Grad Sveti Ivan Zelina - Analiza ukidanja prireza

Porezne izmjene 1.1.2018. godine

Sav prihod od poreza na dohodak u cijelosti se prepušta jedinicama lokalne i područne

(regionalne) samouprave. Nadalje, prihod od poreza na dohodak po osnovi kamata na štednju postaje
prihod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a ukidaju se pomoći temeljem zakona o
izvršavanju državnog proračuna koje su u 2017. godini iznosile 694,8 mil. kuna (bez kompenzacijskih
mjera u iznosu od 1,3 milijarde kuna), a uspostavlja se novi model fiskalnog izravnanja koje se financira
iz 17% udjela u porezu na dohodak.

Raspodjela prihoda od poreza na dohodak je pojednostavljena u odnosu na postojeću s

obzirom na to da je Zakonom utvrđena jedinstvena raspodjela za sve jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave. Model koji se provodi je nova raspodjela prihoda od poreza na dohodak je
sljedeća: udio koji bi ostvarivale općine, odnosno gradovi je 60%, udio županija 17%, zatim, i nadalje
ostaje ista stopa od 6% za decentralizirane funkcije, a osniva se fond fiskalnog izravnanja, u koji će se
prikupljati 17% poreza na dohodak, a koji će od strane FINA-e biti raspodjeljivan na dnevnoj razini i
iskazivat će se kao izvorni prihod lokalne jedinice, prihod od poreza na dohodak.

Ključni kriterij raspodjele fonda fiskalnog izravnanja je fiskalni kapacitet gdje se posebno računa
referentna vrijednost za lokalne jedinice te se svaka pojedina onda uspoređuje se s referentnom
vrijednosti i dovodi do fiskalnog izravnanja (u visini 17% navedenog fonda). Ovisno o odstupanju
fiskalnog kapaciteta jedinice od utvrđene referentne vrijednosti i sredstvima prikupljenima iz 17% udjela
za fiskalno izravnanje, ovisit će i visina sredstava za fiskalno izravnanje koja će pripasti pojedinoj
jedinici. S obzirom na specifičnosti pojedine samouprave, Zakonom su utvrđene tri referentne
vrijednosti – za općine, gradove i županije.

Naime, model fiskalnog izravnanja temelji se na izračunu fiskalnog kapaciteta jedinica, pri čemu
se u obzir uzimaju prihodi od poreza na dohodak ostvareni na području jedinice i prihodi ostvarivi od
najviše zakonom propisane stope prireza po stanovniku jedinice. Navedeni prihodi promatraju se za
posljednje razdoblje od pet godina za koje su podaci poznati. Primjenom novog modela proizlazi da će
najveći broj lokalnih jedinica ostvariti višak sredstava, u procijenjenom iznosu od 1,5 mlrd. kuna, a
provedbom modela fiskalnog izravnanja postiže se ujednačeniji fiskalni kapacitet jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave. Međutim, dio jedinica lokalne samouprave ostvarit će u 2018. god.
manje prihode u odnosu na ranije godine, i to ponajviše one koje su ostvarivale veći udio u porezu na
dohodak (88% ili 70,5%) od osnovnog (60%) i/ili sredstva pomoći s pozicija Ministarstva financija, a
imaju porezne prihode po glavi stanovnika veće od prosjeka, odnosno referentne vrijednosti za gradove,
odnosno općine, što znači da imaju jak fiskalni kapacitet. Za takve lokalne jedinice predviđene su
kompenzacijske mjere u iznosu od 102 milijuna kuna, koje će se isplaćivati u 2018. god., a 50% tih
kompenzacijskih mjera u 2019. godini.
Grad Sveti Ivan Zelina - financijski kapaciteti 2018-2019

Iz službenih podataka Grada Sveti Ivan Zelina jasno je vidljivo da od 1.1.2018. godine Grad
prihoduje otprilike 13 milijuna kuna više na godišnjoj razini što potvrđuje i Izvještaj
gradonačelnika za prvu polovicu 2018. godine.
Prihodi od poreza za 2019. godinu u iznosu 38.727.080 kn najznačajnija je grupa prihoda koja sudjeluje
sa 75,6% u prihodima gradskog proračuna, veći su za 17% u odnosu na 2018.g. i ostvareni su sa 93%
u odnosu na plan za 2019. Unutar prihoda od poreza najznačajniji su prihodi od poreza i prireza na
dohodak koji su ostvareni u iznosu 35.899.910 kn i veći za 15% u odnosu na 2018.g. U 2019.g.
ostvareni su prihodi od poreza i prireza po osnovi fiskalnog izravnanja u iznosu 10.409.061 kn što čini
29% prihoda od poreza i prireza na dohodak. U strukturi prihoda najveće učešće od 62,2 % imaju
prihodi od poreza i to prvenstveno od poreza i prireza na dohodak

Struktura prihoda od poreza i prireza na dohodak je slijedeća:

Na temelju podataka iz 2018. i 2019. godine možemo zaključiti da je RAST prihoda od poreza i prireza
po osnovi fiskalnog izravnanja iznosio cca 23 milijuna kuna. Ako pretpostavimo da su slični podaci i za
2020. godinu (izvještaj o izvršenju proračuna 2020. godine ćemo moći vidjeti tek u 2021. godini)
možemo zaključiti da extra iznos prihoda od poreza i prireza na temelju poreznih izmjena iznosi čak 35
milijuna kuna u periodu od tri proračunske godine.

GRAD JE 3 GODINE IMAO NA RASPOLAGANJU DODATNIH

35 MILIJUNA KUNA ZA INVESTICIJE.
Primjeri drugih JLS-a

Bjelovar
Gradsko vijeće Grada Bjelovara, nakon gotovo 19 godina, izglasalo je ukidanje prireza, čime je Bjelovar
postao najveći grad u Hrvatskoj koji ne ubire prirez na dohodak svojih stanovnika. Odluka će se početi
primjenjivati od 1. svibnja. Prirez porezu na dohodak od 12 % uveden je 2002. godine i postepeno smo
ga smanjivali posljednjih godinu dana. Ova vrsta poreza punila je gradsku blagajnu s više od 10 milijuna
kuna na godišnjoj razini posljednjih 19 godina. Tri godine smo štedjeli, racionalno upravljali sredstvima,
smanjivali broj zaposlenika i masu plaća, digitalizirali usluge, povlačili sredstva iz EU fondova i postupno
stvarali temelje za ovakav potez. Zato možemo, upravo sada, kada je najpotrebnije, poslati snažnu
poruku da se može jer štedi se kad se ima, kako bi se hrabri potezi mogli donositi kad dođe kriza –
ističe bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak te dodaje da, ako će se ukidanjem prireza, barem nekoliko
poduzetnika odlučiti investirati u godinama koje dolaze, zaposliti ljude i povećati gospodarsku aktivnost,
onda će se trud i odricanje sigurno isplatiti. Hrebak kaže da su se tri godine pripremali, štedjeli i stvarali
temelje za takav potez (smanjena je i masa plaća u gradskoj upravi te materijalni troškovi, pokrenuta
digitalizacija) pa 10 milijuna kuna manje u gradskoj blagajni, ili oko 10 posto izvornog proračuna, mogu
podnijeti. “Rupu” će namiriti daljnjim rastom prihoda od poreza na dohodak, računa i na novac iz
“europskih, ali i nacionalnih fondova, a tu su i kompenzacijske mjere Ministarstva financija”.

Sveta Nedelja
Dario Zurovec, gradonačelnik Svete Nedelje koja ima oko 20 tisuća stanovnika, od početka 2019. vodi
grad bez prireza (bio je šest posto) i drugih lokalnih poreznih nameta, što im je dotad donosilo sedam
milijuna kuna godišnje. Je li požalio zbog te odluke? Kaže da nije, rasli su prihodi od poreza na dohodak.
Gubitak prihoda od prireza nadomještaju i projektima iz fondova EU, a k tome se povećao broj onih koji
žele investirati. “Vodila nas je zdrava logika”, naglašava, “financijski smo imali dobre pokazatelje i kao
uprava bili racionalni”. S obzirom da taj novac nastavlja kružiti u ekonomiji, dakle potiče potrošnju, a
time potražnju i zapošljavanje, sigurno će se osjetiti pozitivni učinci na gospodarsku aktivnost u Svetoj
Nedelji. Dodatno, navedenim mjerama grad Sveta Nedelja postaje znatno zanimljivija i za stanovanje,
zbog čega vjeruje da će više ljudi ostajati u našem gradu, a i još novih se doseliti i kod nas pronaći novi
dom.

Rugvica
“Od poreza na dohodak godišnje prikupimo 15 milijuna kuna, a od prireza milijun kuna. Nije to mali
iznos kojeg smo se odrekli, ali imamo dobru likvidnost proračuna. Kod nas je investiralo dosta poduzeća
te imamo značajne prihode od komunalne naknade i doprinosa”, kaže Čičak.

Mišljenje struke
Tu se javlja nekoliko problema. Prvo je nedostatak vizije razvoja lokalne sredine koja bi okupila sve
ključne političke i društvene aktere u nekoj lokalnoj jedinici na razmišljanje o dugoročnim pravcima
razvoja svake lokalne sredine. Mnoge jedinice žive od danas do sutra i ne planiraju vlastiti razvoj.
Naprosto preživljavaju, i to uz pomoć dotacija iz državnog proračuna. Drugo, struktura gospodarstva je
slaba i svako opterećenje ionako slabog poduzetništva prirezom još više umanjuje potencijal nekog
područja za pokretanje novih poduzetničkih aktivnosti. Zato mnoge jedinice nemaju prirez do
maksimalne zakonom dopuštene maksimalne stope - kaže Vedran Đulabić, izvanredni profesor na
Pravnom fakultetu u Zagrebu koji se, među ostalim, bavi pitanjima lokalne i regionalne samouprave.
Napominje kako se u lokalnom gospodarstvu uglavnom radi o malom i srednjem poduzetništvu i
poljoprivrednim gospodarstvima, što podrazumijeva tek jednog ili nekoliko zaposlenih. “Kad se na to
doda usitnjena teritorijalna struktura, onda su vlastiti prihodi velikog broja lokalnih jedinica prilično mali
zato što su vezani za broj poslovnih subjekata koji su registrirani na njihovu području”, naglašava.
Kako komentira ukidanje prireza, za koji se sada odlučuju neki gradovi i općine? Odgovara da će
građani to sigurno pozdraviti, jer će to značiti više sredstava u kućnim budžetima.
Oko efekta za gradove ili općine, Đulabićev odgovor je oprezan:
- Racionalizacijom organizacije lokalnog upravnog aparata neki gradovi su očito procijenili da je moguće
smanjiti prirez. Međutim, možda se ta sredstva moglo usmjeriti u povećanje standarda usluga koje se
pružaju građanima i tako svoje sredine učiniti još atraktivnijim za život i investicije. To je posebno
značajno kad je riječ o gradovima koji bi trebali biti svojevrsni pokretači razvoja ne samo na vlastitom
području, nego i u jedinicama koje im prirodno gravitiraju i naslonjeni su na njih. Ne bi bilo dobro da se
takvi potezi smanjenja prireza rade samo kao populistički potezi u svrhu osiguranja dodatnog mandata
na čelu nekoga grada ili općine.
Prednosti građane

Građani će ukidanje prireza osjetiti na svojim primanjima jer neće uplaćivati 12% prireza u gradski
proračun. Na taj način će se povećati obiteljski budžet i sami će moći upravljati sa viškom sredstava.
Povećanje plaća bi dovelo do kvalitetnijeg života i privuklo bi doseljavanje građana na područje našeg
grada. Stvaranjem kvalitetnijih uvjeta života i povećanjem broja stanovnika, poreznim rasterećenjem te
otvaranjem novih tvrtki stvorila bi se veća masa zaposlenih koji bi u srednjoročnom roku pokrili trenutni
manjak sredstava. Na temelju informacija iz drugih gradova i nama dostupnih informacija, jedna obitelj
na godišnjoj razini nakon ukidanja prireza bi mogla imati povećani budžet za 1.500 kuna što svakako
treba pozdraviti.

Prijedlog smanjena/ukidanja prireza do 1.1.2023. godine

Na temelju nama dostupnih podataka, prihodi od prireza na godišnjoj razini iznose 3,6 milijuna kuna.
Podsjećamo da je stopa prireza 12%.

Prijedlog smanjenja stope prireza u sljedeće 3 godine je takav da bi svake godine smanjivali prirez za
4 postotna poena te bi on iznosio:

Vremenski period Stopa prireza Smanjenje u gradskom proračunu (u kunama)

1.1.2021. 8% 1,2 milijuna
1.1.2022. 4% 2.4 milijuna
1.1.2023. 0% 3,6 milijuna

Ovdje je važno napomenuti da Grad Sveti Ivan Zelina od 1.1.2018. na godišnjoj razini ima DODATNIH
10-13 MILIJUNA KUNA od poreza na dohodak pa predloženo smanjenje/ukidanje prireza Grad ne bi
trebao osjetiti na svom poslovanju. Na temelju tog povećanja će Grad Sveti Ivan Zelina od 1.1.2018.
do 1.1.2023. godine (pet proračunskih godina) uprihodovati više od DODATNIH 55 milijuna kuna pa
smatramo da ukidanje prireza i gubitak navedenih sredstava ne bi trebao predstavljati problem za
funkcioniranje grada. S obzirom da taj novac nastavlja kružiti u ekonomiji, dakle potiče potrošnju, a time
potražnju i zapošljavanje, sigurno će se osjetiti pozitivni učinci na gospodarsku aktivnost. I naravno,
racionalizacijom postojećeg poslovanja kao i dodatnim naporima za privlačenjem sredstava iz EU
fondova u narednom periodu svakako možemo pokriti jedan dio spomenutog manjka u proračunu.

Analizu izradio:

Filip Ćurko