvi dio, odnosi se na problem istraživanja, predmet i objekta istraživanja, radnu
hipotezu, svrhu i ciljeve istraživanja, znanstvene metode korištene tijekom
istraživanja te strukturu seminarskog rada zbog lakšeg praćenja materije. U drugom
dijelu, prezentiran pojam i definicija analiize financijkog izvještaja te definiranje
analize financijskog rezultata. U trećem dijelu upoznajemo pobliže financijske
izvještaje kao temelj analize, te se u njemu definira svaki financijski izvještaj
posebno. U četvrti dio se odnosi analizu poomoću ključnih pokazatelja. Peti dio se
nastavlja sa razradom analize financijkog rezultata pomoću ključnih pokazatelja na
primjeru poduzeća LOŠIĆ DD te prikazuje njene prilagođene bilance stanja i blance
uspjeha. Šesti, sedmi i osmi dio se odnosi na određene ključne pokazatelje preko
kojih se analizira financijski rezultat Lošića dd. Deseti dio se odnosi na zaključak.
3
2. POJAM I DEFINICIJA ANALIZE FINANCIJSKOG
REZULTATA
Riječ analiza potječe od grčke riječi analysis što znači rastavljanje, raščlanjivanje
neke cjeline na njezine sastavne dijelove, dok se ne dođe do njezinih elemenata koji
su dalje nedjeljivi.1 Najrelevantniji dio cjelokupne analize poslovanja poduzeća ili
pravnog subjekta je analiza financijski izvještaja. Analizom financijski izvještaja
može se ocijeniti bonitet promatranog poduzeća. Poduzeća se osnivaju zbog
ostvarenja dobiti, a maksimalizirana dobit je zapravo težnja za postizanjem što većih
prihoda, a što manji rashoda. Što se tiče iskazane dobiti u financijskim izvještajima,
ona može odstupati od realnog stanja što je uvjetovano načinima obračuna, odnosno
u financijskim izvještajima mogu se nalazit skriveni gubitci ili dobitci.
Postoje tri različita djelovanja koja određuju postanak i razvoj financijske analize
odnosno financijski izvještaja a to su: financijsko upravljanje, upravljačko
računovodstvo i financijsko računovodstvo. Računovodstvo bi se moglo definirati
kao „jezik poslovanja“ , a financijska analiza omogućava primjenu takvog jezika
kada su u pitanju poslovne aktivnosti. Financijskom analizom se pokušava osigurati
uspješnost poslovanja u budućnosti. Financijski rezultata može biti pozitivna ili
negativna i predstavlja najvlažniji segmenta poslovanja poduzeća. Financijski
rezultata nastaje kao razlika između prihodna i rashoda, te svi činitelji koji imaju
utjecaj na veličinu i dinamiku tih poslovnih segmenata utječu i na financijski rezultat.
Cilj analize je zapravo analiza strukture i dinamike financijskog rezultata, te ocjena

sposobnosti stvaranja vrijednosti i ostvarivanje prihoda u duljem razdoblju, a postiže
se objašnjavanjem ključnih čimbenika strukture vrijednosti utroška i učinaka
odnosno rashoda i prihoda, odnosa i ovisnosti u dinamici vrijednosti utrošaka i
učinaka, promjena, uzoraka i mogućnosti usmjeravanja tih promjena u odnosima
rashoda i prihoda. Pozitivan rezultat se iskazuje kroz pojam dobiti, a negativan kroz
pojam gubitak. Kada je poslovni prihod manji od poslovnog rashoda, poduzeće
ostvaruje gubitak i tada dolazi do poremećaja i zastoja u poslovanju. Kada je
poslovni prihod manji od poslovnog rashoda , poduzeće ostvaruje dobit.
Dobit odnosno pozitivan financijski rezultat se može ostvariti:
1
Preuzeto sa: http://www.revident.ba/public/files/primjena-analize-financijskih-izvjestaja-pomocu-
kljucnih-financijskih-pokazatelja.pdf (15.07.2014)
4
- ako se povećavaju prihodi, a rashodi se ne mijenjaju
- ako prohod ostaje isti, a rashodi se smanjuju
- ako se prihodi više povećavaju nego rashodi
- ako se rashodi više smanjuju nego prihodi.
2.1. ANALIZA FINANCIJSKOG REZULATA
Analizom financijskog rezultata se utvrđuju poslovni rezultat poduzeća i kakva je

njegova kakvoća. Dalje, koji elementi utječu na poslovni rezultat i na koji način služe
za planiranje poslovnih aktivnosti? Koje se alternative mogu iskoristit da bi se
postigao što bolji poslovni rezultat? Na bazi ovih pitanja mora se analizirati
financijski rezultat s dva aspekata to su:
1) sa aspekta realnosti prikazanog financijskog rezultata, odnosno da li financijski

rezultat pokazuje odraz stvarnog poslovanja poduzeća ili su u njemu skrivene
namjerne ili ne namjerne nepravilnosti.
2) sa aspekta veličine financijskog rezultata, radi se o analizi čimbenika koji imaju
utjecaj na veličinu poslovnog rezultata. S time da tada se rastavljaju cjeline na one
sastavne dijelove koji imaju utjecaj na financijski rezultat, te se utvrđuju razlike
između onog kako je prikazan financijski rezultata i kako bi trebao biti prikazan.
Na veličinu financijskog rezultata utječu mnogo pravilnosti ili nepravilnosti

evidentiranih poslovnih proces i stanja, ali otkivanje tih nepravilnosti ne dolazi se sa
analizom nadziranjem. Ako postoje nepravilnosti treba ih na vrijeme ukloniti jer
posljedica toga može biti i promjena financijskog rezultata. Tek nakon toga
financijski rezultat može biti predmet analiziranja.
Analiza financijskog rezultata može biti:

- Kratkoročna analiza koja se obavlja tijekom poslovne godine i to kontinuirano i
kumulativno (dnevno, tjedno, mjesečno, tromjesečno, polugodišnje i godišnje).
Zadatak joj je preventivno djelovati, tj. uočiti i eliminirati sve negativne utjecaje koji
mogu ugroziti izvršenje planiranih rezultata.2
2
Livija K. Analiza poslovnog rezultata Čistoča doo, diplomski rad,Ekonomski fakultet, Split
2013(http://e-lib.efst.hr/2013/7020332.pdf)
5
- Dugoročna analiza koja obuhvaća proteklo razdoblje od pet ili više godina. Zadatak
joj je istražiti i analizirati tendencije kretanja rezultata. Rezultati te analize čine jedan
od elemenata za planiranje budućih dugoročnih kretanja rezultata poslovanja.3
Dalje se raspoređuje financijski rezultat i s njime se zaključuje poslovna godina. Ako

je dobiveni rezultat negativna, menadžment mora naći način kako da pokrije gubitak
i nastavi daljnje poslovanje. No, ako je ostvarena dobit odnosno dobit prije
oporezivanja prema zakonskim propisima, prvo se izdvajaju porez na dobit i ostale
porezne obveze a ono što se dobije se naziva čista dobit.
Preostalu dobit nakon oporezivanja raspoređuje poduzeće odnosno njegovi vlasnici
na slijedeći način:
- dio dobiti za isplatu vlasnicima kapitala (kao dividenda),
- dio dobiti za rezerve,
- te dio koji se zadržava u poduzeću, tj. na zadržanu dobit.4
3. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI KAO TEMELJ ANALIZE

FINANCIJSKOG REZULTATA
Konzumenti računovodstveni informacija, nalaze se unutar i izvana poslovnog

subjekta, zbog čega se informacije razlikuju u detaljima ali u cjelini trebaju biti
istinite i objektivne.5 Kod generiranja i interpretiranja računovodstveni informacija
sa svim normama profesionalne etike, jako je važno profesionalno mišljenje.
Ograničen je broj poslovnih ljudi koji direktno učestvuje u sastavljanju
računovodstvenih informacija ali su svi ni doživotni korisnici informacija, u
poslovne i privatne svrhe.6
Računovodstveni zapisi su baza financijski izvještaja. Financijski izvještaji se mogu
definirati kao proces satkan iz događaja predstavljeni u financijskim izvještajima na
temelju općeprihvaćeni računovodstveni načela, a oni imaju informativnu vrijednost
3
Livija K. Analiza poslovnog rezultata Čistoča doo, diplomski rad,Ekonomski fakultet, Split 2013
(http://e-lib.efst.hr/2013/7020332.pdf)
4
5
Jozo Sović,Ramiz Kikanović, Računovdsveni inžinjering poslovanja kampanja, str. 28
6
6
i pouzdanost ako su provjereni od strane nezavisne revizije i potvrđeni
profesionalnim mišljenjem. Računovodstvene informacije su introvertne i u cjelini
dostupne menadžmentu ali nisu u cijelosti zatvorene prema javnosti.7
Temeljni izvor informacija o poslovanju poduzeća su financijski izvještaji, a
njihov cilj je informirati korisnike o financijskom položaju poduzeća te da dobiju
realne i objektivne informacije o poslovanju poduzeća. Korisnici financijski
izvještaja su: dioničari, investitori zajmodavci dobavljači , građani, država, itd.
Temeljni financijski izvještaji su ( prema Zakon o računovodstvu i reviziji BIH,
Zakon o računovodstvu i reviziji Federacije BiH i Zakon o računovodstvu i reviziji
RS ) su :
1. bilanca stanja , u kojoj je predstavljen financijski položaj privrednog društva na
određeni datum , ukupna sredstva koja društvo posjeduje, ukupne obaveze dugovi i
vlasnički kapital
2. bilanca uspjeha ( račun dobiti i gubitka), tj, poslovni uspjeh koji pokazuje
profitabilnost u obračunskom periodu
3. izvještaj o novčanom tokovima, je računovodstveni iskaz u kojem su sumorni
novčani primitci i izdatci u obračunskom periodu za koji je vezan poslovni uspjeh
4. izvještaj o promjenama kapitala, u kojem su obrazložene objašnjenje promjene
koje su najviše uticale / doprinijele nastanku iznosa vlasničkog kapitala u
obračunskom periodu.
5. bilješke uz financijske izvještaje, sadrže dodatne informacije koje su od pomoći
korisnicima izvještaja (i novom računovođi) za bolje razumijevanje porijekla
iskazanih financijski učinaka.8
3.1. BILANCA STANJA
Bilanca stanja je financijski izvještaj koji prikazuje pregled imovine, kapitala i

obaveza na određeni datum, a najčešće na kraju godine. Riječ bilanca potječe od
latinske riječi bi ( dvostruki, dupli) i lanax ( zdjele vage) tako da te dvije zdjelice
uspostavljaju i asociraju na određenu ravnotežu.9 Bilanca stanja ima dva dijela a
7
8
9
7
naziv im je aktiva i pasiva. Aktivu čine imovina odnosno sredstva, resursi, a pasivu
čine kapital odnosno glavnica i obaveze.
Bilančna ravnoteža se može prikazati ovom formulom:
AKTIVA = PASIVA
IMOVINA = OBVEZE + KAPITAL
Bilančnom aktivom su obuhvaćena potraživanja za upisani, a neuplaćeni kapital, te
dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu, plaćene troškove budućeg razdoblja i nedospjela
naplatu prihoda i eventualno gubitak iznad visine kapitala. Bilančnu pasivu (izvore
imovine) se dijele na vlastite izvore ( kapital i glavnicu) i tuđe izvore( obaveze).
Struktura i sadržaj (novog) propisanog obrasca „Bilanca stanja ) – Izvještaj o
financijskom položaju za gospodarska društva – poduzeća zadovoljava zahtjeve
naveden u točkama 54. Do 80A. MRS-a 1.10 U Bilanci stanja grupiranje pozicija u
aktivi izvršeno je prema kriteriju rastuće likvidnosti, a to znači da se prvo unose
stalna sredstva, zatim tekuća. Grupiranje pozicija u pasivi izvršeno je prema kriteriju
opadajući ročnosti, a to znači da se prvo unose pozicije kapitala, potom dugoročne
obaveze, te na kraju tekuće.
3.1.1 Aktiva bilance stanja
Poslovna aktiva bilance stanja , je kvalificirana:

- stalna sredstva i dugoročni plasmani
- odgođena porezna sredstva
- tekuća sredstva
- odgođena porezna sredstva (kratkoročna )
- gubitak iznad visine kapitala
Stalan sredstva i dugoročni plasmani raspoređena su u okviru aktive na sljedećih
osam kategorija: nematerijalna sredstva, nekretnine, postrojenja i opreme,
investicijske nekretnine, biološka imovina, ostala specifična stalna materijalna
sredstva, dugoročni financijski plasmani, druga dugoročna potraživanja,dugoročna
razgraničenja. Što se tiče odgođeni porezni sredstava utvrđuje se na kraju
izvještajnog razdoblja u skladu s MRS - 12. Tekuća sredstva u bilanci stanja
klasificiraju se na: zalihe i sredstva namijenjena prodaji, gotovina, kratkoročna
potraživanja i kratkoročni plasmani. Što se tiče odgođeni porezni sredstva,
10
Godišnji obračun 2012, Fircon doo Mostar, 2013 , str. 177
8
evidentirana su kao kratkoročna aktivna vremenska razgraničenja. Gubitak iznad
visine kapitala iznimno dobiva značenje aktive i to u slučaju kada se pojavi gubitak
koji premašuje zbroj iznosa upisanog kapitala, rezervi i zadržane ( akumulirane )
dobiti, tj. Kada nastane gubitak na teret obaveza.11
3.1.2 Pasiva bilance stanja
Poslovna pasiva bilance stanja je kvalificirana:

- kapital
- dugoročna rezerviranja
- dugoročne obaveze
- odgođene porezne obaveze ( dugoročne)
- kratkoročne obaveze
- pasivna vremenska razgraničenja
- odgođene porezne obaveze (kratkoročne)
Kapital bilančna je pozicija na koju se upisuje zbrojni iznos vlastitih izvora
sredstava.12 Kapital predstavlja zbroji pozicija u bilanci stanja i to: temeljnog
kapitala, upisanog neuplaćenog kapitala, emisijske premije, rezervi, revalorizacijskih
rezervi, nerealizirani dobitaka, nerealizirani gubitaka, neraspoređene dobiti, gubitka
do visine kapital, otkupljene vlastite dionice i udjeli. Dugoročna rezerviranja za
troškove i rizike priznaju se i vrednuju skladno MRS - 37 i drugim MRS/MSFI i
usvojenim računovodstvenim politikama kao i dugoročna razgraničenja. Dugoročne
obaveza dospijevaju u roku dužem od jedne godine, od dana činidbe odnosno od
datuma izvještavanja, one se priznaju sukladno MRS - 32, MRS- 39, MSFI - 7 i
drugim bitnim MRS/MSFI. Odgođene porezne obaveze se razgraničene obaveze
priznate sukladno MRS - 12 i važećim propisima o porezu na dobit, čije se
podmirenje očekuje u razdoblju duljem od dvanaest mjeseci. 13 Kratkoročne obaveze
dopjevaju u roku do godine dana, iskazuje zbroj kratkoročnih obaveza: Kratkoročne
financijske obaveze, obaveze iz poslovanja, obaveze iz specifičnih poslova, obaveze
po osnovi plaća, naknada i ostali primanja zaposlenih, druge obaveze, obaveze za
pdv, obaveze za ostale poreze i druge dažbine, obaveza za porez na dobit. Pasivna
vremenska razgraničenja uključuju: obračunate rashode tekućeg razdoblja za koje
11
12
13
9
nije primljena odgovarajuća knjigovodstvena isprava, unaprijed naplaćene prihode
narednog razdoblja, odgođene prihode za primljene donacije i druga kratkoročna
pasivna vremenska razgraničenja.
3.2 BILANCA USPJEHA
Bilanca uspjeha – izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja ili račun dobiti i gubitka
(Income Statement or Profit and Loss Account) prikazuje poslovni rezultat nekoga
subjekta tijekom određenog razdoblja. Bilanca uspjeha prikazuje prihode i rashode
( uključivši i poreze) tijekom izvještajonog razdoblja, te razliku između prihoda i
rashoda između dva datuma bilance.14 Poslovno razdoblje koje se prikazuje u bilanci
uspjeha, može iskazati dobit ako su prihodi veći od rashoda, a isto tako i gubitak, ako
su rashodi veći od prihoda. Shema bilance uspjeha – izvještaja o ukupnom rezultatu
razdoblja za pravne subjekte odnsono poduzeća saačinjna je prema metodi prirodnih
vrsta rashoda i sastoji se od dva glavna dijela: računa dobiti ili gubitaka razdoblja i
izvještaja o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti ili gubitka.
3.2.1 Dobit ili gubitak razdoblja
U postupku utvrđivanja dobiti ili gubitka razdoblja u bilanci uspjeha iskazuje se

odvojeno rezulati – dobit ili gubitak od sljedećih aktivnosti neprkeinutog poslovanja:
- dobit ili gubitak od poslovnih aktivvnosti
- dobit ili gubitak od financijskih aktivnosti
- dobit ili gubitak od redovitih ( poslovnih + financijskih ) aktivnosti
- dobit ili gubitak po osnovi ostalih prihoda i rashoda
- dobit ili gubitak od uskalđivanja vrijednosti,
te kao posebna stavka:
- dobit ili gubitak od prekinutog poslovanja.15
3.2.2 Ostala sveobuhvatna dobit
14
15
10
Prema MRS - 1. Poduzeće je dužno sve stavke prihoda i rashoda razdoblja uključiti u
dobt ili gubitak, osim neki MSFI ne nalaže ili dopušta drugačije. Stavke prihoda i
rashoda, te usklade prilkom reklasifikacije, koje se ne priznaju prema MSFI ne
priznaju u dobit ili gubitak , uključuju se u Izvještaj o svobuhvatnoj dobiti ili kao
poseban financijski izvještaj. U federaciji BiH propisan je jedan izvještaj o
svebuhvatnoj dobiti , i prema njemu se ostala sveobuhvatna dobit ( dobici i gubitci
utvrđeni direknto u kapitalu ) iskazuje u drugom dijelu ovog izvještaja. Prema
propisanom financijkom izvještaju Bilanci uspjeha iskazuju se dobici i gubici
utvrđeni direktno u kapitalu, te ostala sve obuhvane dobiti ili ostali svebuhvatni
gubitak.
3.3 IZVJEŠTAJ O NOVČANIM ( GOTOVINSKIM ) TOKOVIMA
Novčani tokovi uključuju novčane primitke i novčane izdatke poslovnog subjekta u

danom obračunskom periodu.16 Tako izvještaj o novčanim tokovima ubraja se u
jedan od izvornih računovodstveni evidencija. Ovaj izvještaj osigurava informacije o
investicijskim i financijskim aktivnostima poslovnog subjekta u toku perioda.
Izvještaj o novčanim tokovima koriste investitori (ulagači), kreditori i drugi poslovni
subjekti, za procjenu utjecajnih faktora na financijske učinke, a prvenstveno za
odmjeravanje sposobnosti korporacije:17
- da generira pozitivne novčane tokove
- da uredno izvršava financijske obaveze i isplaćuje dividende
- da blagovremeno osigura eksterne izvore financiranja.
Ovaj financijski izvještaj se može definirati kao računovodstvena informacija koja
pokazuje izvore i upotrebu likvidnih sredstava u toku računovodstvenog perioda a
pruža odgovore na pitanja:
- koliko je novca primio pravni subjekt u obračunskom periodu?
- iz kojih izvora su stigli novčani primitci?
- koliki su izdatci iz poslovnih učinaka?
- koliki su izdatci i iz ulagačke i financijske aktivnosti?
Svi novčani tokovi ( osim onih koji su povezani s ulagačkim i financijskim
aktivnostima), klasificiraju se u novčane tokove iz poslovne aktivnosti.18
16
Jozo Sović,Ramiz Kikanović, Računovodstveni inžinjering poslovanja kampanja, str. 257
17
18
11
Novčani tokovi iz poslovne aktivnosti su: novčani primitci i novčani izdatci.19
Novčani primitci se odnose na: priliv od prodaje, primljene kamate i i dividende
naplaćen i sudski sporovi, primitci od prodaje vrijednosni papira itd. Novčani izdatci
se odnose na: izdatke za kupovinu vrijednosni papira i postrojenja, izdatci za
trgovinsku robu i usluge, izdatci za kamate itd. Prilikom sastavljanja izvještaj o
novčanim tokovima u stavku novac se uključuju i novčani ekvivalenti. 20 Novčani
ekvivalenti su kratkoročna visoko likvidna ulaganja kao što su fondovi tržite novca,
komercijalni papiri i blagajnički zapisi.21 Naravno, da bi kratkoročno ulaganje imalo
tretman novčanog ekvivalenta , mora postojati mogućnost konverzije u roku od 90
dana.
3.3.1 Razvrstavanje novčanih tokova po vrstama aktivnosti
Izvještaj o novčanim tokovima prikazuje koliko je poduzeće primilo novca ili

novčani ekvivalenta tijekom određenog vremenskog razdoblja i koliko je novčanih
izdataka učinjeno za sve poduzete aktivnosti. Ali potrebno je za vrijeme toga
razdoblja, novčane tokove razvrstati na poslovne, investicijske i financijske
aktivnosti. Što znači potrebno je izraditi 3 izvještaja u kojem će biti prikazani izvori i
upotreba, a raspoloživih novčanih resursa tijekom određenog vremenskog razdoblja.
Ta tri izvještaja su:
- izvještaji o novčanim tokovima od poslovnih ( operativnih) aktivnosti
- izvještaj o novčani tokovima od investicijski aktivnosti i
- izvještaj o novčanim tokovima od financijskih aktivnosti.
3.3.2 Metode izrade izvještaja o novčanim tokovima
19
20
Jozo Sović,Ramiz Kikanović, Računovodsveni inžinjering poslovanja kampanja, str. 259
21
12
Prilikom izrade Izvještaj o novčanim tokovima mogu se koristi dvije metode a to su:
izravna ili direktna metoda i neizravna ili indirektna metoda. Kada se izrađuje
izvještaj o novčanim tokovima prema izravnoj metodi pokazuju se glavne skupine
bruto novčanih primitka i bruto novčanih izdataka, također rezultat u neto iznosu.
Kada je u pitanju neizravni metoda, neto novčani tok od poslovnih aktivnosti nastaje
usklađivanjem neto dobiti ili gubitka za učinke transakcija nenovčane prirode, te za
bilo kakva razgraničenja ili iskazivanja nastali događaja prošlih ili budućih novčani
primitaka (izdataka), također za pozicije prihoda i rashoda vezani za investicija ili
financijske novčane tokove. Kada se predaju godišnji obračuni, poduzeće može
nadležnoj Agenciji dostavi obrazac ili po neizravnoj metodi ili izravnoj.
3.4 IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA U KAPITALU
Izvještaj o promjenama na kapitalu prikazuje stanje i promjene vrijednosti ukupnog

kapitala, kao i njegovih pojedinih sastavnica i to ne samo na datum posljednje
bilance stanja, već i na više datuma prethodnih bilanci stanja.22
Prema MRS – a 1 definira se struktura i sadržaj o promjenama na kapitalu. Obveznici
izvještaja o promjenama na kapitalu su sve pravne osobe ( u Federaciji BiH, dionička
društva i društva s ograničenom odgovornosti) osim onih koji su registrirani kao
mala poduzeća. Kada se izrađuje izvještaj o promjenama u kapitalu , koriste se
podatci iz propisanih obrazaca Bilance stanja – Izvještaj o financijskom položaju i
Bilance Uspjeha – Izvještaj o ukupnom rezultatu za razdoblje, podatci u Bilješkama
uz financijske izvještaje i drugi potrebni podaci iz knjigovodstva. Na obrascu se
trebaju prikazati: ukupnu sveobuhvatnu dobit razdoblja, iskazujući odvojeno ukupne
iznose raspodjeljive vlasnicima matice i vlasnicima ne kontrolirajućim interesima,
učinke retroaktivne primjene promjene računovodstvenih politika ili retroaktivnog
prepravljena iznosa priznatih u skladu s MRS – 8, u skladu između knjigovodstvenog
iznosa svake komponente glavnice na početku i na kraju razdoblja uz odvojeno
prikazivanju sve promjene iz dobiti ili gubitka, te svake stavke ostale sve obuhvatne
dobiti i transakcija s vlasnicima u njihovom svojstvu vlasnika uz odvojeni prikaz
uplata vlasnika i isplata vlasnicima po osnovi glavnice koje nemaju za posljedicu
gubitka kontrole.
22
13
3.5 BILJEŠKE O FINANCIJSKIM IZVJEŠTAJIMA
Bilješke uz financijske izvještaje koje uključuje kratak pregled računovodstvenih

politika i druge bilješke kojima se objašnjavaju određene stavke, sastavni su dio seta
financijski izvještaja. Bilješke uz financijske izvještaje predstavljaju potanju razradu
i dopunu podatka iz bilance stanja, bilance uspjeha (račun dobiti i gubitka), izvještaja
o novčanim tokovima i izvještaja o promjenama o kapitalu. Pomoću bilježaka se na
prikladan način korisnicima financijskih izvještaja pružaju pojašnjenje pojedinih
pozicija temeljnih financijskih izvještaja. Svrha bilježaka da pomognu čitanju i
razumijevanju podataka iskazanih u temeljnim financijskim izvještajima u smislu
potpunijeg sagledavanje cjeline poslovanja gospodarskog društva.
3.6 Smisao i korist od analize financijskih izvještaja i utvrđivanja ključnih

pokazatelja financijski performansa
Utvrđivanja ključnih pokazatelja financijski performansa i analiza financijski

izvještaja jedan je od najpopularniji računovodstveni postupaka. Kada su u pitanju
interne analize , menadžerima bi ova analiza trebala pomoći da spozna rezultate
svojih dosadašnjih poslovnih aktivnosti da bi mogao poboljšat svoje menadžerske
vještine. U eksternim analizama te procjena omogućuje pozicioniranje poslovnih
partnera u odluci hoće li i na koji način će s njima poslovati radi umanjenja rizika
poslovanja.23
Kada su u pitanju financijske institucije kao što su banke analiza ključnih pokazatelja
financijske performanse je od presudnog značaja, jer takva analiza služi za ocjenu
kreditni sposobnosti potencijalnih klijenata.
Postavlja se pitanje da li je moguće na temelju financijski izvještaja realno procijeniti

financijsko stanje poduzeća? Počesto se prigovara da se na financijsko izvještavanje
primjenjuje kreativno računovodstvo i da oni ne održavaju stvarno stanje subjekta.
No bez obzira što takav stav ima svoje mjesto, računovodstvo je puno savršeniji
sustav nago što bi se reklo na prvi pogled. Zato analiza financijski izvještaja čak i
onda kad su lažirani ili nepotpuni pokazat će više nego što se očekuje osobito ako je
analitičar vješt u analiziranju.
23
Prof.dr.sc. Vinko Belak, Analiza financijski izvještaja, Mostar,2013, str 5.
14
4. ANALIZA POMOĆU KJLUČNIH POAKZATELJA
FINANCIJSKI PREFORMANSI
Pokazatelji financijske analize su racionalni, odnosno to su brojevi, tj. Financijski

indeksi koji stavljajući u odnos određene veličine prikazuje uspješnost poslovanja
poduzeća.24 Pokazatelji financijski performansi se mogu definirati kao nositelji
informacija koje su potrebne za upravljanje poslovanjem poduzeća i da bi se dobile
informacije za donošenje poslovnih odluka.
Postoji više ključnih pokazatelja financijski performansi a to su :
 pokazatelj aktivnosti
 pokazatelj profitabilnosti
 pokazatelji likvidnosti
 pokazatelji solventnosti
 pokazatelj zarade od novčanog toka
 pokazatelji dobiveni primjenom složenih modela
 pokazatelj efikasnosti investiranja
 Pokazatelji poslovne efikasnosti
Za financijsku analizu poduzeća Lošić d.d. će se koristi pokazatelj aktivnosti,
pokazatelj profitabilnosti, pokazatelj likvidnosti i poakzatelj solventnosti.
5. ANALIZA FINANCIJSKOG REZULTATA PODUZEĆA LOŠIĆ

D.D
24
15
Zbog jednostavnije analize prikazuju se skaraćeni financijski izvještaji za Lošić d.d
Tabela: Skraćena Bilanca uspjeha za razdoblje od 01.01. – 31.12

Konto Lošić d.d AOP IZNOS
2012 2011
1 2 3 4 5 6
REZULTAT PRIHODA I RASHOD
60+61 Poslovni prihodi 201 64.686.381 81.781.121
65 1.Prihod od prodaje 56.779.695 74.222.676
2. Ostali poslovni prihodi 7.906.686 7.558.445
Poslovni rashodi ( troškovi tekuće godine + ili 212 72.514.561 86.583.264
–
Promjena na zalihama proizvodnj )
Dobit od poslovnih aktivnosti 225 0 0
Gubitak od poslovne aktivnosti 226 7.828.180 4.802.143
Dobit od financijske aktivnosti 240 0 0
Gubitak od financijske aktivnosti 241 11.991508 8.634.582
Dobit redovne aktivnosti 242 0 0
Gubitak redovne aktivnosti 243 19.819.688 13.436.725
Dobit po osnovi ostalih prihoda i rashoda 264 0 0
Gubitak po osnovi ostalih prihoda i rashoda 265 0 0
Dobit od usklađivanja vrijednsoti 293
Gubitak od usklađivanj vrijednsoti 294 7.692.195 1.645.285
Dobit neprekinutog poslovanja prije poreza 297 0 0
Gubitak neprekinutog poslovanja prije poreza 298 27.511.883 15.082.010
Porezni rashodi preioda 299 0 0
Neto dobit perioda 311 0 0
Neto gubitak perioda 312 27.511.883 15.082.010
Izvor: Analiza financijski izvještaja, Mostar,2013
Tabela: Skraćena bilanca stanja – pozicija aktive
Konto LOŠIĆ D.D AOP IZNOS IZNOS

2012 godine 2011 godine
1 2 3 4 7 8
AKTIVA
A) STALNA SREDSTVA I DUGOROČNA 001 194.151.171 201.194.842
PLASMANI (FIKSNA KAMATA)
01 I. Nematerijalana sredstva 002 1.402.921 1.640.256
02 II. Nekretnine, postorjenja i oprema 008 187.462.078 192.564.073
03 III. Ivesticijske nekretnine 014 0 0
04 IV.Biološka sredstva 015 0 0
05 V. Ostala (specifična ) stalna materijalna 020 57.824 57.824
sredstva
16
06 VI. Dugoročni financijski plasmani 021 4.444.928 6.030.636
07 VII. Druga dugoročna potraživanja 030 728.419 902.053
091 VIII. Dugoročna razgraničenja 033 0 0
098
090 B) ODOGĐENA POREZNA SREDSTVA 034 0 0
Tabela: Skraćena bilanca stanja – pozicija pasive na dan 31.12
Konto Lošić doo AOP IZNOS IZNOS

2012 godine 2011 godine
1 2 3 4 5 6
PASIVA
A) KAPITAL I OBAVEZE 101 54.143.621 82.990.652
30 I. Temeljni kapital 102 24.010.087 24.010.087
300 I. Dionički kapital 103 24.010.087 24.010.087
IV: Rezerve (112+113) 111 68.389.300 69.625.517
Dio 33 V.Revalorizacijske rezerve 114 0 0
Dio 33 VI Nerealizirani dobiic 115 0 0
Dio 33 VII Nerealizirani gubici 116 0 0
34 VIII Neraaspoređena dobit (118 do 121) 117 0 0
35 IX Gubitak do visine kapitala 122 38.255.7656 15.082.011
350 1. Gubitak ranijih godina 123 10.743.883 0
351 2. Gubitak izvještajne godine 124 25.511.883 15.082.011
360 X.Otkupljne vlastite dionice i udjeli 127 0 0
Dio 40 B)DUGOROČNA REZERVIRANJA 128 21.656 59.944
(129 +130)
413 C) DUGOROČNE OBAVEZE (132 Do 138) 131 43.796.965 51.081.102
414 4.Dugoročni kredit 135 42.955.725 49.905.403
419 7.Ostale dugoročne obaveze 138 841.240 1.175.699
408 D) ODOGĐENE POREZNE OBAVEZE 139 0 0.
E) KRATKOROČNE OBVEZE 140 120.188.706 103.338.091
(141+149+155+156+160+161+162+163)
42 I.Kratkoročne financijske obaveze (142 do 141 58.807.646 46.932.054
148)
43 II Obveze iz poslovanja (150 do 154) 149 23.831.725 25.181.761
430 1.Primljeni predujmovi, depoziti i kaucije 150 2.175.994 1.838.473
432 3.Dobavljači u zemlji 152 21.655.731 23.343.288
44 III. Obveze iz specifičnih poslova 155 0 0
45 IV. Obveze po osnovi plaća, naknada i ostalih 156 2.350.693 1.370.548
primanja zaposlenih ( 157 do 159)
46 V. Druge obavez 160 53.666 1.966.344
47 VI. Obaveze za PDV 161 0 0.
48 bez VII. Obaveze za ostale poreze i druge dažbine 162 35.144.976 27.887.384
481
481 VIII. Obaveze za porez na dobit 163 0 0
49 bez F) PASIVNA VREMENSKA 164 1.456.925 119.018
495 RAZGRANIČENJA
495 G) ODGOĐENE POREZNE OBAVEZE 165 0 0.
POSLOVNA PASIVA 166 219.607.873 237.588.807
(101+128+131+139+140+164+165)
17
5.1 PRILAGOĐAVANJE STAVKI AKTIVE I PASIVE I PRIHODA ZA ANALIZU
I RAČUNANJE KLJUČNIH POKAZATELJA
U bilanci stanja pojavljuju se stavke za koje nije potpuno jasno kojim glavnim
stavkama ih treba pridružit i jesu li kratkoročne ili dugoročne. 25 Kada je analiza
površna ta se činjenica zanemaruje, jer se smatra da su te stavke nebitne ali u praksi
se pokazalo da to nije uvijek tako.
U slučaju Lošić dd stavke koje su prilagođene :
- prilagodba vrijednosti imovine
- prilagodba vrijednosti stavki izvora imovine
- prilagodba prihoda.
5.1.1 Prilagodba stavki aktive
Prilagodbe stavke aktive nisu iste za sve vrste analiza, a ovdje je pokazana najvažnija
prilagodba aktive:
a ) nematerijalna stalna sredstva; tijekom analize nekada se isključuju iz nalaze jer
postoji mogućnost da nije prikazan njena stvaran vrijednosti i njen doprinos
rezultatu. No, ako postoje razlozi za sumnju onda tu vrijednost treba isključiti iz
analize, ali u tom slučaju , tu imovinu se mora korigirati kapital za isti iznos. Ako se
iz izvještaj može iščitati da imovina doprinosi prihodu onda se ta imovina ne
isključuje iz analize
b) neproduktivna stalna sredstva
Neproduktivna sredstva ( predujmovi i nematerijalna sredstva i materijalna sredstva
u pripremi ), počesto se pojavljuju u aktivi. Neproduktivne stavke aktive odnosno
neproduktivna imovina, kada se izračunavaju pokazatelji performansi, kod jednih se
isključuju, a kod drugih se ne isključuju i sve ovisi kakva se informacija traži.
Također odluka o isključivanju neproduktivne aktive iz računanja pokazatelja ovisi i
o dugoročnosti promatranja. U neproduktivnu aktivu koja se isključuje spada:
neiskorištena oprema, neiskorišteno zemljište, nepotrebna imovina za djelatnost koja
se obavlja i imovina u izgradnji uključivo i predujmove.
25
18
5.1.2 Prilagodba akumulirane amortizacije i knjigovodstvene vrijednosti
amortizirajuće imovine
Prije uvođenja MSFI i novih propisa o porezu na dobit te uvođenja poreznih

obaveza, amortizacija se često obračunava po stopama koje su veće od realnih
računovodstvenih stopa koje se temelje na vijeku trajanja sredstava. Zbog toga je
akumulirana amortizacija počesto veća od realne, a s time knjigovodstvena imovina
manja, što ima utjecaj na prikazivanje dobiti i na određivanje prosječne stope
amortizacije prema ukupnoj dugotrajnoj imovini. Kada se radi eksterna analiza , ne
može se prilagođavati akumulirana amortizacija i knjigovodstvena amortizacija
imovina jer bi došlo do korekcije financijski izvještaja, ovo se radi samo kada je u
pitanju interna analiza
5.1.3 Prilagodba stavki pasive
Također problem predstavlja prilagodba prihoda, odnosno koju kategoriju prihoda

uzeti tokom računanja određenih pokazatelja s obzirom da je neto dobit rezultat
ukupnog prihoda, a ne samo prihod od prodaje. Ukupan prihod je također nestabilna
veličina jer se izvanredni prihodi određuju na neto načelu kao dobici i gubitci. Zato
se uvrštavaju kategorije prihoda ovisno o vrsti pokazatelja, a i informacija.
6. POKAZATELJ AKTIVNOSTI KROZ KOLIČINSKU I

VRIJEDNSONU MJERU
Što se tiče količinsko mjerenja aktivnosti, ono je uobičajeno kod proizvodni

industrija gdje se proizvode može svesti na neke zajedničke mjere kao što us tone
crne kave, tone cementa ili litre sokova, također se može primijeniti i kod nekih vrsta
trgovina kod kojih se može broj prodanih jedinica svesti na neku jedinicu pomoću
faktora preračunavanja. Kada su pitanju eksterne analize, ono je otežano pa se koristi
vrijednosno odnosno financijsko mjerenje. Pri tome se najčešće koriste tri
pokazatelja, a to su:
- Kretanje prihoda
19
- Koeficijent obrtaja aktive
- Kapitalna intenzivnost
Vrijednosno mjerenje spada u indirektno mjerenje pa je važno uočiti što neka
mjera pokazuje. U tome smislu pomoću financijski mjera aktivnost i najčešće se
mjere dvije stvari i to:
- Opseg poslovnih aktivnosti koje stvaraju prihod
- Stupanj korištenja imovine na stvaranju prihoda.26
6.1. KRETANJE PRIHODA
Kretanje prihoda u financijskim analizama često se izostavlja kao pokazatelj iako

praksa pokazuje da je to iznimno značajan statički i dinamički pokazatelj
performanse.27 Ako se želi procijeniti veličino nekog poduzeća , visina prihoda je
jedno od najvažniji mjerila. Kretanja prihoda se analizira da bi se vidjelo da li
poduzeća napreduje, stagnira ili nazaduje. Drugim riječima, rastom prihoda se lakše
pokrivaju fiksni troškovi i ostvaruju se bolji financijski i rezultat. Veza između
kretanja prihoda i dobiti ili gubitaka nije izravna u matematičkom smislu nego se radi
o logičkoj vezi zato što na dobit ili gubitak utječe još mnogo drugi faktora.28
Poduzeće Lošić dd , inače posluje sa gubitkom.
Tabela: Kretanje prihoda Lošić dd

OPIS/GODINA 2009 2010 2011 2012
Poslovni prihodi 96.057.300 93.099.711 81.781.121. 64.686.381
Bazni indeksi (2009 =100%) 100,00% 96,92 % 85,14 % 67,34%
Lančani indeksi - 96,92 % 87,84% 79,10%
Neto dobit/ gubitak razdoblja -21.189.291 -25.721.149 -15.082.011 -27.511.883
Ocjena kretanja prihoda poduzeća Lošić dd.

U slučaju poduzeća Lošić dd , prihod kroz prikazane godine kontinuirano opada, a taj
pad je glavni uzrok stalnih gubitka. S time da postoje takav trend kretanja prihoda,
očekuje se daljnje pogoršanje.
6.2 KOEFICIJENT OBRTAJA AKTIVE

26
27
Prof.dr.sc. Vinko Belak, Analiza financijski izvještaja, Mostar,2013, str 16
28
20
Koeficijent obrtaja aktive se definira kao mjera intenziteta poslovnih aktivnostima
kojima se koristi aktiva. Ako tvrtka uspije povećati koeficijent obrtaja imovine, u
većini slučajeva, ukupni poslovnih rezultat i struktura bilance će se poboljšati.29
Prihod od prodaje
Koeficijent obrtaja aktive = --------------------------
Prosječna aktiva
Prosječna aktiva se dobije zbrajanjem stanja aktive na početku i na kraju i podjeli se

sa dva.
Aktiva na 01.01. + Aktiva na 31.12

Prosječna aktiva =----------------------------------------------
2
Veza između financijskog rezultata i obrtaja aktive je logička.
Zbog toga se u procjeni utjecaja koeficijenta obrtaja aktive na financijski rezultat kao
kontrolne mjera za razlikovanje dobrog i lošeg koristi pravilo palca.30 Ovo pravilo je
izvedeno na temelju idealnih odnosa između stavki bilance uspjeha i bilance stanja.
Idealni odnosi bilance stanja i bilance uspjeha koji se koriste određivanje kontrolnih
mjera su.
- Koeficijent obrtaja (općenito ) = 1
- Tekući odnosi = 2
- Brzi tekući odnosi = 1
Tabela: Idealna Bilanca stanja na dan 31.12. u postotnim odnosima

AKTIVA PASIVA
Opis % % Opis
Novac i potraživanje 25% 25% Kratkoročne obaveze
Zalihe 25% 25% Dugoročne obaveze
Dugotrajna imovina 50% 50% Vlasnički kapitala
Ukupna aktiva 100% 100% Ukupno pasiva
Kontrolna mjera koeficijenta obrtaja može se izračunati uzimajući u obzir postotno

učešće svake djelatnosti samo onda ako se poduzeće bavi proizvodnjom i trgovinom.
Kontrolna mjera koeficijenta obrtaja aktive za djelatnost trgovine nije klasična mjera
nego je ona izvedena iz prosjeka djelatnosti trgovine na temelju iskustveni odnosa u
29
30
21
gospodarstvu koje dobro posluje u svojoj ukupnosti.31 Ovdje se radi o općoj
kontrolnoj mjeri dobrog poslovanja. Pošto u nas gospodarstvo ne posluje u dobrim
uvjetima prosječni koeficijent obrtaja za djelatnost trgovine je u prosjeku nešto niži.
No, takvi prosjeci us poprilično nestabilni i promjenjivi su jer ako se pojavi bilo
kakva skupina poduzeća koja imaj individualne poteškoće, prosjek će naglo pasti.
Mada se ovdje radi o općim kontrolnim mjerama, one u financijski analizama
( eksternim i internim ) mogu pomoći u procjeni kretnja financijskog stanja i
poslovnih rezultata određenih poduzeća.
Primjer koeficijenta obrtaja izveden iz financijski izvještaj burzi. Iz prosjeka su
izbačena poduzeća koja imaju individualne poteškoće u poslovanju.
Tabela: Koeficijent obrtaj imovine po djelatnostima
Djelatnost Koeficijent obrtaja imovine
1.Poljeprivreda 0,7608
2. Prehrambena industrija 0,9559
3. Tekstilna industrija 0,7282
4. Drvna industrija 0,7631
5.Naftna industrija 1,1605
6. kemijska industrija 0,8407
7. Proizvodi za grditeljstvo 0,5841
8.Metalsak industrija 0,9305
9. Elektro industrija 1,1458
10. Graditeljstvo 1,1083
Prosjek proizvodsnih djelatnosti 0,8978
Prosječni koeficijent obrtaja imovine izračunat na temelju tabele iz financijski
izvještaja za prozivane djelatnosti iznosi 0,8978 i nešto je niži od 1. Što znači da je
prosječni koeficijent obrtaja imovine za proizvodne djelatnosti u visini od 1 i ona
predstavlja opću mjeru dobrog poslovanja.
Tabela: Kretanje koeficijenta obrtaj akitve Lošić dd

OPIS /GODIN 2009 2010 2011 2012
Prihod od prodaje 84.593.002 87.572.504 74.222.676 56.779.695
Aktiva (na 31.12 ) 179.544.072 164.103.983 237.588.807 219.607.873
Koeficijnet obrtaja aktive 0,47 0.53 0,31. 0.26
Neto dobit/gubitak razdoblja -21.189.291 -25.721.149 -15.082.011 -27.511.883
Koeficijent obrtaja je zanačajno kontinuirano ispod klasične kontrolne mjere 1. A

koeficijent obrtaja je značajno niži i od prosjeka tekstilne industrije u kojoj poduzeće
posluje a koji iznosi 0,7282.trendovi kretanja prihoda od prodaje i aktive su u
najlošijoj varijanti, prihod kontinuirano opada a imovina raste.
31
22
7. KLJUČNI POKAZATELJ PROFITABILNOSTI
Profitabilnost je zapravo povećanje bogatstva poduzeća odnosno njenih vlasnika,

svako poduzeće ima ciljeve koji se mogu sažeti na ovaj način:
- Preživljavanje na neograničeni rok
- Stabilnost
- Rast
- Maksimizacija prihoda
- Maksimizacija profita
- Maksimizacija povrata na investirani kapital.
Pokazatelji profitabilnosti su povrat na investirano i profitna marža.
7.1. MJERENJE POVRATA NA INVESTIRANO (RIO)
Povrat na investirano (Return On Ivestment – RIO) je mjera koja se koristit za:

mjerenje profitabilnosti, prognoziranje zarade, planiranje i kontrolu.
Obrazac za izračunavanje povrata na investirano:
RIO = Profit / Investirano
A iz ovog obrazac se razvio prošireniji obrazac:
RIO = Prihod od invest. – Rashod koji treba odbit od prihoda /Vrijeds. (troška)
investicija
Ako se „ROI“ koristi u analizi financijskih izvještaja onda se kao investicija najčešće
uzimaju:
- Vlasnički kapitala
- Korišten kapitala
- Aktiva (imovine)
tada „ROI „ poprima sljedeće oblike
a) povrat na vlasnički kapital (ROE)
b) povrat na korišteni kapitala (ROCE)
23
c) povrat na investirani ukupni kapitala (ROA)32
Povrat na vlasnički kapital se mjeri s aspekta vlasnika koji su investirali svoj kapitala
i predstavlja temeljnu mjeru za planiranje profita.
Obrazac za izračunavanje ROE
ROE = Neto profit / Vlasnički kapitala
Prosječni vlasnički kapitala se izračunava na ovaj način:
VL. kapitala na početku razdoblja + Vl. Kapitala na kraju

razdoblja
Prosječni vlasničku kapitala = --------------------------------------------------------------
2
O trošku vlastitog kapitala koristi se CAPM model (Capital Asset Pricing model).
U ovom modelu ulagači trebaju biti nagrađeni za dvije stvari:
za vremensku vrijednost novca koji su uložili i za preuzimanje rizika od investicija.
Prema pravilu palca smatra se da investicije (u vlastiti kapital treba vratit nominalno
kroz zaradu od novčanog toka za 5 godina.
Zarad od novčanog toka predstavlja neto novčane tokove koji su na dugi rok jednaki
zbroju neto dobiti,amortizacije i deprecijacije s time da kod nas amortizacija i
deprecijacija nisu odvojene nego se prikazuju zajedno pod nazivom amortizacija.
Ako se vlasnički kapital povećava ili smanjuje odnosno ako se mijenja struktura
kapitala to će utjecati na smanjenje ili povećanje ROE. 33 Zato svako poduzeće ima
različitu kontrolnu mjeru za ROE. Za izračunavanje kontrolnih mjera i određenih
pokazatelja performansi potrebno je izračunati prosječni ponderirani troška kapitala.
Prosječni ponderirani troška kapitala je zapravo stvarni ili oportunitetni trošak stranki
koje financiraju poslovanje poduzeća:
- Kreditori ( banke ili drugi subjekti)
- Imatelji obveznica ako tvrtka financira i na taj način
- Dioničar ( vlasnika tvrtke )
Kada su u pitanju kreditor i imatelji obveznica poduzeće plaća kamate za njihovo
financiranje neovisno o financijskom rezultatu. Dioničarima poduzeće isplaćuje
dividende, a vlasnicima dobit. Međutim, osim toga dioničari i vlasnici očekuju
povećanje tržišne vrijednosti poduzeća i u slučajevima kad nema isplate dividendi ili
32
33
24
profita odnosno kad se samo jedan dio isplaćuje, a jedan država.34 Zato cijela
glavnica služi za financiranje poslovanja, a njen trošak se računa kao oportunitetni
trošak koji je jednak povećanju vrijednosti .
Tabela: Kretanje ROE Lošić dd.

OPIS /GODINA 2009 2010 2011 2012
Neto dobit/gubitak -21.189.291 -25.721.149 -15.082.011 -27.511.883
Vlasnički kapital 51.664.097 27.656.051 82.990.652 54.13.621.
ROE -41.01 % -93.00 % -18.17% -50.81
Stanje i kretanje financijske situacije na temelju ROE, ROA je kontinuirano
negativna 4 godine za redom sa vrlo visokim postotcima. Ovo znači da vlasnički
kapitala će bit i ubrzo uništen ida će doći do gubitka iznad visine kapitala.
Izračunavanje povrata na korišteni kapital (ROCE) ovisi o načinu promatranju
profitabilnosti. Za potrebe mjerenja profitabilnosti s aspekta koristi za sve subjekte
koji sudjeluju u financiranju poslovanja( vlasnike, ulagače u obveznice i kreditore ) u
odnos se stavlja neto zarada od korištenog vlastitog i tuđeg kapitala.35
Na ovaj se način procjenjuje ukupna sposobnost tvrtke da oplodi korišteni kapital s
aspekta svih financijera. Tada je zarada jednaka zbroju netu dobiti i rashoda kamata
plaćenih kreditorima i investitorima. Rashodi za kamate dovode se na istu razinu
vrijednosti s neto profitima tako da se umanje za poreznu stopu.36 Pri tome se koristi
obrazaca:
Neto zarada plaćena kreditorima = Trošak kamata x (1-porezna stopa)
Pri porezno stopi obrazac ima ovaj oblik:
Neto zarada plaćena kreditorima = Trošak kamata x (1-0,1)
Neto zarada plaćena kreditorima = Trošak kamata x 0,9
Obrazac za izračunavanje povrata na korišten kapital:

Neto dobit + Trošak kamata ( 1- porezna stopa )
ROCE = -----------------------------------------------------------
Vlasnički kapital + Dugoročne obveze
Ono što je problem kod ovog tipa izračunavanja , jest zanemarivanja kratkoročnih
obaveza ( kredita ) jer se i na njih plaćaju kamate i oni su također tuđi izvori kapitala.
34
35
36
25
Tabela :Kretanje ROCE kod tvrtke Lošić d.d.
OPIS/GODINA 2009 2010 2011 2012
Neto dobit/gubitak -21.189.291 -25.721.149 -15.082.011 -27.511.883
Trošak kamata x 9 5.433.828 8.970.579 8.056.179 10.931.375.
Gubitak+(Trošak kamata x0,9) -15.755.463 -18.936.265 -7.025.832 -16.580.508
Vlasnički kapital 51.664.097 27.656.051 82.990.652 54.143.621
Dugročni kapital 38.584.440 37.480.190 49.905.403 42.955.725
Valsnički kapital+kredit 90.248.538 65.136.241. 132.896.055 97.099.346
ROCE -17,45% -29.,07% -5,28% -17.07%
Poduzeće Lošić dd. ima negativan ROCE za sve 4 godine prikaza ne u tabeli a
uočljivo je da su gubici mjerene pomoću ROCE puno manji nego gubici mjereni s
ROE zato što poduzeće plaća izuzetno visoke kamate.
Povrat na aktivu (ROA) se može promatrati kroz ukupnu zaradu koja se sastoji od
neto dobiti ili kamata ili samo s aspekta dioničara koji su zainteresirani samo za neto
dobit. Prema aspektu krupne zarade se izračunava po sljedećem obra
ROA = Neto dobit + Trošak kamata x (1- porezna stopa )/Aktiva (prosječna)
ROA s aspekta ukupne zarade ovisno politici različitih omjera između vlastitog
financiranja se može različito podijeliti. Pošto su vlasnici poduzeća skloni gledat na
rezultat isključivo sa aspekt dobiti , oni ne gledaju na kamate kao na dobit i zato se
povrat na imovinu ( ROA ) ,dodatno računa, kao i odnos dobiti i imovine.
Zarađivanje dobiti u odnosu na imovinu je važna informacija za poduzetnike jer su
izvor financiranja po strukturi su kod svih poduzeća skoro isti: kratkoročne obveze,
dugoročne obveze i glavnica, iako njihove proporcije mogu biti različite.37
Kada se sama dobit, koja predstavlja zaradu vlasnik poduzeća, u odnosu s
imovinom , izračunava se pomoću sljedećeg obrazaca.
Neto ROA ( za vlasnike )= dobit /aktiva

Ako se rastavi obrazaca za računanje ROA na dijelove dobije se da je ROA umnožak
profitne marže i obrtaja aktive:
ROA = Profitna marža x Koeficijent obrtaja aktive

Dobit Dobit Prihod
--------- = -------- x --------------
Aktiva Prihod Aktiva
37
26
Kod upravljanja povratom na aktivu je da se rezultat može povećati ako se poveća
dobit u odnosu na prihod što se postiže smanjivanje rashoda i povećanjem prihoda.38
Obrascem operativne( poslovne ) dobiti, mogu se dobit informacije o dugoročnoj
održivoj dobiti.
Obrazac za izračunavanje:
Operativna ROA = Poslovna dobit (EBIT)/Aktiva ( prosječan )
Na operativnu dobit nemaju utjecaj financiranje i ostale vrste dobiti ili gubitaka te se
ona izračunava na ovaj način:
Poslovna (operativna ) dobit = Prihod od prodaje + Ostali poslovni prihodi
Pokazatelji operativni dobiti us korisni u financijskima analizama ali vlasnici
privatnih poduzeća više preferiraju izračune pomoću neto dobiti.
Svi poslovni rezultati za vlasnike i dioničare vezani za imovinu i ukupni kapital je
neto dobit i ona se obračunava prema sljedećem obrascu:
Neto (ROA) za vlasnike= Neto dobit/aktiva
Zamjena tuđih izvora financiranja vlastitim izvorima utječe na povećanje
individualne kontrolne mjere za Neto ROA jer se ostvaruje veća neto dobit u odnosu
na jednaku aktivu.39 Povećanje preko 50 % vlastiti izvora financiranja individualna
kontrolna mjera za ROE će se smanjiti, a shodno tome , ako se smanji ispod 50 %
kontrolnu mjeru za ROU treba povećati.
Obrazac za kontrolnu mjeru ROE:
Neto dobit + Kamate (1-porezna stopa)
Individualna kontrolna mjera ROA=----------------------------------------------------
Aktiva
Obrazac za Individualnu kontrolnu mjeru Neto ROE.
Vlasnički kapital – (0,5 Aktive )
Ind. Kontr. Mjera Neto ROE=-----------------------------------x kam.stopa(1-pore.stopa)
Aktiva)
Kada se primjenjuju svi obrasci u izračunu, problem stvaraju rezerviranja koja su
specifična vrsta obveza i njih se ne plaćaju kamate jer ona nisu klasični vanjski izvor
financiranja. Zato se rezerviranja tokom izračunavanja prosječnih kamata na kredite
treba isključiti iz računice.
38
39
27
Prema tome, korigirani obrazaca za izračunavanje individualne kontrolne mjere
izgleda ovako:
Vlas. Kap. – (0,5 Aktive - Rezerviranje)
Ind. Kontr. Mjera Neto ROE=-----------------------------------x kam.stopa(1-pore.stopa)
Aktiva)
Tabela: Kretanje ROA i Neto ROA kod Lošić dd.

OPIS / GODINA 2009 2010 2011 2012
Trošak kamata x0,9 5.433.828 8.970.579 8.056.179 10.931
Gubitak + (Trošak kamata x9) -15.755.463 -18.936.265 -7.025.832 -16.580.508
Aktiva (na 31.12) 179.544.072 164.103.983 237.588.807 21.607.873
ROA -8,77% -11,54% -2,96% -7,55%
Neto ROA -11,80% -15,67% -6,35 12,53%
Povrat na aktivu ROA i Neto ROA kod Poduzeća Lošić dd. su izrazito negativni s
visokim postocima što znači da poduzeće posluje u gubitku. Gubici mjereni ROE su
nešto niži u postotak aktive od gubitka u donosu na Neto ROA jer poduzeće plaća
velike kamate. Pošto je prije pokazano da koeficijent obrtaj imovine izuzetno nizak
u odnosu na sve kontrolne mjere , pa bi poduzeće trebalo povećati prihod za velike
iznose mada je to malo vjerojatno, ili rekonstruirati poduzeće, smanjit broj
zaposlenih i prodati dio imovine.
7.2 MJERENJE PROFITNE MARŽE
Profitna marža se definira kao odnos između profita( dobiti) i prihoda, odnosno ona
predstavlja povrat na ostvareni prihod.
Obrazaca pri izračunavanju profitne marže :
Profitna marža = dobit (profit) / Prihod

Uvrštavanjem različitih kategorija dobiti i prihoda dobiju se i različite kategorije
profitne marže i to:
- neto profitna marža
- profitna marža od redovnih aktivnosti
- operativna profitna marža.
28
Menadžeri i poduzetnici od svih financijski mjera, najviše koriste profitnu maržu.
Na temelju odnosa troškova i profitne marže poduzetnici i menadžeri mogu planirati
posao i procjenjivati rezultate čak i onda kad ne poznaju niti jednu drugu financijsku
mjeru.40 Neto profitna marža se definira kao odnos neto dobiti i ukupnih prihoda ,
odnosno ona je njihov rezultat.
Obrazac za izračun neto profitne marže:
Neto profitna marža = Neto dobit/Ukupni prihod
U analizama profitne marže uobičajene je da se početno pretpostavlja da na duži rok

financijski prihodi, prihodi od usklađivanja vrijednosti i ostali prihodi ne utječu
značajno na neto dobit. 41
Obrazac za izračunavanje:
Neto profitna marža )ROS) =Neto dobit(neto profit) / Prihod od prodaje
Računanje profitne marže nije isto što i mjerne iste, jer za mjerenje je potrebno
odrediti kontrolnu mjeru s kojom se izračunata profitna marža uspoređuje.
Kontrolna mjera profitne marže može biti prosjek djelatnosti, profitna marža
najboljeg poduzeća u djelatnosti ili se može izračunati na temelju odnosa idealne
bilance stanja.42 Neto profitna marža se izračunava ovako :
Neto profitna marža = Kontrolna mjera ROA /Koeficijent obrtaja aktive
Prosječna kontrolna mjera za neto profitnu maržu:
Kontrolna mjera neto profitne marže = Kontrolna mjera ROA / Koeficijent aktive za
djelatnost.
Operativna profitna marža se definira kao odnos operativne dobiti i prihod od
prodaje, ona ima jako mali utjecaj pa se u pravilu zanemaruje.
Zaračunava se pomoću ovog obrazaca:
Operativna profitna marža = Poslovna dobit / Prihod od prodaje.
Za eksterne analiza i financijski „due diligance „ ( financijski dubinsku analizu)
operativna profitna marža je važna informacija zato što prikazuje održivu odnosno
ponavljajući dobit na kojoj se temelji sposobnost preživljavanja poduzeća na duži
rok.43 Operativna dobit pokriva neto financijske rashode, rashode od usklađivanja
40
41
42
43
29
vrijednosti i porezne rashode što se uzima u obzir kod dodavanja operativne marže
na planirane troškove proizvoda i usluga.
Obrazac operativne profitne marže:
Opća kontr. mjera operti. profitne marže= Opća kontr. p.m/ Koef. Obrtaja u trgovini.
Koeficijent mjere operativne profitne marže izračunava se za svaku djelatnost
posebno.
7.3 MJERENJE PROFITBILNOSTI POMOĆU NOVČANIH POKAZATELJA
Također postoji mjerenje financijski performansi pomoću pokazatelja novčanog

toka. Analitičari smatraju da se na dobit može subjektivno utjecati metodama
kreativnog računovodstva dok je s novčanim pokazateljima to moguće. No postoje
nedostatci mjerenja performansa pomoću pokazatelja novčanog toka, sastoje se u
tome što ih je teško uspoređivati i što znaju biti prilično nesigurni, kompleksni
varljivi. Zato se oni koriste kao dopunski pokazatelji. U zamjenu za stvarne novčane
tokove koristi se zarada od novčanog toka CCFE, koja je puno stabilnija i
informativnija veličina.
Novčani ROA se definira kao odnos novčanog toka od poslovnih aktivnosti i

glavnice. I izračunava se pomoću sljedećeg obrazaca:
Novčani ROE = Rezultat novčanog toka od poslo.aktiv./Vlasnički kapital
No, kod nas postoji problem da se na novčane tokove može utjecati neplaćanjem
računa dobavljačima, a drugi je problem što je taj financijski izvještaj dosta
zanemaren. Također, može se primjetiti da je izvješta jo novčanim tijekovima
pojavljuju i neobični rezultati. Zato s umjesto nvčanog ROE koristi ROE od novčane
Zarade i računa se pomoću obrazca:
CashEaROA = Zarada pomoću novčanog toka / Vlasnički kapital
= Neto dobit + deprecijacija + amortizacija /vlasnički kapital
Opća kontrolna mjera za CashEaROA je 20 % jer se očekuje da će se glavnica vratit

za pet godina u nominalnom iznosu, a time se dobije informativniji pokazatelj
performansi“broj godina“ i njegov obrazac je:
30
CashROE, broj godina = 100% / Cash ROE = broj godina za koji će vlasnički
kapitala vratiti.
Opća kontrolna mjera CashROE broj godina , glavnica vraća iz zarade od novčanog
toka , odnosno novca koji ostaje u rukama poduzetnika (ovisno o tome isplaćuje li se
dividenda ili dobit) za manje od je pet godina, dobar rezultat. 44 Što je manji broj
godina za koje se glavnica vraća iz zarade novčanog toka , to je rezultat bolji a
povećanjem broja godina za koje se glavnica vraća iz zarade novčanog toka , znači
da sve manje novca ostaje kod poduzetnika . Ako je Cash ROE broj godina negativan
broj to znači da poduzetnik uništava glavnicu.
Kretaje novčnog ROE i Cash ROE kod tvrtke Lošić d.d.

OPIS / GODINA 2009 2010 2011 2012
Rezultat novčanog toka od -.6.288.456 6.050.789 18.347.801 292.156
polsovnih aktivnosti
Amortizacija 3.539.077 3.756.559 3.835.228 4.061.408
Neto dobit/gubitak + -.17.650.214 -21.964.590. -11.246.783 -23.450.475
Amortizacija (Zarada Od NT)
Novčane ROE -12,17% 21,88% 22,11% 0,54
Cash ROE -34,16% -79,42% -13,55% -43,31
Od poduzeća Lošić dd, Novčani ROE je u 2009 godini negativan, a u svim ostalim
godinama je pozitivan unatoč visokim gubicima za sve 4 godine.
U ovom slučaju poslovni novčani tokovi pozitivni su na račun povećanja
kratkoročnih obaveza. Za razliku od njega ROE od novčane zarade je puno
pouzdaniji jer pokazuje realne negativne rezultate kakvi jesu u stvarnosti.
8. KLJUČNI POKAZATELJ LIKVIDNOSTI
44
31
Likvidnost se definira kao sposobnost plaćanja tekućih obaveza, a njen je značaj u
tome što smanjuje rizik od mogućeg bankrota. Budući da se pokazatelji likvidnosti
računaju na temelju bilance stanja koja vrijedi na određeni dan samo neki od njih
ukazuju na buduće performanse.45 Likvidnost ukazuje na aktivnosti koje treba
poduzimati da poduzeće ne bi ostalo bez gotovine zbog čega bi moglo doći do
blokade računa i isporuka dobavljača
Likvidnost se može obraditi pomoću sljedeći pokazatelja:
- radni kapital
- tekući odnos
- brzi tekući odnos
- trenutna likvidnost
- obrambeni interval
- odnos radnog kapitala i tekuće pasiva
Odnos radnog kapitala i aktive
- stupanj likvidne rezerve
- stupanj likvidne ugroženosti
Pokriće zaradom od novčanog toka
- odnos prihoda i radnog kapitala
8.1. PRILAGOĐENA BILANCE STANJA DIONIČKOG DRUŠTVA LOŠIĆ D.D.
Naziv pravne sobe Lošić d.d.

Bilanca Stanja na dan 31.12.2012 prilagođena za analizu
AKTIVA PASIVA
Opis IZNOS % Opis IZNOS %
Tekuća Novac, potraživanja i 14.829.822 6.75

Aktiva plasmani
25.45.6702 ZALIHE 10.626.880 4.84
11,59 %
OBAVEZE TEKUĆA PASIVA 121.659:924 55,40
165.464.252 (TEKUĆE
75,34 % OBAVEZE)
DUGOROČNE 43.804.328 19,94

OBAVEZE
45
32
FIKSNA AKTIVA: 194.151.17 88,4
STALNA SREDSTVA I DUGOROČNI 1 1
PLASMANI KAPITALNE REZERVE 54.143.621 24,66
UKUPNO AKTIVA 219.607.87 100 UKUPNO PASIVA 219.607.873 100

3
Prilagođavanje stavki:
Dio dugrročnih rezerviranja neće biti priključen tekućim obvezama jer tokom 4
godine nije bilo korištenja rezerviranja ni odljeva novca. Tekuće obveze =
kratkoročne obveze + PRV – 28.141.984 + 2.058.025 = 30.200.009 KM
Dugoročna obveze = Dugoročne obveze iz bilance stanja +Dugročna rezerviranja =
14.431.204 + 35.005.221 = 49.436.4256 KM
Naziv pravne sobe Lošić d.d.

Bilanca Stanja na dan 31.12.2012 prilagođena za analizu
AKTIVA PASIVA
Opis IZNOS % Opis IZNOS %
Tekuća Novac, potraživanja i 14.829.822 6.75

Aktiva plasmani
25.45.6702 ZALIHE 10.626.880 4.84
11,59 %
OBAVEZE TEKUĆA PASIVA 121.659:924 55,40
165.464.252 (TEKUĆE
75,34 % OBAVEZE)
DUGOROČNE 43.804.328 19,94

OBAVEZE
FIKSNA AKTIVA:
194.151.17 88,4
STALNA SREDSTVA I DUGOROČNI
1 1
PLASMANI
KAPITALNE REZERVE 54.143.621 24,66
UKUPNO AKTIVA 219.607.87 100 UKUPNO PASIVA 219.607.873 100

3
33
Prilagođavanja stavki:
Dio dugoročnih rezerviranja priključen tekućim obvezama = 59.944 x 66% = 39.563
1 Tekuće obveze = Kratkoročne obveze + dio dugoročnih rezerviranja + PVR =
103.338.091 + 39.563 + 119.018 = 103.496.672 KM
Dio dugoročnih rezerviranja priključen dugoročnim obvezama = 59.944 - 39.563
=20.381 KM
Dugoročne obveze = dugoročne obveze iz bilance stanja + Dio rezerviranja =
51.081.102 + 20.381 = 51.101.483 KM
Komentar uz slike prilagođenih bilanci stanja za oduzeće "Lošić"d.d
Grafički prikaz bilanci stanja za 2011 i 2012 godinu poduzeća "Lošić'd.d. već daje
opću sliku problema likvidnosti:
Glavni problemi likvidnosti očituju se u slijedećem:
a) Tekuće aktiva je u obje godine puno manja od tekuće pasive što potpuno ugrožava
likvidnost
b) Skoro polovica fiksne aktive (stalnih sredstava) je u 2012 godini pokrivano iz
tekućih obveza. Budući da fiksna aktiva jako sporo vraća novac, a tekuće obveze
dospijevaju u roku od 12 mjeseci, likvidnost je tekući i budući problem.
c) Obveze u 2012 godini čine tri četvrtine pasive, a kapital samo četvrtinu što govori
o velikoj zaduženosti. Konačni je zaključak da je likvidnost poduzeća "Lošić'dd.
Ugrožena, samo je pitanje koliki je stupanj te ugroženosti i rizika. Odgovor na to
pitanje dat će pokazatelji likvidnosti.46
8.1.1 Radni kapital kao pokazatelj performanse i osnova mjerenja likvidnosti
Radni kapital (Working Capital) je, neovisno o njegovom nazivu, dio tekuće imovine
(aktive) koji je neophodan u ciklusu poslovanja za pokriće tekući hob' veza dok se ne
prodaju zalihe ili usluge i dok se realizirana prodaje ne naplati i uslijedi priljev
novca.47 Radni kapital se izračunava na ovaj način
RADNI KAPITAL (WORKING CAPITAL) = TEKUCA AKTIVA - TEKUCA
PASIVA. Ovdje se zapravo radi o neto radnom kapitalu. Bruto radnim kapitalu je
zapravo cjelokupna tekuća aktiva. Pod radnim kapitalom misli na neto radni kapital.
Način izračunavanja (neto) radnog kapitala može zamagliti činjenicu njegove potrebe
46
47
34
i pojam njegove strukture. Naime, ako raspoloživi novac pokriva tekuće obveze,
postavlja se pitanje čemu služi radni kapital?48 Da bi se to razjasnilo, treba uzeti u
obzir da ciklus poslovanja se sastoji od : proces od nabave zaliha materijala (kad je u
pitanju proizvodnja), proces proizvodnje zaliha, proces prodaje zaliha i proces
naplate potraživanja. Kroz sve to vrijeme stvaraju se tekuće obveze za nabavu
materijala, za plaće zaposlenima, za ostale troškove administracije, za kamate koje
dospijevaju na naplatu, predujmove poreza na dobit, a te obveze dospijevaju na
naplatu prije nego se potraživanja od prodaje naplate. Na taj način se stvara potreba
za radnim kapitalom koji služi da se premosti jaz plaćanja obaveza između ciklusa
proizvodnje i naplate prodanih zaliha.
Kretanje radnog kapitala kod poduzeća Lošić dd.

OPIS /GODINA 2009 2010 2011 2012
Tekuća aktiva 70.346.968 55.542.336 36.393.965. 25.456.702
Tekuća pasiva 87.820.004 98.022.157 103.496.672 121.659.924
Radni kapital (Tekuća -17.473.036 -42.470.821 -67.102.707 -96.203.222
aktiva – Tekuća pasiva
Kod poduzeća Lošić d.d., radni kapital je stalno negativan, te se prema tome može
zaključiti da postoji stalni nedostatak radnog kapitala i da se on stalno povećava . Na
taj način se sve više ugrožava likvidnost i prijeti potpuni financijski slom.
8.1.2 Tekući odnos kao pokazatelj performansi likvidnosti
Tekući odnos se može definirati kao odnos između tekuće aktive i tekuće pasive
odnosno u kojoj mjeri su tekuće obveze koje dospijevaju u roku manjem od 12
mjeseci pokrivene tekućom imovino koja je spremna za plaćanje u roku kraćem od
12 mjeseci od datuma bilance stanja. Izračunava se pomoću obrasca:
Tekući odnos = Tekuća aktiva / Tekuća pasiva ; Kontrolna mjera = 2
Tekući odnos se koristi kao mjera likvidnosti a razlozi za to su:
- Veći iznos tekuće aktive od tekuće pasive predstavlja veću sigurnost da će
kratkoročne obveze biti plaćene
48
35
- tekući odnos je mjera marže sigurnosti da će obveze biti plaćene ako dođe do
neizvjesnosti prodaje zaliha ili njihove naplate. To je zbog toga što dio tekuće aktive
koji se odnosi na zalihe financira iz dugoročnih izvora. Tekući odnos ukazuje na
rezerve i nedostatnost likvidnog fonda iako za to postoje precizniji pokazatelji.
Kretanje tekućeg odnosa kod poduzeća Lošić dd
OPIS /GODINA 2009 2010 2011 2012
Tekuća aktiva 70.346.968 55.542.336 36.393.965. 25.456.702
Tekuća pasiva 87.820.004 98.022.157 103.496.672 121.659.924
Tekući odnos (Tekuća 0,80 0,57 0,35 0,21
aktiva : Tekuća pasiva
Kod poduzeća Lošić dd. tekući odnos je stalno ispod 1 a kamoli ispod 2. Iz toga se
može zaključiti kao i ranije da postoji stalni nedostatak radnog kapitala i da se on
stalno povećava a time se ugrožava likvidnost i prijeti potpuni financijski slom.
8.1.3 Brzi odnos ili ubrzana likvidnost kao pokazatelj performansi likvidnosti
Brzi odnos likvidnosti koji se naziva i ubrzana likvidnost, pokazuje sposobnost

plaćanja obaveza u kratkom roku neovisno o pokriću iz prodaje zaliha, s time da se
na likvidnost računa iz pozicije raspoložive gotovine i naplate potraživanja iz bilance
stanja.
Računa se na ovaj način :
Brzi odnos(ubrzana likvidnost ) = Tekuća aktiva – zalihe/Tekuća pasiva ;kontrolna
mjera =1
Gotovinska likvidnost se može definira kao pokazatelj sposobnosti poduzeća koje
mogu odmah biti plaćene gotovinom, a računa se na ovaj način:
Gotovinska likvidnost = Gotovina /Tekuća pasiva x %
Gotovinska ili trenutna likvidnost pokazuje postotak tekućih obaveza koje mogu biti
plaćene gotovinom.49 Gotovinska likvidnost je poprilično nestabilan pokazatelj jer
poduzeća imaju namjeru običaj držati dugo visoke iznose gotovine na računu i zato
se s time pokazateljem lako manipulira. Zato se ona uvijek koristi kao dodatni
pokazatelj.
49
36
Tablica: Kretanje brzog odnosa i gotovinske likvidnosti kod tvrtke Lošić dd
OPIS /GODINA 2009 2010 2011 2012
Tekuća aktiva 70.346.968 55.542.336 36.393.965. 25.456.702
Zalihe 44.917.55 39.115.786 20.541.579 10.626.880
Tekuća aktiva 25.429.418 16.426.550 15.852.386 14.829.822
umanjena za zalihe
Gotovina na 31.12 1.351.907 751.525. 273.515. 382.610

Tekuća pasiva 87.820.004 98.022.157 103.496.672 121.659.924
Ovdje se može primijetiti da gotovinska likvidnost nije neka informacija i da

poduzeće još nije blokirano i da još funkcionira.
8.1.4 Obrambeni interval kao pokazatelj likvidnosti
Obrambeni interval je pokazatelj sa koliko dana može preživjeti s njegovom

sadašnjom razinom poslovni aktivnosti ako izostane gotovina od prodaje zaliha ili
zarada iz drugih izvora. Računa se prema sljedećim obrascu:
Obrambeni interval = Tekuća aktiva – zalihe / Prosječna dnevna gotovina od
poslovnih aktivnosti = broj dana
Ako se prodaja prekine poduzeće što duže mora preživjeti od: preostale gotovine,
gotovinskih ekvivalenta, kratkoročnih financijski plasmana, kratkoročni potraživanja.
Kontrolna mjera za poduzeće računa se prema sljedećem obrascu:
Indivd. Kontr. mjera

obrambena = Opća kont.mjera za obra. Inter. / Koeficij.obrta. imovina.za poduzeće
intervala za poduzeće
Tabela: Kretanje broja dana obrabeenog intervala kod tvrtke Lošić d.d.
OPIS /GODINA 2009 2010 2011 2012

Tekuća 70.346.968 55.542.336 36.393.965. 25.456.702
aktivaumanjena za
zalihe
Poslovni prihodi 44.917.55 39.115.786 20.541.579 10.626.880
Kratkoročna 25.429.418 16.426.550 15.852.386 14.829.822
potraživanja na kraju
protekle godine+
Kratkoročna 1.351.907 751.525. 273.515. 382.610

potraživanja na karaju
tekuće godine -
Prosjećna dnevna 87.820.004 98.022.157 103.496.672 121.659.924
gotovina
( gotovina:365)
Obrambeni intreval 96,63 59,65 70,21 84,08
(broj dana
preživljavanja)
Koeficijent obrtaja 0,47 0,53 0,31 0,26
imovine za poduzeće
37
Individualna kontrolna 194 172 294 351
mjera (91,25:ko=broj
dana)
Kretanje broja dana obrambenog intervala kod poduzeća Lošić dd. koji pokazuje
koliko poduzeća može preživjeti ako dođe do prestanka priljeva novca od prodaje
proizvoda i usluga potvrđuje slabo dinamičko stanje zarade jer je broj dana
preživljavanja značajne ispod korigirane (individualne ) kontrolne mjere.50
8.1.5 Odnos radnog kapitala i tekuće pasove kao pokazatelj performansi likvidnosti
Radni kapital koji treba pokriti tekuće obaveze dok traje ciklus proizvodnje prodaje i
naplate potraživanja se računa kao apsolutni broj.51
"Odnos radnog kapitala i tekućih obveza" pokazuje (u prosjeku) pokriva li u
dovoljnoj mjeri radni kapital ciklus proizvodnje, prodaje i naplate potraživanja kod
poduzeća koje posluju sa zalihama i kod kojih se zalihe pojavljuju kao nerealizirane
u bilanci stanja.52 Kod poduzeća koja ne posluju sa zalihama ili se zalihe ne
pojavljuju kao nerealizirane u bilanci stanja "Odnos radnog kapitala i tekućih
obveza" pokazuje (u prosjeku) pokriva li u dovoljnoj mjeri radni kapital ciklus rada i
naplate potraživanja. Ako je "Odnos radnog kapitala i tekuće pasive" jednak
kontrolnoj mjeri koja iznosi 1, poduzeće financijski točno pokriva svoj operativni
ciklus. To ujedno znači da optimalno koristi svoja novčana sredstva. Ako je taj odnos
veći od kontrolne mjere koja iznosi 1, poduzeće financijski pokriva svoj operativni
ciklus i ima rezervu radnog kapitala koja smanjuje rizik poslovanja. Time se
povećava sigurnost poslovanja ali je korištenje novčanih sredstava ispod optimuma.
Budući da je rezerva radnog kapitala apsolutni broj ona nema dovoljnu informativnu
vrijednost. Zato je treba relativizirati pomoću pokazatelja koji se naziva Stupanj
rezerve likvidnosti koji se računa ovako:
Stupanj rezerve likvidnosti = Rezerva radnog kapitala/ Tekuća pasiva = (%)
Stupanj rezerve likvidnosti pokazuje stupanj povećanja likvidne sigurnosti ali
istodobno i stupanj manje efikasnosti korištenja novčanih sredstava. Svaki financijski
direktor, s obzirom na uvjete poslovanja, treba odvagnuti koliko efikasnosti
korištenja novčanih sredstava treba žrtvovati radi smanjenja rizika novčanog
50
51
52
38
poslovanja, odnosno radi povećanja sigurnosti. poslovanja. U slučaju kad je "Odnos
radnog kapitala i tekuće pasive" manji od 1, dolazi do nedostatka radnog kapitala
koja se računa ovako:
Nedostatak radnog kapitala = (Tekuća aktiva- Tekuća pasiva)- Tekuća pasiva =
Radni kapital - Tekuća pasiva
Budući da je nedostatak radnog kapitala, također, apsolutni broj ona nema dovoljnu
informativnu vrijednost. Zato je treba relativizirati pomoću pokazatelja koji se naziva
Stupanj ugroze likvidnosti koji se računa ovako:
Stupanj ugroze likvidnosti =Nedostatak radnog kapitala/ Tekuća pasiva X (%)
Stupanj ugroze likvidnosti pokazuje stupanj smanjenja likvidne sigurnosti i stupanj
povećanja rizika poslovanja. Što je veći stupanj ugroze likvidnosti to je poduzeće u
lošijem financijskom položaju!
Kretanje Odnosa radnog kapitala i stupnja ugroze likvidnosti kod tvrtke «Lošić"d.d.
OPIS /GODINA 2009 2010 2011 2012

Tekuća aktiva 70.346.968 55.542.336 36.393.965. 25.456.702
Tekuća pasiva 87.820.004 98.022.157 103.496.672 121.659.924
Radni kapital (Tekuća aktiva - -17.473.036 - 42.470.821 - 67.102.707 - 96.203.222
Tekuća pasiva)
Odnos radnog kapitala i tekuće -0,199 -0,433 -0,648. -0,791
pasive
Rezerva radnog kapitala (RK - 87.820.004 98.022.157 103.496.672 121.659.924
Tekuća pasiva)
Stupanj rezerve likvidnosti
(Rez. RK:Tekuća pasiva)
Nedostatak radnog kapitala (RK -105.293.040 -140.492.978 -170.599.379 -217.863.146
- Tek. pasiva)
Individualna kontrolna mjera
(91,25:ko=broj dana)
Stupanj ugroze likvidnosti -119,9% -143,3% -164,8% -179,07%
(Nedostatak RK : Tek. Pas.
8.1.6 Odnos radnog kapitala i imovine kao pokazatelj performanse
Odnos radnog kapitala i imovine (Working Capital to Assets) pokazuje koliki

postotak čini radni kapital u odnosu na imovinu. Odnos radnog kapitala i imovine
računa se prema slijedećem obrascu:
Odnos radnog kapitala i imovine = Tekuća Aktiva - Tekuća pasiva / Aktiva
= Radni kapital / aktiva = (%)
39
Iako bi se moglo pretpostaviti da odnos radnog kapitala i imovne nema smisla
računati kod poduzeća "Lošić"dd., jer je radni kapital negativan, to nije tako. Naime,
ta analiza će otkriti koliko radnog kapitala tom poduzeću nedostaje, a što je još
važnije omogućit će procjenu koliki je stupanj vjerojatnosti da se radni kapital
oporavi. U tu svrhu daju se relevantne informacije u slijedećoj tablici:
Kretanje Odnosa radnog kapitala i imovine i njegov nedostatak u odnosu na imovinu

kod tvrtke "Lošie'd.d.
OPIS /GODINA 2009 2010 2011 2012

Radni kapital (Tekuća aktiva - ..-17.206.120 - 42.450.058 - 67.102.707 - 96.203.222
Tekuća pasiva)
Aktiva (na 31.12.) 179.544.072 164.103.983 237.588.807 219.607.873
Odnos radnog kapitala i imovine -17.473.036 - 42.470.821 - 67.102.707 - 96.203.222
Odnos radnog kapitala i tekuće -9,58% - -25,86% -28,38% - -43,81%
pasive
Individ. potreban radni kapital 87.820.004 98.022.157 103.496.672 121.659.924
(Tekuće obveze)
Stupanj rezerve likvidnosti (Rez.
RK:Tekuća pasiva)
Nedostatak radnog kapitala (RK - -105.293.040 -140.492.978 -170.599.379 -217.863.146
Potreban RK)
Nedostatak radnog kapitala prema -58,50 % 85,60 % 71,80 % 99.20 %
aktivi (%)
Odnos radnog kapitala i imovine kod poduzeća "Lošić"dd., stalno je negativan i ti

negativni postoci rapidno rastu. Nedostatak radnog kapitala prema imovini je
izuzetno visok i, također u rapidnom porastu. Naime, nedostatak radnog kapitala
prema imovini je od 58,50% u 2009 godini, narastao na 99,20% u 2012 godini. Na
temelju tih pokazatelja može se zaključiti da je vrlo mala vjerojatnost oporavka
poduzeća. Drugim riječima oporavak bi zahtijevao jako veliko povećanje aktivnosti i
prihoda, što bi ono da je moglo, s postojećim snagama, to već bilo napravilo. Puno je
vjerojatnije da će doći do restrukturiranja u smislu velikih otpuštanja radnika i
prodaje dijela imovne ili do potpune propasti.
40
9. KLJUČNI POKAZATELJI SOLVNETNOSTI
Solventnost (Solvency) se može definirati kao sposobnost plaćanja ukupnih obveza,

odnosno sposobnost pokrića svih obveza na dugi rok. Na solventnost utječu sve
poslovne aktivnosti poduzeća: operativno poslovanje, financiranje i investiranje.
Značaj dobre solventnosti je u tome što smanjuje dugoročne rizike poslovanja
poduzeća. Iako se pokazatelji solventnosti računaju na temelju bilance stanja koja
vrijedi samo na određeni dan, oni ipak utječu i na buduće performanse. Pokazatelji
solventnosti ukazuju na aktivnosti koje treba poduzimati u financira-nju poslovanja.
Analiza solventnosti je značajno drugačija od analize. U analizi likvidnosti
razmatraju se procjene novčanih tokova u kraćem vremenskom razdoblju. Kod
upravljanja likvidnošću akcije financijskih direktora moraju biti brze i precizne kako
ne bi došlo do blokade računa i zastoja u procesu poslovanja. Analiza solventnosti je
usmjerena na dugoročne prognoze i poteze. Iako su dugoročne prognoze uvijek
manje precizne, one predviđaju budućnost što omogućava procjene budućeg stanja
performansi i ocjene isplati li se ulagati u poduzeće. Istodobno, dugoročne prognoze
olakšavaju razvijanje dugoročne financijske politike.
Zbog naglašene važnosti, solventnost će biti obrađena pomoću slijedećih ključnih
pokazatelja:
a) Stupanj zaduženosti
b) Stupanj samofinanciranja
c) Financijska snaga
d) Koeficijent financijske stabilnosti
e) Odnos ukupnih obveza i vlasničkog kapitala (glavnice)
f) Odnos dugoročnih vanjskih obveza i vlasničkog kapitala (glavnice)
g) Adekvatnost korištenog kapitala
h) Indeks financijske poluge
i) Odnos pokrića kamata
Svaki od ključnih pokazatelja solventnosti otkriva neki novi detalj koji inače ne bi
bio vidljiv iz samo jednog ili dva pokazatelja. U analizi solventnosti ključnu ulogu
igraju financijska struktura i kapitalna struktura.
Financijska struktura pokazuje sve izvore financiranja poduzeća, kratkoročne i
dugoročne. Kapitalna struktura pokazuje dugoročne izvore financiranja poduzeća
41
Na poduzeću Lošić dd. prikazan je samo stupanj zaduženosti kao pokazatelj
performansi.
9.1. STUPANJ ZADUŽENOSTI KAO POKAZATELJ PREFORMANSE

SOLVENTNOSTI
Stupanj zaduženosti (Debt Ratio) pokazuje koliki postotak imovine je financiran iz

kratkoročnih i dugoročnih obveza. On se računa prema slijedećem obrascu:
Ukupne obveze Stupanj zaduženosti = ; Kontrolna mjera = 50% Aktiva Maksimum
smisla = 82,6%
Iako neki teoretičari tvrde da struktura financiranja nije važna, pa prema tome ni
zaduženost, u praksi se ipak smatra da veći stupanj zaduženosti, donosi i veće rizike
poslovanja i ulaganja u poduzeće. Kad to ne bi bilo tako, stupanj zaduženosti ne bi
imalo smisla računati.
Zbog toga, kad analitičari na brzinu ocjenjuju financijsko stanje poduzeća na, oni
prvo gledaju dvije ključne mjere: profitabilnost i stupanj zaduženosti. Kontrolna
mjera od 50%, u ovom slučaju samo pokazuje kad se rizici poslovanja počinju
povećavati ali to ne mora ukazivati na ugroženu solventnost ako se ne prijeđe rizični
maksimum.
Iako je u praksi prevladava mišljenje da visok stupanj zaduženosti povećava rizike
poslovanja na duži rok, njegovu maksimalno prihvatljivu vrijednost je teško odrediti.
Naime, ima poduzeća koja imaju visok stupanj zaduženosti i dobru profitabilnost i
obratno.
Primjerice, "Simens"dd., kao jedno od najboljih poduzeća, u referentnoj 2007 godini,
imalo je stupanj zaduženosti 68%, a Neto ROA odličnih 11,25%. Suprotno tome,
poduzeće "Chromos"dd., imalo je stupanj zaduženosti samo 19,6%, a Neto ROA
skromnih 0,84%. Unatoč takvim pojedinačnim slučajevima, prema iskustvu se ipak
smatra da, u prosjeku gledano, zaduženost preko 75% predstavlja veliki rizik za
solventnost, a da zaduženost od 80% predstavlja rizični maksimum. Budući da je
rizični maksimum teško ili nemoguće izračunati, ono što se dade izračunati je točka
kod koje prestaje učinak financijske poluge i smisao zaduživanja. Naime, učinak
financijske poluge prestaje kad se izjednače kamate (umanjene za porez na dobit) i
dobit. Ako se poslužimo ranije izračunatom kontrolnom mjerom da, neovisno o
42
strukturi financiranja, poduzeće zarađuje u odnosu na imovinu 8,30% koji se dijele
na kamate i neto dobit.
Smisao financijske poluge, odnosno poslovanja pomoću posuđenog novca, prestaje
kad se izjednače dobit i kamate (umanjene za porez na dobit). Tada postotak dobiti u
odnosu na aktivu iznosi (8,30% : 2 = 4,15%) a isto toliko i postotak kamata
(umanjenih za porez na dobit).
9.1. STUPANJ SAMO FINANCIRANJA KAO POKAZATELJ PREFORMANSI

SOLVENTNOSTI
Stupanj samo financiranja pokazuje koliki postotak imoovine je financiran iz

vlasničke glavnice odnosno iz vlastitih izvora. Njegov obrazac za izračunavanje je :
Stupanj samofinanciranja = Vlassnički kapital

………………………; kontrolna mjera = 50%
Aktiva minimum = 17,40%
Što je stupanj samofinanciranja veći, to su rizici manji. Stupanj samofinanciranja je
inverzni oblik stupnja zaduženosti pa on ne predstavlja novu informaciju.
Informacija o samofinanciranju slikovitije ukazuje na potrebe korekcije kontrolne
mjere ROE zbog smanjivanja relativnog udjela vlasničkog kapitala u ukupnom
kapitalu i zbog smanjivanja njegovog apsolutnog iznosa. Ono što se bitno razlikuje
kod stupnja samofinanciranja u odnosu na stupanj zaduženosti je da stupanj
samofinanciranja nema ograničenja u maksimumu. Ne smatra se ničim lošim ako
poduzeće u kapitalnoj strukturi ima 100 % vlastitih sredstava. S time se smanjuje
rizik poslovanja unatoč ignoriranja mogućnostima korištenja financijske poluge za
povećanja aktivnosti.
Stupanj zaduženosti i stupanj samofinanciranja kod poduzeća Lošić dd.
OPIS /GODINA 2009 2010 2011 2012

Ukupne obveze 127.879.975 136.447.932 154.598.155 165.464.252
43
Aktiva (na 31.12) 179.544.072 164.103.983 237.588.807 219.607.873
Stupanj zaduženosti 71,22% 83,15% 65,07% 75,35%

Stupanj samo 28,78% 16,85% 34,93% 24.65%
financiranja
10. ZAKLJUČAK
Financijski rezultat je jedan od najvažniji financijski kategorija kojima mjerimo

poslovnu aktivnost poduzeća, odnosno njegovu uspješnost. Ostvarivanje dobiti
(profita) je najvažniji razlog za postojanje poduzeća, a on predstavlja i bitan činitelj
kada je u pitanju njegova solventnost. Kada se govori o financijskom rezultatu on,se
odnosi na dobit koji se definira kao pozitivan financijski rezultat ili gubitak
( negativan poslovni rezultat). Kada se analizira financijski rezultat koriste se
financijski izvještaji kao temelje analize financijskog rezultata. U postupku analize
financijski izvještaja mogu se primijeniti različite metode, a ovdje su primijenjeni
ključni pokazatelji. Kada je u pitanju tvrtka Lošić d.d, njen financijski rezultat je
negativan i tvrtka je pred financijskim slomom ako ne dođe do rekonstrukcije
poduzeća, npr. smanjenje nekih troškova ili smanjenje broja zaposlenih.
44
LITERATURA:
1. Vinko Belak, Analiza Financijksi izvještaja, Mostar
2. Jozo Sović,Ramiz Kikanović, Računovdsveni inžinjering poslovanja kampanja
3. Željko Bošnjak, Zorna Čorić, Dragan Gabrič, Karlo Spajić, Igor Živko, Godišnji
obračun za 2012 godinu
4. Bošnjak, D: POREZNI SAVJETNIK br.10, Revicon Sarajevo, 2009
4.Mirijana Popivić, Financijski propisi i praksa, Mostar
Internet:
- http://e-lib.efst.hr/2013/7020332.pdf
- http://www.revident.ba/public/files/primjena-analize-financijskih-izvjestaja-
pomocu-kljucnih-financijskih-pokazatelja.pdf
- http://www.sucurac.info/analizaposlovanja.pdf
45

2014-07-31 08 - 47-Analiza Financijskog Rezultata Poduzeća X (2) - 1

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

2014-07-31 08 - 47-Analiza Financijskog Rezultata Poduzeća X (2) - 1

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUČILIŠTE/UNVEIZITET „VITEZ“ VITEZ

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE VITEZ

ANALIZA FINANCIJSKOG REZULTATA PODUZEĆA

TRAVNIK, srpanj 2014

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE VITEZ

ANALIZA FINANCIJSKOG REZULTATA PODUZEĆA

Mentor: Doc. dr Ramiz Kikanović

Temelj za financijsku analizu predstavljaju računovodstvene informacije. Te

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA

Analiza financijski izvještaja i utvrđivanjem glavnih pokazatelja financijski

Svrha istraživanja je vidjeti kroz analizu financijski izvještaja kakav je financijski

1.2. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE

Na osnovu predmeta, problema, svrhe i cilja istraživanja postavlja se radna

HO: Cilj analize je zapravo analiza strukture i dinamike financijskog rezultata, te

H2: Temeljni izvor informacija o poslovanju poduzeća su financijski izvještaji, a

Sistem izrade rada podrazumijeva različite mogućnosti i korištenje različitih metoda

- Metoda analize sadržaja je usko povezana sa metodom sinteze. Analiza sadržaja se

- Deduktivna metoda se često koristi u istraživanjima, a pomaže i u istraživanju

1.4. STRUKTURA RADA

Rezultati istraživanja u ovom radu su predstavljeni u devet međusobno povezanih

Cilj analize je zapravo analiza strukture i dinamike financijskog rezultata, te ocjena

2.1. ANALIZA FINANCIJSKOG REZULATA

Analizom financijskog rezultata se utvrđuju poslovni rezultat poduzeća i kakva je

1) sa aspekta realnosti prikazanog financijskog rezultata, odnosno da li financijski

Na veličinu financijskog rezultata utječu mnogo pravilnosti ili nepravilnosti

Analiza financijskog rezultata može biti:

Dalje se raspoređuje financijski rezultat i s njime se zaključuje poslovna godina. Ako

3. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI KAO TEMELJ ANALIZE

Konzumenti računovodstveni informacija, nalaze se unutar i izvana poslovnog

3.1. BILANCA STANJA

Bilanca stanja je financijski izvještaj koji prikazuje pregled imovine, kapitala i

3.1.1 Aktiva bilance stanja

Poslovna aktiva bilance stanja , je kvalificirana:

3.1.2 Pasiva bilance stanja

Poslovna pasiva bilance stanja je kvalificirana:

3.2 BILANCA USPJEHA

3.2.1 Dobit ili gubitak razdoblja

U postupku utvrđivanja dobiti ili gubitka razdoblja u bilanci uspjeha iskazuje se

3.2.2 Ostala sveobuhvatna dobit

3.3 IZVJEŠTAJ O NOVČANIM ( GOTOVINSKIM ) TOKOVIMA

Novčani tokovi uključuju novčane primitke i novčane izdatke poslovnog subjekta u

3.3.1 Razvrstavanje novčanih tokova po vrstama aktivnosti

Izvještaj o novčanim tokovima prikazuje koliko je poduzeće primilo novca ili

3.3.2 Metode izrade izvještaja o novčanim tokovima

3.4 IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA U KAPITALU

Izvještaj o promjenama na kapitalu prikazuje stanje i promjene vrijednosti ukupnog

Bilješke uz financijske izvještaje koje uključuje kratak pregled računovodstvenih

3.6 Smisao i korist od analize financijskih izvještaja i utvrđivanja ključnih

Utvrđivanja ključnih pokazatelja financijski performansa i analiza financijski

Postavlja se pitanje da li je moguće na temelju financijski izvještaja realno procijeniti

Pokazatelji financijske analize su racionalni, odnosno to su brojevi, tj. Financijski

5. ANALIZA FINANCIJSKOG REZULTATA PODUZEĆA LOŠIĆ

Tabela: Skraćena Bilanca uspjeha za razdoblje od 01.01. – 31.12

Tabela: Skraćena bilanca stanja – pozicija aktive

Konto LOŠIĆ D.D AOP IZNOS IZNOS

Tabela: Skraćena bilanca stanja – pozicija pasive na dan 31.12

Konto Lošić doo AOP IZNOS IZNOS

5.1.1 Prilagodba stavki aktive

Prije uvođenja MSFI i novih propisa o porezu na dobit te uvođenja poreznih

5.1.3 Prilagodba stavki pasive

Također problem predstavlja prilagodba prihoda, odnosno koju kategoriju prihoda

6. POKAZATELJ AKTIVNOSTI KROZ KOLIČINSKU I

Što se tiče količinsko mjerenja aktivnosti, ono je uobičajeno kod proizvodni