Demokratija i ljudska prava- Problem nezaposlenosti i emigracija u Bosni i

Hercegovini (Objašnjenje problema)

Migracija ili mehaničko kretanje stanovništva (emigracija i imigracija) je uz prirodno kretanje
stanovništva (natalitet i mortalitet) glavna odrednica broja stanovnika na nekom području, a time
i potencijalne količine raspoloživoga rada u gospodarstvu neke zemlje.
Bosna i Hercegovina je, na žalost, zemlja emigracije. Uz posljednji rat, ekonomski uzroci su
glavni razlog zbog čega je proces iseljavanja iz BiH i danas kontinuiran proces.
Prema podacima Svjetske banke, iz BiH je otišlo 23,9% visokoobrazovanih, od čega 11,1%
liječnika. Po tom kriteriju BiH zauzima jedno od vodećih mjesta u Europi i svijetu. Većina
iseljenika prve generacije ima završenu srednju stručnu spremu, 52,7%., Podaci iz prosinca 2015.
godine govore da je stopa emigracije u odnosu na broj stanovnika dostigla 44,5% što BiH
svrstava na visoko 16. mjesto u svijetu. Sa tako visokom stopom emigracije BiH je znatno ispred
Hrvatske (20,9%) i Srbije (18% ), pa čak i ispred Albanije (43,6%), koja je godinama bila vodeća
zemlja u svijetu po emigraciji.
Kako kod nas nije bilo rasta plaća jer se javni sektor nije prilagodio ekonomskoj krizi, taj se
trošak prelio na realni sektor gdje su privatni poslodavci morali otpuštati i smanjivati plaće, time
pogoršavajući i onako nisku domaću zaposlenost. Također, uz općepoznatu nesigurnost radnih
mjesta i primanja te prepuštenost radnika na milost i nemilost domaćim poslodavcima,
emigriranju iz BiH općenito su doprinijeli, uz hrvatske državljane u BiH važan ulazak Hrvatske u
EU, bilateralni sporazumi BiH sa zemljama EU o zapošljavanju (Njemačka i Slovenija), ali i
bezvizni režim za državljane BiH.
Iako se iseljavanjem smanjuje pritisak na tržište rada, odnosno smanjuje se broj nezaposlenih,
istovremeno se smanjuje i broj radno aktivnog stanovništva, odnosno ponuda rada, što u duljem
roku može imati negativne gospodarske učinke poput pada BDP - a i urušavanja mirovinskog
sustava odnosno može ograničiti rast gospodarstva jer među onima koji iseljavaju ima veliki udio
mnogo mlađeg stanovništva, a mladi kao najproduktivniji i najdugoročniji porezni obveznici, su
time i najkvalitetniji uplatitelji zdravstvenih i mirovinskih fondova. Na ovaj način, u budućnosti
nećemo imati nikoga da radi. Emigracija iz BiH predstavlja i demografski problem jer pored
negativnog prirodnog priraštaja i sveopćega povećanja prosjeka starosti stanovništva, jedan je od
glavnih uzroka velikog pada populacije na teritoriji BIH, posebice u pograničnim područjima.
BiH najviše napuštaju građani sa deficitarnim zanimanjima poput informatičara, inženjera
strojarstva i graditeljstva, inžinjera elektrotehnike, liječnika i drugog medicinskog osoblja te
visokokvalifikiciranih radnika.
Potrebno je istaknuti situaciju u zdravstvu. Mnogobrojni liječnici, specijalisti, ljekarnici,
medicinske sestre, tehničari i njegovatelji emigriraju u inozemstvo u potrazi za boljim životom.
Progresijom odlaska nekoliko stotina liječnika i medicinskog osoblja svake godine, za nekoliko
godina ćemo ostati bez najstručnijeg medicinskog kadra, a zdravstveni sustav će propasti jer neće
imati tko liječiti građane, koji, zbog lošeg životnog standarda, imaju sve više zdravstvenih
problema. Već sada Bosna i Hercegovina na 100.000 stanovnika ima 200 liječnika manje u
odnosu na prosjek EU – a od 362 liječnika.
U BiH je najviše nezaposlenih ekonomista, pravnika i nastavnog osoblja, dok s druge strane
imamo deficit radne snage u domaćem IT sektoru. Prema procjenama BIT Alliance - a, samo je u
2013. godini više od 100 IT profesionalaca napustilo je BiH. Šteta za domaće gospodarstvo po
jednom IT profesionalcu je preko 2 milijuna KM. Više od 100.000 KM se potroši na njihovo
obrazovanje, oko 900.000 KM su oportunitetni troškovi (narednih 10 godina) i više od 1 milijun
KM su budući troškovi (narednih 10 godina). Ukupna šteta je viša od 200 miliona KM po godini.
Ovakav razvoj predstavlja ozbiljnu prijetnju za konkurentnost ovoga sektora. Značajan potencijal
rasta i shodno tome kontinuirano povećanje potražnje (koja je mnogo veća od ponude) za ICT
profesionalcima rezultira izuzetno visokim troškovima rada. Plaće u ovom sektoru su već mnogo
veće u odnosu na prosječne plaće u zemlji. Uvoz radne snage nije rješenje za BiH jer
visokokvalifikovanim radnicima ona i dalje nije privlačna.
Slična situacija je i u pogledu visokokvalificiranih radnika, posebice u graditeljstvu. Majstori
raznih zanata vrlo lako svoju financijsku sigurnost pronalaze van BiH, popunjavajući praznine
deficitarnih zanimanja u gospodarstvima zapadne Europe. Preostali visokokvalificirani radnici na
domaćem tržištu rada dobivaju sve više na cijeni i u poziciji su da biraju poslove pa čak i da
diktiraju cijene svoga rada. Sa druge strane, za zanatska zanimanja se neobrazuje onoliko kadra
koliko domaće tržište rada potražuje, što zbog nedostatka interesa mladih, koliko zbog težine
vršenja samih poslova ove vrste.
Prijevoznička djelatnost također kronično pati od nedostatka vozača koji svoj kruh sigurno i u
višestruko višim iznosima privređuju odlaskom u inozemstvo. Situacija u ovoj djelatnosti je
dostigla točku da se poslodavci doslovno bore oko svakog raspoloživog vozača na tržištu no i
dalje većina njih teži k odlasku u inozemstvo u radne uvjete koje im domaći poslodavci
jednostavno nisu u poziciji ponuditi.
Prema analizi sarajevskog Ekonomskog instituta, nezaposlenost u BiH je strukturna, odnosno 4/5
nezaposlenih osoba čekaju na posao dulje od godinu dana. Ovakva nezaposlenost BiH proizlazi
iz loše kvalitete obrazovanja, koje osigurava nepotrebne kompetencije i vještine te iz neefikasnih
tvrtki koje ne generiraju potražnju za novim radnicima. Loš kvalitet obrazovanja dokazuje stopa
nezaposlenosti mladih od 60 %, a što se tiče sektorske distribucije zaposlenosti, poslijeratno
gospodarstvo BiH se naslanja na zaposlenost u javnom sektoru odnosno zaposlenost u sektoru
koji ne privređuje izravno i ne stvara dodanu vrijednost te sa druge strane na neformalnu
zaposlenost u poljoprivredi kao najvećem poslodavcu u privatnom sektoru odnosno na sivu
ekonomiju.
Unutarnja mobilnost rada u BiH je niska i radi se prvenstveno o migraciji iz ruralnih u urbana
područja zbog značajnih regionalnih razlika u ekonomskoj razvijenosti, stopama zaposlenosti i
nezaposlenosti, kao i pristupu osnovnim uslugama.
Vlasti ne čine ništa da bi obuzdali ekonomsko emigriranje te su politike zapošljavanja mrtvo
slovo na papiru koje se u praksi u najboljem slučaju svodi na subvencioniranje plaća (obično
dijela za doprinose) te na ograničeno samozapošljavanje, uključujući i neadekvatne programe
obuka koje trebaju da podignu konkurentnost nezaposlenih.
Sramotan je paradoks da ova zemlja izvozi kvalificiranu radnu snagu, a istovremeno dobija
međunarodnu financijsku pomoć za financiranje razvoja ljudskih potencijala.

Međunarodni dan migranata

Prema podacima iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine u Bosni i
Hercegovini živi 3.531.159 stanovnika.
Od ukupnog broja stanovnika 2013. godine, 2.479.962 živjelo je u Bosni i Hercegovini i u
vrijeme Popisa stanovništva 1991. godine. Od toga: 1.821.241 živi u istom naselju, 174.459 u
drugom naselju iste općine, 180.526 u drugoj općini istog entiteta, 302.627 u drugom entitetu-
distriktu, 1.109 u nepoznatom mjestu BiH i 142.698 u inostranstvu.
Od ukupnog broja stanovnika, 755.800 živjelo je, u nekom periodu, van BiH neprekidno godinu
dana i duže i to : 177.896 u Njemačkoj, 130.437 u Hrvatskoj, 85.453 u Srbiji, 39.772 u Austriji,
36.748 u Sloveniji, 26.698 u Švicarskoj, 15.297 u Crnoj Gori itd.
Kako navode iz Agencije za statistiku BiH, od ukupnog broja izbjeglica, u BiH se 2013. godine,
vratilo 428.655 i to 318.420 u mjesto iz kog su izbjegli, te 110.235 u drugo mjesto BiH.
U Bosni i Hercegovini je 2013. godine bilo 695.463 raseljenih osoba: 458.348 iz Federacije BiH,
199.638 iz Republike Srpske, 16.034 iz Brčko Distrikta BiH i 21.443 za koje je mjesto
nepoznato. Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 18. decembar Međunarodnim
danom migranata, a na taj dan 1990. godine, usvojena je i Međunarodna konvencija o zaštiti
prava radnika migranata i članova njihovih porodica.
Procjenjuje se da u svijetu ima oko 250 miliona međunarodnih migranata.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH o zaposlenim državljanima sa kojima BiH
ima potpisan sporazum o zapošljavanju tokom 2016. godine u Sloveniji se zaposlilo 4.778 osoba,
u Njemačkoj 1.079 . Međutim, stvarni broj zaposlenih državljana BiH u inostranstvu je puno veći
s obzirom da postoje i osobe iz BiH koje su na neki drugi način pronašle zaposlenje.
Mladi su razočarani i ne samo da odlaze mladi, odlaze i čitave porodice.
– Mladi ljudi odlučuju se na odlazak. Pogledajte primjer Alena Jusupovića, koji je dobio biznis
planom 4.000 dolara. Na kraju je kod njega završilo 5.400 maraka što znači da je država kroz sve
svoje tranše uzela od tog njegovog biznis plana 1.870 KM. Mislim da to sve govori koliko je
teško se mladoj osobi ostvariti u jednom ovakvom sistemu i kako onda ne biti razočaran, rekao je
Mato Lončar, predsjednik Vijeća mladih FBiH.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku BiH je u periodu 2010- 2016 napustilo 48.700
građana . Međutim podaci nevladinih organizacija govore da je BiH samo u 2015. godini
napustilo 90.000 ljudi. Država nema strategiju kako da zaustavi odlazak ljudi.
– Ovo će dovesti do ozbiljnog problema, u RS-u već sada ima manje nezaposlenih nego
penzionera, u Federaciji je situacija nešto povoljnija ali samo malo iznad tog praga 1:1. to su
najlošiji podaci u cijeloj Evropi . Zamislite samo kad budemo mi jednog dana odlazili u penziju,
ko će uplaćivati doprinose, rekao je ekonomist Nikola Kužet.
Prema podacima Migracionog profila BiH, dokumenta koji Ministarstvo sigurnosti objavljuje
svake godine. Najveći broj građana BiH se nalazi u Njemačkoj skoro 200 hiljada, u Austriji
157.000, SAD 122.190, Sloveniji 105.313, u Švedskoj 58.583 .
Sve je manji broj onih koji svoju perspektivu vide u BiH i sve dok se stanje ne popravi svoje
bolje sutra će tražiti u drugim zemljama.

Izvori informacija:
1. Radiosarajevo.ba
2. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH
3. Ministarstvo sigurnosti BiH
4. Sps.gov.ba (MIGRACIONI PROFIL BiH)
5. UNFPA Bosna i Hercegovina (ANALIZA STANJA STANOVNIŠTVA U BiH)
6. Hrčak (UTJECAJ MIGRACIJA NA EUROPSKO TRŽIŠTE RADA)
7. Internet Archive Scholar (STUDIJA O EMIGRACIJAMA BiH)
8. Otisak.ba Brčko distrikt Bosne i Hercegovine