Ekonomija Bosne i

Hercegovine
PREDAVAČ: DANIJAL HADŽOVIĆ
Ekonomija Bosne i Hercegovine je
tranzicijska ekonomija sa višim srednjim
dohotkom i ograničenim tržišnim
reformama
 BDP Bosne i Hercegovine
BDP BIH (nominalni) – 17,95 milijardi dolara (procjena za 2021.)
BDP (paritet kupovne moći – PPP (Purchasing power parity)
) – 42,52 milijarde dolara (procje za 2021.)

Po nominalnoj BDP-u BiH se nalazi na 111. mjestu u svijetu (2020.)

Po BDP-u (PPP) na 107. mjestu (2020.)

BDP per capita (po glavi stanovnika) nominalni - 5501.06 dolara (procjena za 2021.)

BDP per capita (paritet kupovne moći) – 13. 030.7  dolara (procjena za 2021.)

Po nominalnom BDP-u per capita BiH je rangirana kao 87. država u svijetu (podaci za 2020.)
Prema BDP-u per capita (PPP), BIH je rangirana na 80. mjesto u svijetu.
INFLACIJA U BOSNI I HERCEGOVINI JE GENERALNO
NISKA. U 2020. GODINI IZNOSILA JE 0,6 %
BDP PO SEKTORIMA (2020.)

Poljoprivreda: 5,6%
Industrija: 23,9%
Uslužne djelatnosti: 55,7%
Zaposlenost po sektorima

Poljoprivreda: 15,09%
Industrija: 32,31%
Uslužne djelatnosti: 52,6%
REGISTROVANA NEZAPOSLENOST
(januar 2021.): 33,4%

STVARNA STOPA NEZAPOSLENOSTI

OKO 19%
PROSJEČNA BRUTO PLATA U BiH:
1,539 KM

PROSJEČNA NETO PLATA U BIH:

993 KM
LJUDI KOJI ŽIVE ISPOD GRANICE
SIROMAŠTVA: 17,5%
 POREZI
 Porezi u Bosni i Hercegovini uključuju državne, entitetske i lokalne poreze
 Najvažnije izvore poreskih prihoda u Bosni i Hercegovini čine: porez na dohodak,
doprinosi, porez na dobit i porez na dodanu vrijednost (PDV)
 Porezi se dijele na direktne i indirektne.
 Direktni porezi u BiH su u nadležnosti entiteta, a indirektni države
 Direktni porezi su oni kod kojih se porezni obaveznik izravno oporezuje i gdje je
porezni obaveznik istovremeno i porezni destinator, tj. osoba koja bi trebala da
snosi teret poreza.
 Indirektni porez, poput PDV-a, je porez koji se prikuplja putem posrednika (kao
što je prodavnica) od osoba koje se smatraju poreskim obveznicima i koje snose
krajnje ekonomske posljedice poreza 
POREZ NA DOHODAK U BOSNI I
HERCEGOVINI OBRAČUNAVA SE PO
JEDINSTVENOJ STOPI OD 10%
 DOPRINOSI

 Zbirna stopa doprinosa u FBiH iznosi 41,5%. Zaposlenik na doprinose plaća

31,0% od iznosa svoje bruto plate, dok poslodavac dodatno doprinosi s10,5%. Za
penziono i invalidsko osiguranje izdvaja se zbirno 23%, za zdravstveno
osiguranje 16,5%, a za osiguranje od nezaposlenosti 2%.
 Zbirna stopa doprinosa u Republici Srpskoj iznosi 32,8% na bruto platu, od
čega se: za penzijsko-invalidsko osiguranje izdvaja 18,5%, za zdravstveno
osiguranje 12%, za dječiju zaštitu 1,7% i za osiguranje od nezaposlenosti 0.6%.
 POREZ NA DOBIT

Jedinstven u oba entiteta i iznosi

10%
Glavni sektori ekonomije
Poljoprivreda:
 Poljoprivredni sektor čini 5,6% BDP-a i gotovo 15,1% ukupne zaposlenosti
(podaci Svjetske banke), a glavni su poljoprivredni proizvodi kukuruz, pšenica,
voće, povrće, stoka i živina. Zemlja ima približno 1,6 miliona hektara zemlje
pogodne za obradu, a većina farmi je malih dimenzija i u porodičnom je
vlasništvu. Bosna i Hercegovina je i dalje neto uvoznik hrane.
Glavni sektori ekonomije
 Industrija
Industrijski sektor predstavlja 23,9% BDP-a zemlje,
zapošljavajući 32,3% radne snage. Bosna i Hercegovina
uglavnom proizvodi sirovine poput čelika, uglja, željezne
rude, olova, cinka i aluminijuma. Pored toga, drvna industrija
je značajan sektor i izvozna roba. Ostali važni proizvodni
sektori su mineralni i hemijski proizvodi, mašine, mehanički
uređaji, tekstil i obuća.
Glavni sektori ekonomije

 USLUŽNI SEKTOR
I na kraju, uslužni sektor doprinosi s 55,7% BDP-u i s više od polovine ukupne
zaposlenosti (52,6%). Najvažniji uslužni sektor privrede je trgovina, a slijede
poslovne usluge, transport i građevinarstvo. Turizam brzo raste, a dolasci stranih
turista povećali su se za 13,4% u prvih osam mjeseci 2019. godine (Agencija za
statistiku Bosne i Hercegovine). Zbog krize sa koronavirusom, bh. turistički sektor
smanjio se za 70,6% na godišnjem nivou u prvih šest mjeseci 2020. godine.
Uvoz i izvoz

 U 2020. godini izvor Bosne i Hercegovine je iznosio 5,4 milijarde eura, što je za
8,5% manje nego u 2019. godini
 Uvoz je iznosio 8,6 milijardi eura, šta je za 13,4 manje nego u 2019. godini
Pokrivenost uvoza izvozom
Najznačajniji trgovinski partneri BiH
 1. Njemačka
 2. Srbija
 3. Italija
 4. Hrvatska
 5. Slovenija
 6. Austrija
 7. Kina
 8. Turska
 9. Poljska
 10. Mađarska
 11. Francuska
 12. Nizozemska
 13. SAD
 14. Ruska Federacija
 15. Češka Republika
 Izvoz Bosne i Hercegovine (2020).

 1. Njemačka 833 miliona eura

 2. Hrvatska 696 miliona eura
 3. Srbija 589 miliona eura
 4. Italija 519 miliona eura
 5. Slovenija 514 miliona eura

(Izvor: Agencija za statistiku BiH)

 Uvoz Bosne i Hercegovine

 1. Njemačka 1,060 milijardi eura

 2. Italija 997 miliona eura
 3. Srbija 969 miliona eura
 4. Hrvatska 779 miliona eura
 5. Kina 693 miliona eura

(Izvor: Agencija za statistiku BiH)

Direktna strana ulaganja u BiH

Izvor: Centralna banka BiH

Najveći investitori u BiH (period maj
1994. – decembar 2019.)
Javne finansije BiH (izvor: statista.com)

 Javni dug iznosi 38,6% u odnosu na BDP (2021.)

 Javna potrošnja u BiH u odnosu na BDP iznosi 46,63% (2020.)
 U 2019. iznosila je 40,36%
 Ekonomski indeksi i BiH
 Indeks lakoće poslovanja (Svjetska banka)

 90. u svijetu (najgori u Evropi)

 Najgore smo ocijenijeni u kategorijama: pokretanje biznisa (184. na svijetu) i dobijanje
građevinske dozvole (173. na svijetu)

 Najbolje smo ocijenjeni u kategorijama: Trgovina preko granica (27. mjesto) i

rješavanje insolventnosti (37. mjesto)
 Više podataka na https://www.doingbusiness.org/en/data/exploreeconomies/bosnia-
and-herzegovina
INDEKS EKONOMSKIH SLOBODA
(HERITAGE FOUNDATION I WALL
STREET JOURNAL)
 BOSNA I HERCEGOVINA RANGIRANA NA 82. MJESTO U SVIJETU
 Najbolje smo ocijenjeni za: „Poresko opterećenje“ (ocjena 93,8 od 100) i
„Fiskalno zdravlje“ (97,1)
 Najgore smo ocijenjeni po pitanju „Poduzetničke slobode“ (48,2), „vlasnička
prava“ (44,1), „integritet vlasti“ (42,4) „efikasnost pravosuđa“ (33,7)
 Više informacija na: /www.heritage.org/index/country/bosniaherzegovina
Indeks globalne konkuretnosti ekonomije
(Svjetski ekonomski forum)
 BiH je plasirana na 92. mjesto u svijetu s ocjenom 54.7
 Zaključak
 Ekonomiji BiH još uvijek nedostaje konkurentnost. U 2020. godini ekonomija
zemlje opala je zbog izbijanja COVID-19, te je zabilježen realan pad BDP-u od
5,5%, u odnosu na rast od 2,8% u 2019. Prema MMF-ovoj prognozi za 2021.,
očekuje se da će se rast nastaviti u 2021. godini. Procjenjuje se na 3,5 % BDP-a i
da će da se stabilizira u 2022. na 3,3%.Pandemija COVID-19 posebno je utjecala
na vanjsku trgovinu Bosne i Hercegovine, sa padom od 8,5% u decembru 2020. u
odnosu na isti mjesec 2019. (uglavnom zbog znatno manjeg izvoza). Iako je
poremećaj trgovinskih ruta i lanaca opskrbe domaćim kompanijama pružio priliku
za akciju i rast, pandemija je predstavljala glavni izazov za proizvodni sektor.
 Prema Evropskoj komisiji, prihodi javnog sektora ozbiljno su pogođeni krizom COVID-19, s
ukupnim prihodom koji je u prvih devet mjeseci 2020. opao za 4% na godišnjoj razini, što je
dovelo do smanjenja poreznih prihoda i povećanja u rashodima, ali ublaženo drugim izvorima
prihoda, poput bespovratnih sredstava. Budžetski bilans države pomaknuo se sa suficita od
1,2% BDP-a u 2019. na deficit od 4% u 2020. MMF procjenjuje trend opadanja, očekuje se da
će budžetski deficit zabilježiti 3% 2021. i 1,7% 2022. Štaviše, javni dug povećao se na 38,6%
BDP-a 2021. godine, sa već visokog nivoa 2020. godine (38,3%), a očekuje se da će se još
povećati 2022. godine (40,2%). Inflacija je pala na -0,6% u 2020. godini, ali očekuje se da će
porasti na 1,2% u 2021. i na 1% u 2022., prema najnovijim Svjetskim ekonomskim izgledima
MMF-a (april 2021). Bosna i Hercegovina i dalje prima pakete i programe makroekonomske
finansijske pomoći od EU i MMF-a, a u doglednoj budućnosti još uvijek se očekuje da i dalje
bude ovisna o stranoj pomoći. Korupcija i visok nivo nezaposlenosti glavne su prepreke
ekonomskom razvoju zemlje. Stopa nezaposlenosti povećala se eksponencijalno na 19% u
2020. godini, sa 15,7% u 2019. godini, zbog negativnog ekonomskog utjecaja pandemije
COVID-19. MMF procjenjuje da će se stopa smanjiti i 2021. (17,5%) i 2022. (16,8%).
HVALA NA PAŽNJI!